Zvonko Reetar, Zlatko Pape

NOVO SISTEMSKO ZNANJE I CJELOVITO OBRAZOVANJE KAO OSNOVNI

IMBENIK DRUTVENE PROIZVODNJE

Ako se nae drutvo sveukupno i korjenito u svim svojim porama ne organizira kao drutvo iji je vladajui proizvod informacija i visokotehnoloko novo znanje ono nestaje u globalnoj drutvenoj proizvodnji (radni materijal)

Zagreb, 9. svibanj 1990 - 5. oujak 2007.

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Grafika naslovne stranice ostvarena je veinom koritenjem umanjivanih prikaza sa:

http://www.cybergeography.org/atlas/topology.html

Predgovor
U visokotehnolokoj proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva nastupaju nove sasvim drugaije proizvodne snage drutva sa sasvim drugaijim sredstvima za proizvodnju i sa novim, sasvim drugaijim sistemskim procesnim znanjima u toj proizvodnji.. Nova sredstva rada sadrana su u kompjutorski podranom nainu proizvodnje kojim se s programirnim postupcima uinkovitije, umreeno, pamti, misli i radi te proizvodi materijalnih stvari i dobara neogranieno, slobodno, vie, uinkovitije, jeftinije i kvalitetnije iskljuujui time mnoge suprotnosti koje su vladale u dosadanjoj proizvodnji drutva. U sredstvima rada i predmetu rada nastupa novi temeljni, univerzalni resurs, sadran u nematerijalnoj informaciji i znanju.Taj sveopi resurs iako se nalazi u sredstvu rada i pokree ga po znaaju vie pripada predmetu rada. Nastupaju nove proizvodne snage drutva utemeljene u novim sredstvima za proizvodnju sa novim sredstvom rada (kompjutor) i novim predmetom rada (informacija inovo znanje) u okviru nove informacijske pismenosti ali zasnovane na znanstvenom nainu rada i na informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu za sve lanove drutva. Zahvaljujui njima nastaje novi nain ivota i proizvodnja drutva. U takvoj, visokotehnolokoj proizvodnji drutva strategije razvoja vie se ne temelje na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Vie se ne temelje na drutvenoj i tehnikoj podjeli rada, na fizikom, monotonom, najamnom i otuenom radu, na reduciranoj, parcijalnoj, meusobno odijeljenoj, samo analitikoj, znanosti, na pripadajuim spoznajama i znanjima u njima i odgovarajuoj joj zastarjeloj predmetnoj politehnikoj nastavi, "pri emu su svi lanovi drutva ivjeli u znanju i neznanju: sve boljem poznavanju svoj struke i sve gorem poznavanju svega ostalog" (A.D.). Tog drutva i vremena u integralnoj proizvodnji vie nema. Strategije razvoja drutva temelje se na nematerijalnom predmetu rada, na informacijama i znanju u okviru nove informacijske pismenosti, ovjeku predstavljenih i ujedno stroju reprezentiranih znanja, kako bi se strojnom podrkom sistemskom znanju i holistikom obrazovanju pospjeila slobodna razmjena materije s prirodom.U visokotehnolokoj proizvodnji drutva vlada znanstveni naina rada. Znanstveni nain rada fizioloki i tehnoloki determinira individualizaciju rada, koja se ostvaruje u obiteljskim i drugim suvlasnikim tehnoloki uvjetovanim poduzeima male privrede. U poduzeima male privrede prvi puta u povijesti ljudskog drutva ovjek radi za sebe, a ne za drugog ovjeka (civilizacijski prevrat). Nastupa nova horizontalna struktura drutva, u kojem svi graani postaju vlasnici sredstava za proizvodnju sadranih u informaciji i znanju i samoupravni subjekt u razvoju drutva (self-government).U visokotehnolokoj proizvodnji drutva centar sveukupne drutvene moi vie se ne nalazi u stroju radilici, pogonskom i prijenosnom stroju masovne materijalne tvornike proizvodnje stvari i dobara za nepoznatog kupca (proizvodnja bez ljudi). On se preselio u informacijski znanstveni obrazovni sustav u kojem se cijelo drutvo pretvara u obrazovnu i znanstvenu industriju, drutvo koje ui, radi i stvara. Suvremeno umreeno demokratsko informacijsko znanstveno drutvo postupno dokida posredniku, predstavniku, zastupniku, graansku demokraciju i pluralizam politikih stranaka, jer informacija tehnoloki izmeu sebe i primatelja iskljuuje svako posredovanje. Visoke tehnologije donose sa sobom pluralizam samoupravnih interesa, neposrednu demokraciju mrene razmjene ideja i projekata drutvenog razvoja u kojoj digitalnim putem sudjeluju svi graani. Visoke tehnologije donose sa sobom debirokratizaciju drutva pa zbog toga u zadovoljavanju svojih potreba graani samoupravno, bez posredovanja ovladavaju ukupnim rezultatima svoga rada i proizvodnje. Mo otimanja otezanjem u vremenu dokida se. Suava se i nestaje prostor i materijalna osnova djelovanja mafiokracije i organiziranog kriminala. U informacijskom znanstvenom drutvu bruto drutveni proizvod vie se ne ostvaruje u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, nego u proizvodnji nematerijalnih proizvoda informacija i znanja (dematerijalizirana proizvodnja drutva). Stoga je u visokotehnolokoj proizvodnji drutva zaposleno aktivno radno stanovnitvo izvan masovne tvornike materijalne proizvodnje stvari i dobara. U visokotehnolokoj proizvodnji drutva vri se strukturna promjena materije u kojoj se dobivaju noviji, izdaniji predmeti rada u kojima je takoer pohranjeno znanje i koji nisu limitirani kao prirodne sirovine industrijskog drutva, vri se demainizacija, dematerijalizacija i postbioloka proizvodnja drutva.U visokotehnolokoj proizvodnji strategije razvoja drutva sadre se, temelje se i izviru iz informacijske pismenosti stanovnitva. Znanstvena metodologija ugraena je u informacijsku pismenost. To se dogaa zbog toga to visoke tehnologije trae znanja informacijske pismenosti. Svi ostali bez toga znanja izbacuju se iz igre. Sa trita rada nestaje radna snaga sa znanjima klasinih tehnologija industrijskog drutva. U visokotehnolokoj proizvodnji nastupa nova civilizacija koja se razlikuje od dosadanjeg naina proizvodnje drutva u svemu to je do sada bilo poznato. Autori

