Autori : Nenad Grubi1, Adis Skeji2

MODELIRANJE NELINEARNOG ODGOVORA TLA KROZ PROBLEM INTERAKCIJE TLA I KONSTRUKCIJE

Rezime : Analiza ponaanja objekta visokogradnje oslonjenog na krunu temeljnu plou. Uzima se u obzir zajedniki rad nadkonstrukcije, temeljne ploe i tla kao podkonstrukcije. Tlo se definie kao deformaciono ovravajue i linearno elastino. Konstrukcija se analizira kao linearno elastina. Prema ranijim iskustvima autora, prikazani pristup daje teoretski zadovoljavajue rezultate, ali to je jo vanije, omoguava u praksi pouzdane i ekonomine konstrukcije. Poreenjem dvaju navedenih modela, zakljuujemo da proraun metodom iteracije daje sline rezultate za elastini i deformaciono ovravajui model tla . Kljune rijei : Interakcija tla i konstrukcije, slijeganje, kontaktni napon, krutost, ovravanje

MODELING OF NONLINEAR SOIL RESPONSE IN ANALYSING SOIL STRUCTURE INTERACTION PROBLEM

Summary: The Analysis of settlements and contact stresses of building supported by circular mat foundation. Soil structure interaction problem is analysed. The soil model is defined as strain hardening, and linear elastic. The superstructure is linear elastic. Earlier authors experiences, find this approach as theoretically implementable, but even more importantly, it is practical method of designing safe and economical structures. Comparing these two models, we can conclude, that iteration method gives similar results for elastic and soil hardening model. Key words: Soil structure Interaction, settlement, contact stress, stiffness, soil hardening

_____________________________
1 Prof. Dr. dipl.ing. gra., Graevinski Fakultet Sarajevo, Institut za Geotehniku, e-mail : nenad.grubic@gf.unsa.ba 2 dipl.ing. gra, Graevinski Fakultet Sarajevo, Institut za Geotehniku, e-mail: askeja@live.com

1. OPIS PROBLEMA
Analizira se objekat temeljen na krunoj temeljnoj ploi. Princip je taj da se kombinuju
rezultati slijeganja dobiveni na deformaciono ovravajuem modelu tla sa linearno elastinim modelom nadkonstrukcije. Konstrukcija kao cjelina je podijeljena na 3 komponente i to : nadkonstrukcija, temeljna konstrukcija i tlo kao podkonstrukcija. Software-ski paket Plaxis 2D 8.1 je koriten za proraun slijeganja temeljne konstrukcije oslonjene na podkonstrukciju, dok je proraun nadkonstrukcije oslonjene na elastinu podlogu uraen programskim paketom Tower 6.0. Interakcija tla i konstrukcije je ostvarena na nain da se reaktivno optereenje dobiveno analizom nadkonstrukcije na elastinoj podlozi nanosi kao optereenje pri proraunu slijeganja tla koje je modelirano kao deformaciono ovravajue (model 1) i linerano elastini poluprostor (model 2). Cilj je da se uporede rezultati nelinearnog sa linearnim odgovorom tla za uobiajnu krutost nadkonstrukcije i temeljne ploe.

2. RANIJA ISTRAIVANJA VEZANA ZA KONTAKTNE NAPONE

U opisu dosadanjih istraivanja treba spomenuti analizu deformisanja krune ploe na elastinoj podlozi od Poulos&Davis, 1974 i Borovichka&Hubert, 1936. Za ravnomjerno optereenu, apsolutno krutu temeljnu plou, slijeganja su konstantna, dok kontaktni napon varira od centra ka periferiji. Promjena kontaktnog napona u zavisnosti od relativne krutosti data je sa :

z 1 = av 2 1 (r / a) 2
gdje je

(1)

av -

prosjeno optereenje na temeljnoj je kontaktni napona koji varira sa

konstrukciji,

z-

poloajem (r) u odnosu na centar ploe poluprenika a.

