Pogre na shva anja, stereotipi i kli ei u zapadnim medijima, kulturi i politici zna ajno formiraju trenutnu sliku islama

i muslimana na Zapadu. Ova pojava nije ni ta novo. Njeni korijeni poti u jo iz srednjovjekovnih i kolonijalnih vremena kada su iskrivljene predstave o islamu kori tene da se muslimani demoniziraju i opravda osvajanje njihovih zemalja. Karikature i europska tampa iz 18., 19. i 20. stolje a ilustriraju ovu pojavu u kontekstu njenog suo avanja sa isto nim pitanjem. Razvoj suvremenih medija dao je iskrivljenih predstava o islamu i muslimanima nove metode i novu snagu. Osnovni intelektualni resurs za stvaranje, elaboriranje i ponavljanje ovih predstava bio je orijentalizam. One su bile i jo uvijek su u jednoj mjeri omiljena tema zapadnih intelektualaca a karakterizira je predstavljanje , da citiramo Edwarda Saida , itavog islama kao ne eg to je izvan nama poznatog, bliskog i prihvatljivog svijeta koji nastanjujemo. Ovaj diskurs tako er uklju uje jedan broj generalizacija koje su neprihvatljive u izu avanju drugih kultura, kao to je ona da islam u potpunosti regulira ivot u muslimanskim dru tvima i da je zbog toga odgovoran za sve to se u njima doga a. Pored toga, na vjerske i politi ke autoritete muslimana uvijek se gledalo kao da su jedno. Raznoliki pristupi izu avanju muslimanskih dru tava, diferencijacija izme u ideala i stvarnosti te konceptualni dinamizam uop e ne postoje u diskursu orijentalizma. Jedan veliki broj zapadnih stru njaka za islam djeluje unutar ovog op eg pristupa, daju i tako iskrivljenim predstavama o islamu i muslimanima intelektualni kredibilitet. Takve predstave tako er koriste razli ite strukture mo i u zapadnim zemljama s ciljem da one poslu e kao sredstvo za opravdanje [zapadne] dominacije nad muslimanskim svijetom. A osnovne elemente orijentalisti kog diskursa dalje promoviraju i ire mo ni mediji i industrija za zabavu koji kreiraju popularnu kulturu na Zapadu. Me utim, treba spomenuti da pored orijentalisti kog diskursa postoje i drugi uravnote eniji zapadni metodolo ki pristupi izu avanju islama. Rezultate ovakvih pristupa, poput kriti kih izdanja i prijevoda nekih islamskih tekstova, za tite islamskih rukopisa ili objavljivanja referentnih izdanja na evropskim jezicima cijene mnogi muslimanski intelektualci. irenju

Srednjovjekovno predstavljanje islama kao la ne vjere, iji se eho mo e uti i krajem 19. stolje a u nau nom stavu Ernesta Renana prema kojem je islam neoriginalan, mo e se tako er na i i u modernim vremenima. Revizionisti ka kola me u orijentalistima ovakva shva anja poku ava prevesti u metodolo ke principe islamskih studija, kao to su naprimjer i oni da je islam nastao kao hereti ka tradicija u judeo-kr anskom miljeu, da islamska objava ne predstavlja originalni izvor, da islamski izvori nisu dovoljno pouzdani za izu avanje islama i tome sli no. Unato ovim orijentalisti kim nastojanjima, tokom protekle tri decenije ostvaren je zna ajan napredak na polju me ureligijskog dijaloga, koji je okupio muslimane, kr ane i Jevreje. U jednu ruku bio je to tako er rezultat jednog uravnote enijeg pristupa izu avanju islama u zapadnoislamskim studijima kao i ekumenisti kih trendova u kr anstvu. Me utim, nema sumnje da su intenziviranjem nasilja na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta, te sa pojavom fundamentalisti kih tendencija u kr anstvu i judaizmu, stara srednjovjekovna razmi ljanja do ivjela ponovnu obnovu. Ona ne samo da su nai la na dobar prijem kod obi nog naroda nego na alost propovjednicima. Tako je ameri ki evangelista Franklin Graham nakon 11. septembra izjavio da je islam jedna veoma zla i pokvarena religija. Drugi izuzetno utjecajni kr anski TV evangelisti poput Jerryja Falwella i Pata Robertsona tako er dijele ovo mi ljenje. Veoma je va no da kompetentni pojedinci koji su svjesni kakav utjecaj njihovi stavovi mogu imati na me ureligijske odnose pokrenu rasprave o prirodi odre ene religije. Takve rasprave bi sljedbenicima razli itih vjerovanja mogle biti od pomo i u traganju za istinom i identificiranju zajedni kog tla i zajedni kih vrijednosti u razli itim religijskim tradicijama. Na Zapadu su muslimani obi no predstavljeni kao neobrazovani, necivilizirani, sprije eni u zadovoljavanju seksualnih potreba, autoritarni, fatalisti ni, oni koji imaju puno djece (demografska bomba), oni koji ene smatraju ma inama za proizvodnju djece, kao moralno iskvareni i intelektualno inferiorni. Muslimanski svijet se smatra jednim op im stanjem stalnog haosa i korumpiranosti, ali se uop e ne analiziraju uzroci takvih pojava. Islam se predstavlja kao glavna prepreka modernizaciji, bez obzira na injenicu da se jedan takav projekat modernizacije koji njene osnove tra i upravo u islamu odvija u muslimanskom svijetu tokom zadnjih stopedeset godina. Me u masama uobi ajena percepcija muslimana kao nesposobnih da budu moderni mo e se ilustrirati mnogobrojnim izjavama bosanskih izbjeglica koji su ivjeli u evropskim zemljama tokom rata koji je pogodio njihovu zemlju u periodu od 1992. do 1995. godine. ak i me u eminentnim i utjecajnim

Kada je nekoj bosanskoj muslimanki, ina e nastavniku evropske klasi ne muzike, ponu en azil od jedne zapadnoevropske porodice, doma in joj je po dolasku dao satove o kori tenju usisiva a. Doma in je valjda pretpostavljao da to to je ova ena muslimanka i to dolazi iz ratom razorene zemlje zna i da je neobrazovana i neupu ena u upotrebu savremenih ku nih pomagala. Mi ljenje da je biti musliman nekompatabilno sa biti moderan zasnovano je na pogre nom izjedna avanju modernosti sa Zapadom, kao to je primijetio ameri ki stru njak za islam John Obert Voll. Modernost se obi no definira kao faza u svjetskoj povijesti koju karakterizira jedan relativno specifi an stil ivota i modalitet socio-politi ke i kulturne institucionalizacije. Iako je logi no pretpostaviti da modernost kao i civilizacija mo e imati razli ite forme ( npr. zapadna, islamska, hinduisti ka, itd...), ovaj zaklju ak je potisnut mi ljenjem da je modernost isklju ivo zapadna. Kao to je Voll i primijetio, ovo pogre no izjedna avanje imalo je negativne posljedice na odnose izme u muslimanskog svijeta i Zapada. Kao prvo, gledano iz te perspektive, islam se smatra samo civilizacijom i kao takav se poredi sa drugim civilizacijama, a posebno sa zapadnom, najmo nijom civilizacijom na eg vremena. Ono to nedostaje ovoj perspektivi jeste to to je islam prvenstveno religija ija u enja prelaze granice vremena i prostora. Kao drugo, promatranje islama isklju ivo kao jedne civilizacije dovelo je zagovornike ovog diskursa do uvjerenja da se islam, ako eli pre ivjeti u na em vremenu, mora modernizirati. Pored toga, projekti modernizacije u muslimanskom svijetu redovno su bili definirani kao projekti pozapadnja enja, vesternizacije, a prema logici da je biti vi e zapadnja ki orijentiran jednako kao biti moderan. Mogu nost konstruiranja islamske modernosti, na drugoj strani, bila je ili negirana ili minimizirana. Tako su oponenti pogre no koncipiranih i realiziranih projekata modernizacije u muslimanskom svijetu postali antizapadnjaci. ta se mo e uraditi? Da bi se izbjegle tenzije i sukobi oko pitanja modernizacije, treba napraviti jasnu razliku izme u modernizacije i vesternizacije. Projekat razvoja islamske modernosti treba i dalje podr avati. Na drugoj strani, neuslovljenu podr ku Zapada vladaju oj eliti u muslimanskom svijetu treba preispitati. Ova elita selektivno prihvata povr ne elemente zapadne modernosti, koji su tetni za islamsku kulturu i tradiciju, zbog ega me u muslimanima rastu negativna osje anja prema Zapadu. Kona no, treba izgraditi novu perspektivu koja islam i Zapad tretira ne kao suparni ke i sukobljene civilizacije nego kao me usobne partnere u globalnom kosmopolitskom svijetu. Od 1980. na zapadnim jezicima ura ene su mnoge studije o politi kom islamu i fundamentalizmu. U mnogim slu ajevima, ove studije stvorile su vjerovanje da je

