Na osnovu lana 12. stav 1. taka b) i lana 18. stav 1.

taka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slubene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), lana 59. stav 3. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 18/03), i lana 24. Okvirnog Zakona o srednjem strunom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 63/08) Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj dana 1. septembra 2010. godine, donijela je ZAKON O SREDNJEM OBRAZOVANJU1 I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. (Predmet zakona) (1) Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se: srednje obrazovanje svih uenika doraslih za srednje obrazovanje, dopunsko obrazovanje odraslih i struno usavravanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja, nakon zavrene osnovne kole. Zakon o srednjem obrazovanju posebno regulira: osnivanje, organizaciju i finansiranje kola, upravljanje, rukovoenje kolom, statusna pitanja uenika, statusna pitanja nastavnika i drugih uposlenika u koli, struno usavravanje, nadzor nad radom kola i uposlenika i druga pitanja koja su u vezi sa radom kole.

(2) a) b) c) d) e) f)

(3) Djelatnost srednjeg obrazovanja je djelatnost od posebnog interesa za Kanton Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton). lan 2. (Ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja) Ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja su: a) obezbjeivanje prava svakog uenika na srednje obrazovanje pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim interesovanjem i mogunostima, b) pruanje podrke uenicima srednje kole u izboru odgovarajueg zanimanja,

c) stvaranje uvjeta za kvalitetno srednje obrazovanje, koje ukljuuje dostizanje svjetskih standarda u sticanju znanju i usvajanju vjetinama,
1

Zakon o srednjem obrazovanju objavljen je u Slubenim novinama Kantona Sarajevo broj:23/10.

d) usklaivanje srednjeg obrazovanja sa zahtjevima i potrebama odnosno kretanjima na tritu rada, e) razvijanje psiho-fizikih sposobnosti uenika,

f) razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, ouvanje povijesno-kulturne batine, nacionalnog identiteta te razvijanje osjeaja ljubavi prema Bosni i Hercegovini, g) odgajanje i obrazovanje uenika u skladu sa opim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, osposobljavanje uenika za ivljenje u multikulturalnom svijetu i potivanje razliitosti te razvijanje tolerancije, h) obezbjeivanje uvjeta za razvoj i promociju tradicionalnih zanata,

i) usklaivanje srednjeg obrazovanja sa srednjim obrazovanjem u zemljama Evropske unije, j) sticanje srednjeg obrazovanja koje omoguava vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sistemu obrazovno-odgojnog procesa u Bosni i Hercegovini i k) podsticanje na cjeloivotno uenje. lan 3. (Sticanje strune spreme) (1) Srednja struna sprema se stie uspjenim okonanjem srednjeg obrazovanja u trogodinjem ili etverogodinjem trajanju u srednjoj koli koja moe biti organizirana kao samostalna ustanova ili kao kolski, odnosno srednjokolski centar. (2) Srednja struna sprema stie se u srednjoj koli, javnoj ili privatnoj ustanovi koja je registrirana kao: a) b) gimnazija, srednja kola za struno obrazovanje i obuku i to:

1) srednja umjetnika kola, 2) srednja tehnika kola i 3) srednja struna kola c) d) e) srednja vjerska kola, srednja kola za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, srednjokolski centar sastavljen od dvije ili vie vrsta kola iz ta. a), b), c) i d) i

f) kolski centar sastavljen od razliitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice.

lan 4. (Status kole) Srednja kola ima status pravnog lica i upisuje se u registre u skladu sa ovim zakonom. lan 5. (Zabrana diskriminacije i politikog djelovanja) (1) Djelatnost srednjeg obrazovanja je usmjerena ka punom razvoju ljudske linosti, potivanju ljudskih prava, graanskih i drugih demokratskih, profesionalnih, zakonskih i drugih naela. (2) U srednjim kolama zabranjena je svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fizikom ili drugom nedostatku, branom stanju, boji koe, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upoljavanja, napredovanju, politikim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etnikom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovini, roenju ili na nekom drugom satusu. (3) Zabranjena je diskriminacija zasnovana na upotrebi zvaninih jezika BiH u usmenom i pisanom izraavanju uenika, u skladu sa lanom 9. ovog zakona. (4) U srednjim kolama zabranjeno je fiziko kanjavanje, omalovaavanje i vrijeanje linosti uenika i uposlenika. (5) U srednjim kolama zabranjeno je politiko organiziranje i djelovanje pojedinaca i politikih partija. (6) Organiziranje i realiziranje izbornog procesa je dozvoljeno u prostorijama kole samo u vrijeme kada se u koli ne realizira nastava. (7) Terminoloko koritenje mukog ili enskog roda u ovom zakonu podrazumijeva ukljuivanje oba roda. lan 6. (Trokovi srednjeg obrazovanja) Redovno obrazovanje uenika u srednjim kolama, kao javnim ustanovama, je besplatno. lan 7. (Trajanje srednjeg obrazovanja) (1) kolovanje redovnih uenika u srednjoj koli traje tri ili etiri godine, nakon ega se stie srednja struna sprema III (treeg) ili IV (etvrtog) stepena. (2) U srednjoj koli, osim realiziranja programa opeg obrazovnog i odgovarajueg strunog dijela, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja odraslih i strunog usavravanja, kao i programi prekvalifikacije i programi permanentnog obrazovanja - cjeloivotno uenje.

(3) U srednjoj koli mogu se realizirati i odgovarajui programi strunog obrazovanja I (prvog) i II (drugog) stepena strune spreme, kao i struno osposobljavanje i obuka za odrasle putem kurseva. (4) Sticanjem obrazovanja iz stava (3) ovog lana ne stie se srednja struna sprema.

(5) Programe dopunskog obrazovanja odraslih i strunog usavravanja, programe permanentnog obrazovanja i programe iz stava (3) ovog lana donosi kola u saradnji sa zainteresiranim subjektima infrastrukture, uz saglasnost ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar). (6) Trokove realiziranja programa iz st. (2) i (3) ovog lana snose polaznici ovog vida obrazovanja, a visina ovih trokova utvruje se posebnim aktom koji donosi kolski odbor uz saglasnost ministra. (7) Stav (6) ovog lana ne primjenjuje se na uenike iz lana 173. ovog zakona. lan 8. (Koordinacija sa tritem rada) (1) Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) e potrebe osnivanja i organiziranja ustanova za srednje obrazovanje usaglaavati sa zahtjevima i potrebama trita rada. (2) Da bi se obezbijedile veze izmeu srednjeg strunog obrazovanja i obuke i trita rada, na nivou Kantona formira se tripartitno savjetodavno vijee koje ine predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada). (3) Blie uvjete za formiranje, nadlenosti i nain rada vijea iz stava (2) ovog lana posebnim aktom propisuje ministar. (4) Ministarstvo koordinira zajednike sastanke predstavnika tripartitnog vijea koje se sastaje redovno, a najmanje dvaput godinje. lan 9. (Upotreba jezika i pisma u nastavi) (1) Nastava u koli se izvodi na zvaninim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. (2) U nastavi se koriste oba zvanina pisma Bosne i Hercegovine (latinica i irilica), a u ovisnosti od potreba uenika, i znakovno pismo. (3) Nastava ili dio nastave u srednjim kolama moe se izvoditi i na stranom jeziku, uz saglasnost ministra.

lan 10. (Obrazovanje u inostranstvu) (1) Dravljani Bosne i Hercegovine koji su dio srednjeg obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani dravljani, apatridi ili lica bez dravljanstva, mogu se obrazovati u srednjoj koli uz obavezu provoenja ekvivalencije svjedodbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom. (2) Ako se prilikom ekvivalencije svjedodbi utvrdi da program u inostranstvu ne odgovara nastavnim planovima i programima kole u kojoj uenik namjerava nastaviti kolovanje utvruje se obaveza polaganja razlike predmeta, koju utvruje nastavniko vijee kole u kojoj uenik nastavlja obrazovanje. (3) Dravljani Bosne i Hercegovine koji su osnovno obrazovanje stekli u inostranstvu, te strani dravljani, apatridi ili lica bez dravljanstva, mogu se obrazovati u srednjoj koli uz obavezu provoenja nostrificiranja svjedodbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom. (4) Ekvivalenciju svjedodbi iz stava (1) i nostrificiranje iz stava (3) ovog lana vri Ministarstvo. lan 11. (Pravo na obrazovanje stranih dravljana i drugih lica) Strani dravljani, lica bez dravljanstva i lica kojima je priznata meunarodna zatita u BiH imaju pravo na sticanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i vaeim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim zemljama ili meunarodnim organizacijama, sa Pravilnikom o nainu ostvarivanja prava na obrazovanje lice kojima je priznata meunarodna zatita u BiH, onda kada se moe osnovano zakljuiti da e takve lica u Bosni i Hercegovini boraviti due od tri mjeseca. lan 12. (Obrazovanje nacionalnih manjina) (1) Dravljanima Bosne i Hercegovine koji se smatraju pripadnicima nacionalne manjine, prema definiciji iz Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, u srednjoj koli u koju su upisani bit e osigurana nastava iz njihovog maternjeg jezika na tom jeziku. (2) Lice na koju se primjenjuje stav (1) ovog lana koja eli pohaati nastavu iz svog maternjeg jezika na tom jeziku, e pri upisu obavijestiti kolu da je pripadnik manjine, i kola e to prihvatiti kao injenicu bez daljnjih provjera ili dokaza. (3) Nastava maternjeg jezika iz stava (2) ovog lana moe se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinano, ukoliko se za tu nastavu prijavi najmanje deset uenika iz svih odjeljenja jednog razreda. Nastava moe biti organizirana u matinoj koli, a ako to nije mogue nastava se organizira za vie kola ili za nivo Kantona na za to podesnom mjestu. (4) Lice zadueno za nastavu iz stava (2) ovog lana, ukoliko nema profil i strunu spremu za nastavnika tog jezika, mora imati najmanje VI stepen strune spreme ili zavren prvi ciklus

Bolonjskog visokoobrazovanog procesa i odgovarajue znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga moe predavati uz odgovarajui standard. (5) Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu iz maternjeg jezika pripadnika nacionalnih manjina i osigurava nastavni materijal za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama date manjine i ukljuuje sadraje iz knjievnosti, historije, geografije i kulture te manjine. II. OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNJE KOLE lan 13. (Osnivanje i obavljanje djelatnosti) Srednje kole osnivaju se u skladu sa dugoronim programom razvoja i koncepcijom srednjeg obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton, i obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom, provedbenim aktima i Pedagokim standardima i normativima, nastavnim planovima i programima. lan 14. (Oblici svojine kod osnivanja srednje kole) (1) (2) (3) Srednja kola moe biti osnovana u svim oblicima svojine predvienim ovim zakonom. Srednja kola moe biti osnovana kao javna ustanova ili ustanova. Javne ustanove i ustanove osnivaju se pod jednakim uvjetima.

III. POSTUPAK OSNIVANJA, STATUSNE PROMJENE, TRANSFORMACIJA, REORGANIZACIJA I UKIDANJE SREDNJIH KOLA lan 15. (Osniva srednje kole) (1) Srednja kola kao javna ustanova osniva se u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o ustanovama. (2) Srednja kola kao ustanova osniva se u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o ustanovama, a istu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva) uz odobrenje ministarstva i uz prethodnu saglasnost Vlade i Skuptine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skuptina). (3) Ako srednju kolu osniva vie pravnih odnosno fizikih lica, meusobne odnose reguliraju ugovorom. (4) Osniva srednje kole ne moe biti fiziko ili pravno lice pravosnano osuivano za uinjeno krivino djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci i due.

lan 16. (Podnoenje zahtjeva za osnivanje i dostavljanje garancije) (1) Osniva srednje kole Ministarstvu podnosi zahtjev za osnivanje srednje kole.

(2) Uz zahtjev za osnivanje srednje kole osniva prilae dokaz o uplati sredstava u iznosu utvrenom Odlukom Vlade, na tekui raun Ministarstva, a za potrebe trokova voenja postupka osnivanja srednje kole od faze podnoenja zahtjeva do okonanja postupka po zahtjevu. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana osniva je obavezan dostaviti prijedlog elaborata o opravdanosti osnivanja srednje kole i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeenih i planiranih finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za poetak rada i dalji rad. (4) Garancije iz stava (3) ovog lana osniva srednje kole dostavlja za period od najmanje pet godina. (5) Ministarstvo obavjetava osnivaa srednje kole o urednosti i usklaenosti sa zakonom dostavljenog zahtjeva i odreuje rok za otklanjanje eventualno utvrenih nedostataka. (6) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (5) ovog lana ne moe biti dui od 30 dana.

(7) Smatra se da je osniva odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (5) ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke. lan 17. (Sadraj elaborata srednje kole) Elaborat o opravdanosti osnivanja srednje kole obavezno sadri: podatke o osnivau, sjedite i naziv, ciljeve, duinu trajanja obrazovanja, nastavni plan i program, potrebe drutva za obrazovanjem za odreeno zanimanje, profil i stepen strune spreme koji se stie po zavretku obrazovanja, ope i posebne uvjete utvrene Pedagokim standardima i normativima, finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, nain obezbjeenja finansijskih sredstava za rad srednje kole. lan 18. (Ekspertna komisija) (1) Nakon dostavljanja urednog zahtjeva iz lana 16. ovog zakona, Ministarstvo donosi poseban akt kojim obrazuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i Elaborata te davanja strunog miljenja o drutvenoj opravdanosti osnivanja srednje kole. (2) Akt o obrazovanju ekspertne komisije iz stava (1) ovog lana obavezno sadri opis poslova i zadataka, nain rada, rok za izvrenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad lanovima komisije. (3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog lana, koja broji najmanje pet lanova, obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih naunih radnika i strunjaka za odgovarajue vrste kola, predstavnika osnivaa srednje kole u osnivanju i predstavnika Ministarstva.

lan 19. (Prijedlog odluke Vlade o elaboratu) (1) Ako je ocjena elaborata od strane ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osnivaa sa strunim miljenjem ekspertne komisije Ministarstvo dostavlja Vladi, koja, u sluaju prihvatanja, prijedlog upuuje Skuptini na razmatranje i usvajanje. (2) Odluka Vlade o elaboratu iz stava (1) ovog lana mora biti donesena najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvjetaja ekspertne komisije Ministarstvu. (3) Nakon to Vlada donese prijedlog odluke, Ministarstvo e o tome u roku od osam dana obavijestiti osnivaa. (4) U sluaju da je Vlada odbila dati saglasnost na elaborat, zbog negativnog izvjetaja i strunog miljenja ekspertne komisije, osniva moe traiti da se osnuje posebna ekspertna komisija koja e ponovo razmotriti elaborat i razloge odbijanja davanja pozitivnog strunog miljenja i saglasnosti te jo jednom utvrditi da li postoji opravdanost osnivanja. Nalaz i miljenje posebne ekspertne komisije putem Ministarstva dostavit e se Vladi na razmatranje. (5) Komisiju iz stava (4) ovog lana obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih naunih radnika i strunjaka za odgovarajue vrste kola, predstavnika Ministarstva, koji nisu bili imenovani u ekspertnoj komisiji, s tim da se jedna treina lanova imenuje po prijedlogu osnivaa srednje kole u osnivanju. (6) Akt o obrazovanju posebne ekspertne komisije iz stava (4) ovog lana obavezno sadri opis poslova i zadataka, nain rada, rok od najdue 60 dana za izvrenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad lanovima komisije. (7) Ako je ocjena posebne ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osnivaa sa strunim miljenjem posebne ekspertne komisije i strunim miljenjem komisije iz stava (1) ovog lana Ministarstvo dostavlja Vladi na razmatranje i usvajanje u roku od 15 dana od dana dostavljanja izvjetaja posebne ekspertne komisije. (8) Vlada e donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz lana 16. ovog Zakona ukoliko je izvjetaj ekspertne i posebne ekspertne komisije negativan. (9) Protiv odluka Vlade iz st. (7) i (8) ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. lan 20. (Odluka Skuptine) (1) Odluka Skuptine o zahtjevu osnivaa, mora biti donesena najkasnije u roku od etiri mjeseca od dana podnoenja Ministarstvu urednog zahtjeva iz lana 16. stav (5) ovog zakona. (2) Odluka Skuptine iz stava (1) ovog lana je konana i putem Ministarstva dostavlja se osnivau.

(3) Nakon to Skuptina donese odluku kojom se daje saglasnost na osnivanje srednje kole, Ministarstvo odluku Skuptine sa zahtjevom dostavlja Vladi odnosno osnivau radi nastavka procedure osnivanja kole. (4) Isti osniva ili suosniva moe podnijeti ponovo zahtjev iz lana 16. ovog zakona nakon isteka roka od najmanje tri godine od donoenja odluke Skuptine iz stava (2) ovog lana, ukoliko je ona bila negativna. lan 21. (Osnivaki akt) (1) Prije osnivanja kole, srednjokolskog odnosno kolskog centra (u daljem tekstu kola), osniva imenuje komisiju koja obavlja pripremne radnje za osnivanje kole. (2) (3) a) b) c) d) Komisija iz stava (1) ovog lana utvruje prijedlog akta o osnivanju (osnivaki akt). Osnivakim aktom se obavezno utvruju: naziv/ ime i sjedite osnivaa, naziv i sjedite kole, vrsta ili vrste kola u koli koja se osniva, nastavni planovi i programi koji e se realizirati u koli,

e) nain izbora prvih nastavnika i drugog osoblja u skladu sa Pedagokim standardima i normativima, f) g) prijedlog Pravila kole, izbor lica koja e biti privremeni lanovi kolskog odbora,

h) lice koje e do imenovanja direktora predstavljati i zastupati kolu,vd direktora, i njegova ovlatenja i odgovornosti, i) j) rok za imenovanje kolskog odbora i direktora, podaci o prostoru i opremi te nain njihovog osiguranja,

k) ogranienja u pogledu sticanja, optereivanja i otuivanju nekretnina i druge imovine kole, l) m) n) vremenski plan ustanovljenja kole, meusobna prava i obaveze osnivaa i kole i druga pitanja znaajna za rad kole.

