NITETNI UGOVORI

Uredite stil podnaslova matrice SEMINARSKI RAD IZ TRGOVAKOG I RADNOG PRAVA Student : Andreas Softi Profesorica: prof.dr.sc Gordana Mri

3/17/12

UVOD
Ugovora kao valjane pravne osnove postoje u mnogim pravnim podrujima npr. u porodinom ,nasljednom, stvarnom i drugim pravnim granama. Tako je u obveznom pravu pravna osnova za nastanak obveznopravnog odnosa po pravilu UGOVOR. Ugovor je ona bitna injenica za koju se vee postanak subjektivnih prava i obveza . Obavezo pravo ureuje one obvezne odnose koji se stvaraju u procesu razmjene dobara i usluga, dakle u procesu prometa.

3/17/12

UGOVORI
Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju strana. Pretpostavke za sklapanje ugovora : 1. PRAVNA i POSLOVNA SPOSOBNOST STRANAKA 2. VALJANO I SUGLASNO OITOVANJE VOLJE 3. MOGUA, DOPUTENA, ODREENA ili ODREDIVA INIDBA 4. NEDOPUTENA POBUDA 5. PONEKAD ODREENI OBLIK UGOVORA Ope pretpostavke moraju biti KUMULATIVNO ispunjene.

3/17/12

NASTANAK UGOVORA

1)

2)

3)

3/17/12

Za nastanak ugovora kljuni su sljedei pojmovi: PONUDA je prijedlog za sklapanje ugovora upuen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke ugovora. PRIHVAT oitovanje kojim se prijedlog za sklapanje ugovora prihvaa. PERFEKCIJA UGOVORA je trenutak sklapanja ugovora

SASTOJCI UGOVORA
Sadraj ugovora dijelimo : 1) BITNE SASTOJKE UGOVORA sadraj bez kojeg ugovor ne moe postojati. 2) PRIRODNE SASTOJKE UGOVORA sadraj ugovora koji se podrazumijeva jer proizlazi in njegove prirode. 3) NUZGREDNI SASTOJCI UGOVORAsadraj ugovora koji vrijedi samo ako ga ugovorne stranke posebno ugovore ( uvjet 3/17/12 i rok)

VALJANOST I NEVALJANOST UGOVORA

Pretpostavke VALJANOST SUBJEKTI ugovora : PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST SUBJEKATA VALJANO I SUGLASNO OITOVANJE VOLJE MOGUA, DOPUTENA , ODREENA ILI ODREDIVA INIDBA NEDOPUTENA POBUDA 3/17/12 PONAKAD ODREENI OBLIK

VALJANOST I NEVALJANOST UGOVORA

Nevaljani ugovori mogu biti : 1) NITETNI ili 2) POBOJNI Nitetnost se javlja u dva oblika : 1) Apsolutna nitetnost 2) Relativna nitetnost ZOO prihvaa ta dva oblika nevaljanosti. ZOO pod nitetnosti ugovora razumijeva apsolutnu nitetnost a pod pobojnou 3/17/12

NITETNI UGOVORI 1.POJAM I KARAKTERISTIKE NITETNIH UGOVORA

Nitetni su oni ugovori koji ne proizvode pravne uinke , koji bi da su valjani, trebali proizvesti.Nazivaju se i apsolutno nitetnim ugovorima. S njima se postupa kao da nisu sklopljeni , kao da pravno ne postoje. Nitetan je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Prisilnim propisima Moralu drutva

Teite je na zatiti javnih interesa . Nitetnost nastaje ex lege na osnovi zakona . Sud na nju pazi po slubenoj dunosti ( ex offo) . Na nitetnost se moe pozirati svaka zainteresirana osoba. Nitetnost nastaje ex tunc , tj. od samog trenutka sklapanja.
3/17/12

