pred. Josip Britvi, univ.spec.oec.

Ak.god. 2011./2012.

Sadraj....

Uvod u EP Pojam i podjela EP Predmet EP Pojam i znaajke poduzea Vrste poduzea

1. Uvod u ekonomiku poduzea

Ekonomija pita to treba proizvoditi (koja dobra), kako se ta dobra trebaju proizvoditi i za koga ih treba proizvoditi.

Ekonomija prouava kretanja u cijeloj privredi cijene, proizvodnju, nezaposlenost. Ekonomija je znanost izbora o odabiru upotrebe oskudnih resursa (rad, zemlja, znanje).

....

Ekonomija je prouavanje kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih meu razliitim ljudima.
Ekonomija prouava kako ljudi i drutva koriste oskudne resurse dane od prirode ili proizvedene od strane prijanjih generacija.

....

MAKRO EKONOMIJA

EKONOMIJA
MIKRO EKONOMIJA

Makroekonomija
... prouava vie razine ekonomskih sustava ... bavi se irim pitanjima funkcioniranja gospodarstva kao cjeline (ekonomski rast, inflacija i nezaposlenost) ... makroekonomisti ele spoznati to odreuje opu razinu ulaganja u gospodarstvu i kako ta ulaganja utjeu na ukupnu proizvodnju, zaposlenost i cijene na razini nacionalnog gospodarstva

Mikroekonomija
...prouava nie razine, odnosno ponaanje pojedinih
dijelova ekonomskog sustava (potroai, kuanstava i poduzea na odreenom tritu , kretanja potranje, ponude i cijena u razliitim uvijetima, ulogu malih i velikih poduzea, sindikata i vladinih agencija u gospodarstvu, te ekonomike pojedinih djelatnosti i sl. )

....
...mikroekonomisti
su usmjereni na odluke pojedinanih subjekata, kao to su poduzea, posebice o opsegu proizvodnje, kombiniranju proizvodnih resursa i utvrivanju cijena odreenim vrstama robe i usluge

Ekonomika poduzea....
...jedna
je od kljunih mikroekonomskih znanosti koja prouava gospodarenje na razini poduzea kao temeljne jedinice nacionalnog gospodarstva

...prouava glavna pitanja uinkovitosti proizvodnje na razini gospodarskih subjekata

istrauje imbenike poslovanja,

koji

utjeu

na

uspjenost

....
znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi
gospodarskim problemima poduzea i njihovim ponaanjem na domaem i svjetskom tritu.

otkrivati sve bolje naine ostvarivanja ciljeva poduzea, odnosno poboljavanja proizvodnje i prodaje njihovih dobara i usluga

....

opa ekonomika ...

...se bavi svim bitnim pitanjima gospodarenja u

poduzeu koja su zajednika za sva poduzea neovisno o njihovoj vrsti

posebna ekonomika ...

. se dijele po razliitim kriterijima, a najee po vrstama djelatnosti poduzea, po obliku vlasnitva na imovini poduzea, te po poslovnim funkcijama u poduzeu koje prouavaju

.....
Oblik vlasnitva

POSEBNE E.P.
Gospodarske djelatnosti
Poslovne funkcije

...

Gospodarske djelatnosti

ekonomiku industrijskih poduzea, ekonomiku poljoprivrednih poduzea, ekonomiku trgovakih poduzea, ekonomiku ugostiteljskih poduzea...

...
konomika dionikih drutava, ekonomika dravnih poduzea, ekonomika mjeovitih poduzea i sl.

Oblik vlasnitva

....

Poslovne funkcije

ekonomika nabave, ekonomika proizvodnje, ekonomika prodaje, ekonomika skladitenja, ekonomika transporta i dr.

PREDMET EKONOMIKE PODUZEA ...

...bavi se svim pitanjima odluivanja u poduzeu koja su

bitna za njegov poslovni uspjeh...

...to su pitanja bitna za razumijevanje i ocjenu odnosa izmeu ostvarenih rezultata (uinaka) i vrijednosti izvrenih ulaganja (trokova)

EP treba odgovoriti na neka kljuna pitanja funkcioniranja poduzea, meu kojima su:

?
Koliko

proizvoditi (opseg poslovanja) to proizvoditi (predmet poslovanja) Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje) Kako rapodijeliti ostvarene rezultate Gdje i kada nabaviti i Gdje i kada prodati.