(4) Komisija iz stava (1) ovog lana prati proces ispunjavanja ostalih uvjeta neophodnih za poetak rada i dalji rad kole koja se osniva te dostavlja osnivau i Ministarstvu izvjetaj o ispunjenosti uvjeta potrebnih za poetak rada i dalji rad kole koja se osniva. (5) Akt o imenovanju komisije iz stava (1) ovog lana sadri i rok za podnoenje izvjetaja komisije o ispunjavanju uvjeta za rad, sa predloenim i obrazloenim kalendarom aktivnosti za donoenje akta o osnivanju srednje kole od strane Skuptine, rok za provjeru uvjeta i datum poetka rada kole. (6) Ukoliko komisija dostavi izvjetaj da su ispunjeni uvjeti neophodni za poetak rada i dalji rad kole, Ministarstvo daje miljenje o izvjetaju komisije i, ukoliko je miljenje pozitivno, dostavlja ga Vladi odnosno osnivau koji donosi akt o osnivanju srednje kole. lan 22. (Osiguravanje uvjeta za rad) (1) a) b) Uvjeti za osnivanje srednje kole su: da postoji potreba za kadrovima koji e se u toj koli obrazovati, da se te potrebe ne mogu zadovoljiti u postojeim kolama,

c) da su obezbijeena sredstva za osnivanje i rad kole i da kola moe raspolagati tim sredstvima, d) garancija da e biti osigurana sredstva za nastavak kolovanja uenika ako doe do ukidanja kole, e) da je obezbijeen prostor, oprema, nastavni kadar i nastavna sredstva za rad kole u skladu sa Pedagokim standardima i normativima, f) i da ima dvoranu za sport i tjelesni odgoj i najmanje jedno igralite na otvorenom prostoru

g) posebno obezbjeenje uvjeta za srednje strune kole u cilju realizacije praktine obuke i rada koji se moe odvijati u kolskim radionicama za praktinu obuku i u radnim prostorijama drugih pravnih lica na osnovu ugovora ili sporazuma o saradnji. (2) Osniva srednje kole na podruju Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje kole, u skladu s Pedagokim standardima i normativima za srednje obrazovanje. (3) Pedagoke standarde i normative donosi Vlada. lan 23. (Provjera ispunjenosti uvjeta za rad) (1) Zahtjev za donoenje rjeenja o ispunjenosti uvjeta za rad osniva podnosi Ministarstvu, nakon ispunjenja uvjeta iz lana 22. ovog zakona.

(2) Po zahtjevu iz stava (1) ovog lana Ministarstvo obrazuje strunu komisiju za provjeru ispunjenosti uvjeta za poetak rada srednje kole kao ustanove. (3) Akt o obrazovanju strune komisije iz stava (2) ovog lana obavezno sadri opis poslova i zadataka, nain rada, rok za izvrenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad lanovima komisije. (4) Rjeenje o ispunjenosti uvjeta za poetak rada kole donosi ministar.

(5) Ako se utvrdi da srednja kola u osnivanju ne ispunjava uvjete navedene u zakonu, Pedagokim standardima i normativima te provedbenim aktima, ministar e rjeenjem odrediti primjeren rok za otklanjanje utvrenih nedostataka i o tome obavijestiti osnivaa. (6) Smatra se da je osniva odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja rjeenja iz stava (2) ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke. (7) Komisija iz lana 23. ovog zakona e u roku kraem od 15 dana razmotriti dostavljene dokaze o otklanjanju utvrenih nedostataka i utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za poetak rada i dalji rad srednje kole u osnivanju i o tome obavijestiti ministra, koji e na osnovu dostavljenog izvjetaja donijeti rjeenje u skladu sa zakonom. (8) Protiv rjeenja ministra iz st. (1), (2) i (4) ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. lan 24. (Upis u registre) (1) Nakon to struna komisija iz lana 23. ovog zakona utvrdi da su ispunjeni uvjeti za poetak rada i dalji rad, novoosnovana srednja kola na osnovu rjeenja ministra o ispunjavanju svih uvjeta za poetak rada i dalji rad, upisuje se u Registar srednjih kola koji vodi Ministarstvo (u daljnjem tekstu: Registar). (2) Na osnovu upisa u Registar iz stava (1) ovog lana, srednja kola upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stie svojstvo pravnog lica. (3) Propis kojim se preciznije ureuje postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta, postupak upisa, sadraj i nain voenja Registra iz stava (1) ovog lana, donosi ministar. lan 25. (Poetak rada srednje kole) (1) Novoosnovana srednja kola moe poeti sa radom na osnovu rjeenja ministra o ispunjavanju uvjeta za poetak rada. (2) Nastava u novoosnovanoj srednjoj koli realizira se u skladu sa lanom 38. ovog zakona. (3) Novoosnovana srednja kola poinje sa radom na poetku kolske godine, u skladu sa lanom 39. ovog zakona.

(4) Srednja kola upisana u registre iz lana 24. ovog zakona izdaje svjedodbe i druge javne isprave u skladu sa ovim zakonom. (5) Srednja kola, u skladu sa Zakonom o peatu Kantona Sarajevo, ima peat koji se koristi kao dokaz autentinosti svakog dokumenta koji kola izdaje. lan 26. (Kontrola ispunjenosti uvjeta rada srednje kole) (1) Srednja kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvrava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom. (2) Ministarstvo vri provjeru ispunjenosti uvjeta rada kole svake etiri godine, u skladu sa propisom iz lana 24. stav (3) ovog zakona. (3) Ako se prilikom kontrole ustanovi da srednja kola ne obavlja djelatnost na nain utvren zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane zakonom, Ministarstvo e utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne moe biti dui od est mjeseci. (4) Dok traje rok za otklanjanje utvrenih nepravilnosti iz stava (3) ovog lana i dok ne dobije rjeenje kojim se potvruje da su utvrene nepravilnosti otklonjene, srednja kola ne moe vriti prijem i upis uenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrenih nedostataka. (5) Ako kola u roku iz stava (3) ovog lana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavezno donosi odluku o zabrani rada i nalae brisanje srednje kole iz Registra Ministarstva. (6) Ministar moe predloiti osnivau prestanak rada srednje kole, kao javne ustanove, zbog neispunjavanja uvjeta za rad predvienih ovim zakonom. (7) Srednje kole kao ustanove mogu prestati sa radom na prijedlog osnivaa.

(8) Osniva donosi odluku o ukidanju srednje kole kao javne ustanove i imenuje lice koje e provesti postupak ukidanja kole. (9) Ukoliko srednja kola kao ustanova ne ispunjava uvjete predviene zakonom, ministar donosi odluku o imenovanju tijela koje e provesti postupak ukidanja te kole. (10) Aktom o prestanku rada srednje kole odredit e se prestanak rada srednje kole sa zavretkom tekue kolske godine. (11) Donoenjem akta iz stava (10) ovog lana, nakon zavretka tekue kolske godine, brie se kola iz Registra koji vodi Ministarstvo i sudskog registra. (12) Ukidanje i brisanje kole iz Registra Ministarstva objavljuje se u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo".

lan 27. (Obaveze osnivaa kod prestanka rada srednje kole) (1) U sluaju prestanka rada srednje kole osniva je obavezan zateenim uenicima te kole omoguiti nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja. (2) Uposlenici kole iz stava (1) ovog lana stiu prava u skladu sa lanom 113. ovog zakona. lan 28. (Statusne promjene) (1) Odluke o statusnim promjenama srednje kole kao javne ustanove iji je osniva ili suosniva Kanton donosi Skuptina na prijedlog Vlade. (2) Odluke o statusnim promjenama srednje kole iji osniva nije Kanton donosi osniva uz prethodnu saglasnost Ministarstva. (3) Odluka o statusnoj promjeni srednje kole moe se donositi najkasnije tri mjeseca prije poetka primjene, a primjenjuje se od poetka naredne kolske godine. lan 29. (Organiziranje rada odjeljenja izvan Kantona) (1) Osniva srednje kole moe organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajuem programu srednje kole i izvan Kantona, ukoliko u tom mjestu nema srednje kole takve vrste, a postoje drutvene potrebe za obrazovanjem kadrova za odreeno zanimanje. (2) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog lana moe se organizirati kada ima dovoljan broj uenika za najmanje jedno odjeljenje. (3) Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava (1) ovog lana osniva srednje kole je duan da prethodno pribavi saglasnost organa drutveno-politike zajednice nadlenog za obrazovanje na ijem se podruju to obrazovanje obavlja. (4) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog lana moe poeti nakon to Ministarstvo posebnim rjeenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa ovim zakonom. lan 30. (Odjeljenja drugih drava) (1) Druga drava ili asocijacija drava mogu organizirati rad odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom i radi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge drave u skladu sa vlastitim propisima. (2) Odjeljenje iz stava (1) ovog lana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.

(3) Odjeljenje iz stava (1) ovog lana obavezno je organizirati nastavu iz nacionalne grupe predmeta za dravljane BiH.

(4) Dravljani BiH koji pohaaju odjeljenja iz stava (1) ovog lana obavezni su pohaati nastavu iz nacionalne grupe predmeta po vaeem nastavnom planu i programu u Kantonu. (5) Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe iz stava (1) ovog lana daje ministar. (6) Odjeljenja iz stava (1) ovog lana mogu poeti s radom tek kada ministar posebnim rjeenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom. lan 31. (Obrazovno-odgojni programi drugih drava) (1) U srednjim kolama koje ispunjavaju uvjete predviene relevantnim propisima mogu se realizirati nastavni planovi i programi drugih drava, asocijacija drava ili meunarodni programi, iskljuivo uz saglasnost Ministarstva. (2) Diploma o zavrenoj srednjoj koli steena po nastavnom planu i programu iz stava (1) ovog lana ekvivalentna je diplomi o zavrenoj srednjoj koli po nastavnom planu i programu odgovarajue srednje kole u Kantonu. Diplome koje nisu izdate na jednom od jezika konstutivnih naroda u Bosni i Hercegovini za ostvarivanje pripadajuih prava obavezno se prevode i ovjeravaju od strane ovlatenog sudskog tumaa. (3) Priznavanje dokumenata koji nemaju karakter diplome iz stava (2) ovog lana kao i ostvarivanje pripadajuih prava i druga relevantna pitanja regulirat e se posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo. lan 32. (Autonomija i sloboda) Srednja kola uiva samostalnost u pedagokom radu te autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata, da osmiljava, predlae i realizira obrazovne sadraje koji proizilaze iz veze kole sa lokalnim tritem rada. lan 33. (Zajednica srednjih kola) (1) Autonomija srednje kole ogleda se i u pravu da se udruuje u jednu ili vie zajednica srednjih kola radi meusobne saradnje u ostvarivanju zajednikih interesa i pruanja pomoi razvoju oblika obrazovnog rada, s tim da svaka srednja kola zadrava svojstvo pravnog lica. (2) Skuptinu zajednice srednjih kola ine direktor ili od njega ovlateno lice i najmanje jedan nastavnik iz svake kole lanice zajednice kojeg bira nastavniko vijee. (3) Prava, obaveze i meusobni odnosi srednjih kola udruenih u zajednicu srednjih kola utvruju se ugovorom. (4) Zajednica srednjih kola ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice. Pravila zajednice srednjih kola donosi skuptina zajednice uz saglasnost ministra.

(5) Zajednice srednjih kola se upisuju u Registar zajednica srednjih kola koji vodi Ministarstvo. (6) Registar se vodi po propisu iz lana 24. ovog zakona. lan 34. (Supsidijarna primjena Zakona o ustanovama) Na osnivanje, rad, statusne promjene, promjenu naziva kole i prestanak rada srednje kole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. IV. OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE KOLE lan 35. (Nastavni planovi i programi) (1) Obrazovno-odgojni rad u srednjim kolama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, srednje kole za struno obrazovanje i obuku, srednje vjerske kole i srednje kole za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi). (2) Nastavnim planovima i programima utvruju se: ciljevi, zadaci, nastavni sadraji obaveznih opeobrazovnih, strunih i predmeta praktine nastave i laboratorijskog rada, broj asova po predmetima, oblici i postupci rada, predmeti fakultativne, izborne, kursne nastave, sadraji i naini organiziranja maturskog, odnosno zavrnog ispita, duina trajanja obrazovanja, zanimanje koje uenik stie nakon zavretka srednje kole odnosno obrazovanja, didaktiki i drugi uvjeti za realiziranje nastavnog plana i programa. (3) Nastavne planove i programe za srednje obrazovanje i osposobljavanje za kole iz lana 3. stav (2) take a), b ) i d) ovog zakona donosi Ministarstvo. (4) Nastavne planove i programe za kole iz lana 3. stav (2) taka c) ovog zakona odobrava ministar nakon usaglaavanja sa osnivaem. lan 36. (Sadraji nastavnih planova i programa) (1) Nastavni planovi i programi iz lana 35. ovog zakona obavezno sadre zajedniku jezgru nastavnih planova i programa, kako to propie Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. (2) Nastavne planove i programe iz st. (1) i (2) lana 35. ovog zakona Ministarstvo objedinjuje i dostavlja svim relevantnim subjektima u Kantonu. (3) U nastavnim planovima i programima u srednjoj koli, kao javnoj ustanovi, specifini sadraji odreenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati vie od 10% u odnosu na utvreni nastavni plan i program iz stava (1) ovog lana.

(4) U nastavnim planovima i programima u srednjoj koli kao ustanovi, specifini sadraji odreenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati vie od 20% u odnosu na utvreni nastavni plan i program iz stava (1) ovog lana. (5) Srednja kola moe izvan utvrenog nastavnog plana uvesti i nove sadraje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu asova sedmino ne moe biti vei od 10% u odnosu na utvreni nastavni plan. (6) Sadraje nastavnih planova i programa iz st. (3), (4) i (5) ovog lana utvruje kolski odbor srednje kole na osnovu prijedloga osnivaa, uenika, njihovih roditelja odnosno staratelja, nastavnikog vijea srednje kole i relevantne infrastrukture, i uz prethodnu saglasnost ministra. (7) Sadraji koji promoviraju jednakopravnost spolova sastavni su dio nastavnog programa. lan 37. (Specijalni programi) (1) U srednjoj koli realiziraju se i specijalni programi namijenjeni nadarenim i talentiranim uenicima, kao i uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama, koji su po principu inkluzije ukljueni u redovne srednje kole. (2) Programe iz stava (1) ovog lana donosi kolski odbor, na prijedlog nastavnikog vijea i uz saglasnost ministra. lan 38. (kolska godina) (1) kolska godina traje od 1. septembra tekue kalendarske godine do 31. augusta naredne kalendarske godine. (2) Nastavna godina se ostvaruje po polugoditima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se programski sadraji realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica, odnosno 175 nastavnih dana. (3) Nastavna godina u zavrnom razredu srednje kole ostvaruje se u okviru 32 radne sedmice, s tim da se programski sadraji realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica, odnosno 150 nastavnih dana. (4) Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realiziranje posebnih programskih sadraja, drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje kole, planiranih godinjim programom rada i kalendarom u odjeljenskoj knjizi. (5) Za svaku kolsku godinu ministar donosi nastavni kalendar kojim se planira kolska godina u skladu sa st. (2), (3) i (4) ovog lana. Nastavni kalendar se donosi najkasnije dva (2) mjeseca prije poetka kolske godine. Svako odstupanje od kalendara na zahtjev kole ili iz drugih opravdanih razloga odobrava ministar.

(6) Ako srednja kola, u okviru nastavnih dana iz st. (2), (3), (4) i (5) ovog lana ne realizira predvieni nastavni plan i program, nastavlja sa radom dok isti ne realizira u potpunosti. lan 39. (Nastava i odmor) (1) Nastava u prvom polugoditu poinje prvog radnog dana u septembru i zavrava se po pravilu nakon navrenih 17 nastavnih sedmica. (2) Zimski odmor za uenike traje etiri sedmice i koristi se po pravilu nakon zavretka prvog polugodita. (3) Srednja kola moe odrediti da se dio zimskog ili ljetnog odmora za uenike koristi u toku prvog ili drugog polugodita samo ako je to predvieno godinjim programom rada ili uvjetovano vanrednim okolnostima, te odobreno od strane Ministarstva. (4) Nastava u drugom polugoditu poinje poslije zimskog odmora i zavrava se nakon ispunjenja uvjeta iz lana 44. ovog zakona. lan 40. (Drugi oblici obrazovno-odgojnog rada) Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/ logorovanje, drutveno koristan rad i drugi oblici obrazovno- odgojnog rada predvieni u godinjem programu rada organiziraju se u okviru radnih odnosno nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar. lan 41. (Organiziranje nastave i trajanje nastavnog asa) (1) Srednja kola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.

(2) Nastavni as opeobrazovne, struno-teorijske i praktine nastave u srednjoj koli traje 45 minuta, a praktine nastave u preduzeima i drugim institucijama 60 minuta. (3) U srednjoj koli za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama nastavni as traje 40 minuta. (4) U srednjoj koli nastava ne moe poeti prije 8,00 sati niti zavravati nakon 19,30 sati, osim uz saglasnost ministra. (5) Ukupno optereenje uenika u nastavi ne moe iznositi vie od sedam asova dnevno, odnosno 35 asova sedmino. (6) U nastavi, koja se odvija po posebnim koncepcijama, koje je odobrio ministar, mogue je mijenjati duinu nastavnog asa i spajati asove bez pauze, i provoditi druge organizacijske i metodoloke postupke u skladu s odredbama tog nastavnog plana i programa.

lan 42. (Prekid nastave) (1) Nastava u srednjoj koli se ne moe prekidati u toku jednog polugodita, izuzev u sluaju elementarnih nepogoda, epidemija i drugih naroito opravdanih razloga, uz saglasnost ministra. (2) Ministar moe odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje poetka nastave u prvom i drugom polugoditu i produetak zimskog odmora, s tim da se u toku kolske godine ostvari godinji fond nastavnih asova predvien nastavnim planom i programom i da svi programski sadraji budu realizirani. lan 43. (Produavanje i skraivanje nastave) (1) Direktor kole moe, u izuzetno opravdanim sluajevima, odluiti da produi ili skrati trajanje asova i o tome odmah obavjestiti Ministarstvo. (2) Ministar moe odluiti, u izuzetno opravdanim okolnostima, da produi ili skrati trajanje asova u pojedinim ili svim srednjim kolama. lan 44. (Realiziranje godinjeg fonda asova) (1) Srednja kola je obavezna da u toku kolske godine realizira godinji fond nastavnih asova predvien nastavnim planom i programom za svako polugodite. (2) Ako se utvrdi da srednja kola nije ostvarila godinji fond nastavnih asova i realizirala nastavni program u okviru predvienog broja nastavnih sedmica, produit e nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih asova i ne realizira nastavni program. (3) U srednjoj koli koja ne ostvari predvieni godinji fond nastavnih asova i nastavni program ne moe se izdati svjedodba uenicima o zavrenom razredu, odnosno obrazovanju, za tu kolsku godinu. lan 45. (Godinji program rada) (1) Rad u srednjoj koli u toku kolske godine realizira se na osnovu godinjeg programa rada srednje kole (u daljem tekstu: godinji program). (2) Godinji program sadri obavezne i druge oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadraj, kao i izvjetaj o realiziranju godinjeg programa za prethodnu kolsku godinu. (3) Nastavniko vijee utvruje prijedlog godinjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor, a donosi ga kolski odbor.

