Privatnost pacijenta u vrijeme tehnolo ko informati kog napretka

Maria kornjak, M.D.

Medicinska dokumentacija
Medicinska dokumentacija je svaki dokument o tijeku pacijentove bolesti i lije enja
o zdravstvenom stanju pacijenta na inu rada na mjestu pru anja zdravstvene za tite upute dane u svrhu ostvarivanja pacijentovih prava na zdravstvenu za titu itd. Svaki dokument koji je nastao u zdravstvenoj ustanovi i koji je potpisan od ovla tenog zdravstvenog radnika (naj e e lije nika).

emu slu e prikupljeni zdravstveni podaci? Zdravstvene ustanove vode razne evidencije: izvor podataka za statisti ka istra ivanja pra enje i prou avanje zdravstvenog stanja stanovni tva planiranje zdravstvene za tite za potrebe dru tvene zajednice za informiranje javnosti za druge slu bene svrhe

Podaci o zdravstvenom stanju = Osobni podaci

Podaci o zdravstvenom stanju pacijenta nesumnjivo spadaju u osobne podatke ne smiju se u pravilu otkrivati tre im osobama pravila o njihovoj za titi moraju po tivati svi subjekti kojima su u njihovom radu ti podaci dostupni

Informatizacija zdravstva

Virtualna medicinska dokumentacija tj. ra unalni programi za ordinacije Od 1. listopada 2007. godine po ela je u Republici Hrvatskoj informatizacija primarne zdravstvene za tite u pripremi je i informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava, to e omogu iti brzu razmjenu podataka. Cilj informatizacije zdravstvene za tite je povezati vi e tisu a subjekata (oko 6000) u zdravstvenom sustavu, smanjiti nepotrebnu administraciju te osigurati vi e vremena lije nicima za pacijente

Osobni zdravstveni karton pacijenta postaje e-karton - Pravilnikom o na inu vo enja osobnog zdravstvenog kartona u
elektroni kom obliku (Narodne novine, broj 82/10.), propisuje se na in vo enja osobnog zdravstvenog kartona u elektroni kom obliku ( l.1.). - Njime se osobni zdravstveni karton definira kao osnovna medicinska dokumentacija obvezno zdravstveno osigurane osobe koja koristi zdravstvenu za titu koja se vodi u elektroni kom obliku kao e-karton ( l.2.).

Elektroni ki zdravstveni karton

skup svih podataka pacijenta koji su nastali tijekom razli itih epizoda lije enja pacijenta. on je arhiva kompletne pacijentove dokumentacije, a primjeri podataka koji ine EZK su: demografski podaci (dob, spol, adrese, bra no stanje, i sl.) podaci o alergijama, imunizacije, itd. povijest bolesti, odnosno svi dokumenti koji ine povijest jedne bolesti, kao to su: anamneza i status, nalazi i mi ljenja, tijek lije enja, otpusno pismo itd. rezultati laboratorijskih nalaza radiolo ke snimke (RTG, CT, MR, ...) ostale slike (npr. endoskopija, laparoskopija i sl.) podaci o medikamentnim terapijama podaci o naru enim postupcima izvr eni postupci i utro eni lijekovi i materijali itd

Osnovna uloga elektroni kog zdravstvenog kartona: omogu ava pohranu zdravstvenih podataka pacijenta omogu ava pohranu podataka za obra un lije enja predstavlja pregled povijesti pacijentovog zdravstvenog stanja, naravno sa gledi ta pru atelja usluge (bolnice) omogu ava dijeljenje pacijentovih podataka me u autoriziranim u esnicima u lije enju pacijenta osnova je za odlu ivanje izvor je podataka za nacionalne registre i statistike, odnosno omogu ava slanje podataka u dr avne institucije kao to su HZZO, MZ RH i HZJZ za potrebe vo enja zdravstva na nacionalnom nivou u pojedinim slu ajevima slu i kao zakonski element za dokazivanje utvr ene dijagnoze i izvr enih postupaka omogu uje znanstvene radove i istra ivanja mo e poslu iti kao osnovna baza za obuku mladih lije nika

Projekt e-Zdravstva

e-Recept predstavlja projekt u sklopu kojega e se omogu iti podizanje lijekova uz zdravstvenu iskaznicu u bilo kojoj ljekarni i bez papirnatog recepta e-Uputnica predstavlja projekt u sklopu kojega e biti omogu eno slanje uputnica za pretrage u laboratoriju elektroni kim putem kao i dostava nalaza lije niku elektronskim putem. e-Nau ivanje predstavlja projekt u sklopu kojega e biti omogu eno lije nicima primarne zdravstvene za tite naru ivanje pregleda za pacijenta elektronskim putem.