.....

Odgovor na svako od navedenih pitanja zahtijeva poznavanje moguih posljedica razliitih odluka koje se u vezi s tim u odreenom poduzeu donose

EP...

...prouava poslovne odluke koje poduzetnici redovito

donose radi osiguranja opstanka i razvitka poduzea.

...zbog uspona i padova u poslovanju poduzea, uvjetovanih djelovanjem razliitih vanjskih (trinih, prirodnih i drutvenih) imbenika, poduzetnici mijenjaju strukturu svojih proizvoda i usluga....

....
...ako trokovi rastu poduzetnik mora znati kako treba
prilagoavati opseg proizvodnje kako bi i dalje ostavrivao to je mogue veu dobit....

....

Cilj svakog poduzetnika je ....

...odravati razinu poslovanja poduzea koja daje maximalnu dobit koja izravno ovisi o prihodima od prodaje proizvoda ili usluga i o trokovima proizvodnje. ...stoga je prouavanje prihoda i trokova, kao kljunih imbenika poslovnog uspjeha, bitan dio ekonomike poduzea... jer...

...
...u sreditu prouavanja EP je proces proizvodnje
Skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje vrijednosti (resursi) pretvaraju u dobra i usluge vee vrijednosti (proizvodi i drugi uinci)

... proizvodnju ine sve aktivnosti koje poveavaju vrijednost dobivenih uinaka u bilo kojoj fazi tog procesa.

POJAM I ZNAAJKE PODUZEA....

Poduzee = obuhvaa sve oblike poslovnih organizacija koje su glavni subjekti ekonomskog ivota u uvjetima slobodnog trinog gospodarstva
...obavljaju jednu ili vie gospodarskih djelatnosti u proizvodnji i razmjeni materijalnih dobara, a sve to radi stjecanja dobiti

 je ustanova koja kupuje ili unajmljuje imbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge

da bi nastalo poduzee i da bi krenula proizvodnja dobra ili pruanja usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati imbenike proizvodnje ili inpute

poslovni rizik

CILJ = maksimaliziranje dobiti ili profit .... Maksimalizirati pozitivnu razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka

Trina ogranienja uvjeti pod kojima poduzee kupuje i prodaje output (dobra ili usluge) Tehnoloka ogranienja- svaki nain pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje.

...
.... poetkom 20. st. poduzetnik kao fizika osoba (obrtnik, trgovac) prestaje biti iskljuivi subjekt gospodarske aktivnosti. ...

pojedini poslovi se razvijaju i poduzetnici prestaju sami raditi, te zapoljavaju dopunsku radnu snagu

podjela rada i specijalizacije

nastaju poduzea kao samostalni gospodarski subjekti, odvojeni od vlasnika i od poduzetnika

...
... poduzee je sloen sustav
ekonomski, tehnoloki, pravni i socioloki sustav ... koji nastaje, djeluje, razvija se i nestaje ovisno o uspjenosti ostvarivanja gospodarskih i drugih drutvenih ciljeva..

...

kao ekonomski sustav

...poduzee je gospodarska cjelina u kojoj se obavlja odreena djelatnost proizvodnje ili pruanja usluga... ... moe biti podijeljeno na vie manjih cjelina... ...financijski je samostalna organizacija, ali je poslovno povezano s drugim subjektima u okviru nacionalnog gospodarstva. ...na njegovo poslovanje utjee vanjska okolina (drutvo, drava i trite)...

...

kao tehnoloki sustav

... u kojem se obavljaju razliiti procesi transformacije proizvodnih imbenika (inputa) u proizvode i usluge (outpute), primjenom odgovarajuih tehnologija i tehnika...

Kao pravni sustav

...poduzee stjee odreena prava i preuzima obveze u poslovnom i pravnom prometu s drugim subjektima drutva...

...

kao socioloki sustav,

... poduzee je zajednica ljudi koji u njima rade...

...
...poduzee nije pravni subjekt..
... poduzeem se smatra gospodarska ili druga djeltanost poduzetnika... .. imovina poduzea pripada nekom pravnom subjektu (pravnoj ili fizikoj osobi), kao to su trgovaka drutva, trgovci pojedinci i obrtnici... ...poduzee je organizirana gospodarska i pravna cjelina preko koje odreena pravna ili fizika osoba (nositelj poduzea) djeluje na tritu...