fundamentalizamprincipijelni aspekt islama danas. U ameri kim medijima dostupni su mnogi naslovi tipa umjereni ne postoje ili suo avanje sa fundamentalisti kim islamom (National Interest, jesen, 1995). Pod utjecajem ovih studija, koje su zapadna sredstva masovnih komunikacija sna no promovirala, javno mi ljenje na Zapadu brzo je prihvatilo islam kao ne to to je suprotno svemu to predstavlja zapadne vrijednosti. Islam se posmatra kao prijetnja. Ovakav stav zauzeo je i biv i lan Nacionalnog vije a za sigurnost SAD-a Peter Rodman. U 1992. on je pisao: Pa ipak Zapad se na ao izazvanim izvana od strane jedne militantne, atavisti ke sile koju pokre e mr nja prema cjelokupnoj zapadnoj politi koj misli, a koja se vra a vremenu starih problema sa kr anstvom (preuzeto iz Edward Said, Covering Islam, Vintage 1997, xvii). Gledano iz takve perspektive, ne mo e postojati nikakav ozbiljan poku aj da se pojam fundamentalizam definira u odnosu na islam. Na drugoj strani, fundamentalisti ki trendovi u drugim religijama (kr anstvo, judaizam, hinduizam, itd...) redovno se ignoriraju. Termin fundamentalizam, ina e nastao u Americi u 19. stolje u da bi opisao antimodernisti ke kr ane, danas je postao rezervisan gotovo isklju ivo za muslimane. Pored toga, u kontekstu muslimanskog svijeta fundamentalisti po etno oni koji slijede doslovnu interpretaciju vjerskih tekstova izjedna eni su sa teroristima, koji se koriste nelegalnim sredstvima da bi ostvarili svoje ciljeve. esto se sugerira da postoji neka vrsta neraskidive veze izme u islama i nasilja. Ovakva shva anja se dalje podr avaju nekim terminima kao to je islamska bomba i islamski terorizam, a kojim se mediji obi no koriste. Zbog toga, kada se pakistanska nuklearna bomba ozna i kao islamska bomba, mnogi muslimani se pitaju za to ne postoji termin kao to je jevrejska bomba da bi se ozna io izraelski nuklearni potencijal, ili protestantska bomba da bi se ozna io nuklearni potencijal Velike Britanije. Mnogi se tako er pitaju za to se teroristi ki napadi koje izvedu neki muslimani uvijek ozna avaju pridjevom muslimanski ili islamski, dok se teroristi ki napadi koje izvedu drugi pojedinci ili grupe ne ozna avaju pozivanjem na njihovu religiju ili kulturu. Ovu praksu pisanja o muslimanima i islamu bez valjanih argumenata, odbacuju i pri tome racionalno mi ljenje i koriste i se nejasnim generalizacijama treba temeljito preispitati. U univerzitetske predmete iz islamskih studija, religijskih studija, knji evnosti, komunikacija i tome sli no treba tako er uklju iti analizu pogre nih predstava o muslimanskom svijetu. Zapadne novinare isto tako treba izlo iti feedbacku iz muslimanskih zajednica o kojima oni pi u.

percepcije i stereotipi o Zapadu u muslimanskom svijetu

Iskrivljene predstave o drugoj strani obi no uzimaju oblik predrasuda i stereotipa. Ove sabijene, shematske i upro tene ideje koje preovladavaju me u masama mogu imati veliki utjecaj na politi ki diskurs i politiku zato to one imaju utjecaj na formiranje mi ljenja i prosu ivanje dru tvenih grupa o drugoj strani i samima sebi. Stereotip je generalizirana predstava o nekoj osobi ili grupi koja ne prepoznaje invidualne razlike i koja je obi no pristrasna prema toj osobi ili grupi. Pojedinci se procjenjuju kori tenjem op ih, neodre enih karakteristika kao da svi lanove neke grupe posjeduju identi ne i posebne osobine. Ta uvjerenja nastaju kada ovjek nije sposoban ili spreman uva iti sve informacije potrebne za dono enje realnog zaklju ka o drugim ljudima ili situacijama. Stereotipi mogu dovesti do pojave diskriminiraju ih stavova prema pojedincima druga ijeg etni kog, dru tvenog ili nacionalnog porijekla. I upravo tu le i opasnost. Snage koje upravljaju politi kim, obrazovnim i medijskim diskursom kontroliraju formiranje stereotipa putem emitiranja i preno enja informacija, te na taj na in putem kreiranja javnog mnjenja. Iako priroda modernog ivota ide protiv izolacionizma i introvertiranosti, odnosi me u razli itim grupama ostaju prepuni kontradikcija. Kada izbije konflikt me u razli itim dru tvenim grupama, stereotipi se ponovo pojavljuju i vra aju savremenog ovjeka u mentalno stanje jednog divljaka. Vrijeme kolonijalizma dovelo je do pojave etnocentrizma, kreiraju i tako ideolo ke i psiholo ke osnove za politi ku i ekonomsku dominaciju. U slu aju kulture, stereotipi su zanemarili ili doveli u pitanje fenomen kulturne razli itosti te stvorili osje aj samozadovoljstva kod kolonijalizatora, koji je sebe smatrao potomkom superiornije kulture ili rase. On je za sebe smatrao da donosi civilizaciju neciviliziranom inferiornom narodu. Tako je putem stereotipa i predrasuda kolonijalizator reducirao kulture domicilnog stanovni tva na jednoobrazne i upro tene koncepte. Stereotipi o domicilnim narodima nanose tetu njihovim dru tvenim normama i integritetu njihovih grupa. Stereotipi o drugoj strani razlikuju se prema povijesnom kontekstu i obliku odnosa (npr. vojni ili kulturni). Dok napada obi no ima osje aj vlastite superiornosti, grupa iji su teritorij i identitet ugro eni gaji stereotipe o napada ima a oni su unutar kolektivne memorije povezani sa svim mogu im negativnim asocijacijama. Ugro ena grupa tako er prenosi stereotipe na

budu e generacije, opravdavaju i na taj na in mr nju koju ima prema drugom. Odatle kolonijalizirani narodi njeguju o sebi sliku rtve a agresora predstavljaju kao nasilnika. Ovu sliku oni dodatno isti u preuveli avanjem okrutnosti, potla enosti i nepravde u svojim prikazima. to grupa vi e osje a potrebu da potakne osje aj pripadnosti i identiteta kod svojih pojedinaca, to je akcenat vi e stavljen na kolektivno pam enje i obilje avanje nekog zlo ina ili bitke. Ovakve komemoracije pru aju priliku za o ivljavanje i odr avanje neprijateljstva. Jedan te isti stereotip mo e imati pozitivne ili negativne konotacije. Izraelci naprimjer mogu Palestince smatrati teroristima, dok ih Arapi ili muslimani mogu smatrati borcima za slobodu. Evropska kolektivna svijest, koja je od Drugog svjetskog rata optere ena osje ajem krivnje, smatra Jevreje (a samim tim i Izraelce) rtvama. Na drugoj strani, Palestinci Izraelce (ili Jevreje) smatraju nasilnicima.

