Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet

Diplomski studij

Dr.sc. Ariana tulhofer

Kako napisati seminarski rad

2010.

Klasifikacija pisanih djela:

Znanstvena djela rezultat znanstvenoistraivakog rada:
znanstvena monografija, znanstvena knjiga, znanstveni lanak, doktorska disertacija, magistarski rad, patent...

Struna djela:
struna knjiga, pregledni struni rad, program, referat, seminarski rad, diplomski rad, kritiki prikaz, studija, elaborat, projekt, katalog, leksikon

Knjievna djela:
umjetnika knjiga, kolska knjiga, knjiga pjesama, putopis, biografija, vodi...

Znan./str. djelo

Arh. projekt
idejni program idejni projekt glavni projekt izvedbeni projekt detaljni nacrti

radni naslov, natuknice, radni saetak, sinopsis koncept rukopisa prva verzija rukopisa konani tekst pregled ilustracija, provjeravanje biljeki, ujednaenost naslova, lektura, saetak

Znanstvena djela

Temeljna obiljeja znanosti:

1. Objektivnost 2. Sustavnost 3. Kreativnost
"Znanje je mo" [Frances Bacon]

Znanost karakteriziraju:
jasne i precizne tvrdnje obrazloeni i logiki povezani znanstveni sudovi praktina provjerljivost znanstvenih misli

Znanstveno djelo
Prvi prikaz rezultata istraivanja Sadri dostatno obavijesti da bi kolege mogle:
procijeniti tijek razmiljanja autora procijeniti autorove rezultate ponoviti autorove eksperimente
Nikad se nita nije dogodilo to ne bi netko prvi uradio. [John Stuart Mill]

Znanstveni lanci Kategorizacija

Izvorni znanstveni lanak
(Original scientific paper)

Prethodno priopenje
(Preliminary communication)

Pregledni znanstveni lanak

(Subject review)

Izlaganje sa znanstvenog skupa

(Conference paper)

Vrste asopisa
Opa klasifikacija: Znanstveni asopisi [Prostor, Graevinar] Znanstveno-struni asopisi [Arhitektura] Struni asopisi [IP, Drvo] Popularni asopisi [Na dom, Dekor] Umjetniki-struni asopisi [Oris] Posebna klasifikacija: Primarni asopisi: objavljuju autorske lanke Sekundarni asopisi: objavljuju baze podataka o lancima [bibliografije, reference, indekse]

http://virtual.arhitekt.hr/prostor/default.aspx

Izvori informacija
Primarni izvori:
arhivi, instituti, knjinice, originalni nacrti knjige, asopisi, enciklopedije bibliografije bibliografija (baze podataka)

Sekundarni izvori: Tercijarni izvori:

Hrvatska nacionalna bibliografija

Proizlazi iz zakonske obveze i jedinstvene uloge NSK u trajnom prikupljanju, uvanju, zatiti, obradi i dostupnosti fonda. Osnovu nacionalnih bibliografija ini obvezni primjerak Knjinini katalog NSK: http://katalog.nsk.hr/

12

http://hrcak.srce.hr/prostor

Struna djela

Struni radovi
Obrauju ve poznato i opisano Teite je na primjeni poznatog, irenju znanja, a ne na otkrivanju novih spoznaja Nema znanstvenog doprinosa iako se primjenjuju znanstvene metode istraivanja.

Struna djela na dodiplomskom i diplomskom studiju:

program referat seminarski rad kritiki prikaz diplomski rad

Programi
Konkretni zadaci iz nastavnog programa Studenti ih, na temelju vlastitog teorijskog i praktinog znanja te uz koritenje aktualne literature, samostalno rjeavaju.

Referati
Najnia kategorija pismenog studentskog rada Svrha: ire i dublje upoznavanje s odreenom tematikom nastavnog programa Postupan uvod u struni rad Sadrajni elementi:
Naslov, uvod, izlaganje tematike, zakljuak, pozivne biljeke (fusnote), popis literature, prilozi

Kritiki prikazi (ogledi)

Pismeni rad kojim se prosuuje i vrednuje tue djelo (knjiga, rasprava, lanak, studija) Objektivna ocjena kvalitete tueg djela
Treba poznavati tematiku koju djelo obrauje

Elementi kritikog prikaza:

sintetizirani prikaz djela kritika ocjena djela Zakljuak prikaza

Sadri elemente recenzije

Glavna razlika: recenzija se pie prije, a kritiki prikaz nakon objave djela Recenzija je na vioj razini jer odluuje hoe li se rukopis objaviti

Diplomski rad
Samostalno struno djelo u kojem student, pod vodstvom mentora, obrauje odreenu aktualnu strunu temu Student dokazuje sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja steenog tijekom studija

Seminarski rad
Samostalna struna pismena obrada odreene teme Temu izabire sm student ili mu je sugerira predmetni nastavnik Svrha: ire i dublje upoznavanje s odreenom tematikom nastavnog programa Stjecanje prvih iskustava u pisanju strunih i znanstvenih djela Primjena teorijskog i praktinog znanja Samostalno sluenje stranom i domaom literaturom

Sadraj seminarskog rada:

Naslov Predgovor Kratki saetak Sadraj Uvod
Obrazloenje teme (Zato?) Metodologija rada (Kako?)