... Bitne sastavnice poduzea:

objektivna, subjektivna i ustrojbena

Objektivnu sastavnicu poduzea ine sredstva bez kojih poduzee ne moe djelovati (zgrade, strojevi, materijali, proizvodi, novac idr.)
Subjektivnu sastavnicu ine znanja i stvaralake ideje, kao i ljudi koji vode poslovanje i pokreu sredstva poduzea

...
Ustrojbena sastavnica
...odreuje nain povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu, omoguuje usklaeni rad osoblja i voenje poslovanja prema ostvarenju poslovnih ciljeva. ..

Vrste poduzea

Svako je poduzee poseban sustav koji se po mnogim obiljejima svoje strukture i naina funkcioniranja razlikuje od ostalih poduzea.
Izmeu pojedinih poduzea mogu se utvrditi odreene slinosti (zajednika obiljeja), koja omoguuju podjelu poduzea na temelju izabranih kriterija (npr. djelatnosti, veliine, kljunom resursu, vlasnitvu, pravnom obliku)

(1) Prema djelatnosti ...

... mogu se razlikovati poljoprivredna, umarska, ribarska, rudarska, industrijska, graevinska, trgovaka, prometna, turistika, ugostiteljska i komunalna poduzea....

Vrsta gospodarske djelatnosti kojom se poduzee bavi znaajno odreuje ostala obiljeja njegove ekonomsketehnike strukture i djelovanja.

(2) Prema veliini ... Najpoznatiji su sljedei kriteriji: broj zaposlenika, vrijednost uloenog kapitala, veliina ostvarenog godinjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava, veliina ugraene pogonske snage itd.

Prema nekim shvaanjima mala poduzea obuhvaaju proizvodne organizacije koje zapoljavaju manje od 100 radnika i neproizvodne organizacije koje zapoljavaju manje od 50 radnika

...
U Hrvatskoj je uz manje prilagodbe prihvaena podijela sektora malih i srednjih poduzea EU na tri skupine, a koja je slina podijeli koja se koristi u SAD

Tablica 1.2 . RAZLIKOVANJE PODUZEA PREMA BROJU

ZAPOSLENIH

Red.br.

Skupine poduzea

RH

EU

SAD

1.
2. 3.

Mikropoduzea
Mala poduzea Srednja poduzea

0-9 zaposlenih
10-49 zaposlenika 50-249 zaposlenika

0-9 zaposlenih
10-99 zaposlenika 100-499 zaposlenika

0-19 zaposlenih
20-99 zaposlenika 100-499 zaposlenika

...

Podjela poduzea prema veliini ima svoje praktino znaenje, zato to ukazuje na njihov poseban poetni poloaj u odnosu na poslovni uspjeh...

... Veliina poduzea u odreenim situacijama moe biti njihova prednost ili nedostatak

Tablica 1.3. prednosti i nedostaci velikih poduzea

+ Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika Masovna proizvodnja sa snienim trokovima Lake financiranje istraivakog rada i inovacija Isplativija amortizacija poslovanja Uinkovitije nabavljanje i prodaja velikih koliina Bolje koritenje pomonih djelatnosti

Oteano obavljanje djelotvorne kontrole Problemi komuniciranja i funkcioniranja organizacije Rizik visokih trokova pri slabom iskoritenju kapaciteta Smanjena motivacija zaposlenika za uspjeh poduzea Sporost u prilagodbi poduzea trinim promjenama Poveana odgovornost za promjene u okolini poduzea

...
...sa stajalita ekonomske uinkovitosti poduzee bi u odreenim uvjetima trebalo imati optimalnu veliinu ... (Poduzee je optimalno ako moe poslovati na onom stupnju iskoritenja kapaciteta na kojem se ostvaruje maksimalni dobitak.) ...veliina poduzea utjee na njegov odnos prema tritu

...
..u suvremenom gospodarstvu koje se temelji na podjeli rada i specijalizaciji, raspodjela resursa na razliite djelatnosti obavlja se na tritu putem cijena....
... specijalizacija smanjuje mogunost izbora, pojedinci postaju meusobno ovisni.. .. Malo poduzee je specijalizirano za odreenu djelatnost i svoje brojne potrebe zadovoljava kupnjom na tritu. .