(4) Srednja kola usvaja i dostavlja godinji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuu kolsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivau, odnosno Ministarstvu i Prosvjetnopedagokom zavodu. (5) Pored obaveze iz stava (4) ovog lana kole sa podruja Grada, godinji program rada dostavljaju Gradskoj upravi i nadlenom organu opine na ijoj se teritoriji kola nalazi, a kole sa podruja opina izvan Grada, godinji program rada dostavljaju nadlenom organu opine na ijoj teritoriji se nalazi kola. lan 46. (Podnoenje izvjetaja) (1) Srednja kola podnosi izvjetaj o rezultatima u uenju i vladanju uenika na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine Prosvjetno-pedagokom zavodu Ministarstva. (2) Prosvjetno-pedagoki zavod izrauje izvjetaj koji sadri generalni pregled i analizu podataka iz stava (1) ovog lana i prijedlog mjera za poboljanje uspjeha, koji dostavlja ministru. lan 47. (Vannastavne aktivnosti uenika) (1) U srednjoj koli se organiziraju vannastavne aktivnosti uenika radi razvijanja njihovih stvaralakih sposobnosti i sticanja radnih navika i vjetina. (2) Zadaci i programski sadraj vannastavnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada, u skladu sa Pedagokim standardima i normativima i pravilima srednje kole, a ostvaruju se putem sekcija, klubova, grupa, uenikih zadruga, projekata i drugih oblika i unose u raspored asova sainjen za te oblike nastave. (3) Ueniku zadrugu iz stava (2) ovog lana moe organizirati najmanje 30 uenika srednje kole, u skladu sa relevantnim propisima iz oblasti iz koje se zadruga osniva. (4) Uee uenika u vannastavnim aktivnostima je dobrovoljno. lan 48. (Akcioni planovi za suzbijanje maloljetnike delikvencije) (1) Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa kolama, roditeljima, uenicima, organima lokalne samouprave i nevladinim sektorom promovira i provodi akcione planove za suzbijanje maloljetnike delinkvencije s ciljem zajednikog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, maloljetnike delinkvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika. (2) Realiziranjem planova iz stava (1) ovog lana kola u godinjim programima rada planira aktivnosti s ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva kole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od znaaja za ostvarivanje obrazovno- odgojne funkcije kole te interesa i potreba kole.

lan 49. (Uvoenje novih oblika rada u srednju kolu) (1) Ministar moe odrediti jednu ili vie srednjih kola, odnosno jedno ili vie odjeljenja srednjih kola, kao eksperimentalne, radi uvoenja novih oblika, sadraja i metoda rada, a na osnovu elaborata zainteresiranih relevantnih subjekata. (2) Eksperimentalnoj srednjoj koli iz stava (1) ovog lana moe se odobriti odstupanje od odredbi ovog zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika, u nainu ocjenjivanja znanja i formiranju odjeljenja. (3) Blii propis o uvjetima za osnivanje i rad eksperimentalne srednje kole, odnosno odjeljenja iz stava (1) ovog lana donosi ministar. lan 50. (Pedagoko-metodika praksa studenata) (1) Na prijedlog visokokolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar odreuje srednje kole za obavljanje pedagoko-metodike prakse i polaganje praktinog dijela ispita, za studente koji se obrazuju na tim ustanovama. (2) Uvjeti obavljanja pedagoko-metodike prakse iz stava (1) ovog lana utvruju se posebnim propisom koji donosi ministar. (3) Ustanove iz stava (1) ovog lana sklapaju ugovore sa srednjim kolama kojima reguliraju meusobne odnose. lan 51. (Udbenici i nastavna sredstva) (1) U srednjoj koli mogu se koristiti samo kolski udbenici i druga nastavna sredstva iju je upotrebu odobrio ministar. (2) Pravilnik o odobravanju i koritenju udbenika i nastavnih sredstava u srednjoj koli donosi ministar. V. OPA AKTA SREDNJE KOLE lan 52. (Pravila srednje kole) (1) Srednja kola ima pravila koja donosi kolski odbor uz saglasnost ministra.

(2) Pravilima srednje kole, pored pitanja utvrenih Zakonom, ureuju se i definiraju: pitanje djelatnosti kole, javnost rada kole, pohvale, nagrade i odgojno-disciplinske mjere i druga uenika pitanja, pitanja nastavnika, strunih saradnika i ostalih uposlenika, postupak strunog usavravanja, donoenje opih akata, rad organa upravljanja, strunih organa, saradnja kole sa roditeljima, finansiranje rada kole i druga relevantna pitanja.

lan 53. (Kuni red i etiki kodeks) (1) (2) a) b) c) d) kolski odbor na prijedlog nastavnikog vijea kole donosi kuni red. Kunim redom obavezno se utvruju: pravila i obaveze ponaanja u srednjoj koli, unutranjem i vanjskom prostoru, pravila meusobnih odnosa uenika, pravila meusobnih odnosa uenika i uposlenika kole, pravila meusobnih odnosa uposlenika kole,

e) zabrana svih oblika reklamiranja i prodaje proizvoda koji nisu u skladu sa etikom, naelima i ciljevima obrazovno- odgojnog rada, f) pravila sigurnosti i zatite od socijalno neprihvatljivih oblika ponaanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja, g) h) i) nain postupanja prema imovini, kodeks oblaenja uenika i uposlenika i druga pitanja bitna za kuni red kole.

(3) U postupku donoenja kunog reda obavezno je da isti bude usaglaen sa Etikim kodeksom za uposlenike kole koji donosi ministar. lan 54. (Druga opa akta srednje kole) (1) Srednja kola, pored akata iz l. 52. i 53. ovog zakona ima i druga opa akta kojima se reguliraju pitanja bitna za rad srednje kole, a koja nisu regulirana pravilima. (2) Opa akta iz stava (1) ovog lana donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju. (3) Sva opa akta iz stava (1) ovog lana, ukljuujui i budet kole su javna i uposlenici imaju nesporno pravo uvida u iste. VI. VRSTE SREDNJIH KOLA lan 55. (Vrste srednjih kola) Vrste srednjih kola su: a) gimnazija

b) 1) 2) 3) c) d)

srednja kola za struno obrazovanje i obuku koja se registrira kao: srednja umjetnika kola, srednja tehnika kola i srednja struna kola. srednja vjerska kola i srednja kola za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama.

A. GIMNAZIJA lan 56. (Izborna podruja) (1) U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni uenici, po nastavnom planu i programu za gimnaziju, u etverogodinjem trajanju. (2) Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvruju se izborna podruja za koja se uenici mogu opredijeliti u okviru onih podruja za koja je gimnazija verificirana. (3) U skladu sa uvjetima i interesovanjem uenika svaka gimnazija moe imati jedno ili vie izbornih podruja. (4) a) b) c) d) e) f) g) Izborna podruja u gimnaziji su: drutveno, administrativno, jeziko, prirodno, matematiko-informatiko, sportsko, pedagoko-psiholoko podruje i

h) druga podruja za koja se ukae interes i potreba, a za koja postoji utvren nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom. (5) Uenik koji zavri gimnaziju stie uvjete za nastavak kolovanja i rad.

lan 57. (Upis i matura) (1) Upis u gimnaziju vri se na osnovu kriterija koje donosi Vlada.

(2) Na zavretku obrazovanja u gimnazijama uenici polau maturu po nastavnim planovima i programima za gimnaziju. (3) Blii propis o sadraju i nainu polaganja mature u gimnaziji donosi ministar.

B. SREDNJE KOLE ZA STRUNO OBRAZOVANJE I OBUKU lan 58. (Definicija) (1) Srednje struno obrazovanje i obuka su integralni dio obrazovnog sistema u Kantonu koji obezbjeuje sticanje vjetina i znanja iz odreenih zanimanja i osnov kontinuirane obuke s ciljem aktivnog ukljuivanja u proces rada ili nastavka daljnjeg obrazovanja. (2) Srednje struno obrazovanje i obuka podrazumijeva razliite vrste i oblike obrazovanja i odgoja, redovno ili vanredno obrazovanje i obavljanje prakse, a obuhvata i strunu obuku djece i odraslih. lan 59. (Vrste srednje kole za struno obrazovanje i obuku) Srednja kola za struno obrazovanje i obuku obuhvata: a) b) c) d) srednju umjetniku kolu, srednju tehniku kolu, srednju strunu kolu i druge vrste kola koje obavljaju djelatnost srednjeg strunog obrazovanja i obuke. lan 60. (Nastavni plan i program) (1) U srednjoj koli za struno obrazovanje i obuku obrazuju se redovni i vanredni uenici, po nastavnom planu i programu za srednju kolu za struno obrazovanje i obuku. (2) Nastavnim planom i programom za umjetniku i tehniku kolu mogu se utvrditi izborna podruja u okviru jednog zanimanja za koja se uenici mogu opredijeliti u okviru zanimanja za koja je kola verificirana. (3) Uenik koji zavri srednju umjetniku ili tehniku kolu stie odgovarajue zanimanje IV stepena i uvjete za nastavak kolovanja i rad.

(4) U umjetnikim kolama za muziku, likovnu i baletsku umjetnost mogu se obrazovati i uenici koji redovno pohaaju drugu srednju kolu. lan 61. (Uvjeti za rad i nastavak obrazovanja) (1) Uenik koji zavri srednju strunu kolu stie odgovarajue zanimanje III stepena i uvjete za rad. (2) Uenik iz stava (1) ovog lana moe nastaviti kolovanje na visokokolskoj ustanovi pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajuoj srednjoj koli. (3) Blii propis koji definira uvjete sticanja dopunskog obrazovanja iz stava (2) ovog lana donosi ministar. lan 62. (Upis i matura/zavrni ispit) (1) Upis u srednje kole za struno obrazovanje i obuku vri se na osnovu kriterija koje donosi Vlada. (2) Izuzetno u srednju muziku kolu mogu se upisati i nadareni uenici koji su zavrili najmanje sedam razreda redovne osnovne kole, uz uvjet da tokom obrazovanja u srednjoj koli okonaju osnovnokolsko obrazovanje. (3) Na zavretku obrazovanja u srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku polae se matura ili zavrni ispit po nastavnim planovima i programima za odgovarajue zanimanje. (4) Blii propis o sadraju i nainu polaganja mature ili zavrnog ispita u srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku donosi ministar. lan 63. (Sticanje V stepena obrazovanja i majstorskih zvanja za obrtnika zanimanja) (1) U srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku koje ispunjavaju odgovarajue uvjete mogu se dalje vanredno obrazovati polaznici za V stepen, za sticanje zvanja majstora, specijaliste, instruktora i poslovoe. (2) Pravo na obrazovanje iz stava (1) ovog lana imaju polaznici koji su stekli srednje obrazovanje u skladu sa lanom 7. ovog zakona i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u nekom od zanimanja struke za koju ele stei zvanje iz stava (1) ovog lana. (3) Odgovarajue zvanje iz stava (1) ovog lana stie se na osnovu uspjenog savladavanja nastavnog plana i programa koji se po pravilu realizira u trajanju od najmanje jedne godine putem obaveznog pohaanja nastave i poloenih ispita. (4) Program iz stava (3) ovog lana moe se realizirati po principu kondenzovane nastave putem instruktivne nastave u trajanju od najmanje asova predvienih nastavnim planom i programom, a uz saglasnost ministra.

(5) Organiziranje nastave, nain polaganja ispita i druga pitanja znaajna za sticanje majstorskih zvanja za obrtnika zanimanja e se realizirati u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim aktima relevantnim za tu oblast. (6) Blii propis o uvjetima obrazovanja, organiziranju redovne i instruktivne nastave, nain polaganja ispita za zvanja iz st. (1) i (5) ovog lana, donosi ministar. lan 64. (Praktina nastava i laboratorijske vjebe) (1) Praktina nastava i laboratorijske vjebe u srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku izvode se u skladu s nastavnim planom i programom u kolskim radionicama, laboratorijama i kabinetima te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajuim normativima. (2) Praktina nastava se, pod strunim nadzorom srednje kole, moe izvoditi u preduzeima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuu opremu, tehniko- tehnoloka sredstva i druge odgovarajue uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom. (3) Uvjeti, oblici, metode, postupci i nadzor nad izvoenjem praktine nastave izvan kolskog prostora reguliraju se ugovorom srednje kole s preduzeem, ustanovom ili samostalnim privrednikom. (4) Ugovor iz stava (3) ovog lana obavezno sadri odredbe kojima se potpisnici obavezuju obezbijediti sigurnost uenika tokom obavljanja prakse. lan 65. (Ferijalna praksa) (1) Nastavnim planom i programom srednjih kola za struno obrazovanje i obuku utvruje se potreba organiziranja, program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse uenika. (2) Ferijalna praksa se, pod nadzorom srednje kole, izvodi u privrednim drutvima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuu opremu, tehnikotehnoloka sredstva i druge odgovarajue uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom. (3) Blii uvjeti izvoenja ferijalne prakse utvruju se ugovorom srednje kole i privrednog drutva, ustanove ili samostalnog privrednika. (4) Ugovor iz stava (3) ovog lana obavezno sadri odredbe kojima se potpisnici obavezuju obezbijediti sigurnost uenika tokom obavljanja ferijalne prakse.

C. SREDNJE VJERSKE KOLE lan 66. (Definicija) Srednja vjerska kola je obrazovno- odgojna ustanova u kojoj se u etverogodinjem trajanju obrazuju redovni i vanredni uenici po programu opeobrazovnih predmeta i posebnom programu za struno obrazovanje vjerskih slubenika. lan 67. (Nastavni plan i program za vjerske kole) U srednjim vjerskim kolama uenici stiu odreena zanimanja predviena nastavnim planom i programom i osposobljavaju se za rad i nastavak kolovanja. lan 68. (Pravo upisa u vjersku kolu) U srednju vjersku kolu mogu se upisati uenici koji su uspjeno zavrili redovno osnovno obrazovanje. lan 69. (Prijemni ispit i matura) (1) (2) (3) Prilikom upisa u srednju vjersku kolu obavezan je prijemni ispit. Po zavretku obrazovanja u srednjoj vjerskoj koli polae se matura. Nastavnim planom i programom utvruju se sadraj i program polaganja mature.

(4) Blie propise o nainu polaganja prijemnog ispita i mature donosi vjerska zajednica uz saglasnost ministra.

D. SREDNJE KOLE ZA UENIKE SA POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA lan 70. (Definicija) (1) Srednja kola za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, u smislu ovog zakona, je kola koja je svojim programima i drugim uvjetima rada prilagoena uenicima koji zbog fizikih, psihofizikih ili bilo kojih drugih razloga imaju potekoe u savladavanju nastavnih planova i programa, odnosno kada su obrazovanje i odgoj po posebnim programima njihov najbolji interes. (2) Obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema.

(3) Osnovni cilj obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama je da se svim uenicima daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od obrazovanja i ukljuivanja u drutvo, u skladu sa njihovim individualnim mogunostima. lan 71. (Trajanje obrazovanja) (1) U srednjoj koli za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, redovni i vanredni uenici obrazuju se po prilagoenim programima za odgovarajue profile I, II i III stepena strune spreme, a obrazovanje traje jednu, dvije, tri ili etiri godine. (2) U ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju uenika oteenog vida, sluha i govora obrazuju se uenici po nastavnim planovima i programima za I, II, III, IV i V stepen strune spreme. (3) Na uenike iz stava (2) ovog lana analogno se primjenjuju lan 57. i l. 60. do 65. ovog zakona. lan 72. (Inkluzija) (1) Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama, pod odreenim uvjetima, mogu se ukljuiti u redovno srednjokolsko obrazovanje, po principu inkluzivnog obrazovanja. (2) Inkluzivno obrazovanje u srednjim kolama se odvija u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju uenika s posebnim obrazovnim potrebama koji donosi ministar. lan 73. (Nastavni plan i program) Nastavnim planovima i programima iz lana 71. ovog zakona utvruje se zanimanje, trajanje obrazovanja i sadraj opeobrazovnih, struno-teorijskih i predmeta praktine nastave.

lan 74. (Upis uenika) (1) U srednju kolu za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama i u ustanove za edukaciju i rehabilitaciju uenika oteenog vida, sluha i govora uenici se upisuju na osnovu svjedodbe o zavrenoj specijalnoj ili redovnoj osnovnoj koli i na osnovu nalaza i miljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju. (2) Ukoliko uenik iz bilo kojeg razloga ne posjeduje nalaz komisije iz stava (1) ovog lana, upisuje se na osnovu nalaza i miljenja strune komisije kole u koju se upisuje. (3) Upis uenika iz stava (1) ovog lana se regulira opim aktom kole, odnosno ustanove u kojoj se vri upis.

lan 75. (kolski centar za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama) (1) Srednja kola za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama moe organizirati svoj rad u okviru kolskog centra, sastavljenog od razliitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica. (2) Odgojno-obrazovni rad i struni nadzor nad radom kolskog centra obavlja se u skladu s odgovarajuim nastavnim planom i programom za svaki nivo obrazovanja koji je u sastavu kolskog centra. (3) Na procedure imenovanja kolskog odbora, direktora i nadzornog odbora kolskog centra, primjenjuju se odgovarajue odredbe ovog zakona. VII. SAVJETODAVNO VIJEE SREDNJE KOLE lan 76. (Savjetodavno vijee srednje kole) (1) U srednjoj koli formira se savjetodavno vijee kole, koje broji najmanje pet lanova.

(2) Savjetodavno vijee ine po najmanje jedan predstavnik: kole, lokalne zajednice, trita rada koje je u vezi sa obrazovanjem odreenih profila zanimanja, kao i drugih relevantnih subjekata. (3) Savjetodavno vijee pomae koli u planiranju sadraja njenih programa rada, savjetuje kolu o svim pitanjima koja se tiu obuke i pomae jaanju veza izmeu kole i trita rada. (4) Precizan sastav savjetodavnog vijea za svaku kolu i procedure imenovanja njegovih lanova reguliu se pravilima kole. (5) Obavljanje dunosti lanova savjetodavnog vijea je dobrovoljno i bez naknade.

VIII. UENICI lan 77. (Status uenika) (1) Status uenika srednje kole stie se upisom u srednju kolu.

(2) Redovni uenik ima pravo i obavezu da redovno pohaa nastavu i izvrava kolske obaveze, da se ponaa u skladu sa kolskim propisima i da se odgovorno odnosi prema imovini kole, drugim uenicima, nastavnicima i drugim uposlenicima kole. (3) Upis u srednju kolu vri se u skladu sa kriterijima koje na prijedlog ministra utvruje Vlada. (4) Uenik moe stei izuzetan status paralelno upisujui i neko drugo zanimanje u istoj ili drugoj srednjoj koli, te stei drugo zanimanje polaui razliku predmeta u odnosu na nastavni plan i program po kojem se redovno obrazuje.