Uzuzuzuzzzzzz Sna ni antimuslimanski karakter rata protiv terorizma ispoljava se na mnogo na ina. Jedan je direktno i indirektno izjedna avanje terorizma sa muslimanskim grupama i islamom, a izjedna avanje rata protiv terorizma sa ratom protiv muslimanskih teroristi kih organizacija. Tako naprimjer te organizacije dominiraju na listi teroristi kih organizacija u ameri kom Stejt Departmentu, a uklju ivanje nekoliko nemuslimanskih teroristi kih organizacija na listu smatrase pukim simbolizmom. Imigracijske provjere na ulazu u zemlju i u konzularnim uredima su najstro ije za muslimane. Apliciranje za ulaznu vizu u SAD tako er je postalo ote ano za mu karce koji dolaze iz velikog broja arapskih i muslimanskih zemalja. Isto tako, kontrola i sigurnosne provjere doma instava najja e su za Arape i muslimane u SAD-u. To se zna ajno razlikuje od imigracijskih provjera u Evropi i drugim zemljama (sa izuzetkom Australije) gdje je rasno/religijsko profiliranje daleko manje vidljivo. Antimuslimanski sentiment tako er je bio vidljiv u zalutalim i neopreznim komentarima lanova ameri ke administracije unato njenim ponavljanim negiranjima optu be da je rat protiv terorizma u su tini rat protiv islama. On je tako er bio vidljiv i u drugim dijelovima ameri kog i zapadnog dru tva. Ameri ki predsjednik je isto tako nemarno upotrijebio rije krsta ki rat u vezi sa ameri kim vojnim akcijama na Srednjem istoku, a rat u Afganistanu nazvan je operacija beskona na pravda sve dok muslimanske organizacije nisu prigovorile na naziv pa je preimenovan u operacija stalna sloboda. Samo nekoliko dana nakon doga aja

11. septembra italijanski premijer Silvio Berluskoni je istaknuo superiornost na e (zapadne) civilizacije, koja je sistem koji garantuje blagostanje, po tivanje ljudskih prava i za razliku od islamskih zemalja po tivanje vjerskih i politi kih prava. Kanterberijski nadbiskup nazvao je napad na Afganistan pravednim ratom koji svi dobri kr ani treba da podr e. Naposljetku, prijavljena su mnogobrojna uznemiravanja Arapa i muslimana u SAD-u i u drugim zemljama nakon 11. septembra 2001. godine. Stajali te Arapa i muslimana da je ameri ki rat protiv terorizma usmjeren samo protiv muslimana dodatno je podr ano upornim odbijanjem Amerike da prizna i reaguje protiv izraelskog dr avnog terorizma u Palestini. Neuspjeli poku aji Bu ove administracije da doka u povezanost izme u svrgnutog ira kog re ima i El-Kaide ili nekih drugih teroristi kih organizacija tako er su percipirani u tom svjetlu. Me utim, mora se priznati da su i sami muslimani tako er doprinijeli povezivanju terorizma sa njihovom religijom. Za razliku od drugih teroristi kih pokreta koji se obi no ne identificiraju na osnovu odre ene religije, sama imena nekih muslimanskih militantnih organizacija poput Hizbullaha i D emaa islamijje su povezana sa islamom. esto je tako er cilj ovih grupa osnivanje islamske dr ave. Nadalje, povezivanje muslimana sa ratoborno u, oru anom borbom i nasiljem postaje jo izra enije kada se nasilni d ihad i djela krvoproli a eksplicitno izvr avaju u ime islama. U svim ovim slu ajevima islam je jednostavno otet da bi slu io militantnim i teroristi kim ciljevima. U svakom slu aju, muslimani moraju tako er kriviti sebe ukoliko i drugi po nu identificirati ove pokrete sa islamom. Pokreti koji uklju uju muslimanske grupe koje se bore protiv percipirane politi ke represije te za autonomiju i nezavisnost do ivjele su sna no nazadovanje nakon 11. septembra. Vlade koje upravljaju nekim problemati nim podru jima iskoristile su se ovom situacijom da pokrete na svojoj teritoriji stigmatiziraju kao teroristi ke organizacije te su u skladu s tim intenzivirale svoje vojne operacije protiv njih. I Rusija u ameri ko priznanje da su ove grupe teroristi ke organizacije nakon e eniji, i Kina u to je prethodno Xingjianu, i Indija u Ka miru i Filipini na Mindanau i i Indonezija u A ehu su obezbijedile Va ington bio neodlu an da to uradi. Na Filipinima su se ameri ke trupe ak pridru ile lokalnim sigurnosnim snagama u izvr avanju operacija protiv Islamskog fronta oslobo enja Moro (MILF) i razbojni ke grupe Ebu Sejjaf, koja je stavljena u rang teroristi kih organizacija i od strane SAD-a i od strane filipinske vlade. Najve i stradalnik u svemu tome je naravno Palestinski oslobodila ki pokret. Izrael je naravno

iskoristio postseptembarski antiteroristi ki sentiment kako bi Palestinskom oslobodila kom pokretu i drugim militantnim palestinskim grupama nanio dodatne udarce. Me utim, bez obzira na rezerve muslimana kada je u pitanju zloupotreba teroristi kih napada u Njujorku, ve inu muslimanskih zemalja tragedija 11. septembra je potakla da potra e zajedni ke interese sa SAD-om i da se pridru e ratu protiv terorizma. Prakti no sve one su postale dio antiteroristi ke kampanje i sara uju u razmjeni obavje tajnih informacija, nadgledanju, presijecanju dotoka finansija te u hap enju teroristi kih elemenata.

Terorizam Me utim, postojale su su tinske razlike izme u ameri kog pristupa u borbi protiv terorizma i pristupa koji su sna no zagovarale muslimanske zemlje. Muslimanski svijet je na ameri ki pristup gledao kao na poku aj da se bavi simptomima a ne korijenima terorizma usmjerenog prema SAD-u. Pored toga, za ameri ki pristup se smatralo da koristi kaznena, izrazito vojno orijentirana sredstva umjesto politi kih i socio-ekonomskih inicijativa kojima bi pridobio srca i umove obi nog naroda i tako rije io osnovne i su tinske probleme. Prema shvatanju muslimanskih vlada terorizam je ispravno smatran u su tini politi ki izazvanom pojavom i ne im to, u kona noj analizi, tra i politi ko rje enje. Na drugoj strani, vjerovalo se da se SAD ne ele baviti uzrocima sukoba zato to bi to zahtijevalo temeljitu preorijentaciju ameri ke politike posebno na Srednjem istoku, a naro ito u pogledu palestinskog sukoba. Gdje god su SAD u le u diskusiju o fundamentalnim problemima, ustrajno su izbjegavale pomen palestinsko-izraelskog sukoba, umjesto toga nadugo pekuliraju o drugim uzrocima kao to su siroma tvo, manjak demokratije i islamski fundamentalizam. Kontroverza koju okru uje ameri ki napad na Afganistan izvrsno ilustrira ovu razliku u mi ljenjima izme u SAD-a i muslimanskog svijeta. Amerikom predvo en napad na ovu zemlju kako bi se iskorijenila El-Kaida podr ale su neke muslimanske vlade poput Pakistana i biv e sovjetske republike u Centralnoj Aziji koje su obezbijedile baze, pravo na prelijetanje njihovih teritorija, obavje tajne informacije i drugu vrstu pomo i. Me utim, mnoge druge arapske i muslimanske vlade, uklju uju i Indoneziju i Maleziju (kao i ve inu muslimanskog stanovni tva), koje su ina e u potpunosti bile uklju ene u antiteroristi ku kampanju, smatrale su da ta operacija nije neophodna i da ne predstavlja ispravan korak u pravcu pora avanja ElKaide. Po njihovom mi ljenju napad na Afganistan bi samo izazvao ogromna stradanja i gubitak nedu nih civilnih ivota a bez ikakve garancije da e El-Kaida biti eliminisana. Vjerovalo se