Prednosti i nedostaci projekta informatizacije zdravstva

Bolni ki informacijski sustav za pra enje poslovanja klini kih i op ih bolnica, specijalnih bolnica i lje ili ta

CEZIH i USTAV RH

37. lanak Ustava ka e kako se "svakome jam i sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obra ivati i koristiti samo uz uvjete odre ene zakonom". Prof.M.Ba a zaklju uje da se javnim objavljivanjem njegovih podataka bez njegovog pristanka kr i: Ustav, Zakon o za titi osobnih podataka te Konvencija 108.Vije a Europe. Dodaje da e preko ovog programa podaci pacijenata kru iti po ljekarnama, zdravstvenim ustanovama. zavodima, institutima i sl.(prof.M.Ba a, Sveu ili te u Zagrebu, FOI).

Ministar Milinovi isti e kako je sustav testiran i spreman te da je u njega implementiran najsuvremeniji sustav za tite podataka (HL7) kojeg preporu a SZO i Europska komisija

e-zdravstvo i lije ni ka tajna ??

Sve ono to je lije nik obavljaju i svoju du nost saznao smatra se lije ni kom tajnom (Kodeks medicinske etike i deontologije, Narodne novine, broj 47/04., l. 2. st.13.), a posebno sve ono to lije nik sazna o pacijentu koji mu se obrati za lije ni ku pomo , a u svezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora uvati kao lije ni ku tajnu (ZOLJ, l.19.). Ivan evi , Z., Zakon o lije ni tvu, rad u zborniku
Zbirka zdravstvenih zakona s obrazlo enjem, Zagreb 2003., str. 91.

Apsolutna obveza uvanja lije ni ke tajne mogla se zahtijevati i po tivati dok je postojao samo neposredni odnos izme u lije nika i pacijenta. Za tita lije ni ke tajne postaje sve te a u vrijeme: - kompjuterizacije medicinske dokumentacije, - tele-medicine - elektroni ke obrade podataka

Iznimke od pravila
Prema odredbama Convention for the Protection of Individuals with regard to Automatic Processing of Personal Data, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju mo e biti ograni eno u onim slu ajevima u kojima je to odre eno zakonom, odnosno kada to nala u

razlozi dr avne i javne sigurnosti !!

Lije nik je du an medicinsku dokumentaciju na zahtjev predo iti: - ministarstvu nadle nom za zdravstvo - tijelima dr avne uprave u skladu s posebnim propisima - Hrvatskoj lije ni koj komori - sudbenoj vlasti (Zakon o lije ni tvu, l.23. st.1.).

Europska pravna regulativa i praksa glede za tite privatnosti pacijenta

Konvencija za za titu ljudskih prava i temeljnih sloboda sukladno l.1., dr ave ugovornice su du ne osigurati za sve osobe pod njihovom jurisdikcijom prava i slobode zajam ene u dijelu I Konvencije Nadzor nad provo enjem Konvencije prvenstveno je na dr avnim tijelima dr ave ugovornice, posebice na nacionalnoj sudbenoj vlasti. Konvencija u l.2. promi e osobna prava daju i im prednost i promoviraju i dobrobit osobe i njenih prava u odnosu na interese znanosti ili pak dru tvene interese. Konvencija predstavlja temelj za tite ljudskih prava i dostojanstva osobe glede primjene biologije i medicine. Ugovorom iz Lisabona (tzv. Reformskim ugovorom), koji je potpisan 2007. godine, Povelja temeljnih ljudskih prava EU postala je dijelom primarnog europskog prava, te nakon stupanja na snagu ovog Ugovora postaje pravno obvezuju a.

 U l.3. Povelje temeljnih ljudskih prava EU, koji titi osobni integritet predvi a se da svatko ima pravo na po tivanje svog fizi kog i psihi kog integriteta a da se na podru ju medicine i biologije posebno moraju po tivati, izme u ostalog i slobodan i informirani pristanak zainteresirane osobe. Regulacija za tite osobnih podataka utvr uje se u l.8. koji odre uje kako svatko ima pravo na za titu svojih osobnih podataka a takvi se podaci moraju pravi no upotrebljavati za odre ene svrhe i to uz pristanak zainteresirane osobe, odnosno na temelju neke druge legitimne osnove propisane zakonom.

Prikupljanje podataka o zdravstvenom stanju osobe

Europski zakonodavac se u reguliranju za tite osobnih podataka koristio Smjernicom 46/95, kao sredstvom harmoniziranja koje obvezuje svaku dr avu lanicu u pogledu ciljeva koji se trebaju posti i. postavlja se zabrana za obradom odre enih kategorija osobnih podataka me u kojima su i podaci o zdravstvenom stanju osobe. Ti se podaci mogu prikupljati u medicinske svrhe samo pod uvjetom po tivanja nacionalnih pravila o profesionalnoj tajni ( l.8.st.3.Smjernice).