Razrada, rasprava Zakljuak rezultati i doprinos istraivanja Literatura, izvori, prilozi

Naslov
Tema u najuem smislu. Opisuje sadraj sa to manje rijei.
Najitaniji dio Referira se u bazama podataka Temeljna obavijest o sadraju lanka Obino sadri kljune rijei Iznimno: prelomljeni naslov: primarni (glavni) i sekundarni (pomoni naslov, podnaslov) Kratak, jasan, odreen, precizan, privlaan, informativan, inventivan, kreativan, nedvosmislen Ne: predugaak, pretenciozan, nespretan, dvosmislen, otrcan Ne koristiti kratice!

Predgovor

(proslov)

Uvodna autorova rije

Pie ga autor, recenzent ili netko drugi prema izboru autora Motiv i razlozi za odabir teme Znaenje i osnovna namjena djela Kratka struktura rada esto sadri i zahvalu za strunu i tehniku pomo

Sadraj
sa stajalita autora:
orijentacijski plan istraivanja autorov kompas

sa stajalita itatelja:
numeriko-tekstualni pregled dijelova odreenog djela itateljev putokaz

Uvod
Opisuje se problem koji se istrauje i ukratko rjeenje problema.
Navesti samo bitne spoznaje, ne poeti pregled ukupnih dosadanjih istraivanja s Adamom i Evom Prikaz autorovih zamisli, postupaka i rezultata Narav i znaenje podruja istraivanja Definiranje problema istraivanja Svrha, predmet, plan, metode i cilj istraivanja Kompozicija ili struktura rada Na kraju ukratko zakljuak istraivanja Kratak i jasan (do 2 stranice)

Razrada
Sredinji, najopseniji, najinventivniji i najvaniji dio znanstvenog djela u kojem autor razvija, objanjava i dokazuje postavljenu hipotezu.
Istraivaka i analitika razrada teme Metode, znaenje rezultata, diskusija Logian slijed navoenja podataka Podjela u naslovljena poglavlja i potpoglavlja Hijerarhija naslova

NE: kronoloko nizanje injenica

Izlaganje cjelokupne tematike

Povijesno-teorijski dio:
koncizna povijest, dosadanja teorijska obrada i naznaka vanosti, aktualnosti i korisnosti istraivanog problema

Analitiko-eksperimentalni dio:
znanstvene injenice, spoznaje, stavovi, podaci, informacije, teorije i zakoni kojima se dokazuje ispravnost i istinitost postavljenih hipoteza

Perspektivni dio:
prijedlog konkretnih rjeenja, mjera i akcija za primjenu u praksi

Pisanje teksta:
Konzultirati i prouiti svu aktualnu literaturu Napisati inicijalni sinopsis koji izraava glavnu "priu" vaeg djela Na poetku pisati ono to se najbolje poznaje ili je najjednostavnije Uvod i zakljuak se piu na kraju
Piem kad sam nadahnut, a nastojim biti nadahnut svako jutro u devet sati. [Peter de Vries]

to ne treba raditi:
poinjati izlaganje suvie izdaleka unositi podatke koji nisu u izravnoj vezi s temom optereivati djelo beznaajnim pojedinostima ponavljati ono to je ve reeno razlagati i detaljno objanjavati podatke, informacije, znanstvene injenice i pojave koje su same po sebi dovoljno razumljive

Razumljivost stila

Biljeke
Referencijske biljeke
izvori koritenih citata Cilj: itatelj treba to lake nai citirani navod (provjerljivost i ponovljivost istraivanja!)