da bi napad na Afganistan prije ote ao nego rije io problem terorizma tako to bi rasplamsao osje anja kod muslimana i regrutirao nove lanove u redove teroristi kih organizacija. U tom pogledu ak i one muslimanske zemlje poput Pakistana koje su aktivno podr avale ameri ke operacije u Afganistanu vjerovale su da e bi terorizma ostati ukoliko se ne rije e su tinski problemi. Njihovo stajali te bilo je lahko razumljivo s obzirom da su osje anja masa bila apsolutno protiv napada na Afganistan i da su anti-ameri ka i antizapadna osje anja sve vi e rasla. Rezultate ameri kog napada na Afganistan i dosada nji rat protiv terorizma ve ina u muslimanskom svijetu vidi kao potvrdu svojih po etnih stavova. Ruke i noge El-Kaide su slomljene, njeno sigurno skloni te u Afganistanu je uni teno, njeni talibanski doma ini su potu eni, a izvori finansiranja su postepeno ugu eni. I svugdje se vodi hajka protiv njenih ostataka. El-Kaida tako er nije uspjela istjerati ameri ke snage sa tla Saudijske Arabije ili ireg prostora Srednjeg istoka niti je sprije ila SAD da nastave teto iti arapske despote. Ustvari, El- Kaida je samo navela SAD da jo vi e poma u i podr avaju muslimanske autoritarne re ime u Centralnoj Aziji i Pakistanu. El-Kaida je, na drugoj strani, uspjela pokrenuti razorne napade u srcu ameri kog tla, nanose i pri tome duboku traumu ameri koj psihi te izazivaju i kod ove mo ne supersile osje aj nesigurnosti i straha. Tro kovi sigurnosti za SAD su zbog toga ogromno porasli, to je ameri ku administraciju navelo da pretjerano reaguje i jo vi e od sebe otu i muslimanski svijet. Usama bin Ladin, kojeg je ameri ki predsjednik tra io mrtva ili iva, o igledno je jo uvijek itekako iv i jo uvijek snima kasete koje izazivaju drhtavicu u ki mama Amerikanaca i Evropljana. Bez obzira na ogromne fizi ke gubitke koje je El-Kaida pretrpjela, izgleda da je Usama bin Ladin dobio psiholo ki rat do te mjere da majice s njegovim likom predstavljaju popularan simbol podjednako me u muslimanskom i nemuslimanskom omladinom. Borba protiv terorizma je u su tini bitka za srca i umove. Predsjednik George W. Bush gubi ovaj rat u korist Usame i onog to ini i ne ini. Drugi rat protiv Iraka 2003. dodatno je rasplamsao srd bu muslimana prema SAD-u i njegovim zapadnim saveznicima te je dodatno radikalizirao njihova osje anja. Po svoj prilici to e dovesti do omasovljenja u redovima militanata i terorista. U pogledu bliske budu nosti to e, pored palestinskog pitanja, biti detalj koji e u najve oj mjeri odrediti prirodu neprijateljstva izme u muslimanskog svijeta i posebno SAD-a. Ovisno od toga kako e se razvijati situacija u Iraku pod ameri kom okupacijom, posljedice bi potencijalno mogle biti kobne za obje strane, a naro ito za ameri ku.

Zaklju ci Kao to je ovaj izvje taj i pokazao, povijest odnosa izme u muslimanskog svijeta i Zapada karakterizira breme pro lih antagonizama, na jednoj strani, i bogatstvo miroljubivih susreta, na drugoj. Ona se pojavljuje kao uzbudljivo i dramati no obilje doga aja, koje otkriva slo enu prirodu ovog oblika interakcije. Na jednoj razini ona je povijest krvoproli a tokom kojeg su u ime religije ubijene na hiljade ljudi na obje strane, dok je na drugoj ona puna primjera me usobne saradnje na podru ju filozofije, umjetnosti i tehnologije. Sada nje odnose izme u muslimanskog svijeta i Zapada obilje avaju ogor enost i sukob. Jezik je, naprimjer, jedan dobar primjer s obzirom da je jo uvijek u upotrebi terminologija krsta kih ratova koji su vo eni protiv muslimana prije gotovo hiljadu godina. Ovaj jezik postoji ne samo kao historijska referenca nego je stalno o ivljavan tokom povijesti od strane onih koji su tra ili ili dr ali mo , podsti u i njime vlastiti dijalekt mr nje. Najupadljiviji skora nji primjer ove revitalizacije ideologije i terminologije pro losti je dobro poznata izjava ameri kog predsjednika George W. Busha u kojoj je sada nji rat protiv terorizma izjedna io sa krsta kim ratovima. Me utim, negativno vi enje odnosa izme u muslimanskog svijeta i Zapada danas ne mo e se svesti samo na semantiku. Umjesto toga, oni se moraju posmatrati kao dio procesa u kojem su pomo u razli itih mehanizama konstruirane odre ene predstave. Drugim rije ima, povijest ogor enosti iznjedrila je razli ite (ve inom negativne) predstave o drugom, a koje su obi no daleko od stvarnosti. Takav jedan proces stvaranja pogre nih predstava ili stereotipa je uvijek dvosmjerna ulica i kao takav samo doprinosi produbljivanju mr nje koja ga je na prvom mjestu i izazvala. Za iskrivljeno predstavljanje islama na Zapadu kao neizvorne, neispravne i la ne religije u jednoj mjeri zaslu an je mnogo slavljeni orijentalisti ki diskurs zapadnih intelektualaca. Jedan od razloga vjerovatno je i to to je islam obi no predstavljan kao ne to izvan sfere poznatog, prijateljskog i prihvatljivog. U tom smislu, ini se da kriti ka analiza nedostaje u temeljnim na elima orijentalisti kog mi ljenja. I dok je orijentalizam jedan aspekt koji poma e odr avanje takvih la nih predstava o drugoj strani na Zapadu, dotle je pojavljivanje onoga to je danas poznato kao fundamentalizam imalo negativan ujecaj na toleranciju i naslje e raznolikosti u muslimanskom svijetu. Pojava takvih ekstremnih trendova zadala je te ak udarac procesu modernizacije u muslimanskom svijetu. A tokom protekle decenije ti su ekstremni trendovi, dodatno potaknuti sukobima u Bosni, Kosovu, Ka miru, Palestini i Iraku, doprinijeli daljnjem

uslo njavanju ve osjetljive situacije. Me utim, problemi u zapadno-muslimanskim odnosima ne poti u samo od percepcija i ideologija nego tako er i od politi kih faktora. Neuspjeh zapadnog svijeta u rje avanju palestinske dileme (koju je on sam napravio) na pravedan, uravnote en i dugoro an na in nastavlja dolijevati ulje na vatru u odnosima izme u Zapada i muslimanskog svijeta. Odbijanje Zapada da izvr i politi ki pritisak na Izrael kako bi se do lo do prihvatljivog rje enja ovog problema vjerovatno e pove ati postoje i jaz te izazvati daljnji antagonizam na obje strane. Jedino rje enje koje muslimanski svijet mo e prihvatiti je ni ta manje nego po tivanje UN-ovih rezolucija koje tra e istinsku nezavisnost Palestine i priznanje prava na povratak palestinskim izbjeglicama. Samo ukoliko i kada se postigne takvo rje enje, Srednji istok e prestati biti prostor sukoba i konfrontacija izme u muslimanskog svijeta i Zapada, pru aju i mu priliku da umjesto toga postane sredi nje mjesto mira i globalne saradnje. Napadi od 11. septembra i njihove posljedice dodatno su produbili jaz nerazumijevanja i sukoba te suzili mogu nosti miroljubive saradnje izme u Zapada i muslimanskog svijeta. Na neki na in, napori civilnog dru tva nakon Hladnog rata da na razli ite na ine pribli e ljude pali su zajedno sa tornjevima Svjetskog trgovinskog centra. Iako ova zlo ina ka i teroristi ka djela predstavljaju dovoljan razlog za ozbiljnu zabrinutost, oni ne bi trebalo da izazivaju trajnu paranoju u zapadno-muslimanskom diskursu. ini se da su zapadne zemlje op enito a SAD posebno upale u ovu zamku. Paranoja o postojanju ve e opasnosti po njihove interese i sigurnost dostigla je nove visine. Jo jedanput govor mr nje je naglo zamijenio glas razuma. Drske izjave mnogih slu benika u SAD-u su samo jedna manifestacija ovog tu nog nazadovanja u odnosima izme u muslimanskog svijeta i Zapada. Poklik rat protiv terorizma gotovo je postao sredstvo da se opravdaju okrutne akcije protiv dr ava bez ikakvog osje aja odgovornosti ili po tivanja me unarodnog prava Ujedinjenih naroda. Napadi 11. septembra i doga aji koji su uslijedili iza njih ne samo da su pogor ali ve zategnute odnose izme u dvije strane nego su na neki na in tako er o ivjeli politiku mo i Hladnog rata. Jo jedanput svijet je bio svjedok podr ke SAD-a i zapadnih sila autokratskim re imima i diktatorima, to je ranije bilo apsolutno neprihvatljivo. Svi napori u injeni u vrijeme nakon Hladnog rata da se u mnogim muslimanskim zemljama o ivi demokratija kroz sinhronizirane aktivnosti civilnog dru tva grubo su zanemareni. Ovisnost muslimanskog svijeta o finansijskoj i vojnoj pomo i zapadnih sila te priznanje i podr avanje korumpiranih i nedemokratskih re ima od strane zapadnih zemalja dodatno