Slika 1. Kontaktni napon ispod krune ploe za razliite vrijednosti relativne krutosti [1, 2, 3] Relativna krutost definisana je sa (2),[3] :

E t K = r (1 2 ) E a

(2)

gdje su t i Er su debljina i Youngov modul temelja, dok su E i Youngov modul i Poissonov koeficijent za tlo. Vee vrijednosti relativne krutosti K, znae veu krutost, pa je temeljna konstrukcija klasifikovana kao kruta za K > 5, dok je fleksibilna za K < 0,08. [3]. Od dosadanjih istraivanja, vezanih za kontaktne napone, vrijedi naglasiti razliku izmeu slike kontaktnih napona za kohezivno i nekohezivno tlo [3] .

3. ANALIZA SLIKE SLIJEGANJA ZA RAZLIITE MODELE TLA

U nastavku je analizirano ponaanje krune temeljne ploe konstantne debljine (d=1,0 m) i poluprenika 15,0 metara, oslonjene na poluprostor modeliran kao : a) linearno elastian, b) Mohr-Coulombov, c) deformaciono ovravajui. Dato je poreenje veliine slijeganja taaka A, B i C koje su prikazane na slici, sa varijacijom intenziteta ravnomjerno raspodijeljenog optereenja (25; 50; 100; 200; 300; 400 kPa), te poreenje veliina diferencijalnog slijeganja za navedene modele. Pojava plastifikacije na rubovima (taka C) za vee nivoe optereenja, rezultuje veim slijeganjima te take za Mohr-Coulombov i Hardening Soil model, dok je kod elastinog modela prirast slijeganja konstantan. Takoer, diferencijalna slijeganja su znatno manja za deformaciono ovravajui model iz istog razloga.
A

B 0,5m

a=15,0m 7,5m

14,5m

Slika 2. Poloaj karakteristinih taaka kod analize temeljne ploe kao zasebne cjeline U nastvaku je prikazana promjena slijeganja sa varijacijom intenziteta optereenja.
25
25

takaA
20 Deformacionoovravajui MohrCoulomb
20

takaB
Deformacionoovravajui MohrCoulombt

slijeganje[cm]

slijeganje[cm]

15

Elastini

15

Elastini

10

10

0 0 100 200 300 400

0 0 100 200 300 400

optereenje[kPa]

a)

optereenje [kPa]

b)

25 Deformacionoovravajui 20 MohrCoulomb
dif.slijeganje[cm]

takaC

6 Deformacionoovravajui 5 4 3 2 1 0 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 MohrCoulomb Elastinit

slijeganje[cm]

15

Elastini

10

0 0 100 200 300

optereenje [kPa]

c)

400

optereenje [kPa]

d)

Slika 3. Poreenje razliitih modela tla u analiziranju slike slijeganja temeljne ploe kao posebne cjeline; a) taka A; b) taka B; c) taka C; d) diferencijalna slijeganja

4. RANIJA ISTRAIVANJA PROBLEMA INTERAKCIJE TLA I KONSTRUKCIJE

10,0m

6,0m 6,0m

15,0m

dpl =var 30,0

Znaajan uticaj na razvoj diferencijalnih slijeganja ima i nadkonstrukcija [4, 5, 6, 11]. Razvoj software-a za proraun omoguava modeliranje tla i konstrukcije kao cjeline. Ovaj nain prorauna se namee kao pouzdan i ekonomian nain modeliranja konstrukciija. U ovom dijelu se daje kratko objanjenje metode iteracije, kao metode koja ukljuuje uticaj nadkonstrukcije na razvoj slijeganja, a time i presjenih sila. Tlo je modelirano kao a) deformaciono ovravajui poluprostor i b) izotropni homogeni elastini poluprostor, a nadkonstrukcija kao linearno elastina, sa linearno elastinim osloncima. Krutost linearno elastinih oslonaca se rauna kao kolinik kontaktnih napona i odgovarajuih slijeganja za navedena dva sluaja modela tla. Oslonimo konstrukciju na proizvoljno odabranu krutost i izvrimo proraun iste, kao cjeline