(5) Razliku predmeta iz stava (4) ovog lana utvruje nastavniko vijee kole u kojoj je uenik stekao izuzetan status, cijenei podudarnost nastavnih planova i progama kole koju uenik redovno pohaa i kole u kojoj je stekao izuzetan status. (6) Uvjeti sticanja statusa iz stava (4) ovog lana utvruju se pravilnikom koji donosi ministar. (7) Uenik moe stei i specijalan status u skladu sa lanom 83. ovog zakona. lan 78. (Uvjeti za upis redovnih uenika) (1) Uenici se upisuju u prvi razred srednje kole na osnovu javnog konkursa koji se u dnevnim novinama objavljuje najkasnije dva mjeseca prije poetka kolske godine. (2) a) b) Konkurs za upis redovnih uenika u prvi razred srednje kole kao javne ustanove sadri: broj kandidata po kolama i zanimanjima i kriterije za upis uenika u prvi razred koji obavezno reguliraju albeni postupak.

(3) Elemente iz stava (2) ovog lana utvruje Vlada na prijedlog Ministarstva pri emu e uzeti u obzir miljenje udruenja poslodavaca i stanje na tritu rada. (4) Pravo upisa u prvi razred srednje kole u statusu redovnog uenika imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz ovog zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekue godine ne navravaju 18 godina ivota. (5) Pravo upisa u prvi razred srednje kole za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz ovog zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekue godine ne navravaju 22 godine ivota. lan 79. (Upis uenika koji su osnovno obrazovanje zavrili izvan Kantona) (1) Uenici dravljani Bosne i Hercegovine koji su zavrili osnovnu kolu u Bosni i Hercegovini izvan Kantona upisuju se pod istim uvjetima kao i uenici s podruja Kantona. (2) Uenici strani dravljani nastavljaju obrazovanje u srednjoj koli pod istim uvjetima kao i dravljani Bosne i Hercegovine, ako ugovorima i drugim konvencijama nije drugaije odreeno. (3) Prilikom upisa u srednju kolu, odnosno nastavka obrazovanja uenika iz stava (2) ovog lana primjenjuju se odredbe l. 10. i 11. ovog zakona.

lan 80. (Uenika knjiica) (1) Srednja kola upisanim uenicima izdaje ueniku knjiicu u kojoj se, pored linih podataka, evidentira uspjeh uenika u uenju i vladanju i prate aktivnosti i napredovanje uenika u toku obrazovno-odgojnog procesa. (2) Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku srednjeg obrazovanja dokazuje status uenika srednje kole. (3) Obrazac uenike knjiice propisuje ministar. lan 81. (Vanredni uenici) (1) Srednja kola objavljuje u dnevnim novinama javni konkurs za upis vanrednih uenika najmanje 15 dana prije poetka kolske godine. (2) Konkurs i prijem vanrednih uenika koji polau razred u cjelini mora biti okonan do kraja septembra tekue kolske godine. (3) Prijem zahtjeva i upis vanrednih uenika za prekvalifikaciju, polaganje predmetnih, dopunskih, zavrnih i maturskih ispita e se vriti najkasnije trideset (30) dana prije poetka svakog ispitnog roka, utvrenog ovim zakonom i odgovarajuim pravilnikom. (4) Status vanrednog uenika stie se upisom u odgovarajuu vrstu srednje kole.

(5) Vanredni uenici obavezni su pohaati instruktivno- konsultativnu nastavu. Fond asova ove nastave za svaki predmet pojedinano se utvruje odlukom nastavnikog vijea u skladu sa relevantnou predmeta za odreeno zanimanje i u ukupnom zbiru ne moe biti manji od 15% fonda asova propisanog nastavnim planom i programom za predmete koje je kandidat obavezan polagati. (6) Srednja kola organizira u toku kolske godine tri redovna ispitna roka (januarskofebruarski, junski i augustovsko-septembarski ispitni rok), a po potrebi i jedan vanredni rok koji utvruje nastavniko vijee srednje kole o emu najkasnije 15 dana prije poetka ovog ispitnog roka obavjetava Ministarstvo i Prosvjetnu inspekciju. (7) U sluajevima nepravilnosti polaganja ispita za vanredne uenike koje utvrdi nastavniko vijee ili Prosvjetna inspekcija, direktor kole ponitava ispit. (8) Blie propise o upisu, organizaciji nastave i polaganju ispita za vanredne uenike donosi ministar. lan 82. (Izvjetaj o upisu) (1) Srednja kola, kao javna ustanova je obavezna dostaviti izvjetaj o izvrenom upisu redovnih i vanrednih uenika ministru i Prosvjetnoj inspekciji.

(2) Srednja kola, kao ustanova je obavezna dostaviti izvjetaj o izvrenom upisu redovnih i vanrednih uenika osnivau, ministru i Prosvjetnoj inspekciji. (3) kole sa podruja Grada izvjetaj dostavljaju i Gradskoj upravi i nadlenom opinskom organu na ijoj teritoriji se kola nalazi, a kole sa podruja opina izvan Grada izvjetaj dostavljaju i nadlenom organu opine na ijoj teritoriji se nalazi kola. lan 83. (Uenici sa specijalnim statusom) (1) Redovni uenici u srednjoj koli mogu imati specijalni status.

(2) Specijalni status iz stava (1) mogu ostvariti uenici koji su proglaeni perspektivnim i vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetnikim talentima i nadarenim uenicima s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, dravnom ili meunarodnom takmienju. (3) kola dodjeljuje specijalni status na osnovu odluke Ministarstva kulture i sporta Kantona o proglaenju uenika perspektivnim ili vrhunskim sportistom, odnosno odluke Ministarstva o proglaenju uenika izuzetnim talentom i nadarenim uenikom, u skladu sa ostvarenim rezultatima. (4) Specijalni status se potvruje odlukom kole na poetku svake kolske godine.

(5) Na osnovu odluke iz stava (4) ovog lana, srednja kola e uenicima sa specijalnim statusom odobriti dugorono ili kratkorono odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i uea na takmienjima, u skladu s pravilima kole. (6) Srednja kola e uenicima sa specijalnim statusom dati mogunost putem praenja nastave i ocjenjivanja, odnosno organiziranjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganja predmetnih ispita u toku kolske godine, da zavre odgovarajui razred. lan 84. (Predmetni i razredni ispit) (1) Redovan uenik koji iz opravdanih razloga (bolest u duem periodu i u drugim opravdanim sluajevima) nije mogao redovno pohaati nastavu i nije mogao biti ocijenjen iz jednog ili vie predmeta, polae predmetni ili razredni ispit. (2) Nastavniko vijee srednje kole moe uputiti uenika na razredni odnosno predmetni ispit ukoliko uenik izostane vie od 1/4 ukupnog fonda nastavnih asova predvienih nastavnim planom i programom, odnosno vie od 1/4 godinjeg fonda nastavnih asova iz odreenog predmeta. (3) Redovan uenik iz st. (1) i (2) ovog lana podnosi nastavnikom vijeu molbu sa dokazima o opravdanosti razloga nepohaanja nastave, koje u svakom konkretnom sluaju donosi odluku, vodei rauna o najboljem interesu uenika. (4) Iz odredbi st. (1), (2) i (3) ovog lana izuzimaju se uenici sa specijalnim statusom iz lana 83. ovog zakona.

lan 85. (Prestanak statusa redovnog uenika) (1) Status redovnog uenika prestaje zavretkom srednje kole.

(2) Uenik gubi status redovnog uenika u svim srednjim kolama kada sa uspjehom ne zavri razred nakon to je iskoristio prava iz lana 86. ovog zakona. (3) Status redovnog uenika u srednjoj koli u koju je uenik upisan za tekuu kolsku godinu prestaje: a) b) c) ispisivanjem iz srednje kole, iskljuenjem iz srednje kole i naputanjem srednje kole. lan 86. (Ponavljanje razreda) Redovan uenik u toku ukupnog srednjokolskog obrazovanja ima pravo dva puta ponavljati razred, s tim da isti razred moe ponoviti samo jedanput. lan 87. (Preusmjeravanje uenika) (1) Redovan uenik koji je tokom ukupnog dotadanjeg srednjeg obrazovanja u uenju postigao uspjeh najmanje 4,00 i ima primjerno vladanje ima pravo podnijeti zahtjev za preusmjerenje na obrazovanje za zanimanje koje izabere, u istoj ili drugoj srednjoj koli. (2) Ukoliko u toku obrazovanja uenik zaostaje u savladavanju nastavnih sadraja ili ne zavri razred moe se, uz njegov i pristanak roditelja ili staratelja, preusmjeriti na obrazovanje za zanimanje sa jednostavnijim programom. (3) Odluku za uenike iz st. (1) i (2) ovog lana donosi nastavniko vijee srednje kole, posebno uzimajui u obzir Pedagoke standarde i normative. (4) Preusmjeravanje iz st. (1) i (2) ovog lana podrazumijeva obavezu uenika da polae razliku predmeta, koju utvruje nastavniko vijee srednje kole. lan 88. (Nastavak obrazovanja zapoetog u inostranstvu) (1) Uenik koji je dio obrazovanja stekao izvan Bosne i Hercegovine moe podnijeti zahtjev za upis u srednju kolu Kantona uz ispunjenje uvjeta iz lana 10. ovog zakona. (2) Nastavniko vijee kole kojoj je uenik iz stava (1) ovog lana podnio zahtjev za upis, u svakom konkretnom sluaju cijeni osnovanost zahtjeva i mogunost upisa, o emu donosi odgovarajuu odluku.

(3) Na zahtjev iz stava (1) ovog lana, kola je obavezna donijeti pozitivnu odluku kojom se zahtjev prihvata, ukoliko je verificirana za isto ili srodno zanimanje i ukoliko prijem uenika ne dovodi do krenja Pedagokih standarda i normativa u dijelu kojim se propisuje broj uenika u odjeljenju. (4) Ukoliko nastavniko vijee srednje kole donese negativnu odluku kojom se zahtjev iz stava (1) ovog lana odbija, obavezno je istu dostaviti podnosiocu zahtjeva, Ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji. lan 89. (Ispisivanje uenika) (1) a) b) c) Uenik se moe ispisati iz srednje kole: kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje, kada prelazi u drugu srednju kolu i u drugim opravdanim sluajevima.

(2) Uenik iz stava (1) ovog lana moe se ispisati iz srednje kole najkasnije dva mjeseca prije zavretka nastave u drugom polugoditu. (3) Maloljetnog uenika ispisuju roditelji ili staratelji, a punoljetni uenik se ispisuje sam, uz obavezu kole da pismeno obavijesti roditelja ili staratelja o ispisu uenika. (4) Pravo ispisa iz srednje kole, uenik koji ne nastavlja obrazovanje u drugoj koli, moe koristiti najvie tri puta, nakon ega gubi pravo na redovno obrazovanje. (5) Srednja kola ispisanim uenicima izdaje uvjerenje o uspjehu postignutom u toku kolske godine do dana ispisa. (6) Obrazac uvjerenja iz stava (5) ovog lana propisan je pravilnikom o voenju kolske dokumentacije i evidencije u srednjoj koli.

lan 90. (Iskljuenje uenika) (1) a) b) Uenik se iskljuuje iz srednje kole kada: neopravdano izostane s nastave due od 45 nastavnih asova, neopravdano izostane 35 nastavnih asova i uini tei disciplinski prekraj ili

c) uini disciplinski prekraj za koji je pravilima srednje kole predviena mjera iskljuenja.

(2) Uenik koji je iskljuen iz srednje kole moe nastaviti kolovanje u drugoj srednjoj koli analognom primjenom rjeenja iz l. 87., 88. i 89. ovog zakona. lan 91. (Naputanje srednje kole) (1) Smatra se da je uenik napustio srednju kolu ukoliko u kontinuitetu izostane due od dvije radne sedmice, a o razlogu izostanka kola ne bude obavijetena. (2) kola je obavezna pismenim putem obavijestiti roditelje ili staratelje uenika iz stava (1) ovog lana o kontinuiranom izostajanju uenika nakon izostajanja u trajanju od jedne radne sedmice. (3) Odluku o naputanju kole donosi nastavniko vijee.

(4) Na odluku iz stava (3) ovog lana doputena je alba u roku od tri (3) dana od dana dostavljanja odluke. kolski odbor je obavezan donijeti rjeenje po albi u roku od sedam (7) dana od dana prijema albe. lan 92. (Praenje razvoja uenika) (1) Srednja kola je obavezna da u toku obrazovanja sistematino prati razvoj uenika, njegove sklonosti i sposobnosti i vrednuje rezultate njegovog rada. (2) Uenik koji iz zdravstvenih razloga ne moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ili ako bi takva vjeba mogla ugroziti njegovo zdravlje, bit e privremeno ili trajno izuzet iz takvih aktivnosti. (3) Odluku o izuzimanju uenika iz odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice donijet e nastavniko vijee kole na preporuku nadlene zdravstvene ustanove. lan 93. (Ocjenjivanje uenika) (1) kola vrednuje i ocjenjuje svakog uenika u smislu uspjeha u nastavi i napredovanja, kao i ponaanja i discipline. (2) (3) (4) (5) Redovno ocjenjivanje u srednjoj koli je brojano. Brojane ocjene su: odlian (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjenjivanje u srednjoj koli je javno i kontinuirano. Prilikom ocjenjivanja u odjeljenjsku knjigu, uz brojanu ocjenu upisuje se i datum.

(6) Zakljuna ocjena iz svakog predmeta pojedinano se izvodi na polugoditu i na kraju nastavne, odnosno kolske godine.

(7) Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama koji ne mogu biti ocijenjeni na redovan nain izuzimaju se iz st. (2), (3), (4), (5) i (6) ovog lana. Ovi uenici ocjenjuju se u skladu sa stavom (1) ovog lana i njihovim sposobnostima. (8) Uenici iz stava (7) ovog lana dobijaju pismeni godinji izvjetaj koji opisuje rezultate uenika u odnosu na ciljeve iz plana, umjesto godinje svjedodbe sa ocjenama. (9) Blii propis odnosno kriterije o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika donosi ministar. lan 94. (Karakteristike uenika) (1) Pri prelasku uenika iz jedne kole u drugu, pored redovnih ocjena, odnosno uz prepis ocjena, daju se i karakteristike uenika u pisanoj formi ukoliko to zatrai uenik, roditelj, odnosno staratelj ili kola u koju uenik prelazi. (2) Karakteristike iz stava (1) ovog lana daju se na osnovu miljenja pedagoga, psihologa, razrednika, odnosno odjeljenskog vijea, a opisuju napredovanje, sklonosti, posebne osobine i druge relevantne podatke o ueniku. lan 95. (Elementi zakljuivanja ocjena i opeg uspjeha) (1) Prilikom zakljuivanja ocjena iz nastavnih predmeta, pored numerikih ocjena koje je uenik imao tokom godine, uzima se u obzir i profesorova pedagoka procjena napredovanja, rada i zalaganja uenika. (2) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljunih ocjena iz svih nastavnih predmeta na kraju oba polugodita. (3) Za uenike upuene na popravni ispit, opi uspjeh se utvruje na nain iz stava (1) ovog lana, nakon obavljenih ispita. (4) Nastavniko vijee sredinom oba polugodita analizira realizaciju nastavnog plana i programa, sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja.

lan 96. (Prigovor na zakljunu ocjenu) (1) Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodita obavezno zakljuuje i uenicima javno u odjeljenju saoptava predmetni nastavnik. (2) Uenik i njegovi roditelji odnosno staratelji imaju pravo prigovora na zakljunu pojedinanu ocjenu na kraju nastavne godine.

(3) Prigovor se podnosi odjeljenskom vijeu, u roku od dva dana od dana saoptavanja ocjene, u skladu sa stavom (1) ovog lana. Prigovorom se moe traiti i izuzee predmetnog nastavnika u vezi sa stavom (7) ovog lana. (4) Odjeljensko vijee je obavezno svaki prigovor na prvoj narednoj sjednici razmotriti i o istom sainiti miljenje. (5) Odjeljensko vijee odmah dostavlja prigovor i miljenje nastavnikom vijeu na odluivanje. (6) Nastavniko vijee obavezno je da u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora i miljenja iz stava (5) ovog lana donese odgovarajuu odluku. (7) Ako nastavniko vijee donese odluku o usvajanju prigovora, koja podrazumijeva potrebu provjere znanja uenika, ono imenuje i komisiju za provjeru znanja. (8) Komisija iz stava (7) ovog lana obavezna je izvriti provjeru znanja uenika u roku od dva dana od dana donoenja odluke. (9) Ocjena komisije je konana.

(10) Ako nastavniko vijee donese odluku o odbijanju prigovora, ista je konana. lan 97. (Opi uspjeh uenika) (1) Uenik je ostvario pozitivan opi uspjeh na kraju polugodita, odnosno na kraju kolske godine, ukoliko niti iz jednog predmeta nema zakljunu ocjenu nedovoljan (1). (2) U svjedodbe i druge dokumente u koje se upisuje opi uspjeh uenika, pored ocjene odlian, vrlodobar, dobar i dovoljan upisuje se i prosjena ocjena opeg uspjeha zaokruena na dvije decimale. (3) Nakon zaokruivanja prosjene ocjene u skladu sa stavom (2) ovog lana uenik je zavrio razred sa: a) b) c) d) odlinim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50; vrlodobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu od 3,50 do 4,49; dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu od 2,50 do 3,49; dovoljnim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu od 2,0 do 2,49.

(4) Uenik nije zavrio razred ako na kraju kolske godine ima jednu ili vie zakljunih ocjena nedovoljan (1).

lan 98. (Popravni ispit i ponavljanje razreda) (1) Uenik koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije zakljune ocjene nedovoljan (1) upuuje se na popravni ispit. (2) Uenik koji na kraju nastavne godine ima tri ili vie zakljunih ocjena nedovoljan (1) upuuje se da ponovi razred, ukoliko ne gubi status redovnog uenika u skladu sa lanom 86. ovog zakona. lan 99. (Vladanje uenika) (1) U srednjoj koli ocjenjuje se vladanje uenika.

(2) Vladanje uenika se ocjenjuje na osnovu redovnosti pohaanja nastave i potivanja uenikih dunosti propisanih pravilima kole. (3) Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loe.

(4) Ocjene iz vladanja utvruje odjeljenjsko odnosno nastavniko vijee na prijedlog razrednika, na kraju prvog polugodita i na kraju nastavne godine. (5) Ocjena iz vladanja ne utie na opi uspjeh uenika. lan 100. (Zavravanje dva razreda u toku jedne kolske godine) (1) Izuzetno, ueniku koji u prethodnom razredu ostvari odlian opi uspjeh sa prosjenom ocjenom 5,00 i ima primjerno vladanje moe se na lini zahtjev odnosno zahtjev roditelja ili staratelja odobriti da zavri dva razreda u toku jedne kolske godine. (2) (3) Odluku o zahtjevu iz stava (1) ovog lana donosi nastavniko vijee srednje kole. Blii propis o napredovanju uenika donosi ministar. lan 101. (Izdavanje svjedodbi i diploma) (1) Na osnovu podataka iz dokumentacije i evidencije srednje kole, kola izdaje javne isprave. (2) Vjerodostojnost javne isprave potvruje se potpisom ovlatenog lica i ovjerava peatom. (3) Ueniku koji sa uspjehom zavri razred, srednja kola izdaje svjedodbu o zavrenom razredu. (4) Ueniku koji s uspjehom poloi maturu, odnosno zavrni ispit, srednja kola izdaje odgovarajuu diplomu o zavrenoj srednjoj koli.