produbljuju osje aj nemo i u muslimanskim zemljama. Lo a uprava i izostanak razvoja koji su uvijek optere ivali odnose izme u muslimanskog svijeta i Zapada dodatno su zakomplicirani ponovnim podr avanjem stanja nemo i u muslimanskim zemljama, koje je narod muslimanskog svijeta bio po eo uspje no dovoditi u pitanje u vrijeme nakon hladnog rata. Invazija na Irak od strane Amerikom predvo enih vojnih snaga nanijela je gotovo nepopravljivu tetu odnosima izme u dvije strane. Na gotovo teatralan na in Amerika gorivom snabdijeva ekstremisti ke elemente u regionu te pokazuje tradicionalan nedostatak ma te u odnosima sa vanjskim svijetom.Pitanje odnosa izme u Zapada i muslimanskih zemalja je kompleksno i komlikovano i nemo e se rije iti nekim brzim potezom. Breme povijesti je previ e te ko, a nedostatak politi kevolje na obje strane je odve o igledan. Pa ipak bez obzira na sve to, kretanje naprijed je jedina opcija s obzirom da muslimanski svijet i Zapad nisu povezani samo u geografskom smislu nego i u povijesnom. Pronala enje zajedni kih osnova kako bi se zdru eno radilo za bolju budu nost jedini je put naprijed.
Ovo je tema vrlo zanimljiva i zna ajna u raznim aspektima. Osobito u perspektivi toga Oni neki Rije i islam doprinos. izvedena Kada je iz rije i na nerazumijevanja koji nisu prou avali koji islam postoji kroz svoj u glavama izvorni izvora na ih ili su Western ga vidjeli bra e. preko

krivo "Salama", neke da od to zna i mir, aspekata islama

demonstracije. sigurnost, islamske je sigurnost kulture, mir.

gledamo

temeljnih priroda

lako

mo emo

razumjeti

Na primjer: Kada se dva muslimana u susret, oni pozdravljaju jedni druge s rije ima: "O Assalam Alaikum "Assalam na ime vas). za ", O (svibanj Alaikum biti Warah rije i navodi mir na vas). Zavr na mir za su i rije islamske molitve su: Boga kao i

Matullah", u u daljnjem Kur'anu

(svibanj tekstu asnom

blagoslov ivot rije i svakog mira.

Svemogu eg vjernika, Rije i koje

Dobrodo lice raj kako se

Sveti

Poslanik Muhammed (mir i blagoslov na njega) preporu uje se nakon svakog nabrajati molitva je: "Gospodine Ti elimo od si mir, mir i potje e iz te i mir vra a

Vama, o na em Gospodinu mira. "Ovo su samo neki

ivot u miru, te nam dati dopu tenje da u u u ku u mnogih primjera kako bi potkrijepiti naravi islama.

Postoje 3 osnovne stvari u vezi islama, da se moze razumjeti. Prvi je vjera, u drugom Praksa poznat Duhovna je kao i tre i Iman, je ve i stupanj mir. izvrsnosti je (duhovno kao savr enstvo). islam, na to mir Vjera i je mir.

to zna i je

Praksa

poznata to

zna i i

izvrsnost

poznat

kao

Ahsan,

prevodi

milosr e.

asnog Poslanika (pbuh), dok je definiranje Musliman kao vjernik je izjavio: "vjernika onoga koji je tako mirno prema drugima koji se zna da on bude pouzdan to se ti e njihove ivote, gra a izme u i svojstva dru tva. su Samo asnog on nije u pitanju. on On bi da trebao bude biti miran i kao pouzdan ovjek "

zaslu uje

progla en

musliman.

Opet se navodi, on nije vjernik,

Poslanika Muhameda vjernik, onaj koji

(pbuh) izjavio: "Po nije mogao osigurati

Bog nije mir i

vjernik, sigurnost "

svojim Islam Politika ne Relgion: Da bi shvatiti se da

susjedima. razumjelo islam va nost nije i vezu To je izme u prili no islama

prvo

moramo

religija.

"Deen".

Arapske rije i "Deen," mo da na engleskom "Religija" u engleskom rje nicima, ali je posve druga ije od engleskog konotaciju "Religija".

Religion deals with the spiritual, moral, ethical, ritualistic and theological aspects, along s djela vjere i uz obra un i Sudnji dan. Primarna briga ovjeka i Stvoritelja. Deen je sasvim druk iji. Ona se bavi cijeli cijeli vo enje ivota.

smje tena je na tome kako duhovno povezati i odnos treba uspostaviti izme u njegova Me utim,

Bilo duhovne i vremenite, vjerske ili svjetovne, doma e ili dru tvene, moralne ili materijalne, socijalne ili kulturne, ekonomske ili politi ke, individualnog ili kolektivnog, a ne nacionalne ili me una ISLAM Dr. nja. U Dakle, Deen je & Muhammad cjelina a religija izvori za je pravo, dio-i-parceli razli iti POLITIKA Predavanje Tahir-ul-Qadri od za Deen. moral

ne-islamskim dru tvima,

postoje razli iti

izvori

i razli iti izvori za religije. No, koliko je u pitanju islam, svoj moral, svoje zakone, svoje kulture, svoje politike, njegove ekonomske poslove, svoje doma e poslove, svoje gra anske poslove, svoje socijalne

pitanjima, svojim bra nim pitanjima, svi potje u iz istog izvora, i to sveobuhvatnosti od Kako Danas? Pitanje da li je islam cjelina koja se bavi svim aspektima ljudskog ivota, kako se izvora 1400 pretvara godina stari u sustav islam rije iti Deen. probleme

mo e ga biti mogu e za to dr ati korak sa stalnim promjenama, bilo socijalni, politi ki, ekolo ki, demografske, znanstvenim, intelektualnim, pravne ili ekonomske, ide na sve iznad

svijetu? Kako je mogu e da je Deen, biti dovoljan u ispunjavanju potreba i zahtjeva danas? Kako mogu Deen, koji je otkriveno 1.400 godina prije ispuniti u razvoju

promjene

modernoj

eri? ivota na socijalne i Razvojne "id tihad" i i i

Odgovor: Da bi se sastati s promjenjivim zahtjevima ljudskog globalnoj razini, islam procesa je u pru a proces To dinamike je tehni ki proces i

evolucije. poznat kao

re-konstruktivnog "Ijmah". Ijmah i je Id tihad

u enju. i

deduktivna aspekt

re-konstruktivan i

razmi ljanja proces. se Tako

tuma enja. kroz Ijmah

kolektivni id tihad

deduktivnih islama. i

interpretativnih To se je s kako

regulira

dinamike razdoblja

natje e

razvojnim situacijama

zahtjevima svijeta. DEEN Islam na ela i kao s pru a ivot. Ljudske je

suvremenog

sastao

promjenom

suvremenim

of dao i punopravni politi ki sustav, poredak mira, kao i ljudskog i oba koji se sastoji od na

PEACE ustavnih pravdi jedinstvo se bavi

dru tveno-ekonomski Islam To je sve kao balans je Deen sveobuhvatni i

temeljen

jednakost. cjelina.

sveobuhvatno ivota, koja

pona anja svjetovnih

duhovnim, prekrasan

vremenske eteri no i

poslove; zemaljski

izme u

li nosti ivota i obavezuje ispod zahtjeva li nosti. Spiritual Intelektualne i i politi ki i politika? poredak u

Budu i da islam je cjelina, ona pokriva cijelu pona anje ljudskog odgovornost mora 1. 2. to Islam biti Biolo ke da ispunjava sve kako potrebe bi se ljudske donijeti 5. osobnosti. do Sve

ispunjen 3.

uravnote ene Sytical 6. 7.

Dru tveno-ekonomski 4.

Socio-biolo ke je potrebe tako temelj uspostave pravilan da kompletan

Psiholo ka povezanost i pravedan je islama socio-ekonomski predvi eno za

dru tvu,

okoli

odgoj

uravnote en

osobnosti u dru tvu. To je razlog za to islam nije samo najam bo anske duhovno vodstvo za pojedince, to je dobro koordiniran sustav vjerovanja i prakse. Islam

Istovremeno je u potpunosti integrirana filozofija duhovnih i svjetovnih aspekata potreba. To je istovremeno sveobuhvatne i kod ljudskog politi ki Poslanika (pbuh) " ivot se mo e pona anja, i duboki u osnovi samo dru tvu. (pbuh): u dvije faze:

dru tveno-ekonomski ivot Poslanik i) ii) asnog Muhammed

poredak Muhameda podijeliti

mekanskog medinskoj

Razdoblje, Razdoblje

1.