Slika 4. Shematski prikaz konstrukcije

(nadkonstrukcija, temeljna konstrukcija, tlo-podkonstrukcija). Kao rezultat prorauna dobivene su pripadajue sile u oprugama, koje predstavljaju kontaktni napon. Za tako dobiveni kontaktni napon vri se proraun slijeganja a) deformaciono ovravajueg poluprostorai b) linearno elastinog poluprostora. Kolinik ovako definisanog kontaktnog napona i odgovarajueg mu slijeganja predstavlja novu krutost oslonaca koju koristimo za definisanje koeficijenta podloge u novom proraunu konstrukcije kao cjeline. Rezultati novog prorauna e dati nove vrijednosti kontaktnog napona i proraun se nastavlja po istom principu. Nakon svake iteracije, vri se poreenje veliine kontaktnih napona iz prethodne iteracije sa sadanjim vrijednostima. Proraun se moe smatrati zavrenim kada ovako definisano odstupanje bude manje od 10% (ili 5% za bitnije proraune) [4,5,6,11]. Kako su oslonci linearno elastini sa mogunou neogranienog rasta sile, potrebno je na neki nain uzeti u obzir pojavu plastifikacije koja se moe oekivati na rubovima temeljne konstrukcije, tj. potrebno je ograniiti vrijednost do koje sila u osloncima moe rasti. Taj uticaj je uzet u obzir primjenom nelineanog modela tla u proraunu slijeganja.

5. UTICAJ RELATIVNE KRUTOSTI NA VELIINU MOMENTA SAVIJANJA I DIFERERNCIJALNIH SLIJEGANJA TEMELJNE PLOE
U programskom paketu Tower 6.0 je modeliran objekat sa 10 etaa, temeljen na krunoj temeljnoj ploi, ija se debljina varira. Nosivi sistem je skeletna konstrukcija (grede i stubovi), te ploe ija je debljina konstantna na svim etaama. Krutost nadkonstrukcije nije analizirana u ovom dijelu rada. Navodi se samo da za sluaj oslanjanja iste na apsolutno krutu podlogu, period oscilovanja iznosi T = 0,85 sekundi. Model 1 Model 2 Model 3 Model 4

0,4

0,7

1,0

1,5

Tabela 1. Debljina temeljne ploe [m] Analilza uticaja relativne krutosti temeljne konstrukicije izvrena je na nain opisan u taki 4.

6. REZULTATI
Rezultatima se daje poreenje deformaciono ovravajueg modela tla i modela sa elastinim poluprostorom, uz napomenu da je na dijagramima relativna krutost krune temeljne ploe predstavljena bezdimenzionalnim vrijednostima na apcisi. Vrijednosti na ordinati za poreenje diferencijalnih slijeganja su takoer bezdimenzionalne veliine koje su definisane sa :

 =s

E / av a (1 2 )
2

(3) (4)

dok je varijacija momenta sa relativnom krutou definisana sa : = M max, polje / av a Analizirana je i slika kontaktnih napona za sluaj elastinog i deformaciono ovravajueg modela (model 2, debljina ploe 0,7 m) i to je prikazano na slici 5.
dploce [m] Rel. krutost K [-], (2) Mmax,polje [kNm] s [cm] HS model Elastini polupr. HS model Elastini polupr. 0,4 0,0213 465 386 3,2 2,23 0,7 0,115 735 614 1,3 0,8 1,0 0,334 948 916 0,77 0,6 1,5 1,128 1050 1006 0,4 0,2

Tabela 2. Rezultati :Uticaj debljine ploe na maksimalni momenat i dierencijalno slijeganje