Diskusijske biljeke:
manje vani podaci i komentari koji bi optereivali glavni tekst dodatno priopenje kojim autor ne eli optereivati glavni tekst komentari, digresije...
Neko sam bio neodluan, ali

sada vie nisam tako siguran [Boscoe Pertwee]

Referencijske (pozivne) biljeke:

Oznaka djela iz kojeg se preuzima dio teksta (citat) ili neki podatak:
1. unutar teksta:
harvardski sustav [Prezime, godina: stranica] navoenje broja iz literature u tekstu [9], a u popisu literature autori djela se navode abecednim slijedom citiranje po redoslijedu pojavljivanja u tekstu [2], a u popisu literature autori su poredani prema brojevima, a ne abecedno

2. 3.

na dnu svake stranice: fusnote na kraju poglavlja ili cijelog teksta: krajnje biljeke (endnotes) u svakom poglavlju poinju od 1

citirajte i priznajte to, ne plagirajte ako je citat ve preuzet, treba dodati citirano prema:
Kad je neto reeno, i kad je dobro reeno, ne oklijevajte. Uzmite i prepiite to. [Anatole France]

Harvardski sustav:
Sustav navoenja literature u kojem se ime autora i godina izdanja navode u glavnom tekstu na mjestu na kojem se na njih upuuje [Dunleavy, 2005: 109], a moe ih se potraiti u jedinstvenoj bibliografiji na kraju djela Samo dva elementa: unutartekstualna uputa i jedinstvena, integrirana bibliografija na kraju djela

Zakljuak
Rezultati i doprinos istraivanja
Sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih injenica, teorija i zakona iznesenih u analitikom dijelu djela izloena na sustavan, koncizan i jezgrovit nain Kratke i jasne informacije na temelju injenica Bez ilustracija, biljeaka, fusnota i citata to je istraivanjem ostvareno? Koliko je rad unaprijedio strunu raspravu? Smjernice moguih pravaca buduih istraivanja

Literatura
Jedinstvena bibliografija ureena abecednim slijedom najbolja je za svu tekstualnu grau
princip sve na jednom mjestu

Ako se ipak dijeli u podgrupe (knjige, lanci, studije) svaka se skupina bibliografskih jedinica sistematizira abecednim slijedom prezimena autora u jednu cjelinu

Literatura
samo citirana literatura citirana i koritena literatura citirana i koritena literatura te ona za koju autor zna da postoji, iako je nije koristio (posebno oznaiti!)

Primjer navoenja literature u asopisu "Prostor":

lanak iz asopisa: Prezime autora, Ime ili samo inicijal imena (godina izdanja), Puni naslov lanka, naziv asopisa, godite (broj sveska u goditu): stranice od-do, mjesto izdavanja knjiga: Prezime autora, Ime ili samo inicijal imena (godina objavljivanja), Puni naslov knjige, izdava (urednik), mjesto izdavanja

Ilustracije
slike (crtei, nacrti, skice, fotografije, karte, sheme) tablice grafikoni, dijagrami Svaka ilustracija sa svojim potpisom treba biti razumljiva i bez itanja glavnog teksta Originalan autorov doprinos, a ne samo preuzimanje ve poznatih materijala (karata, nacrta) Kvalitetna grafika obrada, itak tekst, mjerilo

Prilozi
Popis literature Popis arhivskih izvora Popis dokumentacijskih izvora Popis internetskih izvora Popis ilustracija Popis tablica Popis grafikona Anketni upitnici Popis izvora ilustracija Popis kratica Katalog Predmetno kazalo Saetci na stranim jezicima Zahvala Biografija autora

Kratice
Koristiti ih to manje zbog jasnoe teksta Kad se kratica spominje prvi put, treba ispisati cijeli izraz i nju navesti u zagradi Kraticu ne navoditi u naslovu niti u kljunim rijeima Izbjegavati ih u saetku i zakljuku Standardne mjerne jedinice (m, kg, 0C i dr.) su izuzetak

Saetak
Jezgrovit prikaz djela
Osnovna svrha i cilj istraivanja, naela primijenjene metodologije, glavni rezultati i zakljuci Summary / Abstract = informativan saetak, saet prikaz lanka, razumljiv i bez itanja cijelog lanka pa se moe objaviti i neovisno o njemu Sinopsis = opsean saetak, skraeni oblik lanka s prikazom zakljuaka (Extended abstract) Prevodi se na 1 ili vie svjetskih jezika

Dovravanje seminarskog rada

Pri kraju gotovo svakog istraivanja ili pisanog djela postoji vrijeme u kojem imbenik straha i gnuanja moe nadvladati entuzijazam i izvornu motivaciju. To je nepogreiv znak da je radna verzija gotova i da je dolo vrijeme za fazu dovravanja. Razdoblje tijekom kojeg treba reorganizirati postojee elemente kako bi stvorili mnogo snaniji i integriraniji konani tekst.
Veliko pravilo glasi: uloiti mnogo truda da se proizvedu stvari za koje se ini da ne kotaju nita [Michelangelo Buonarroti]

Manje je vie
Svaki se tekst moe prilino bezbolno skratiti za 10-20%, to gotovo uvijek poboljava njegov opi izgled i doprinosi porastu kvalitete. Provjeriti kvalitetu ilustracija, njihove opise i izvore. Upuivanja na literaturu i bibliografija moraju biti tona i potpuna. Paginacija cijelog rukopisa jedinstvenim sustavom od poetka do kraja.