Mekanskog

Razdoblje

U 13 godina svoga mekanskog perioda je koncentriran na vjerske i duhovne aktivnosti. 2. Nakon duhovne Sveti za Poslanik Muhammed (pbuh) utvrdio ovu vezu njegova izme u islama i migracija u Medinu je Medinskoj po eo njegov politi ki ivot uz Razdoblje vjerske i

aktivnosti. politika trajanja

vrijeme

Prvi korak Poslanik Muhammed (pbuh) preuzela je u povezivanju Islama i politika bila je da je on dao Ustav To i Medine je bila razne pisani prva i osnovao napisana, dr ave na prvu islamsku dr avu kojoj u obliku prakti ki je "

federacija. regularized Prvo jamstvo U i

regularna ustav na reguliran. svijetu. To U je u za pravo,

je dr ava ovo je

dijelove ustav

tom ustav,

smislu, to na oj razli iti

"prakti ni,

omogu ilo povijesti. za moral svoje

temeljnih

ljudskih postoje razli iti No, koliko

prava izvori je u

ne-islamskim dru tvima, razli iti izvori za

izvori

religije.

pitanju

islam,

svoj

moral,

zakone, svoje kulture, svoje politike, njegove ekonomske poslove, svoje doma e poslove, svoje gra anske poslove, njegov

socijalnih pitanja, svojim bra nim pitanjima, svi potje u iz istog izvora, i to sveobuhvatnosti od Koncept Revolucije kroz izvora temeljnih i posti i ljudskih svoj pretvara prava uvedena savr enstvo Povelju kroz o je u u na Zapadu Povelje pravima islam u o vrijeme ljudskim je Deen. francuske pravima sustavno i

kona ni osnovni (pbuh)

obliku

UNO.

Me utim, Muhammed

ljudskim

koje Ustav

Poslanik

charter

Medine,

Medine

u posljednje vrijeme kroz svoju posljednju propovijed svoje posljednje had a, koji je postao povelju o ljudskim i obveze. Nakon Medina Drugo, on pravima to je uspostavljanje federacije, on je osnovao prvu islamsku dr avu u kroz je u ao u politi ki savez sa taj drugim zajednicama i ustav. politi kih subjekata,

koja je postojala u one dane u obliku plemena, uklju uju i ih u ovoj politi ka zajednica poznat Tre i korak poduzeti stvorili Poslanik kao "ummet", "dru tvo".

asnog Poslanika (pbuh) bio je uvo enje socijalne dr ave. On

temelji blagostanja dru tva kroz uspostavu poretka dru tvenog bratstva. Holy (pbuh) uspostavljena bratstva dru tveni sistem u obliku "Moakhaat" u

kako bi se rije ili gospodarskog zastoja i potrebitima i siroma nima u dru tvu. Za Prvi put u povijesti ovje anstva, ideja o dijeljenju siroma nih i bogatih se

predstavljen

zajedno

idejom

cirkulaciju

bogatstva.

etvrti korak poduzeti politi ki Dakle, poletarac bo anskog sustav i

asnog Poslanika (pbuh) je zakonodavstvo i systemization od poredak. zakona ustav je za ti en dobio svaki po Sveti dio ljudskog Poslanik dru tva. Pun (pbuh).

Muhammed

Postoje odre ene temeljne, politi kim i ustavnim na elima, koji su bili pod uvjetom islam. Islamskog politi kog sistema prilagodbe i okolnosti prilagodljivost dru tva. ne postoji s bez krutost. Sastoji se od dinamike, na vrijeme, kako proces bi i se sastati s

evolucija, promjena sustava. Na ela 1.

vremena je

Islam

dinami ki

evolucijski

islamskog Nema apsolutno nikakvog mjesta za diktaturu,

u enja: no

mjesto za monarhije ili borila ke zakon u islamu. Ako borila ke zakon diktator tvrdi da je on predstavit temelji 2. e islamski vojni zakon - on nije ni ta drugo nego prijevara. Islamski sistem je se i na promoviranje ni ta demokratskog drugo politi kog nego sustava i demokraciju. demokratske

Propisivanje

kulture. 3. Uspostava parlamenta. Nije nominiran "Shoorah" jer se koristi za

se u Pakistan nekoliko godina prije. To mora biti izabran i izabran parlament koji predstavljaju ljudi. oba U doma dane i ku a Svetog proroka poznate Muhameda kao (pbuh) "Mujlisay postojala AAM" i

stru njaka

"Mujlisay 4. Ukidanje ovlasti. Islamski politi ki sustav ne na i prema bilo

Khaas". koji

mjesto za posebnu ili povla tenih klasa. Svaki i svaka osoba je jednaka u o ima zakona. 5. ivot, govora, prava u enja vremena je Garancija imovina, i osnovnih poslovanje, slobodu jasno dao Bilo bi ljudskih ast, ugled, Cijeli prava. sloboda Povelje Muhammeda spomenuti da Prava za za titu sloboda ljudskih kao sve iu do

vjeroispovijesti, temeljnih (pbuh), se

udru ivanja. asnog dobro

Poslanika aspekt

Kur'ana.

asnog Poslanika Muhameda (pbuh) me unarodnom zakonu koji je postojao u

tih dana pitao za smaknu e i odsijecanje glave nad ratnim zarobljenicima. To je bio Poslanik Muhammed (pbuh) koji je izjavio ubijanja i odsijecanje glave od zatvorenika rata 6. da Garancija bude zabranjeno. On im i je dao s prava te ih od oslobodio. ropstva

ljudskog

dostojanstva

jednakosti

odvra anjem

prisilnog Sada,

rada. u

Ne na em

postoji

razlika

rasi

ili borimo

boji se

ili

jezika

o ima rase

islama.

modernom

dru tvu

protiv

razlike

i boja i suo avaju mnogi problemi s ovom problematikom. Islam osigurava ovu progresivna revolucionarna Arapski "Ne Arapski, crna 7. ili Garancija ideja ali postoji ili crno ekonomske i i o jednakosti Poslanik superiornost ne-Arapski na pravde, covjecanstva prije 1400 godina. On je ne bijelo jednaki osigurati sam je bio

Muhammed Arapski preko bijelo. zajedno sa Svi

(pbuh) nad arapski, su sustavom

izjavio: " pravi an bogatstva. za

cirkulaciju 8.

bogatstva ugledan

iskorjenjivanju miroljubive miran

eksploatacijske odnose sa

akumulacija drugim

Uspostava

dr avama

globalno 9. koje 10. Pomaganje osnovnih o Suzbijanje svih su potrebitima u cilju i vrsta nasilja,

su ivot. nepravde, za ljudskih dru tava, i a za i zlo prakse ovjeka. obnovu ljudskih strahova. na ela za dr ava?

okrutnosti,

tetne potla enih

njihovih dru tvo Koje islamska 1. ili 2. Islam dru tvu. 3.

prava slobodno

uspostave od zna ajan,

mirnog svih

globalnog

progresivnog

vrsta politi ka

su

va ne

Garantirano otkaz Zajam ena titi ih

za tite u za tita na

ljudskih bilo prava na in

prava je

svim u i ona

okolnostima.

Njegova

suspenzija zabranjeno. slobode. u

potpunosti njihove jam i vjerske

manjina kao i

isti

slobodu

muslimana

Nadogradnja

za

ene (pbuh) prava i

"s

statusa koji je i

za tite

njihovih polo aj su bi

prava. ena se se

Bilo u

je

Sveti i

Poslanik dao 4. im

Muhammed sli na

unaprije en oni rada, koji kako im

dru tvu

kao prisilnog osigurati i u

u ivaju vratiti

mu karci. dostojanstvo jednakosti. okru enje. je osudio

Ukidanju

ropstva i

ovje anstva 5. Islam to. Terorizam: Eliminaciju nikada

blagoslove sigurnog nego mirno uvijek

terorizma nije bio

uspostavljanje korist terorizma,

Terorizam nije slu aj u religiji, ona nije ni islamski ni kr anski ni je dru tveni problem, politi ki i ekonomski problem. Postoje

idovski. Terorizam mnoge nevolje

u dru tvu i terorizma mo da po inio zbog bilo kojeg od tih razloga. To je prona eno desno od Dalekog istoka do krajnjeg zapada. Svugdje, svako dru tvo ima ovaj zlo in. Islam je dao punopravni politi ki sustav, koji se sastoji od ustavnih na ela i

dru tveno-ekonomski poredak temeljen na pravdi i jednakosti. Islam je Deen mira, sveobuhvatan jedinstvo kao cjelina. To je sve sveobuhvatni pona anja ljudskog s duhovnim, kao i svjetovnih i vremenske poslove; pru a ivota, koja se bavi prekrasan balans

izme u oba eteri no i zemaljskog ivota.