(5) Uenik koji u toku srednjeg obrazovanja postigne u svim razredima odlian uspjeh i ima primjerno vladanje pod odreenim uvjetima moe biti osloboen polaganja dijela mature. (6) Uvjeti iz stava (5) ovog lana propisani su pravilnikom koji donosi ministar. lan 102. (Voenje kolske dokumentacije i evidencije) (1) Srednja kola vodi dokumentaciju i evidenciju o obrazovno-odgojnoj djelatnosti.

(2) Direktor i nastavnici srednje kole su obavezni uredno i blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju i odgovorni su za aurnost njihovog voenja. (3) Srednja kola je duna voditi jedinstvenu bazu podataka u elektronskoj formi.

(4) Blii propis o sadraju svjedodbe, diplome i nainu voenja dokumentacije i evidencije kao i jedinstvene baze podataka iz stava (3) ovog lana u srednjoj koli donosi ministar. lan 103. (Priznanja, pohvale i nagrade) Ueniku koji postie izuzetne rezultate u obrazovno- odgojnom procesu, vannastavnim i drugim aktivnostima, srednja kola moe dodjeljivati priznanja, pohvale i nagrade, pod uvjetima i na nain utvren pravilnikom koji donosi ministar. lan 104. (Odgojno-disiplinske mjere) (1) U toku kolske godine ueniku se izriu odgojno- disciplinske mjere za uinjene tee povrede uenikih dunosti kao to su: a) neopravdano izostajanje sa nastave u obimu koji je propisan pravilima kole,

b) prepravka podataka u svjedoanstvu, diplomi, akoj knjiici i drugim javnim ispravama koje izdaje srednja kola, c) dopisivanje podataka u evidenciji srednje kole,

d) kraa imovine kole, preduzea, ustanove, uenika ili nastavnika, odnosno uposlenika kole, e) konzumiranje, podstrekavanje na konzumiranje, odnosno pomaganje ueniku u upotrebi alkohola ili narkotika, f) izazivanje, odnosno uestvovanje u tui u prostorijama i dvoritu kole, na praktinoj nastavi, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti,

g) posjedovanje oruja ili hladnog orua u prostorijama i dvoritu kole, na praktinoj nastavi, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti, h) i) izazivanje nacionalne, etnike ili vjerske netrpeljivosti, nemaran odnos prema radu, uenju i aktivnostima u srednjoj koli,

j) neprimjeren odnos prema drugim uenicima, nastavnicima i drugim uposlenicima i kolskoj imovini i k) drugi sluajevi utvreni pravilima kole.

(2) Odgojno-disciplinske mjere za tee povrede iz stava (1) ovog lana i lake povrede propisane pravilima srednje kole su: a) b) c) d) e) ukor razrednika, to povlai ocjenu iz vladanja "vrlodobro"; ukor odjeljenjskog vijea, to povlai ocjenu iz vladanja "dobro"; ukor direktora, to povlai ocjenu iz vladanja "zadovoljava"; ukor nastavnikog vijea, to povlai ocjenu iz vladanja "loe"; iskljuenje iz srednje kole.

(3) Odgojno-disciplinske mjere iz ta. d) i e), stava (2) ovog lana izrie nastavniko vijee posebnim rjeenjem. (4) Na rjeenje o izricanju odgojno-disciplinskih mjera iz stava (3) ovog lana, uenik, odnosno njegov roditelj ili staratelj moe izjaviti albu kolskom odboru srednje kole u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja. (5) U odluivanju po albi iz stava (4) ovog lana, kolski odbor moe donijeti odluku kojom: a) odbacuje albu kao nedoputenu, neurednu ili neblagovremenu i potvruje odluku nastavnikog vijea; b) c) odbija albu kao neosnovanu i potvruje odluku nastavnikog vijea; prihvata albu kao osnovanu i vraa istu na ponovni postupak nastavnikom vijeu;

d) prihvata albu i preinauje odluku nastavnikog vijea i primjenjuje drugu disciplinsku mjeru koju smatra primjerenom. (6) kolski odbor je obavezan donijeti odluku u roku od osam dana od dana prijema albe iz stava (4) ovog lana.

(7) Protiv odluke kolskog odbora nije dozvoljena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke. (8) Ueniku kojem je izreena disciplinska mjera iskljuenja iz srednje kole, a koji svojim ponaanjem ne ugroava lica ni imovinu kole, kola je obavezna omoguiti pohaanje nastave i nakon izricanja mjere sve dok odluka ne postane konana. lan 105. (Izricanje odgojno-disciplinskih mjera) (1) Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja uenika u skladu sa lanom 104. stav (2) ovog zakona. (2) Odgojno- disciplinska mjera odnosi se na kolsku godinu za koju je izreena, a u toku kolske godine moe se preinaiti. (3) Blie odredbe o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika, ublaavanju i ukidanju izreene odgojno-disciplinske mjere, ukljuujui ocjenu iz vladanja koju ista povlai, kao i nadoknadi materijalne tete utvruju se pravilima kole. lan 106. (Upoznavanje sa pravima i dunostima uenika) (1) Srednja kola je obavezna da upozna uenike s njihovim pravima odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i pravilima srednje kole. (2) Izvodi iz relevantnih propisa, u vezi sa stavom (1) ovog lana, obavezni su dio sadraja oglasne ploe u srednjoj koli. lan 107. (Prijevoz uenika) Kanton, u saradnji sa Gradom, opinama i drugim zainteresiranim subjektima, obezbjeuje sredstva za sufinansiranje trokova prijevoza redovnih uenika srednjih kola kao javnih ustanova koji stanuju na udaljenosti veoj od dva kilometra od kole koju pohaaju. IX. UPOSLENICI KOLE lan 108. (Definicija) Uposlenici u srednjoj koli su nastavnici, struni i drugi saradnici, administrativnofinansijsko, pomono i tehniko osoblje i drugi uposlenici kako je to propisano Pedagokim standardima i normativima.

NASTAVNICI, STRUNI I DRUGI SARADNICI lan 109. (Profil i struna sprema nastavnika) (1) Nastavnik u srednjoj koli je lice koje realizira nastavi plan i program i kojem je prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj uenika. (2) Profil i struna sprema nastavnika u srednjoj koli utvruje se nastavnim planom i programom za svaki predmet pojedinano, u ovisnosti od vrste i tipa srednje kole, a profil i struna sprema svih ostalih uposlenika utvruju se pedagokim standardima i normativima. (3) Opeobrazovnu, struno-teorijsku, praktinu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u skladu sa stavom (2) ovog lana, u srednjoj koli izvode lica: a) sa zavrenim najmanje VII stepenom strune spreme, sa zvanjem profesora, ili zavrenim drugim fakultetom i poloenom pedagoko-psiholokom i metodiko- didaktikom grupom predmeta i b) sa zavrenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na nastavnikom fakultetu ili drugom fakultetu i poloenom pedagoko-psiholokom i metodiko-didaktikom grupom predmeta. (4) Praktinu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim kolama izvode i nastavnici sa zavrenim VII, odnosno VI stepenom strune spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori, poslovoe, specijalisti instruktori sa zavrenim najmanje V stepenom strune spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i poloenom pedagoko-psiholokom i metodiko-didaktikom grupom predmeta. (5) Ako se praktina i nastava u okviru laboratorijskog rada realizira u privrednim ili drugim organizacijama, ugovorom srednje kole sa tom organizacijom se odreuju lica zaduena za praenje, realizaciju i ocjenjivanje uenika iz predmeta praktine nastave. (6) Na profil i strunu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog lana odreena za ocjenjivanje uenika analogno se primjenjuju st. (3), (4) i (5) ovog lana. (7) Za uenike sa dodatnim obrazovnim potrebama opeobrazovne predmete u srednjoj koli predaju nastavnici i defektolozi odgovarajueg profila i strune spreme u skladu sa nastavnim planom i programom. (8) Za uestvovanje u obrazovno-odgojnom radu i obavljanju poslova pod neposrednim rukovodstvom nastavnika, srednja kola moe imati strunog saradnika u nastavi, u skladu sa Pedagokim standardima i nastavnim planom i programom. lan 110. (Priprema i struno usavravanje) (1) Nastavnik u srednjoj koli ima slobodu u pedagokom radu i pouavanju u okvirima utvrenim nastavnim planom i programom i drugim relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.

(2) Nastavnik ima obavezu da se uredno priprema za organizaciju i obavljanje neposrednog obrazovno- odgojnog rada, za as, odnosno nastavnu jedinicu. (3) Nastavnici, struni i drugi saradnici obavezni su da se struno usavravaju i kontinuirano educiraju u toku cijelog radnog vijeka, s ciljem kvalitetnog praenja, podsticanja i pomaganja u obrazovanju i razvoju uenika i obavljanja drugih poslova utvrenih relevantnim propisima. (4) Pravilnik o strunom usavravanju donosi ministar.

(5) Nastavnici i struni saradnici srednje kole mogu se udruivati u strune aktive i udruenja na nivou kole i viim nivoima, s ciljem unapreenja rada, edukacije i saradnje na domaem i meunarodnom planu. lan 111. (Ostali uposlenici) (1) Ostali uposlenici u srednjoj koli su: struni saradnici u odgojno-obrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju uenika, struni saradnici za pravne i ekonomske poslove i ostalo osoblje. (2) Struni saradnici u odgojno- obrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju uenika u srednjoj koli su: pedagog, pedagog-psiholog, psiholog, socijalni radnik, bibliotekar, rukovalac nastavnom tehnikom-programer i koordinator praktine nastave. (3) Struni saradnici za pravne i ekonomske poslove u srednjoj koli su: sekretar, rukovodilac raunovodstva i zdravstveni radnik. (4) U ostalo osoblje spadaju uposlenici tehniko-higijenske slube i uposlenici na koje kola ima pravo po pedagokim standardima i normativima, ovisno o specifinostima uvjeta rada. Ovo osoblje je administarstivno-tehnika podrka funkcioniranju srednje kole u cjelini. (5) Broj ostalih uposlenika i njihov profil i struna sprema, propisani su Pedagokim standardima i normativima za srednje obrazovanje. lan 112. (Nain upoljavanja) (1) Nastavnici, struni i drugi saradnici i drugi uposlenici definiraju radni angaman ugovorom o radu. (2) Nastavnici, struni i drugi saradnici i drugi uposlenici upoljavaju se preuzimanjem nastavnika, strunih saradnika i drugih uposlenika iz drugih kola sa spiska uposlenika za ijim je radom djelomino ili potpuno prestala potreba za osnovne i srednje kole koji se vodi u Ministarstvu, odnosno, na osnovu javnog konkursa koji raspisuje kolski odbor. (3) Ukoliko u srednjoj koli kao javnoj ustanovi postoji upranjeno radno mjesto, kola je duna prvo preuzeti lice sa spiska uposlenika za ijim je radom djelomino ili potpuno prestala potreba iz stava (1) ovog lana, koje ispunjava sve ope i posebne uvjete za to radno mjesto.

(4) Ukoliko se popunjavanje upranjenog radnog mjesta u skladu sa stavom (2) ovog lana ne moe realizirati, upranjeno mjesto se oglaava putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu sa relevantnim propisima kojima se regulira upoljavanje. (5) Prilikom ponude upoljavanja i izbora uposlenika primjenjivat e se odredbe lana 7. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. lan 113. (Uposlenici za ijim je radom djelomino ili potpuno prestala potreba) (1) Pravo na evidentiranje u spisak uposlenika za ijim je radom djelomino ili potpuno prestala potreba iz lana 112. stav (2) ovog zakona imaju uposlenici koji su u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, kao i direktori, pomonici direktora i voditelji dijela nastavnog procesa, u okviru svog profila i strune spreme u osnovnim i srednjim kolama kao javnim ustanovama Kantona. (2) Pravilnik kojim se definiraju kriteriji za proglaavanje uposlenika za ijim je radom djelimino ili potpuno prestala potreba, te uvjete preuzimanja uposlenika iz jedne kole u drugu donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom. lan 114. (Privremeno angairanje uposlenika) Uposlenici u srednjoj koli u hitnim, odnosno vanrednim sluajevima, mogu biti angairani na odreeni vremenski period, koji shodno Zakonu o radu ne moe biti dui od est mjeseci, pod uvjetom da se upranjeno radno mjesto ne moe popuniti u skladu sa lanom 112. ovog zakona. lan 115. (Ljekarski pregled) (1) Svaki uposlenik srednje kole prije poetka kolske godine obavezan je obaviti sistematski ljekarski pregled u zdravstvenoj ustanovi kao javnoj ustanovi i uvjerenje o ljekarskom pregledu dostaviti u srednju kolu odnosno organizacionu jedinicu kod koje se nalazi njegov personalni dosije. Sadraj sistematskog ljekarskog pregleda propisuje ministar uz pribavljanje miljenja Ministarstva zdravstva Kantona. (2) U srednjoj koli ne moe se dozvoliti bilo kakav angaman u nastavnom, odnosno radnom procesu licu za koje se odgovarajuom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholiar, ovisnik o narkoticima, kao i lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti. (3) Uposlenik srednje kole za kojeg se utvrde zdravstvene anomalije iz stava (2) ovog lana, odmah po utvrivanju datih injenica bit e udaljen iz procesa rada i upuen na lijeenje. (4) Pravilima srednje kole preciznije se ureuje postupak prema uposleniku iz stava (3) ovog lana i njegov dalji radni status.

lan 116. (Praenje rada uposlenika) (1) Rad uposlenika se sistematino prati i ocjenjuje na osnovu pravilnika koji, uz konsultacije sa sindikatom, donosi ministar. (2) Sastavni dio pravilnika iz stava (1) ovog lana su kriteriji za ocjenjivanje, napredovanje i sticanje posebnih zvanja nastavnika, strunih i drugih saradnika. lan 117. (Evaluacija rada nastavnog i rukovodnog osoblja) (1) Srednja kola je obavezna svake kolske godine provoditi postupak evaluacije rada rukovodnog i nastavnog osoblja, odnosno uspjenosti realiziranja nastavnih programa. (2) Evaluacija rada rukovodnog i nastavnog osoblja provodi se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar. (3) Srednje kole na osnovu odluke nastavnikog vijea mogu provoditi evaluacionu anketu o radu nastavnog osoblja od strane uenika svake kolske godine, a s ciljem unapreenja kvaliteta obrazovno-odgojnog rada. (4) Evaluacijom se obavezno ocjenjuju: kvalitet nastave i interaktivnog odnosa ueniknastavno osoblje, korektnost u komunikaciji, odnos nastavnog osoblja prema ueniku na nastavi i na provjerama znanja, kao i drugi elementi utvreni pravilnikom iz stava (2) ovog lana. (5) Evaluacija rada rukovodnog i nastavnog osoblja je dio integralnog procesa uspostave sistema kvaliteta, odnosno samokontrole i unutranje ocjene kvaliteta. (6) Rezultate vrednovanja rada rukovodnog, nastavnog, strunog i drugog osoblja srednja kola je obavezna analizirati i isti ine sastavni dio personalnog dosijea svakog uposlenika srednje kole. lan 118. (Zatita prava nastavnog i drugog osoblja) (1) Zatita prava nastavnog i drugog osoblja u srednjoj koli ostvaruje se u skladu sa zakonom, pravilima i drugim aktima srednje kole. (2) U pogledu prava i obaveza iz radnog odnosa nastavnog i drugog osoblja u srednjoj koli primjenju se odredbe Zakona o radu i Kolektivnog ugovora ako ovim zakonom nije drugaije ureeno. lan 119. (Odgovornost nosilaca funkcija u tijelima srednje kole i nastavnog, strunog i drugog osoblja) (1) Nosioci funkcija u tijelima srednje kole te nastavno, struno i drugo osoblje imaju naglaenu drutvenu odgovornost.

(2) Opim aktom srednje kole preciznije se regulira postupak utvrivanja disciplinske odgovornosti lica iz stava (1) ovog lana, tee i lake povrede obaveza, organi voenja postupka, odgovornosti istih, kao i izricanje mjera. (3) Postupak disciplinske odgovornosti protiv lica iz stava (1) ovog lana pokree se za tee i lake povrede obaveza utvrene opim aktom srednje kole. (4) a) b) Postupak disciplinske odgovornosti ne moe se pokrenuti nakon: isteka est mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze i poinioca, isteka godine dana od dana kad je povreda uinjena.

(5) U sluaju kada je protiv lica iz stava (1) ovog lana potvrena optunica za krivina djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine moe izrei kazna zatvora u trajanju od est mjeseci i vie, srednja kola je obavezna donijeti odluku o suspenziji tih lica iz nastavnog procesa do okonanja krivinog postupka. (6) Licima iz stava (5) ovog lana kojima je izreena pravosnana presuda ili mjera zbog poinjenog jednog ili vie krivinih djela iz stava (5) ovog lana srednja kola je obavezna donijeti rjeenje o prestanku radnog odnosa i u pismenoj formi obavijestiti Ministarstvo. (7) Srednja kola je obavezna donijeti rjeenje o prestanku radnog odnosa lanu rukovodnog, nastavnog, strunog i drugog osoblja koji je predao dokumenta ili izjave tokom postupka prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu vjerodostojni. (8) Ministarstvo vodi registar lica iz st. (5) i (6) ovog lana. lan 120. (Obaveza verifikacije nastave) (1) U koli na odreeno vrijeme mogu biti uposleni nastavnici ili struni saradnici koji nemaju propisane kvalifikacije, ali imaju odgovarajui stepen kolske spreme, pod uvjetom da se na javni konkurs nije prijavio kandidat koji ispunjava propisane uvjete, u skladu sa Zakonom o radu. (2) Nastava koju izvode nastavnici iz stava (1) ovog lana se verificira u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar. lan 121. (Pripravnici) (1) Lice koji prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, strunog ili drugog saradnika ima status pripravnika. (2) kola je duna, odmah po njegovom stupanju na posao, pripravniku izdati rjeenje o pripravnikom stau sa rokom polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno, strunog ispita i imenovati mentora.