2. RAZLOZI NITETNOSTI UGOVORA

Razlozi nitetnosti su one iste injenice koje su predviene kao pretpostavke valjanosti ugovora, ali ostvareni u njihovom negativnom znaenju. Razlozi nitetnost ugovora: 1) Poslovna nesposobnost strana 2) Nevaljanost ili nesuglasnost oitovanja volje 3) Nemogunost , nedoputenost , 3/17/12 neodreenost odnosno neodredivost

a) Poslovna nesposobnost
Od FIZIKIH OSOBA poslovno su nesposobne - maloljetne osobe ( osim onih koji sklapaju brak ili postanu roditelji ) - punoljetne osobe koje su liene poslovne sposobnosti. Ugovori koje bi sklapale te osobe bili bi nitetni. PRAVNA OSOBA moe sklopiti ugovore u 3/17/12 pravnom prometu u okviru svoje poslovne

b) Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje

Svi oblici nevaljanog oitovanja obuhvaeni su pojmom koji nazivamo MANAMA VOLJE. Pod MANAMA VOLJE podrazumijevamo nesklad izmeu volje i oitovanja. Taj nesklad se dijeli u dvije skupine : 1.) SVJESNI NESKLAD 2.) NESVJESNI NESKLAD
3/17/12

1)SVJESNI NESKLAD izmeu volje i oitovanja postoji u svim sluajevima kad stranka namjerno oituje ono to uistinu ne eli ( kolski primjer, ala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija) 2)NESVJESNI NESKLAD postoji u onim sluajevima kada stranke nesvjesno oituju ono to uistinu ne ele ( zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara ) Sve nabrojene mane volje, osim mentalne rezervacije uzrokuju nevaljanost ugovora (neke izazivaju nitetnost a neke pobojnost).
3/17/12

Mentalna rezervacija

Mentalna rezervacija predstavlja svjesan nesklad izmeu volje i oitovanja . To je sluaj kada jedna strana prigodom sklapanja ugovora svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee , a druga strana za to ne zna. Taj ugovor je nastao i uzrokuje pravne uinke.Tko zna ili mora znati za posljedice svojeg oitovanja,ne moe htjeti oitovanje bez posljedica pravilo) npr. draba (nadmetanje) 3/17/12

Mane volje koje uzrokuju nitetnost

kolski primjer i ala ( svjesni nesklad), ( edukacija,kazalina predstava) b) simulacija (svjesni nesklad) je prividno (fiktivno) sklapanje ugovora. Simulacija se javlja u dva oblika : 1.) Apsolutna simulacija- sklapanje prividnog (fiktivnog) ugovora radi zaobilaenja pravnih propisa ,prijevare treih 3/17/12 osoba i sl. npr. otuenje imovine radi stjecanje
a)

c) Nesporazum (svjesni nesklad)- kada ugovorene strane vjeruju da su suglasne , a u stvari meu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora. d) Sila (svjesni nesklad) izvravanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznuivanja oitovanja volje.
3/17/12

NEMOGUNOST inidbe razlog je nitetnosti ugovora, ako je inidba bila nemogua u vrijeme sklapanja ugovora. Pod OBJEKTIVNOM nemogunou inidbe misli se na radnju koji nitko ne moe izvriti SUBJEKTIVNA nemogunost inidbe predstavlja takvu radnju kojase objektivno moe izvriti, ali je ne moe izvriti osoba 3/17/12 koja se na to obvezala.Ova nemogunost ne

c)Nemogunost , nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe

Nedoputenost inidbe
NEDOPUTENOST inidbe postoji kada se ona protivi: 1) Ustavu Republike Hrvatske 2) Prisilnim propisima 3) Ili moralu drutva Pod pojmom nedoputenosti razlikuju se ) ZABRANJENI UGOVOR ) NEMORALNI UGOVORI ) ZELENAKI UGOVORI 3/17/12

Nedoputenost inidbe

ZABRANJENI UGOVORI su ugovori koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka, to znai ne samo propisima graanskog nego i ostalih grana prava ( npr. kaznenog, upravnog itd.) NEMORALNI UGOVORI su takvi koji se protive moralnim normama odreene drutvene zajednice

3/17/12

ZELENAKI UGOVORI

Zelenaki se smatra ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugug, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovoriti za sebe ili nekog treeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti

3/17/12

ZELENAKI UGOVORI

Zelenaki ugovor je vrsta nemoralnog ugovora ( npr. ugovor o uzdravanju). On je kao i prethodni nitetan, ali ZOO predvia mogunost da takav ugovor ostane na snazi ako oteeni u roku od 5 godina od njegova sklapanja podnese sudu zahtjev za smanjenje obveze na pravini iznos, a sud udovolji. Za fizike osobe koje sklope zelenaki ugovor, predviena je kaznena odgovornost. 3/17/12

NEODREENOST ili NEODREDIVOST INIDBE

Neodreena je inidba kada ugovor ne predvia dovoljno pojedinosti na temelji kojih je mogue izvriti njezinu individualizaciju, pa dunik ne zna tono to treba izvriti vjerovniku u takvom sluaju ( npr. u zahtjevima kojima se trai ispunjenje ugovora, kod ovrhe).

3/17/12

U naelu POBUDE iz kojih osobe sklapaju ugovore ne utjeu na njihovu pravnu valjanost. Postoje pretpostavke pod kojim e zbog kojih e zbog pobude ugovor biti nitetan. Kumulativno se moraju ispuniti sljedee pretpostavke: Pobuda mora biti nedoputena ( kao i inidba)-kad je protivna Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva. 3/17/12 Da je nedoputena pobuda bitno utjecala na

d) NEDOPUTENOST POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA

e) NEDOSTATAK POTREBNOG OBLIKA

ZOO usvaja naelo neformalnosti, to znai da se ugovor moe sklopiti u bilo kojem obliku. Iznimno se za zahtjeva odreeni oblik ugovora za valjanost i to u 2 sluaja : Prvi, ako je to propisom predvieno Drugi, ako su se ugovorene strane sporazumjele da poseban oblik bude uvjet valjanosti ugovora

3/17/12

DJELOMINA NITETNOST
Ugovor moe biti i djelomino nitetan. Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai za sobom nitetnost cijelog ugovora. To vrijedi samo u sluaju kad ugovor moe opstati bez te nitetne odredbe.

3/17/12

POSLJEDICE NITETNOSTI
Nitetan ugovor ne proizvodi nikakve pravne uinke. POSLJEDICE koje se nadovezuju na nitetnost ugovora su: OBVEZA RESTITUCIJE osnovna dunost ugovorenih strana jest povrat u prijanje stanje ( restitutio in integrum). Ako povrat nije mogu daje se naknada u novcu. 3/17/12 ODGOVORNOST ZA TET postoji na

Institucijom nitetnosti tite se ope drutveni interesi. Nitetnost mogu isticati : 1. Svaka zainteresirana osoba 2. Sud ( koji pazi na nitetnost po slubenoj dunosti) 3. Dravno odvjetnitvo Isticanje nitetnosti nije ogranieno rokovima. Nitetnost je mogue isticati u bilo 3/17/12 kojem trenutku.

TKO I U KOJEM ROKU MOE ISTICATI NITETNOST

POBOJNOST
a.

b.

c.

Ugovor je pobojan: Kada ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna Kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje Kad je to ZOO-om ili posebnim propisom odreeno

Institutom pobojnosti tite se ugovorne strane 3/17/12 i njihovi interesi. Pobojnim ugovorima

KONVERZIJA
Kad nitetni ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, meu strankama e vrijediti taj drugi ugovor. Pretvaranje nitetnog u valjani pravni posao naziva se KONVERZIJOM. Konverzija je mogua: Ako nitetni ugovor sadri pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog 3/17/12 ugovora

KONVALIDACIJA
NITETNI UGOVORI u pravilu ne konvalidiraju. Uz odreene pretpostavke IZNIMNO mogu konvalidirati : a. Zabranjeni ugovori b. Zelenaki ugovori ( poslovi) c. Kada je za valjanost ugovora propisan pisani oblik . POBOJNI UGOVORI u pravilu mogu konvalidirati .Ugovorna zainteresirana 3/17/12 strana odluuje hoe li podnijeti zahtjev za

KRAJ PREZENTACIJE

POTOVANE KOLEGICE I KOLEGE, HVALA VAM NA PANJI

3/17/12