Ovo je tema vrlo zanimljiva i zna ajna u raznim aspektima. Osobito u perspektivi toga Oni neki Rije i islam doprinos. izvedena Kada je iz rije i na nerazumijevanja koji nisu prou avali koji islam postoji kroz svoj u glavama izvorni izvora na ih ili su Western ga vidjeli bra e. preko

krivo "Salama", neke da od to zna i mir, aspekata islama

demonstracije. sigurnost, islamske je sigurnost kulture, mir.

gledamo

temeljnih priroda

lako

mo emo

razumjeti

Na primjer: Kada se dva muslimana u susret, oni pozdravljaju jedni druge s rije ima: "O Assalam Alaikum "Assalam na ime vas). za ", O (svibanj Alaikum biti Warah rije i navodi mir na vas). Zavr na mir za su i rije islamske molitve su: Boga kao i

Matullah", u u daljnjem Kur'anu

(svibanj tekstu asnom

blagoslov ivot rije i svakog mira.

Svemogu eg vjernika, Rije i koje

Dobrodo lice raj kako se

Sveti

Poslanik Muhammed (mir i blagoslov na njega) preporu uje se nakon svakog nabrajati molitva je: "Gospodine Ti elimo si mir, mir i potje e iz te i mir vra a

Vama, o na em Gospodinu

ivot u miru, te nam dati dopu tenje da u u u ku u

mira.

"Ovo

su samo

neki

od

mnogih

primjera

kako

bi

potkrijepiti

naravi

islama.

Postoje 3 osnovne stvari u vezi islama, da se moze razumjeti. Prvi je vjera, u drugom Praksa poznat Duhovna je kao i tre i Iman, je to je ve i zna i stupanj mir. izvrsnosti je (duhovno kao savr enstvo). islam, na to mir Vjera i je mir.

Praksa

poznata to

zna i i

izvrsnost

poznat

kao

Ahsan,

prevodi

milosr e.

asnog Poslanika (pbuh), dok je definiranje Musliman kao vjernik je izjavio: "vjernika onoga koji je tako mirno prema drugima koji se zna da on bude pouzdan to se ti e njihove ivote, gra a izme u i svojstva dru tva. su Samo asnog on nije u pitanju. on On bi da trebao bude biti miran i kao pouzdan ovjek "

zaslu uje

progla en

musliman.

Opet se navodi, on nije vjernik,

Poslanika Muhameda vjernik, onaj koji

(pbuh) izjavio: "Po nije mogao osigurati

Bog nije mir i

vjernik, sigurnost "

svojim Islam Politika ne Relgion: Da bi shvatiti se da

susjedima. razumjelo islam va nost nije i vezu To je izme u prili no islama

prvo

moramo

religija.

"Deen".

Arapske rije i "Deen," mo da na engleskom "Religija" u engleskom rje nicima, ali je posve druga ije od engleskog konotaciju "Religija".

Religion deals with the spiritual, moral, ethical, ritualistic and theological aspects, along s djela vjere i uz obra un i Sudnji dan. Primarna briga ovjeka i Stvoritelja. Deen je sasvim druk iji. Ona se bavi cijeli cijeli vo enje ivota.

smje tena je na tome kako duhovno povezati i odnos treba uspostaviti izme u njegova Me utim,

Bilo duhovne i vremenite, vjerske ili svjetovne, doma e ili dru tvene, moralne ili materijalne, socijalne ili kulturne, ekonomske ili politi ke, individualnog ili kolektivnog, a ne nacionalne ili me una ISLAM Dr. nja. U Dakle, Deen je & Muhammad cjelina a religija izvori za je pravo, dio-i-parceli razli iti POLITIKA Predavanje Tahir-ul-Qadri od za Deen. moral

ne-islamskim dru tvima,

postoje razli iti

izvori

i razli iti izvori za religije. No, koliko je u pitanju islam, svoj moral, svoje zakone, svoje kulture, svoje politike, njegove ekonomske poslove, svoje doma e poslove, svoje gra anske poslove, svoje socijalne

pitanjima, svojim bra nim pitanjima, svi potje u iz istog izvora, i to sveobuhvatnosti od Kako Danas? se izvora 1400 pretvara godina stari u sustav islam rije iti Deen. probleme

Pitanje da

li

je islam cjelina koja

se bavi

svim

aspektima

ljudskog

ivota,

kako

mo e ga biti mogu e za to dr ati korak sa stalnim promjenama, bilo socijalni, politi ki, ekolo ki, demografske, znanstvenim, intelektualnim, pravne ili ekonomske, ide na sve iznad

svijetu? Kako je mogu e da je Deen, biti dovoljan u ispunjavanju potreba i zahtjeva danas? Kako mogu Deen, koji u je otkriveno 1.400 godina modernoj prije ispuniti u razvoju eri? ivota na socijalne i Razvojne "id tihad" i i i

promjene

Odgovor: Da bi se sastati s promjenjivim zahtjevima ljudskog globalnoj razini, islam procesa je u pru a proces To dinamike je tehni ki proces i

evolucije. poznat kao

re-konstruktivnog "Ijmah". Ijmah i je Id tihad

u enju. i

deduktivna aspekt

re-konstruktivan i

razmi ljanja proces. se Tako

tuma enja. kroz Ijmah

kolektivni id tihad

deduktivnih islama. i

interpretativnih To se je s kako

regulira

dinamike razdoblja

natje e

razvojnim situacijama

zahtjevima svijeta. DEEN Islam na ela i kao s pru a ivot. Ljudske je

suvremenog

sastao

promjenom

suvremenim

of dao i punopravni politi ki sustav, poredak mira, kao i ljudskog i oba koji se sastoji od na

PEACE ustavnih pravdi jedinstvo se bavi

dru tveno-ekonomski Islam To je sve kao balans je Deen sveobuhvatni i

temeljen

jednakost. cjelina.

sveobuhvatno ivota, koja

pona anja svjetovnih

duhovnim, prekrasan

vremenske eteri no i

poslove; zemaljski

izme u

li nosti ivota i obavezuje ispod zahtjeva li nosti. Spiritual Intelektualne i i politi ki i politika? poredak u

Budu i da islam je cjelina, ona pokriva cijelu pona anje ljudskog odgovornost mora 1. 2. to Islam biti Biolo ke da ispunjava sve kako potrebe bi se ljudske donijeti 5. osobnosti. do Sve

ispunjen 3.

uravnote ene Sytical 6. 7.

Dru tveno-ekonomski 4.

Socio-biolo ke je potrebe tako temelj uspostave pravilan da kompletan

Psiholo ka povezanost i pravedan je islama socio-ekonomski predvi eno za

dru tvu,

okoli

odgoj

uravnote en

osobnosti u dru tvu. To je razlog za to islam nije samo najam bo anske duhovno vodstvo za pojedince, to je dobro koordiniran sustav vjerovanja i prakse. Islam

Istovremeno je u potpunosti integrirana filozofija duhovnih i svjetovnih aspekata potreba. To je istovremeno sveobuhvatne kod ljudskog pona anja, i duboki osnovi samo

dru tveno-ekonomski ivot Poslanik i) ii) 1. asnog Muhammed

politi ki Poslanika

poredak Muhameda mo e podijeliti

dru tvu. (pbuh):

(pbuh)