(3) Po zavretku pripravnikog staa, pripravnik je obavezan polagati ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno struni ispit. lan 122. (Ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad i struni ispit) (1) Program osposobljavanja za samostalan odgojno-obrazovni rad, stairanje, profil i struna sprema mentora, sastav komisije, nain i trokovi polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno strunog ispita, obrazac uvjerenja o poloenom strunom ispitu i voenje evidencije reguliraju se pravilnikom koji donosi ministar. (2) Struni ispit polae se pred strunom komisijom koju imenuje ministar. lan 123. (Lica koja nemaju zavren nastavniki fakultet) (1) U skladu sa nastavnim planom i programom u srednjoj koli mogu se angairati lica sa radnim iskustvom ili bez radnog iskustva u nastavi koja nemaju zavren nastavniki fakultet. (2) Lica iz stava (1) ovog lana koja imaju poloenu pedagoko-psiholoku i didaktikometodiku grupu predmeta obavezna su poloiti struni ispit za samostalan odgojnoobrazovni rad. (3) Lica iz stava (1) ovog lana u ijem studiju nije bila zastupljena pedagoko-psiholoka i metodiko- didaktika grupa predmeta, obavezna su poloiti navedenu grupu predmeta i struni ispit za samostalan obrazovno-odgojni rad. (4) Licima iz st. (2) i (3) ovog lana kola je duna odmah po stupanju na posao izdati rjeenje o pripravnikom stau, odnosno rjeenje o stairanju, sa rokom polaganja ispita za samostalan obrazovno-odgojni rad, odnosno, strunog ispita i imenovati mentora, a licima iz stava (3) i rjeenje o obavezi polaganja pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike grupe predmeta. (5) Rok za polaganje ispita grupe predmeta iz stava (3) ovog lana je 12 mjeseci od dana stupanja na rad ovih lica. (6) Lica iz stava (3) ovog lana odmah nakon to poloe pedagoko-psiholoku i didaktikometodiku grupu predmeta uz uvjet da su obavili pripravniki sta u propisanom trajanju, stiu pravo polaganja strunog ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad. (7) Rok za polaganje strunog ispita za lica iz stava (3) ovog lana je est mjeseci od dana poloenog posljednjeg ispita pedagoko-psiholoke i metodiko-didaktike grupe predmeta, odnosno est mjeseci od posljednjeg dana obavljenog pripravnikog staa, u protivnom mu prestaje radni odnos u toj koli.

lan 124. (Volonterski rad) (1) Nastavnicima, strunim i drugim saradnicima bez radnog iskustva, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom srednja kola moe omoguiti struno osposobljavanje za samostalan odgojno-obrazovni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). (2) Na volontere iz stava (1) ovog lana, analogno se primjenjuju l. 121. i 122. ovog zakona. lan 125. (Raspored radnog vremena) (1) Raspored radnog vremena nastavnika u okviru etrdesetsatne radne sedmice utvruje direktor, u skladu sa Pedagokim standardima i normativima. (2) Nastavnik opeobrazovne i strunoteorijske nastave, u okviru etrdesetsatne radne sedmice ima 25 asova neposrednog obrazovno-odgojnog rada u srednjoj koli. (3) Nastavnik praktine nastave u okviru etrdesetsatne radne sedmice ima 28 asova neposrednog obrazovno-odgojnog rada u srednjoj koli. (4) Neposredni obrazovno-odgojni rad podrazumijeva asove redovne, dopunske, dodatne i instruktivne nastave, vrijeme za pregled pismenih zadataka/programa, razrednitvo-as odjeljenske zajednice, voenje sekcije ili drugih oblika vannastavnih aktivnosti. Norma asova redovne nastave po predmetima utvrena je Pedagokim standardima i normativima. (5) Izuzetno od stava (3) ovog lana, direktor moe iz opravdanih razloga utvrditi da nastavnik ima do 30 asova neposrednog obrazovno-odgojnog rada, u periodu ne duem od jednog polugodita u toku jedne kolske godine. (6) Raspored radnog vremena za ostale uposlenike utvruje direktor u skladu sa Pedagokim standardima i normativima. lan 126. (Godinji odmor uposlenika) (1) Uposlenici koriste godinji odmor u toku ljetnog raspusta uenika.

(2) Duina trajanja godinjih odmora utvruje se opim aktom srednje kole shodno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru za djelatnost srednjeg obrazovanja. (3) Izuzetno, uposlenici koji ne iskoriste godinji odmor u toku ljetnog raspusta, mogu koristiti godinji odmor do 30. juna naredne godine.

X. NADZOR NAD ZAKONITOU RADA I STRUNI NADZOR lan 127. (Nadzor) (1) Nadzor u smislu ovog zakona podrazumijeva: nadzor nad zakonitou rada srednjih kola, inspekcijski nadzor i struni nadzor. (2) Struni nadzor nad radom javnih ustanova i ustanova iz oblasti srednjeg obrazovanju vri Ministarstvo. (3) a) U vrenju nadzora iz stava (1) ovog lana Ministarstvo: pokree postupak za ocjenu zakonitosti rada i opih akata srednjih kola,

b) donosi odluku o zabrani rada srednje kole ako ne ispunjava uvjete za rad utvrene zakonom, Pedagokim standardima i normativima i drugim provedbenim aktima ili ne ostvaruje zakonom utvrene ciljeve i zadatke, c) d) e) nalae izvrenje zakonom, odlukom Skuptine i Vlade utvrenih obaveza, pokree inicijativu za izmjenu Zakona, podzakonskih, provedbenih i drugih akata, preduzima druge mjere za koje je ovlateno zakonom.

(4) Ministarstvo je obavezano donijeti akt o ponitenju odnosno obustaviti od izvrenja odluku tijela srednje kole u roku od 60 dana od dana saznanja za tu odluku, ako je protivna zakonu, podzakonskim i provedbenim aktima. (5) Nakon donoenja odgovarajueg akta iz stava (4) ovog lana dalji postupak se provodi u skladu sa zakonom. (6) Nadzor nad provoenjem ovog zakona i drugih propisa relevantnih za oblast srednjeg obrazovanja vre odgovarajue slube u skladu sa vlastitim propisima. lan 128. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona, podzakonskih i opih akata iz oblasti srednjeg obrazovanja i s tim u vezi preduzimanje odgovarajuih mjera vre prosvjetni inspektori u skladu sa Zakonom o prosvjetnoj inspekciji. (2) Inspekcijski nadzor iz stava (1) ovog lana posebno se odnosi na:

a) postupanje srednje kole u pogledu primjene ovog zakona, drugih propisa i akata koje donosi ministar, te opih akata; b) primjenu standarda koje odreuje Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje;

c) kontrolu strune zastupljenosti nastave odgovarajuim profilom i strunom spremom nastavnog kadra, utvrenih ovim zakonom i nastavnim planom i programom; d) upotrebu odobrenih nastavnih planova i programa, udbenika i drugih nastavnih sredstava; e) f) g) h) upis uenika u kolu; izricanje odgojno-disciplinskih mjera prema uenicima; primjenu zakonskih i drugih odredaba koje se odnose na statusna pitanja uenika; voenje relevantne dokumentacije i evidencije;

i) kontrolu javnih isprava, opih i pojedinanih akata kole i drugih akata koja se odnose na rad organa koje kontrolie; j) kontrolu upisa u Registar koji vodi Ministarstvo i upisa u sudski registar;

k) pravo i obavezu prosvjetnog inspektora na izricanje mjera i utvrivanje rokova za njihovo izvrenje u skladu sa zakonom. l) podnoenje prijave nadlenom organu za uinjeno krivino djelo ili privredni prestup, odnosno zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. (3) Na rjeenje prosvjetnog inspektora moe se izjaviti alba ministru. lan 129. (Struni nadzor, vrednovanje i struna pomo) (1) Struni nadzor, vrednovanje i struna pomo obuhvata aktivnosti u vezi sa organizacijom i izvoenjem nastave, nadzor nad radom nastavnika, strunih i drugih saradnika i direktora u srednjoj koli radi unapreivanja obrazovno- odgojnog rada. (2) Struni nadzor obavljaju struni savjetnici Prosvjetno- pedagokog zavoda Ministarstva.

(3) Struni nadzor, vrednovanje i struna pomo iz stava (1) ovog lana posebno se odnosi na: a) instruktivni i savjetodavni rad sa nastavnicima, strunim i drugim saradnicima i direktorom u vezi sa obavljanjem dunosti i pomaganje u provedbi obrazovno- odgojnih aktivnosti (odravanje ogledno- uglednih asova, seminara i sl.); b) pruanje strune pomoi u planiranju i organizaciji obrazovnog rada, ocjenjivanju i napredovanju uenika, a posebno nadarenih uenika; c) praenje primjene nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadraja, obima, oblika i metoda obrazovnog rada i s tim u vezi njihovo usavravanje, u skladu sa tehnolokim razvojem i potrebama trita rada;

d) e) f)

prisustvovanje izvoenju nastave, ispita i drugih oblika odgojno - obrazovnog rada; vrednovanje kvaliteta rada srednje kole, odnosno doma uenika; uestvovanje u pripremi, izvoenju i ocjenjivanju novih oblika i metoda rada;

g) provjeru uenikih postignua u skladu sa standardima znanja koje propisuje Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje; h) praenje strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika u odgojno-obrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju uenika (prisustvovanje ogledno-uglednim asovima, seminarima i sl.); i) praenje i ocjenjivanje rada nastavnika, strunih saradnika u odgojno-obrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju uenika i direktora srednje kole; j) predlaganje Ministarstvu i nadlenim organima preduzimanje neophodnih mjera za oklanjanje nepravilnosti, nedostataka te za unapreivanje odgojno- obrazovnog i strunog rada. lan 130. (Izvjetaji o nadzoru) (1) Akti koje u obavljanju inspekcijskog nadzora donosi prosvjetni inspektor dostavljaju se licima i organima definiranim u Zakonu o prosvjetnoj inspekciji. (2) Izvjetaj o izvrenom strunom nadzoru iz lana 129. ovog zakona dostavlja se direktoru srednje kole, ministru i Gradskoj upravi, za kole sa podruja Grada, odnosno nadlenom opinskom organu za kole izvan podruja Grada. (3) Blii propis o strunom nadzoru, vrednovanju i strunoj pomoi donosi ministar. lan 131. (Obaveza kole pri vrenju nadzora) Srednja kola je obavezna da u svim segmentima omogui nesmetano obavljanje nadzora od strane Ministarstva te inspekcijskog i strunog nadzora. XI. ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOENJA I KONTROLE POSLOVANJA lan 132. (Definicija) (1) (2) (3) Organ upravljanja u srednjoj koli je kolski odbor. Organ rukovoenja u srednjoj koli je direktor. Organ kontrole poslovanja u srednjoj koli je nadzorni odbor.

lan 133. (Nadlenost kolskog odbora) (1) (2) a) kolski odbor osigurava djelotvorno i efikasno koritenje svih resursa kole. Nadlenosti u donoenju akata srednje kole su: donoenje pravila srednje kole;

b) donoenje godinjeg programa rada srednje kole za tekuu godinu i izvjetaja o realizaciji godinjeg programa rada za prethodnu godinu; c) donoenje finansijskog plana i usvajanje godinjeg obrauna;

d) donoenje opeg akta o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, i drugih opih akata u skladu sa relevantnim propisima; e) (3) donoenje svog programa rada i izvjetaja o svom radu koji podnosi osnivau. kolski odbor je nadlean za rjeavanje u prvom stepenu o:

a) imenovanju i razrjeenju direktora kao i zakljuivanju ugovora o radu i prestanku rada direktora srednje kole; b) c) imenovanju komisije za utvrivanje prijedloga za izbor uposlenika kole; koritenju sredstava preko iznosa odreenog relevantnim propisima;

d) albama i prigovorima uposlenika na rjeenje o ocjeni rada i drugim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; e) albi uenika, odnosno roditelja ili staratelja uenika na odluku o izricanju odgojnodisciplinske mjere iz lana 104. ovog zakona; f) g) h) utvrivanju prijedloga plana upisa uenika u prvi razred; verificiranju konane liste primljenih uenika u prvi razred; albama i prigovorima koji se odnose na rad direktora srednje kole.

(4) kolski odbor je nadlean za odluivanje u drugom stepenu po albama i prigovorima na odluke direktora srednje kole na koje je doputena alba ili prigovor, posebno po albama i prigovorima koji se odnose na rad nastavnika, strunih i drugih saradnika. (5) kolski odbor, osim nadlenosti propisanih st. (2), (3) i (4) ovog lana, obavlja i slijedee: a) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora;

b) razmatra prijedloge odluka, preporuke i prijedloge koje se upute kolskom odboru i preduzima odgovarajue mjere; c) d) rjeava sva pitanja odnosa s osnivaem; vri i druge poslove u skladu sa relevantnim propisima i pravilima srednje kole. lan 134. (Sastav kolskog odbora) (1) kolski odbor srednje kole, srednjokolskog i kolskog centra kao javne ustanove sa podruja Grada broji pet lanova i to: jedan predstavnik osnivaa kojeg predlae Ministarstvo, jedan predstavnik Grada, jedan predstavnik vijea roditelja uenika i dva predstavnika uposlenika kole. (2) kolski odbor srednje kole, srednjokolskog i kolskog centra kao javne ustanove izvan podruja Grada broji pet lanova i to: jedan predstavnik osnivaa kojeg predlae Ministarstvo, jedan predstavnik opine na ijem podruju se kola nalazi, jedan predstavnik vijea roditelja uenika i dva predstavnika uposlenika kole. (3) Izuzetno iz st. (1) i (2) ovog lana kolski odbor srednje kole, srednjokolskog i kolskog centra kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizikim licem broji pet lanova i to: jedan predstavnik osnivaa, jedan predstavnik Ministarstva, jedan predstavnik vijea roditelja uenika i dva predstavnika kole. (4) Broj lanova kolskog odbora srednje kole kao ustanove utvruje se aktom o osnivanju srednje kole, a u njegovom sastavu je obavezan predstavnik Ministarstva. (5) a) Predstavnik osnivaa kojeg predlae Ministarstvo iz st. (1) i (2) ovog lana: je ujedno i predsjednik kolskog odbora,

b) mora imati najmanje VII stepen strune spreme ili prvi ciklus studija po bolonjskom procesu, c) d) e) ne moe biti uposlenik te kole, ne moe biti roditelj uenika koji pohaa tu kolu, ne moe biti direktor kole registrirane u Kantonu.

(6) kolski odbor po svom sastavu treba da odraava etniki sastav uenika i roditelja, kolskog osoblja i lokalne zajednice u kojoj kola djeluje. (7) Predsjednika i lanove kolskog odbora srednje kole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog Javnog konkursa, imenuje i razrjeava ministar uz saglasnost Vlade, a predsjednika i lanove kolskog odbora kole kao ustanove imenuje i razrjeava osniva.

(8) U kolskom odboru ne moe se dozvoliti angaman licu za koje se odgovarajuom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholiar, ovisnik o narkoticima, kao i lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti. (9) U sluaju kada je protiv lica koji je lan kolskog odbora potvrena optunica za krivina djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine moe izrei kazna zatvora u trajanju od est mjeseci i vie srednja kola je obavezna obavijestiti o tome osnivaa radi donoenja odluke o suspenziji tih lica do okonanja krivinog postupka. (10) O licima iz stava (9) ovog lana kojima je izreena pravosnana presuda ili mjera zbog poinjenog jednog ili vie krivinih djela iz stava (9) ovog lana srednja kola je obavezna obavijestiti osnivaa odnosno Ministarstvo radi donoenja odluke o njihovom razrjeenju. lan 135. (Rad kolskog odbora) (1) (2) (3) Nain rada kolskog odbora regulira se poslovnikom o radu. Obavljanje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i besplatno. kolski odbor bira se na period od 4 godine sa mogunou jednog reizbora.

(4) Konkurs za imenovanje lanova kolskog odbora raspisuje se najkasnije pet mjeseci prije isteka mandata. (5) Konstituirajuu sjednicu kolskog odbora saziva direktor najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke Vlade o imenovanju kolskog odbora. (6) Ministar donosi pravilnik u vezi sa izborom, nadlenostima i radom kolskih odbora. lan 136. (Razrjeenje lanova kolskog odbora) (1) Status lana kolskog odbora prestaje istekom mandata.

(2) Mandat lana kolskog odbora iz reda roditelja odnosno iz reda uposlenika kole prestaje najkasnije u roku od 60 dana od dana prestanka statusa redovnog uenika iji je on roditelj, odnosno prestanka statusa uposlenika u datoj koli. (3) Odmah nakon nastupanja okolnosti iz stava (2) ovog lana srednja kola je obavezna obavijestiti Ministarstvo s ciljem raspisivanja konkursa za popunu te pozicije. (4) lan kolskog odbora e biti razrijeen, odnosno kolski odbor rasputen i prije isteka mandata u sluajevima: a) kada se utvrdi da lan ne ispunjava obaveze utvrene zakonom, aktom o osnivanju i pravilima srednje kole,

b) kada se utvrdi da kolski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i pravilima srednje kole i ne postupi po nalogu Ministarstva, c) d) e) u sluajevima iz st. (5), (8), (9) i (10) lana 134. ovog zakona, u sluajevima utvrenim Pravilnikom iz stava (6) lana 135. ovog zakona i u drugim sluajevima predvienim pravilima srednje kole.

(5) Odluku o razrijeenju kolskog odbora donosi ministar uz saglasnost Vlade, te u skladu sa zakonom imenuje vrioce dunosti u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga (6) U sluaju razrjeenja lana kolskog odbora, odnosno razrijeenju kolskog odbora iz st. (1) i (4) ovog lana, mandat novom lanu odnosno kolskom odboru traje do isteka mandata razrijeenog lana odnosno razrijeenog kolskog odbora. (7) lanovi kolskog odbora koji su razrijeeni u sluajevima utvrenim u stavu (4) ovog lana ne mogu biti imenovani u kolske odbore osnovnih i srednjih kola Kantona. Evidenciju ovih lica vodi Ministarstvo. lan 137. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor obavlja kontrolu poslovanja srednje kole.