...
...Razmjena uvjetuje trokove pribavljanja informacija i izvrenja kupoprodajnih poslova. ... ...ako bi odreene potrebe poduzee eljelo zadovoljiti vlastitom djelatnou, umjesto kupnje na tritu, imalo bi trokove druge vrste (npr. trokove pribavljanja potrebnih resursa, njihove obrade, usklaivanja i kontrole)
DO KOJE RAZINE SE PODUZEU ... ISPLATI IRITI VLASTITU DJELATNOST NA RAUN KORITENJA RAZMJENE NA TRITU ?...

....
...Pri odreivanju optimalne veliine poduzea koristi se marginalna analiza, to jest ekonomska analiza koja se temelji na graninim (dodatnim) veliinama...
.. Poduzeu se isplati rast njegove veliine sve dok trokovi organiziranja dodatne djelatnosti unutar poduzea ne budu jednaki trokovima pribavljanja potrebnih dobara na tritu...

(3) Prema kljunom resursu... ...Poduzea se prema kljunom resursu mogu razvrstati ovisno o tome koji resurs je najvie zastupljen i prema tome bitno utjee na uspjenost djelovanja poduzea...

a.) Stalna sredstava

b.) Obrtna sredstva

c.) Radna snaga

a.) Stalna sredstva

= kapitalno intenzivna poduzea ... automatizirana su i koriste u velikoj mjeri stalna sredstva (opremu) umjesto radne snage ...
... njihovi kapaciteti mogu biti ekonomski vrlo uinkoviti, omoguiti niske trokove, ali samo u uvjetima masovne proizvodnje (svaki pad stupnja iskoritenja kapaciteta moe ih brzo dovesti u situaciju ostvarivanja gubitaka)

b.) Obrtna sredstva

...neka poduzea su intenzivna u koritenju obrtnih sredstava. .. ..u mnogim poduzeima najvei dio cijene kotanja njihovih proizvoda ini vriijednost potroenog materijala ili energije...
... takva poduzea moraju posebnu pozornost posvetiti upravljanju materijalom i racionalnosti koritenja materijala u proizvodnji....

c.) Radna snaga

= radno intenzivna poduzea

... veliki broj zaposlenika, intenzivno koriste radnu snagu.. ...poduzea koja u svojoj proizvodnji razmjerno vie koriste radnu snagu u odnosu na koliinu drugih resursa proizvode dobra rune izrade s malim sadrajem materijala. ..npr. uslune djelatnosti ..u takvim se poduzeima posebna pozornost mora posvetiti upravljanju ljudskim potencijalima...

(4) Prema vlasnitvu ...

Podjela poduzea prema vlasnitvu bitna je zbog utvrivanja naina upravljanja poduzeem

ZADRUNA

MJEOVITA

PRIVATNA

JAVNA

s obzirom na vlasnitvo

Privatna poduzea

...u privatnom vlasnitvu su poduzea pojedinih

(individualnih) vlasnika i zajednika poduzea veeg broja vlasnika (ortatva i dionika drutva).... ...poduzee u pojedinanom vlasnitvu osniva jedna osoba (poduzetnik) i u njega unosi svoj kapital....

...
...zapoljava obino manji broj radnika, a meu njima
mogu biti lanovi njegove obitelji....

...npr. trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslune djelatnosti i sitna industrija... ...u privatna poduzea s vie vlasnika ubrajamo sve oblike trgovakih drutava koja se razlikuju po svom pravnom obliku....

Javna poduzea
...mogu biti drutvena (u vlasnitvu sindikata, crkve, mirovinskih fondova i raznih udruga..) i dravna ( u vlasnitvu i pod kontrolom drave)

...bave se proizvodnjom i uslugama od posebnog drutvenog interesa, a ne slue stvaranju profita. .. ...djelatnosti u kojima postoje dravna poduzea jesu:

veliki tehniki sustavi (elektroprivreda, eljeniki i potanski promet), komunalne djelatnosti ( vodovod i kanalizacija, gradska istoa, javni prijevoz) i djelatnosti uvanja, odravanja i koritenja javnih dobara (uma, nafte, ugljena i dr.)

Zadruna poduzea

osnivaju zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara....

... poslovanjem zadrunog poduzea upravljaju zadrugari i radnici koji su u njima zasnovali radni odnos... ...sama zadruga nije poduzee, zato to joj nije cilj ostvarivati dobit ve unapreivati djelatnost svojih lanova...