0 50
[kPa]

r[m]
0 2 4 6 8 10 12 14 16

100 150 200

Elastinimodel Deformacionoovravajuimodel

Slika 5. Kontaktni naponi za sluaj debljine ploe od 0,7 metara i za razliite modele tla
0,6 0,5 Deformacionoovravajui 0,4 0,04 0,035 0,03 0,025

0,3
0,2 0,1 0 0 0,2 0,4

Elastini

0,02
0,015 0,01 0,005 0 Deformacionoovravajui Elastini

0,6

0,8

1,2

0,2

0,4

0,6

0,8

1,2

b) Slika 6. Grafiki prikaz rezultata iz tabele 2, a)mjera maksimalnog diferencijalnog slijeganja, b)mjera momenta savijanja u polju; preenje modela sa elastinim poluprostorom i deformaciono ovravajueg modela

a)

7. ZAKLJUAK
Modeliranje ploe kao posebne cjeline, izdvojene od nadkonstrukcije, ne daje zadovoljavajue rezultate i treba ga izbjegavati pri proraunu. Modeliranje nelinearnog odgovora tla znaajno utie na razvoj slijeganja kod analiziranja temeljene ploe kao izdvojene cjeline. Na drugoj strani, pri proraunu metodom iteracije, gdje se uzima u obzir uticaj nadkonstrukcije na razvoj kontaktnih napona, modeliranje deformaciono ovravajuim puluprostorom, nema znaajnog uticaja na diferencijalna slijeganja i presjene sile. Ovo se posebno odnosi na temeljne konstrukcije sa relativnom krutou veom od 0,3, to za konkretan sluaj odgovara debljini ploe od 1,0 metar. Ovo tumaimo injenicom da za doputene kontaktne napone, ponaanje tla ostaje uglavnom linearno elatino. Proraun prosjenog slijeganja za ravnomjerno raspodijeljeno povrinsko optereenje je opravdano raunati nelinearnim modelima, poseno u sluaju kada se oekuje da naponi odgovaraju onima u stanju sloma.

LITERATURA
[1] Borovichka, Hubert (1936.) : Influence of rigidity of circular foundation slab on the distribution od pressures over the contact surfaces, Proceedings 1st International Conference on Soil Mechanics and Foundation Engineering, Cambridge, Mass, 2.p. 144-149. [2] Borovichka, Hubert (1938.) : The distribution od pressure under a uniformly loaded elastic strip resting on elastic-isotropic ground, 2nd Congress, International asociation od Bridge and Structural Engineering, Final Report, Berlin [3] D. Muir Wood : Geotechnical Modelling, Taylor and Francis Group, 2004. [4] Grubi N., Kovai, Nardini : Prilog proraunu temeljnih ploa, 14. Konferencija JDMTF, Sarajevo 1978. [5] Grubi N. : Mogunost simplifikacije u proraunu temeljnih ploa, 15. Konferencija JDMTF, Ohrid 1981. [6] Grubi N. : Pregled metoda prorauna temeljnih ploa u linearno elastinom podruju, magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu 1980. [7] Junhwan Lee, Rodrigo Salgado, and J. Antonio H. Carraro : Stiffness degradation and shear strength of silty sands, International Journal of Geomechanics, 2004. [8] Terzaghi K. : Teorijska Mehanika Tla Nauna Kniga, Beograd, 1970. [9] Paul W. Mayne : Enhanced Geotechnical site characterization by seismic piezcone penetration test, Fourth International Geotechnical Conference, Cairo University, January 2000 [10] Plaxis 8.1 : Professional Manual [11] Szavits-Nossan, A. Marene, M. (1988), Proraun interakcije konstrukcije i temeljnog tla iterativnim Postupkom, Jugoslavenski asopis za inenjersko modeliranje, Vol. 1, No.2, 25-31. [12] Skeji A. : Diplomski rad Studija uticaja modeliranja na dimenzioniranje temeljne ploe objekta visokogradnje, GF Sarajevo, 2008.