Hrvatska pravna regulativa i praksa glede za tite privatnosti pacijenta

Ustav RH jam i sigurnost i tajnost osobnih podataka. Takvi se podaci mogu prikupljati, obra ivati i koristiti samo uz privolu ispitanika ili uz uvjete predvi ene zakonom, dok je zabranjena uporaba suprotna svrsi njihova prikupljanja U temeljnim odredbama Zakona o za titi osobnih podataka utvr uje se da se Zakonom ure uje za tita osobnih podataka o fizi kim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i kori tenjem osobnih podataka u RH. Sukladno me unarodnim izvorima prava, hrvatski je zakonodavac naveo da je svrha za tite osobnih podataka za tita privatnog ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i kori tenju osobnih podataka Va no je istaknuti da osobni podaci moraju biti bitni za postizanje odgovaraju e svrhe i ne smiju se prikupljati u ve em opsegu nego to je to nu no da bi se postigla odre ena svrha.

Ostali zakoni Do dono enja Zakona o za titi prava pacijenata, prava pacijenata bila su regulirana: Zakonom o zdravstvenoj za titi, Zakonom o lije ni tvu, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, Zakonom o stomatolo koj djelatnosti, Zakonom o sestrinstvu, Zakonom o ljekarni tvu i Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima. Zakonodavac se u l.4. Zakona o za titi prava pacijenata pozvao na na elo humanosti za tite prava pacijenata koje jam i osiguravanjem po tivanja pacijenta kao ljudskog bi a, osiguravanjem prava na fizi ki i mentalni integritet pacijenta, za titom osobnosti pacijenta uklju uju i po tivanje njegove privatnosti, svjetonazora te moralnih i vjerskih uvjerenja.

Diskrepancije izme u Zakona o za titi prava pacijenata i Zakona o za titi osobnih podataka !! Prilikom dono enja Zakona o za titi prava pacijenata nije se posebice vodilo ra una o visokim standardima koje propisuje Zakon o za titi osobnih podataka, pa dolazi do diskrepancije izme u ta dva zakonska teksta, to nikako ne ja a poziciju pacijenta niti pridonosi za titi njegovih prava posebice prava na privatnost kroz za titu osobnih podataka. U tome svjetlu valja promatrati l.24. Zakona o za titi prava pacijenata.
U slu aju smrti pacijenta, ako pacijent nije za ivota izrijekom zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju iz l.23.st.1. Zakona ima bra ni drug pacijenta, izvanbra ni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestre, zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta. Protivljenje uvidu u medicinsku dokumentaciju prema stavku 1.ovoga lanka pacijent daje pisanom izjavom solemniziranom od javnog bilje nika.

Zakonodavac je tako er ovim Zakonom zajam io pravo na povjerljivost u l.25., gdje jam i da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja, sukladno propisima o uvanju profesionalne tajne i za tite osobnih podataka

Osobi ije je pravo osobnosti, odnosno pravo na privatnost povrije eno protupravnim odavanjem lije ni ke tajne pripada pravo da protiv osobe koja je izvr ila povredu stavlja i ostvaruje odre ene gra anskopravne zahtjeve, i to: zahtjev za prestanak povrede zahtjev za popravljanje neimovinske tete nenov anim ili nov anim zadovoljenjem, zahtjev za utvr enjem zahtjev zbog stjecanja bez osnove

Zaklju ak
Nitko ne mo e jam iti potpunu privatnost podataka pacijenta u sustavu pru anja zdravstvene njege, no zato se mo e i mora nizom organizacijskih, obrazovnih i pravnih mjera poku ati podi i stupanj privatnosti pacijenata. Informatizacija zdravstva name e pitanje na koje je potrebno na i odgovor, a to je za tita osobnih podataka pacijenta kao i povjerljivost istih, kao jednog od osnovnih vidova prava na privatnost pacijenta. Zakonsku regulativu s podru ja zdravstva trebalo bi modernizirati na na in da se zakonski tekstovi usklade sa Zakonom o za titi osobnih podataka i Zakonom o pravu na pristup informacijama. Da bi se to postiglo na nacionalnoj razini treba poraditi na informati kom opismenjavanju i edukaciji svih koji sudjeluju u sustavu pru anja zdravstvene skrbi.

 Privatnost pacijenta je va an segment o kojem ovisi cjelokupni sustav nacionalnog zdravstva i zdravstvene sigurnosti ! Pravo na za titu privatnosti pacijenta trebalo bi biti iznad prava na pristup informacijama, osim u onim situacijama kada javni interes za objavom informacija osobne, zdravstvene prirode prevladava.

Hvala na pa nji!