(2) Nadzorni odbor srednje kole, srednjokolskog i kolskog centra kao javne ustanove sa podruja Grada broji tri lana i to: jedan predstavnik kojeg predlae Ministarstvo, jedan predstavnik kojeg predlae Grad, jedan predstavnik kojeg predlau uposlenici kole. (3) Nadzorni odbor srednje kole, srednjokolskog i kolskog centra kao javne ustanove izvan podruja Grada broji tri lana i to: jedan predstavnik kojeg predlae Ministarstvo, jedan predstavnik kojeg predlae opinski naelnik opine na ijem podruju se kola nalazi, jedan predstavnik kojeg predlau uposlenici kole. (4) Izuzetno iz st. (2) i (3) ovog lana nadzorni odbor srednje kole, srednjokolskog i kolskog centra kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizikim licem broji tri lana i to: jedan predstavnik osnivaa, jedan predstavnik kojeg predlae Ministarstvo i jedan predstavnik kojeg predlau uposlenici kole. (5) Broj lanova nadzornog odbora srednje kole kao ustanove utvruje se aktom o osnivanju srednje kole. (6) Predsjednika i lanove nadzornog odbora srednje kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava ministar uz saglasnost Vlade, a predsjednika i lanove nadzornog odbora kole kao ustanove imenuje i razrjeava osniva. (7) (8) Na rad nadzornog odbora analogno se primjenjuju odredbe lana 135. ovog zakona. Ministar donosi pravilnik u vezi sa izborom, nadlenostima i radom nadzornih odbora.

lan 138. (Izbor direktora) (1) Za direktora srednje kole moe biti imenovano lice koje, osim opih uvjeta, u pogledu strune spreme ispunjava uvjete za nastavnika ili pedagoga kole u koju konkurie i ima najmanje 8 godina radnog iskustva i od toga najmanje 5 godina na poslovima u nastavi ili na pedagoko-psiholokim poslovima, te ima najmanje VII stepen strune spreme, odnosno zavren najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa, i ima najmanje zvanje mentora. (2) Direktora srednje kole kao javne ustanove, iji je osniva Kanton imenuje i razrjeava kolski odbor, na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost Vlade. (3) Direktora srednje kole kao javne ustanove iji osniva nije Kanton imenuje i razrjeava kolski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivaa. (4) Direktor srednje kole se imenuje na period od etiri godine sa mogunou ponovnog izbora, uz ogranienje od najvie dva uzastopna mandata u istoj koli. (5) Uposleniku srednje kole registrirane u Kantonu koji se imenuje za direktora kole sa podruja Kantona, prava i obaveze iz radnog odnosa, koji podrazumijevaju prethodno radno mjesto, miruju najdue do kraja prvog mandata. Postupak mirovanja prava i obaveza se pokree na lini zahtjev koji se podnosi kolskom odboru u roku od sedam dana od dana imenovanja. (6) Na prava i obaveze uposlenika iz stava (4) ovog lana primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona i kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja, kojima se ureuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrene ovim zakonom. (7) kolski odbor je obavezan razrijeiti dunosti direktora i prije isteka mandata zbog dokazanog krenja zakona ili profesionalne nekompetentnosti i u sluajevima iz l. 141. i 142. ovog zakona, te u skladu sa Zakonom o ustanovama. (8) Ukoliko direktor srednje kole nije imenovan, odnosno ukoliko je razrijeen prije isteka mandata, kolski odbor e odmah iz reda nastavnika ili strunih saradnika kole imenovati vrioca dunosti direktora na period koji ne moe biti dui od est mjeseci od dana imenovanja i raspisati javni konkurs za izbor i imenovanje direktora. (9) Vrilac dunosti direktora mora ispunjavati sve uvjete propisane u stavu (1) ovog lana i ima sva prava i obaveze direktora kole. (10) Za direktora i vrioca dunosti direktora ne moe se imenovati: a) lice za koje se odgovarajuom medicinskom procedurom utvrdi da je alkoholiar, odnosno ovisnik o narkoticima, b) lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti,

c) lice protiv kojeg je potvrena optunica ili izreena pravosnana presuda ili mjera za jedno ili vie krivinih djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine moe izrei kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i vie. (11) Ministar donosi propis kojim se preciznije definira procedura izbora, kriteriji za izbor, nadlenosti i rad direktora. lan 139. (Poslovi direktora) (1) Direktor srednje kole je odgovoran za zakonitost rada i sruni rad kole.

(2) Direktor srednje kole, osim poslova i zadataka utvrenih ovim zakonom, obavlja i slijedee poslove: a) predlae godinji program obrazovno-odgojnog rada srednje kole nakon ijeg donoenja je odgovoran za njegovo provoenje, b) predlae finansijski plan kole,

c) na prijedlog komisije za utvrivanje prijedloga za izbor uposlenika kole vri izbor i postavljenje uposlenika i sa njima zakljuuje ugovor o radu odnosno donosi rjeenja o prestanku ugovora o radu, d) utvruje raspored nastavnika i drugih uposlenika kole na odreene poslove, u skladu sa opim aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u koli, e) utvruje raspored radnog vremena nastavnika i strunih saradnika u skladu sa lanom 125. ovog zakona, f) g) utvruje raspored asova, dri ogledno - ugledni as jedanput u kolskoj godini,

h) podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada kolskom odboru, osnivau, Prosvjetno-pedagokom zavodu i ministru, na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine, i) podnosi izvjetaj iz take h) ovog lana Gradskoj upravi, ukoliko je direktor srednje kole s podruja Grada, j) podnosi izvjetaj iz take h) ovog lana nadlenom opinskom organu, ukoliko je direktor srednje kole sa podruja izvan Grada, k) utvruje preliminarnu rang-listu uenika primljenih u prvi razred, na prijedlog komisije za prijem uenika u prvi razred, l) rjeava po albama i prigovorima na rad nastavnika, strunih i drugih saradnika,

m) odgovoran je za izvrenje naloga Ministarstva, prosvjetnog inspektora i strunog savjetnika u sluaju nedolinog ponaanja nastavnika, odnosno strunih saradnika i njihovog negativnog uticaja na uenike i druge nastavnike, n) o) p) izvrava odluke kolskog odbora i nastavnikog vijea, podnosi finansijski izvjetaj kolskom odboru i osnivau, vri i druge poslove utvrene relevantnim propisima i pravilima srednje kole. lan 140. (Prestanak mandata) (1) a) b) c) d) e) (2) Dunost direktora prestaje: istekom mandata, na lini zahtjev, razrjeenjem, sticanjem nekog od uvjeta za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju i drugim sluajevima utvrenim zakonom, provedbenim aktima i pravilima srednje kole. Odluku o prestanku dunosti direktora donosi kolski odbor. lan 141. (Razrjeenje direktora) kolski odbor je obavezan razrijeiti direktora prije isteka mandata ako: a) se utvrdi da ne izvrava obaveze iz ovog zakona,

b) se odgovarajuom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholiar, ovisnik o narkoticima, kao i lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti, c) je izreena pravosnana presuda ili mjera zbog poinjenog jednog ili vie krivinih djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine moe izrei kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i vie, d) se utvrdi da je kola odnosno direktor odgovoran za tei prekraj iz ovog zakona ili privredni prestup, e) se utvrdi da kola ne ostvaruje utvreni nastavni plan i program ili ga ostvaruje sa utvrenim, odnosno neotklonjenim nedostacima i nepravilnostima, f) direktor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za otklanjanje utvrenih nepravilnosti odnosno nedostataka ili ako direktor postupi suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadlene inspekcije.

g)

nadleni organ utvrdi da nesavjesno i nestruno obavlja poslove direktora,

h) predlaganjem nezakonitih odluka, ili radom suprotno poslovniku, onemoguije rad kolskog odbora i zaposlenih, i) j) dostavi Ministarstvu netane podatke o broju odjeljenja, uenika, asova i radnika, fiziki kanjava ili vrijea linost uenika, roditelja i uposlenika,

k) se u toku mandata utvrdi da ne ispunjava uvjete ili se utvrdi da je predao dokumente ili izjave tokom postupka prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu vjerodostojni i l) drugim sluajevima u skladu sa zakonom. lan 142. (Suspenzija direktora) (1) U sluaju kada je protiv direktora potvrena optunica za krivina djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine moe izrei kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i vie, srednja kola je obavezna obavijestiti osnivaa radi donoenja odluke o suspenziji do okonanja krivinog postupka. (2) U sluaju krenja zakona, profesionalne nekompetentnosti ili nemarnosti, kolski odbor je obavezan po hitnom postupku suspendovati direktora kole, do konanog rjeenja u skladu sa zakonom. Suspendovani direktor ostvaruje prava u skladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost srednjeg obrazovanja i u skladu sa lanom 118. ovog Zakona. (3) Za vrijeme suspenzije kolski odbor e imenovati vrioca dunosti direktora iz reda nastavnika ili strunih saradnika kole, koji ispunjava uvjete iz stava (1) lana 138. ovog zakona. lan 143. (Pomonik direktora i voditelj dijela nastavnog procesa) (1) Srednja kola, u skladu sa Pedagokim standardima i normativima ima pravo na pomonika direktora i/ili voditelja dijela nastavnog procesa. (2) Pomonika direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa u skladu sa pravilima kole postavlja direktor kole, nakon provedene procedure koja prvo podrazumijeva interno oglaavanje u koli, a ukoliko se ne izvri izbor iz reda nastavnika i strunih saradnika zaposlenih u koli, kola objavljuje javni konkurs. (3) Pomonik direktora, odnosno voditelj dijela nastavnog procesa postavlja se na to mjesto na period trajanja mandata direktora kole, uz obavezu potvrivanja postavljenja ili provoenja procedure iz stava (2) ovog lana za svaki naredni mandat istog ili drugog direktora. (4) Na pomonika direktora i voditelja dijela nastavnog procesa shodno se primjenjuju odredbe st. (1), (6) i (10) lana 138. ovog zakona.

lan 144. (Sekretar kole) (1) Srednja kola ima sekretara kole, koji obavlja upravne, administrativne, normativnopravne i druge pravne i organizacijske poslove, a iji su profil i struna sprema propisani Pedagokim standardima i normativima. (2) (3) Sekretar kole je obavezan polagati struni ispit. Blii propis o strunom ispitu iz stava (2) ovog lana donosi ministar.

XII. STRUNI ORGANI lan 145. (Sastav strunih organa) U srednjoj koli formiraju se struni organi: a) nastavniko vijee, kojeg ine svi nastavnici i struni saradnici koji uestvuju u odgojnoobrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju uenika, b) c) odjeljenjsko vijee, kojeg ine svi nastavnici koji izvode nastavu u datom odjeljenju i struni aktiv nastavnika odreenih nastavnih oblasti. lan 146. (Nadlenost nastavnikog vijea) (1) a) b) Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove: na prijedlog direktora utvruje konaan prijedlog godinjeg programa rada srednje kole; prati realiziranje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvrenje;

c) na prijedlog direktora utvruje podjelu predmeta na nastavnike, razrednitvo i voditelje sekcija; d) na prijedlog odjeljenskog vijea utvruje potrebu uvoenja posebnog oblika nastave (dopunska, instruktivna, konsultativna, dodatna i sl.); e) utvruje obim i raspored instruktivno-konsultativne nastave za vanredne uenike;

f) analizira izvjetaje odjeljenskih vijea o uspjehu uenika i radu odjeljenskih vijea i donosi odgovarajue odluke i mjere; g) odluuje o albama i prigovorima na zakljune ocjene iz lana 96. ovog zakona;

h) na prijedlog direktora utvruje sastav komisija za polaganje ispita i raspored polaganja ispita koji se u skladu sa ovim zakonom obavljaju u srednjoj koli;

i) utvruje obavezu polaganja razrednih, predmetnih i dopunskih ispita koji se u skladu sa ovim zakonom obavljaju u srednjoj koli; j) razmatra izvjetaje o polaganju ispita i s tim u vezi donosi odgovarajue odluke;

k) donosi odluke o organizaciji obrazovno-odgojnog rada u srednjoj koli i preduzima mjere za unapreivanje tog rada; l) razmatra zahtjeve za prelazak uenika iz jedne srednje kole u drugu shodno l. 87., 88., 89. i 90. ovog zakona; m) utvruje prijedlog i razmatra izvjetaje o realizaciji programa strunog usavravanja nastavnika i strunih saradnika; n) o) p) utvruje program rada strunih organa i komisija; razmatra izvjetaje o izvrenom strunom i inspekcijskom nadzoru; odluuje o zahtjevima uenika;

r) razmatra prijedlog direktora i odjeljenskog vijea u vezi sa izricanjem pohvala, odgojno disciplinskih mjera i donosi odgovarajue odluke; s) t) utvruje prijedlog posebnih programa za nadarene uenike; preporuuje nabavku strunih asopisa i druge strune literature;

u) obavlja i druge poslove predviene Zakonom, pravilima kole i drugim relevantnim propisima. (2) Sjednicama nastavnikog vijeem predsjedava direktor srednje kole. lan 147. (Nadlenosti odjeljenskog vijea) (1) a) b) Odjeljenjsko vijee obavlja slijedee poslove: kontinuirano prati rad i napredovanje uenika u odjeljenju, prati realizaciju nastavnog plana i programa,

c) prati razvoj uenika i predlae izbor programa za nadarene uenike i izbor programa i oblika nastave za uenike koji imaju potekoe u savladavanju nastavne grae, d) analizira rad nastavnika i strunih saradnika i predlae mjere za unapreivanje njihovog i ukupnog obrazovno-odgojnog rada, e) f) ujednaava kriterije i pristup nastavnika u obrazovno- odgojnom procesu, predlae, odnosno izrie odgojno-disciplinske mjere,

g) donosi miljenje po prigovoru shodno lanu 96. ovog zakona i isto dostavlja nastavnikom vijeu na odluivanje, h) i) (2) na osnovu zakljunih ocjena utvruje opi uspjeh uenika, obavlja i druge poslove utvrene pravilima srednje kole i drugim relevantnim propisima. Sjednicama odjeljenjskog vijea predsjedava razrednik. lan 148. (Struni aktivi) (1) U srednjoj koli formiraju se struni aktivi koje ine nastavnici odreenih nastavnih oblasti. (2) (3) (4) a) Sjednicama strunog aktiva predsjedava voditelj strunog aktiva. Voditelja strunog aktiva bira struni aktiv na period od jedne godine. Struni aktiv obavlja slijedee poslove: prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlae mjere za njegovo unapreivanje,

b) predlae inovacije i izmjene nastavnog plana i programa u skladu s tehnolokim i naunim razvojem i dostignuima u toj oblasti, c) d) e) f) g) ujednaava kriterije i pristup u radu nastavnika u obrazovno-odgojnom procesu, daje prijedlog direktoru u vezi s podjelom predmeta na nastavnike, uestvuje u izradi i izboru programa strunog usavravanja nastavnika, uestvuje u radu asocijacije strunih aktiva srednjih kola iz iste nastavne oblasti, preporuuje nabavku strunih asopisa i druge strune literature za potrebe srednje kole,

h) obavlja i druge poslove utvrene pravilima srednje kole i drugim relevantnim propisima, (5) Pored strunih aktiva iz stava (1) ovog lana u srednjoj koli po istim principima se formira i, u okviru propisanih poslova, radi pedagoko-psiholoko-socijalna sluba. lan 149. (Poslovnik o radu) Blie odredbe o radu strunih organa srednje kole utvruju se poslovnikom o radu strunih organa koji donosi nastavniko vijee.

XIII. ORGANIZIRANJE UENIKA l RODITELJA lan 150. (Vijee uenika) (1) (2) Vijee uenika kole bira se svake godine i ine ga predstavnici odjeljenjskih zajednica. Uenici u koli mogu formirati i udruenje uenika pojedinih razreda.

(3) Vijee uenika bira predsjednika, zamjenika predsjednika i sekretara veinom glasova lanova vijea. (4) a) b) c) d) e) f) g) Vijee uenika uestvuje u kreiranju i predlaganju rjeenja za pitanja koja su u vezi sa: odvijanjem nastavnog procesa, organiziranjem vannastavnih aktivnosti, organiziranjem izleta i ekskurzija, ueem uenika u saradnji kole sa drutvenom zajednicom, organiziranjem pomoi za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, prevencijom maloljetnike delinkvencije i drugim aktivnostima utvrenim pravilima kole.

(5) Predsjednik vijea uenika ili lan kojeg on odredi moe prisustvovati sjednicama strunih organa i organa upravljanja na kojima se raspravlja o pitanjima znaajnim za uenike, bez prava na odluivanje. (6) Nain rada vijea uenika regulira se poslovnikom koji donosi vijee uenika uz saglasnost direktora, koji je obavezan uenicima pruiti strunu pomo pri formiranju vijea uenika. (7) Broj lanova, nain i procedura osnivanja i rada vijea uenika utvruje se opim aktom kole. lan 151. (Prava i obaveze roditelja/staratelja/usvojitelja) (1) Roditelji odnosno staratelji i usvojitelji djece, kao najodgovorniji za njihov pravilan odgoj i razvoj imaju pravo i obavezu da se staraju o njihovom odgoju i obrazovanju. (2) Prava i obaveze koje proistiu iz te uloge roditelja/staratelja/usvojitelja ostvaruju se u skladu sa zakonom i ostalim propisima.

(3) Roditelji/staratelji/usvojitelji imaju pravo ovlastiti, izjavom ovjerenom kod nadlenog opinskog organa, drugo lice da umjesto njega prisustvuje roditeljskim sastancima odnosno informacijama. lan 152. (Vijee roditelja kole) (1) Vijee roditelja srednje kole bira se svake kolske godine, a ini ga po jedan roditelj iz svakog odjeljenja kole. (2) Vijee roditelja kole bira predsjednika i zamjenika predsjednika veinom glasova, a prvu sjednicu vijea saziva direktor kole. (3) a) b) c) Vijee roditelja uestvuje u kreiranju i predlaganju rjeenja za pitanja koja su u vezi sa: unapreivanjem uvjeta rada kole i odgojno-obrazovnog procesa, povezivanjem kole s ostalim institucijama u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, biranjem predstavnika roditelja u kolski odbor od prijavljenih kandidata,

d) ueem u pripremi i realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviraju obrazovni i odgojni rad u koli, posebno s ciljem praenja i preveniranja maloljetnike delinkvencije, e) f) razvijanjem komunikacija i odnosa izmeu uenika, nastavnika i roditelja i drugim poslovima utvrenim pravilima kole i drugim relevantnim aktima.

(4) Nain rada vijea roditelja regulira se poslovnikom koji donosi vijee roditelja uz saglasnost direktora. (5) Predsjednik vijea roditelja ili lan kojeg on odredi moe prisustvovati sjednicama strunih organa na kojima se raspravlja o pitanjima znaajnim za uenike i roditelje, bez prava na odluivanje. lan 153. (Vijee roditelja srednjih kola Kantona) (1) S ciljem unapreivanja ukupnog odgojno-obrazovnog rada u srednjim kolama formira se Vijee roditelja srednjih kola Kantona. (2) Vijee roditelja iz stava (1) ovog lana ini po jedan predstavnik roditelja iz svake srednje kole Kantona, kojeg predlae vijee roditelja kole. (3) a) b) Vijee roditelja uestvuje u kreiranju i predlaganju rjeenja za pitanja koja su u vezi sa: unapreivanjem uvjeta rada kola, povezivanjem kola s ostalim institucijama u nastavnim i vannastavnim aktivnostima,

c) ueem u pripremi i realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviraju obrazovni rad u kolama, posebno programa koji se odnose na suzbijanje maloljetnike delinkvencije, d) e) razvijanjem komunikacija i odnosa izmeu uenika, nastavnika i roditelja i drugim poslovima utvrenim relevantnim aktima.