Najbolji nain da se neto kae

ne postoji Ne postoji nikakav savren platonovski oblik koji eka da ga neki osobito otrouman autor osvijetli. Pisanje je in predanosti.

Dobri istraivai i loi pisci (i obratno)

Dobri istraivai mogu biti loi pisci, ali glavno naelo istraivanja ipak je u pretpostavci da, ako je ono dobro provedeno, dio koji se odnosi na pisanje nekako e prirodno doi na svoje mjesto. Neinspirativni istraivai ipak mogu biti dobri pisci, interpreti i prenositelji znanja.

Elementi seminarskog rada:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Korice / omot / vanjske naslovne stranice Unutarnja naslovna stranica Sadraj (struktura rada) Uvod Izlaganje tematike (4-5 poglavlja) Zakljuak Popis literature Prilozi

Vanjska omotna stranica primjer

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zagreb

Petar Petrovi

Stambene zgrade arhitekta Drage Galia

Seminarski rad

Zagreb, svibanj 2010.

Unutarnja stranica primjer

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zagreb

Stambene zgrade arhitekta Drage Galia

Seminarski rad Kolegij: Suvremeno stanovanje Mentorica: prof. dr.sc. Alenka Deli Student: Petar Petrovi (MB 10101)

Zagreb, svibanj 2010.

Makrostruktura (kompozicija) djela

Organizacija, raspored i uzajamna povezanost svih bitnih elemenata pisanoga djela
Uvodna graa: jedno ili dva poglavlja Jezgra rada: etiri do pet poglavlja ( 5/8 ukupnog broja rijei) Zakljuna graa: jedno ili dva poglavlja Ukupno osam poglavlja najee je dobar format!

Nizanje grae:
1. Model fokusiranja 2. Model otvaranja 3. Kompromisni model

Model fokusiranja

Kompromisni model

Mikrostruktura djela
organiziranje poglavlja odjeljci priblino jednake veliine svako poglavlje treba imati kratak, nenaslovljen uvodni tekst na poetku i kratak zakljuni tekst na kraju

Nita nije posebno teko ako ga podijelite u male dijelove. [Henry Ford]

Struktura poglavlja
3. Naslov poglavlja Uvodni tekst poglavlja (bez naslova) 3.1. Prvi glavni odjeljak 3.2. Drugi glavni odjeljak 3.3. Trei glavni odjeljak 3.4. etvrti glavni odjeljak Zakljuak poglavlja (bez naslova)
20 do 100 rijei 200 do 250 rijei 200 do 250 rijei 200 do 250 rijei 200 do 250 rijei 20 do 100 rijei

Sustav numeriranja naslova

3. Naslov 1. reda
3.1. Prvi naslov 2. reda
3.1.1. Prvi naslov 3. reda 3.1.2. Drugi naslov 3. reda

3.2. Drugi naslov 2. reda

3.2.1. Prvi naslov 3. reda 3.2.2. Drugi naslov 3. reda

Struktura poglavlja

3.
Uvod Uvod

3.1. 3.1.

3.2. 3.2.

3.3. 3.3.

Zakljuak Zakljuak

3.1.1. 3.1.1. 3.1.2. 3.1.2.

3.2.1. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.2.

3.3.1. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.2.

Toke pozornosti
Ilustracije (nacrti, fotografije, karte), grafikoni, dijagrami Toke pozornosti su vizualne, tekst je linearan. Pojaavaju tekst. ivimo u grafikom dobu.
Uinkoviti grafiki prikazi i prezentacija podataka zahtijevaju pomnu pozornost i nultu toleranciju prema nedostacima [UK National Audit Office]

Toke pozornosti
Kljuni elementi koji izazivaju pozornost Uz naslove, itatelji ih najbre identificiraju kad prvi put pregledavaju neki tekst. dobro izraeni, itljivi i vizualno atraktivni legende, grafike oznake, rasteri/boje informativni naslovi i potpisi numeriranje: Sl. 1, Tabl. 1, Graf. 1 numerika progresija podataka u tablicama i grafikonima iznimke:

1. podaci iz razliitih razdoblja daju se kronoloki 2. niz tablica koje se daju u fiksnom poretku

Tablice lo i dobar primjer

Dijagram primjer

Grafikoni primjeri

Grafikoni primjeri

Preporuena literatura
Silobri, Vlatko (2003.): "Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo", Medicinska naklada, Zagreb Zelenika, Ratko (2000.): "Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela", Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

elim Vam mnogo uspjeha u dovravanju studija.

Hvala na panji