....
... lanovi zadruge u pravilu zadravaju vlasnitvo na
sredstvima za rad koje unose u zadrugu... ... uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj proizvodnji, trgovini i kreditnoj djelatnosti. ...

Mjeovita poduzea

... su u kombiniranom vlasnitvu drave i privatnih osoba ili nastaju nekom drugom kombinacijom vlasnitva....
...mjeovito je, takoer, poduzee nastalo udruivanjem kapitala domaih i stranih subjekata (korisna u zemljama u razvoju zato to omoguuju kontrolu djelovanja stranog kapitala, prilagodbu njihova djelovanja interesima zemlje u kojoj su osnovana, zapoljavanje domaeg stanovnitva, koritenje stranih iskustava i sl.)

(3) Prema pravnom obliku...

Javno trgovako drutvo Komanditno drutvo Drutvo s ogranienom odgovornou Dioniko drutvo

Javno trgovako drutvo osnivaju dvije ili vie osoba na temelju ugovora. .. svi lanovi (ortaci) odgovaraju (jame) za obveze drutva neogranieno cjelokupnom svojom imovinom.

.
Komanditno drutvo (tal. accomandante= dioniar) smatra se drutvom osoba (personalnim drutvom), ali ima i neka obiljeja drutva kapitala. ..uvijek se udruuju dvije vrste lanova:
1. Komplementari

(javni ortaci, unutarnji lanovi) koji za obveze drutva odgovaraju neogranieno, tj. cjelokupnom svojom imovinom i oni upravljaju poslovima drutva.


2. Komanditori (tajni ortaci, vanjski lanovi) koji za obveze
drutva odgovaraju samo do visine kapitala koji su unijeli u drutvo, a obino ne sudjeluju u radu drutva, ali imaju pravo na razmjeran udio dobiti koju ostvari drutvo.


Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) ubraja se u trgovaka drutva kapitalnog oblika, premda ima neka obiljeja drutva osoba - lanovi drutva su suvlasnici koji u imovini drutva, odnosno u osnovnoj glavnici sudjeluju s odreenim ulogom.


.. Drutvo za svoje obveze odgovora cjelokupnom imovinom, a lanovi drutva (ulagai) imaju ogranienu odgovornost. .. lanovi odgovaraju (jame za obveze drutva) samo do visine uloenog kapitala Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraenim u novanoj vrijednosti. .. Visina uloga pojedinih ulogaa ne mora biti jednaka.


Dioniko drutvo (d.d.) je drutvo kapitala koje sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica. ..Tipian je oblik za velika poduzea (trgovaka drutva) Dionikim drutvom (korporacijom) nazivamo takvo trgovako drutvo koje je odvojeni pravni subjekt od pojedinanih vlasnika (dioniara).


Osobna
odgovornost vlasnika ograniena je na iznos njihova pojedinanog ulaganja u drutvo

Osnivai mogu utemeljiti dioniko drutvo na dva naina:

1. Otkupom

svih dionica pri osnivanju (simultano ili istodobno osnivanje) i 2. Upuivanjem javnog poziva na otkup odnosno prodaju dionica (sukcesivno ili postupno osnivanje)


Ugovorom o osnivanju utvruje se osnovna glavnica, tj. iznos sredstva koji je potreban za osnivanje i rad drutva .. ... Osnovna glavnica dijeli se na odreen broj dionica ije su nominalne (lat. Nomen=ime, naziv) vrijednosti jednake ... Dionice su priznanice o uloenom kapitalu i vrijednosni papir koji predstavljaju dio osnovne glavnice d.d. mogu se izdavati na ime ili na donositelj


Prava
dioniara ovise, ne samo o broju, nego i vrsti dionice koje dre ...

Dionice mogu biti redovne (obine) i prioritetne (povlatene).


1)

2)
3)

4)

5)

Pojam i podjela ekonomike poduzea. Pojam i podjela ekonomske znanosti . Predmet ekonomike poduzea (prouavanje pitanja poslovnog uspjeha, kljuna pitanja funkcioniranja poduzea, prouavanje poslovnih odluka, pojam i aktivnosti proizvodnje) Pojam i znaajke poduzea (gospodarski subjekt, sloeni sustav, tri bitne sastavnice poduzea) Vrste poduzea (prema djelatnosti, veliini, prednosti i nedostaci velikih poduzea, poduzea prema kljunom resursu, vlasnitvu i pravnom obliku, vrste trgovakih drutava)