(4) Nain rada Vijea roditelja srednjih kole Kantona regulira se poslovnikom koji donosi Vijee roditelja uz saglasnost ministra. XIV. DOM UENIKA lan 154. (Djelatnost i organizacija doma uenika) (1) Dom uenika je ustanova u kojoj se obezbjeuje obrazovanje i odgoj, smjetaj i ishrana, kulturna djelatnost, fizika rekreacija i zadovoljavanje drugih potreba uenika srednjih kola. (2) Dom uenika se moe organizirati kao posebna ustanova ili kao jedinica u sastavu srednje kole. (3) Na dom uenika analogno se primjenjuju sve odredbe ovog zakona kojima se reguliraju: status srednje kole to podrazumijeva osnivanje, rad i prestanak rada, godinji program rada i izvjetaj, nadzor nad radom, prijem uenika, prava i obaveze uenika, nastavnika i strunih saradnika, organi upravljanja, rukovoenja i kontrole poslovanja, opi akti, voenje dokumentacije i evidencije i drugo. lan 155. (Pedagoki standardi i normativi za dom uenika) (1) Za osnivanje domova uenika osniva je duan da, pored opih uvjeta utvrenih ovim zakonom, osigura sredstva i uvjete u skladu sa Pedagokim standardima i normativima za dom uenika. (2) Pedagoke standarde i normative iz stava (1) ovog lana donosi Vlada. lan 156. (Rad doma uenika) (1) Poslovi, ciljevi, zadaci, sadraj, vrsta i obim obrazovno-odgojnih aktivnosti u domu uenika utvruju se programom obrazovno-odgojnog rada. (2) Jedinstveni program obrazovno-odgojnog rada za sve domove uenika donosi ministar.

(3) Blii propis o radu doma uenika, odnosno uvjete za prijem uenika, finansiranje smjetaja i prehrane u uenikim domovima donosi ministar.

lan 157. (Pravila doma) (1) Dom uenika ima pravila doma uenika, koja donosi kolski/upravni odbor.

(2) Pravila doma uenika iz stava (1) ovog lana, pored odredaba utvrenih ovim zakonom, sadre i odredbe koje se odnose na: a) b) c) d) e) struno usavravanje odgajatelja i strunih saradnika doma uenika, saradnju doma uenika sa srednjim kolama i drugim odgovarajuim ustanovama, nain upisa i prijema u dom uenika, zdravstvenu zatitu uenika u domu, druga pitanja kojima se posebno regulira rad u domu. lan 158. (Struni organi) (1) Struni organ doma uenika je pedagoko vijee koje ine svi odgajatelji i struni saradnici doma uenika. (2) Dom uenika moe imati i druge strune organe koje formira u ovisnosti od svojih potreba, u skladu s pravilima doma. (3) Blie odredbe o sadraju i nainu rada strunih organa doma uenika utvruju se pravilima doma uenika. lan 159. (Odgajatelji i direktor) (1) Odgajatelj u domu uenika moe biti lice koje ispunjava uvjete za nastavnika, pedagoga ili psihologa u srednjoj koli, sa zavrenim VII stepenom strune spreme, odnosno najmanje I ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa. (2) Za direktora doma uenika moe biti imenovano lice koje pored opih uvjeta ispunjava uvjete za odgajatelja u domu uenika i ima zavren najmanje VII stepen strune spreme, odnosno najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa, te koje se istie organizacionim sposobnostima i moralnim kvalitetima i ima najmanje 8 godina radnog iskustva, od ega najmanje 5 godina u odgojno-obrazovnom radu. XV. SINDIKAT KOLE lan 160. (Organiziranje sindikata u srednjoj koli i domu uenika) (1) U srednjoj koli i domu uenika se moe organizirati sindikat.

(2) Srednja kola i dom uenika su duni omoguiti rad i djelovanje sindikata u skladu sa propisima kojima se reguliraju radni odnosi. (3) Odnosi izmeu sindikata kole/doma uenika i poslodavca, reguliraju se zakonom, Kolektivnim ugovorom, pravilima kole/doma uenika i drugim propisima relevantnim za ovu oblast. XVI. POTREBE I INTERESI KANTONA U SREDNJEM OBRAZOVANJU lan 161. (Potrebe i interesi Kantona) (1) U smislu ovog zakona, potrebe i interesi Kantona u ostvarivanju obrazovanja i odgoja uenika u srednjim kolama na teritoriji Kantona su: a) organiziranje opeg i strunog obrazovanja na osnovu dostignua savremene nauke, tehnologije i drutvenog razvoja za sticanje znanja i vjetina za rad i nastavak obrazovanja, b) unapreivanje djelatnosti srednjeg obrazovanja i obezbjeivanje uvjeta rada kole u skladu sa propisima i kretanjima na tritu rada, c) osiguravanje dostupnosti srednjeg obrazovanja prema sposobnostima i mogunostima uenika, a posebno nadarenih uenika koji postiu natprosjene rezultate, d) e) f) g) h) organiziranje takmienja uenika, stipendiranje redovnih uenika, struno usavravanje nastavnika, dopunsko obrazovanje i prekvalificiranje odraslih, izdavanje kolskih udbenika i prirunika,

i) uestvovanje uenika u realiziranje Dana Kantona Sarajevo i drugih drutveno korisnih manifestacija i projekata, j) praenje i unapreivanje aktivnosti udruenja, ustanova i organizacija od interesa za srednje obrazovanje. (2) Sredstva za ostvarivanje interesa i realizaciju aktivnosti iz stava (1) ovog lana obezbjeuju se iz Budeta Kantona i ueem drugih pravnih i fizikih lica u njihovom finansiranju. lan 162. (Imovina) (1) Srednja kola stie imovinu, upravlja njome i koristi je u skladu sa zakonom.

(2) Nepokretnosti i druga imovina srednje kole obezbijeena od osnivaa za osnivanje i rad srednje kole imovina je osnivaa, ako aktom o osnivanju ustanove nije drugaije odreeno. (3) Imovina steena obavljanjem registrirane djelatnosti srednje kole kao i imovina steena na osnovu zavjetanja i poklona ili na drugi zakonit nain svojina je srednje kole koja je tu imovinu stekla. (4) Imovina iz stava (3) ovog lana moe se sticati samo u cilju obavljanja, razvijanja i unapreenja osnovne djelatnosti i ne moe biti koritena u cilju promjene statusa srednje kole ili uzurpacije prava osnivaa od strane drugih subjekata ili same srednje kole. (5) Imovina iz st. (2) i (3) ovog lana ne moe se otuiti ili na neki drugi nain opteretiti bez prethodne saglasnosti osnivaa, a moe se koristiti samo u cilju obavljanja registrirane djelatnosti u skladu sa ovim zakonom. (6) Imovina srednje kole kao javne ustanove se amortizira u skladu sa zakonom.

XVII. FINANSIRANJE SREDNJEG OBRAZOVANJA lan 163. (Obaveza obezbjeivanja sredstava) (1) Osniva srednje kole obezbjeuje sredstva potrebna za osnivanje kole, njen rad u skladu sa Pedagokim standardima i normativima za srednju kolu. (2) a) b) c) d) e) f) g) h) Osniva je obavezan finansirati, odnosno sufinansirati slijedee: plae i naknade svih uposlenika, struno usavravanje i obuku uposlenika, obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, rad sa nadarenim uenicima i kolska takmienja uenika, rad eksperimentalne srednje kole, prijevoz uenika iz lana 107. ovog zakona, trokove nastave i druge materijalne trokove, tekue i investiciono odravanje objekata i opreme. lan 164. (Sticanje prihoda) (1) Pored sredstava koja osigurava osniva iz lana 163. ovog zakona srednja kola moe obavljati komercijalnu djelatnost i sticati prihod pod uvjetom da ne ugrozi osnovnu registriranu djelatnost:

a) prodajom proizvoda, pruanjem intelektualnih, zanatskih i drugih usluga, odravanjem kurseva i sl., b) c) d) e) f) organiziranjem vanrednih ispita za sticanje srednjeg obrazovanja, iz zakupnina, iz legata, poklona i zavjetanja, donacijom pravnih i fizikih lica, drugih izvora u skladu sa zakonom i registriranom djelatnou srednje kole.

(2) Kriteriji za sticanje sredstava na nain iz stava (1) ovog lana, kao i njihova raspodjela reguliraju se pravilnikom koji donosi Vlada. lan 165. (Kriteriji za finansiranje) Rad srednjih kola kao javnih ustanova finansira se iz Budeta Kantona na osnovu Odluke sa kriterijima finansiranja koje na prijedlog Ministarstva donosi Vlada. XVIII. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA I OPINA NA PODRUJU KANTONA U OBLASTI SREDNJEG OBRAZOVANJA lan 166. (Samoupravni djelokrug Grada i opina) (1) Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) u okviru samoupravnog djelokruga na svom podruju: a) b) c) d) e) bira predstavnika u kolski i nadzorni odbor, pokree inicijativu za osnivanje i ukidanje srednjih kola, izrauje zbirne izvjetaje o upisu uenika, radu i uvjetima rada srednjih kola, uestvuje u zadovoljenju materijalnih i prostornih potreba srednjih kola, ostvaruje saradnju sa direktorima i roditeljima uenika srednjih kola,

f) u koordinaciji sa Ministarstvom i srednjim kolama uspostavlja saradnju srednjih kola sa srednjim kolama u drugim gradovima i inozemstvu, g) osigurava i pomae realiziranje javnih, kulturnih i sportskih manifestacija u kolama na podruju Grada, h) uestvuje u uspostavljanju i realiziranju saradnje kola sa nevladinim i drugim organizacijama.

(2) Na opine izvan podruja Grada, u okviru samoupravnog djelokruga za kole sa svog podruja, analogno se primjenje stav (1) ovog lana. (3) Odluke iz samoupravnog djelokruga Grada iz stava (1) ovog lana donosi Gradsko vijee. (4) Odluke iz samoupravnog djelokruga opina iz stava (2) ovog lana donosi opinsko vijee. XIX. KAZNENE ODREDBE lan 167. (Kazne za tee prekraje srednje kole) (1) Novanom kaznom od 3.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekraj srednja kola, odnosno dom uenika ako: a) otpone s radom prije nego to je to propisano (l. 24. i 25. ovog zakona),

b) izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom obrazovanju protivno vaeim propisima ili na drugi nain zloupotrijebi peat srednje kole (lan 25. ovog zakona), c) izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio ili odobrio nadleni organ (l. 35. i 36. ovog zakona), d) organizira rad po odgovarajuem programu srednje kole izvan svog sjedita i pone s radom prije nego to ispuni uvjete za rad (lan 30. ovog zakona), e) prekine nastavu bez odobrenja ministra (lan 43. ovog zakona),

f) ako se u srednjoj koli upotrebljavaju udbenici i nastavna sredstva bez odobrenja nadlenog organa (lan 51. ovog zakona), g) obavi prijemne, dopunske, popravne, razredne, vanredne, maturske, majstorske i zavrne ispite suprotno donesenim propisima (l. 57., 61., 62, 69., 78., 79., 81., 83., 84., 97. i 98. ovog zakona), h) ne organizira nastavu za vanredne polaznike (lan 81. ovog zakona),

i) ne dostavi izvjetaj o upisu redovnih i vanrednih uenika ministru i Prosvjetnoj inspekciji (lan 82. ovog zakona), j) pri sticanju i koritenju prihoda ne postupa u skladu sa propisima (lan 164. ovog zakona). (2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u srednjoj koli, odnosno domu uenika, novanom kaznom od 1.000 do 2.000 KM.

lan 168. (Kazne za lake prekraje srednje kole) (1) Novanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit e se za prekraj srednja kola, odnosno dom uenika ako: a) uenici u toku dana imaju vei broj asova od broja asova utvrenih ovim zakonom (lan 41. ovog zakona), b) ne donese godinji program rada za tekuu kolsku godinu (lan 46. ovog zakona),

c) ne podnese izvjetaj o uspjehu uenika u uenju i vladanju na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine (lan 47. ovog zakona), d) organizira nove oblike rada suprotno propisu (lan 49. ovog zakona),

e) ne vri ocjenjivanje uenika u skladu sa propisom kojeg donosi ministar (lan 93. ovog zakona), f) uputi uenika da ponovi razred, a da o prigovoru na zakljunu ocjenu nije odluilo nastavniko vijee (lan 96. u vezi sa l. 86. i 98. ovog zakona), g) h) ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju (lan 102. ovog zakona), ne organizira ljekarski pregled uposlenika srednje kole (lan 115. ovog zakona),

i) ne izvri ocjenjivanje rada nastavnika i strunih saradnika u skladu sa Pravilnikom (lan 116. ovog zakona), j) k) onemogui nesmetano i potpuno obavljanje nadzora (lan 131. ovog zakona), omogui politiko djelovanje u srednjoj koli (lan 5. ovog zakona).

(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se odgovorno lice u srednjoj koli, odnosno domu uenika, novanom kaznom od 500 do 1.000 KM. lan 169. (Plaanje novanih kazni) Novane kazne izreene za prekraje iz l. 167. i 168. ovog zakona izriu se i plaaju u valuti Bosne i Hercegovine utvrenoj zakonom o valuti, u Budet Kantona, po srednjem kursu koji utvruje i objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine. XX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 170. (Obaveze Vlade u donoenju i usklaivanju ostalih propisa i akata) (1) Vlada e na prijedlog Ministarstva, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:

a) b)

Odluku sa kriterijima za finansiranje srednjih kola (lan 165. ovog zakona). Pravilnik o sticanju i raspodjeli sredstava (lan 164. ovog zakona).

(2) Vlada e na prijedlog Ministarstva, u roku od 6 mjeseci uskladiti sve akte iz svoje nadlenosti sa odredbama ovog zakona. lan 171. (Obaveze ministra u donoenju i usklaivanju ostalih propisa i akata) (1) Ministar e u roku od est mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti blie propise o: a) udbenicima i nastavnim sredstvima (lan 51. ovog zakona),

b) izboru i radu kolskog odbora, nadzornog odbora i direktora (l. 134., 135., 136., 137. i 138. ovog zakona), c) uvjetima za formiranje tripartitnog savjetodavnog vijea, te nadlenostima i nainu njegovog rada (lan 8. ovog zakona), d) e) f) polaganju strunog ispita sekretara (lan 144. ovog zakona), etikom kodeksu za uposlenike (lan 53. ovog zakona), napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika (l. 93. i 100. ovog zakona),

g) osnivanju, radu eksperimentalne kole i proglaenju postojeih srednjih kola eksperimentalnim (lan 49. ovog zakona), h) i) j) (2) nainu vrenja strunog nadzora i strune pomoi (lan 118. ovog zakona), sadraju sistematskog ljekarskog pregleda (lan 116. ovog zakona), drugim oblicima obrazovno- odgojnog rada (lan 49. ovog zakona). Ministar e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:

a) nastavne planove i programe za sve vrste srednjih kola predviene ovim zakonom (l. 35. i 36. ovog zakona), b) pravilnik o sticanju V stepena obrazovanja i majstorskih zvanja za obrtnika zanimanja (lan 63. ovog zakona), c) propis o sticanju dopunskog obrazovanja za nastavak kolovanja na visokokolskim ustanovama (lan 61. ovog zakona), d) e) pravilnik o dodjeli pohvala, priznanja i nagrada za uenike (lan 103. ovog zakona), pravilnik o inkluzivnom obrazovanju (lan 72. ovog zakona),

f)

jedinstveni program rada za domove uenika (lan 156. ovog zakona) i

g) pravilnik o kretanju uenika tokom obaveznog srednjeg obrazovanja (lan 173. ovog zakona). (3) Do donoenja novih nastavnih planova i programa koristit e se postojei nastavni planovi i programi. (4) Ministar e u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona uskladiti sve akte iz svoje nadlenosti sa njegovim odredbama. (5) Prilikom donoenja svih akata koji tretiraju problematiku iz nadlenosti sindikata ministar e provoditi konsultacije sa njihovim ovlatenim predstavnicima. lan 172. (Obaveza kola u donoenju i usklaivanju ostalih propisa i akata) Srednje kole i domovi uenika duni su uskladiti pravila i druga akta sa odredbama ovog zakona u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. lan 173. (Obavezno srednje obrazovanje) (1) Za sve uenike do navrene njihove 18. godine ivota srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine je obavezno. (2) Obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine zapoet e od kolske 2010/2011. godine. (3) Ministarstvo obrazovanja i nauke, u saradnji sa srednjim kolama i relevantnom obrazovnom i drugom infrastrukturom, uradit e programe za sticanje odgovarajueg zanimanja I i II stepena za uenike koji iz odreenih razloga ne mogu zavriti srednju kolu u trajanju od tri odnosno etiri godine, to podrazumijeva i definiranje nove obrazovne nomenklature zanimanja za I i II stepen sloenosti. (4) Obavezuje se Ministarstvo da u Budetu planira sredstva za realizaciju programa iz stava (3) ovog lana. (5) Za uenike iz stava (1) ovog lana ne primjenjuju se odredbe l. 86., 89., 90. i 91., a u vezi sa lanom 87. ovog zakona. Rjeenja u vezi sa primjenom odredbi navedenih lanova za ove uenike definirat e se pravilnikom koji donosi ministar. lan 174. (Uposlenici zateeni na radu u srednjoj koli) (1) Lica zateena na poslovima nastavnika praktine nastave u skladu sa vaeim nastavnim planom i programom u kolama za srednje struno obrazovanje i obuku sa zavrenim IV stepenom obrazovanja, a koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju najmanje 20 godina radnog iskustva na tim poslovima, mogu i dalje izvoditi ovu nastavu.

(2) Lica zateena na poslovima sekretara kole sa zavrenim VII stepenom propisane strune spreme, koja na dan stupanja na snagu imaju najmanje 20 godina radnog iskustva na pravnim poslovima, nisu obavezna polagati struni ispit. (3) Lica zateena na poziciji direktora srednje kole, nakon okonanja tekueg mandata mogu biti imenovana na dunost direktora u istoj koli na jo najvie jedan uzastopni mandat. (4) Pripravnici i lica koja izvode nastavu, a obavezna su polagati struni ispit, odnosno pedagoko-psiholoku i metodiko-didaktiku grupu predmeta, a koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona zateena na radu u srednjoj koli, okonat e svoje obaveze shodno odredbama ovog zakona. lan 175. (Prestanak vaenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona na podruju Kantona prestaje da vai Zakon o srednjem obrazovanju ("Slubene novine Kantona Sarajevo", br. 10/04 i 34/07). lan 176. (Stupanje na snagu i primjena) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat e se od kolske 2010/2011. godine.

Broj 01-02-21804/10 1. septembra 2010. godine Sarajevo