" ivot

se

dvije

faze:

mekanskog medinskoj Mekanskog

Razdoblje, Razdoblje Razdoblje

U 13 godina svoga mekanskog perioda je koncentriran na vjerske i duhovne aktivnosti. 2. Nakon duhovne Sveti za Poslanik Muhammed (pbuh) utvrdio ovu vezu njegova izme u islama i migracija u Medinu je Medinskoj po eo njegov politi ki ivot uz Razdoblje vjerske i

aktivnosti. politika trajanja

vrijeme

Prvi korak Poslanik Muhammed (pbuh) preuzela je u povezivanju Islama i politika bila je da je on dao Ustav To i Medine je bila razne pisani prva i osnovao napisana, dr ave na prvu islamsku ustav na U je u za pravo, pitanju dr avu kojoj u obliku prakti ki je "

federacija. regularized Prvo jamstvo U i

regularna

je dr ava ovo je

dijelove ustav

reguliran. svijetu. To

tom ustav,

smislu, to na oj razli iti

"prakti ni,

omogu ilo povijesti. za moral svoje

temeljnih

ljudskih postoje razli iti No, koliko

prava izvori je u

ne-islamskim dru tvima, razli iti izvori za

izvori

religije.

islam,

svoj

moral,

zakone, svoje kulture, svoje politike, njegove ekonomske poslove, svoje doma e poslove, svoje gra anske poslove, njegov

socijalnih pitanja, svojim bra nim pitanjima, svi potje u iz istog izvora, i to sveobuhvatnosti od Koncept Revolucije kroz izvora temeljnih i posti i ljudskih svoj pretvara prava uvedena savr enstvo Povelju kroz o je u u na Zapadu Povelje pravima islam u o vrijeme ljudskim je Deen. francuske pravima sustavno i

kona ni osnovni (pbuh)

obliku

UNO.

Me utim, Muhammed

ljudskim

koje Ustav

Poslanik

charter

Medine,

Medine

u posljednje vrijeme kroz svoju posljednju propovijed svoje posljednje had a, koji je postao povelju o ljudskim i obveze. Nakon Medina Drugo, on pravima to je uspostavljanje federacije, on je osnovao prvu islamsku dr avu u kroz je u ao u politi ki savez sa taj drugim zajednicama i ustav. politi kih subjekata,

koja je postojala u one dane u obliku plemena, uklju uju i ih u ovoj politi ka zajednica poznat kao "ummet", "dru tvo".

Tre i korak poduzeti stvorili Poslanik

asnog Poslanika (pbuh) bio je uvo enje socijalne dr ave. On Holy u

temelji blagostanja dru tva kroz uspostavu poretka dru tvenog bratstva. (pbuh) uspostavljena bratstva dru tveni sistem u obliku

"Moakhaat"

kako bi se rije ili gospodarskog zastoja i potrebitima i siroma nima u dru tvu. Za Prvi put u povijesti ovje anstva, s ideja o dijeljenju siroma nih cirkulaciju i bogatih se

predstavljen

zajedno

idejom

bogatstva.

etvrti korak poduzeti politi ki Dakle, poletarac bo anskog sustav i

asnog Poslanika (pbuh) je zakonodavstvo i systemization od poredak. zakona ustav je za ti en dobio svaki po Sveti dio ljudskog Poslanik dru tva. Pun (pbuh).

Muhammed

Postoje odre ene temeljne, politi kim i ustavnim na elima, koji su bili pod uvjetom islam. Islamskog politi kog sistema prilagodbe i okolnosti prilagodljivost dru tva. ne postoji s bez krutost. Sastoji se od dinamike, na vrijeme, kako proces bi i se sastati s

evolucija, promjena sustava. Na ela 1.

vremena je

Islam

dinami ki

evolucijski

islamskog Nema apsolutno nikakvog mjesta za diktaturu,

u enja: no

mjesto za monarhije ili borila ke zakon u islamu. Ako borila ke zakon diktator tvrdi da je on predstavit temelji 2. e islamski vojni zakon - on nije ni ta drugo nego prijevara. Islamski sistem je se i na promoviranje ni ta demokratskog drugo politi kog nego sustava i demokraciju. demokratske

Propisivanje

kulture. 3. Uspostava parlamenta. Nije nominiran "Shoorah" jer se koristi za

se u Pakistan nekoliko godina prije. To mora biti izabran i izabran parlament koji predstavljaju ljudi. oba U doma dane i ku a Svetog proroka poznate Muhameda kao (pbuh) "Mujlisay postojala AAM" i

stru njaka

"Mujlisay 4. Ukidanje ovlasti. Islamski politi ki sustav ne na i prema bilo

Khaas". koji

mjesto za posebnu ili povla tenih klasa. Svaki i svaka osoba je jednaka u o ima zakona. 5. ivot, govora, prava u enja je Garancija imovina, i osnovnih poslovanje, slobodu jasno dao Bilo bi ljudskih ast, ugled, Cijeli prava. sloboda Povelje Muhammeda spomenuti da Prava za za titu sloboda ljudskih kao sve iu do

vjeroispovijesti, temeljnih (pbuh), se

udru ivanja. asnog dobro

Poslanika aspekt

Kur'ana.

vremena

asnog Poslanika Muhameda (pbuh) me unarodnom zakonu koji je postojao u

tih dana pitao za smaknu e i odsijecanje glave nad ratnim zarobljenicima. To je bio Poslanik Muhammed (pbuh) koji je izjavio ubijanja i odsijecanje glave od zatvorenika rata 6. i da Garancija prisilnog Sada, bude zabranjeno. On im i je dao s ili borimo prava te ih od u razlike oslobodio. ropstva o ima rase

ljudskog rada. u Ne

dostojanstva postoji

jednakosti u rasi

odvra anjem boji se ili jezika

razlika

islama.

na em

modernom

dru tvu

protiv

i boja i suo avaju mnogi problemi s ovom problematikom. Islam osigurava ovu progresivna revolucionarna Arapski "Ne Arapski, crna 7. ili Garancija ideja ali postoji ili crno ekonomske i i o jednakosti Poslanik superiornost ne-Arapski na pravde, covjecanstva prije 1400 godina. On je ne bijelo jednaki osigurati sam je bio

Muhammed Arapski preko bijelo. zajedno sa Svi

(pbuh) nad arapski, su sustavom

izjavio: " pravi an bogatstva. za

cirkulaciju 8.

bogatstva ugledan

iskorjenjivanju miroljubive miran

eksploatacijske odnose sa

akumulacija drugim

Uspostava

dr avama

globalno 9. koje 10. Pomaganje osnovnih o Suzbijanje svih su potrebitima u cilju i vrsta nasilja,

su ivot. nepravde, za ljudskih dru tava, i a za i zlo prakse ovjeka. obnovu ljudskih strahova. na ela za dr ava?

okrutnosti,

tetne potla enih

njihovih dru tvo Koje islamska 1. ili 2. Islam dru tvu. 3.

prava slobodno

uspostave od zna ajan,

mirnog svih

globalnog

progresivnog

vrsta politi ka

su

va ne

Garantirano otkaz Zajam ena titi ih

za tite u za tita na

ljudskih bilo prava na in

prava je

svim u i ona

okolnostima.

Njegova

suspenzija zabranjeno. slobode. u

potpunosti njihove jam i vjerske

manjina kao i

isti

slobodu

muslimana

Nadogradnja

za

ene (pbuh) prava i

"s

statusa koji je i

za tite

njihovih polo aj su bi

prava. ena se se

Bilo u

je

Sveti i

Poslanik dao 4. im

Muhammed sli na

unaprije en oni rada, koji kako im

dru tvu

kao prisilnog osigurati i

u ivaju vratiti

mu karci. dostojanstvo jednakosti. okru enje.

Ukidanju

ropstva i

ovje anstva 5. Eliminaciju

blagoslove sigurnog mirno

terorizma

uspostavljanje

Islam to.

nikada

nije

bio

korist

terorizma,

nego

uvijek

je

osudio

Terorizam: Terorizam nije slu aj u religiji, ona nije ni islamski ni kr anski ni je dru tveni problem, politi ki i ekonomski problem. Postoje idovski. Terorizam mnoge nevolje

u dru tvu i terorizma mo da po inio zbog bilo kojeg od tih razloga. To je prona eno desno od Dalekog istoka do krajnjeg zapada. Svugdje, svako dru tvo ima ovaj zlo in. Islam je dao punopravni politi ki sustav, koji se sastoji od ustavnih na ela i

dru tveno-ekonomski poredak temeljen na pravdi i jednakosti. Islam je Deen mira, sveobuhvatan jedinstvo kao cjelina. To je sve sveobuhvatni pona anja ljudskog s duhovnim, kao i svjetovnih i vremenske poslove; pru a ivota, koja se bavi prekrasan balans

izme u oba eteri no i zemaljskog ivota.