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

II

Uvodne napomene
U skladu sa iznijetim tezama u predgovoru, nismo mislili da e u naoj zemlji na ove velike i u stvari ope poznate promjene koje su se dogodile u proizvodnji i strukturi drutva u svijetu trebati posebno upozoravati. Jednako tako nismo mislili da se upravljanje dravnim poslovima toliko obavlja s pozicija tehnoloke nepismenosti. No smatramo da smo, posebno zadnjih godina, od osamostaljenja drave, bili svjedoci vraanja hrvatskog gospodarstva u predindustrijsko stanje drutva. Od zemlje koja je 1991. imala najvee mogunosti brzog razvoja i izgradnje informacijskog znanstvenog drutva Hrvatska je zbog pogrene konceptualne osnove poimanja proizvodnje drutva dovedena u poloaj nerazvijene zemlje. Stoga smo u ovoj studiji u uvjetima stasanja znanstvene revolucije zadnjih 30 godina izvrili analizu, po naem miljenju, pogrenog njegova proizvodnog postavljanja i voenja. Prema usporednim pokazateljima sa drutvenim razvojem drugih zemalja (Japan s azijskim pacifikim tigrovima, Portugal, Irska, Finska, Slovenija), takva politika koju prakticiramo i planiramo ima prema vlastitom narodu genocidne razmjere i obiljeja. Prema kriterijima meunarodnog javnog prava to je zloin najveeg ranga. Zbog tehnoloke i druge nepismenosti vodeih znanstvenih i politikih drutvenih struktura pogrena politika se i dalje nastavlja, jer postavljamo i vodimo drutvo:

Bruto drutveni proizvod (BDP) vie se ne stvara takovim sredstvima proizvodnje, niti na znanjima koja su sadrana u tim sredstvima. Radno aktivno stanovnitvo vie nije zaposleno u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. BDP se stvara u kibernetikom prostoru i virtualnoj (prividnoj) stvarnosti u obrazovnoj i znanstvenoistraivakoj industriji, u informacijskoj pismenosti stanovnitva. Ono to je ostalo od takvog drutva, kao drag muzejski eksponant, veinom ne donosi niti nagovijeta potrebnu dobit i razvoj, nego nas svrstava u nerazvijeni dio svijeta o emu govore podaci koji slijede. "Prema ulaganju naega gospodarstva u istraivanje i razvoj na 54. smo mjestu izmeu 104 zemlje svijeta i s indeksom 3,05 od mogueg 7, pri emu prva tri mjesta dre Japan, SAD i Njemaka s indeksima 5.82, 5.76, 5.75. Prema sposobnosti tvrtki da prihvate tehnologiju na 89. smo mjestu, a prema inovacijskoj smo sposobnosti na 60. Suradnja sveuilita i industrije svrstana je na 59. mjesto, po raspoloivosti smo inenjera i znanstvenika na 64. mjestu. Zaostajemo i prema ulaganju u pouavanju i cjeloivotnom obrazovanju, po emu smo na 88. mjestu."1,2 Pokazatelji gospodarstva znanja za 10 bivih socijalistikih istonoeuropskih zemalja, prema istraivanju Instituta Svjetske banke, Hrvatska se nalazi na pretposljednjem, devetom mjestu, ispred Bugarske.3 Prema istraivanjima (koja su objavljena na HRT, G. Mili, travanj 2006) tri posto hrvatskog stanovnitva je informacijski pismeno. U informacijskoj pismenosti sadrana su i znanja i sposobnosti znanstvenog naina rada. U studiji sluaja o spremnosti Hrvatske za e-learning navodi da se "penetracija Interneta kod naih graana starijih od 15 godina ustalila na razini od oko 35%, iako se oekivao i bri rast" - (Austrija 57%, Estonija 51, Slovenija 50%)4 Prema istraivanju Sveuilita u angaju meu 500 najboljih sveuilita u svijetu nema ni jednog sveuilita iz Hrvatske, a u indeksu ekonomskih sloboda Hrvatska je 2007. g. pala na 54. mjesto u odnosu na prolu godinu. U kontekstu pregleda znanstveno-tehnologijskog sektora u Hrvatskoj iznosi se: "Stupanj inovativnosti deset puta je manji nego uzemljama EU-a te je primjetno tehnoloko zaostajanje i nezadovoljavajua produktivnost rada. Prema broju meunarodno referiranih radova Hrvatska se nalazi nisko na ljestvici razvijenih i srednje razvijenih zemalja... Ulaganja u znanost, istraivanje i tehnoloki razvoj, koja na sadanjoj razini iznose prosjeno 1,25% BDP-a (2004.), neadekvatna su i prema ukupnom opsegu i prema strukturi te stoga ne omoguuju razvojni pomak, ve samo ouvanje postojeeg, relativno neuinkovitog stanja." navodi se u dokumentu

u okviru klasinih tehnologija industrijskog graanskog drutva u okviru elektromehanikih sredstava rada klasinih tehnologija industrijskog drutva u okviru materijalnih predmeta rada u okviru zemaljskog materijalnog prostora u okviru materijalne stvarnosti u okviru materijalne proizvodnje stvari i dobara u okviru infrastrukture industrijskog drutva u okviru naina proizvodnje drutva koja se temelji na drutvenoj i tehnikoj (kartezijanskoj) podjeli rada, u okviru komunikacije koja se obavlja na papiru u okviru fizikog najamnog naina rada u okviru znanja koje je sadrano u klasinim tehnologijama industrijskog drutva (elektromehanika prevladana stara znanja koja nisu vie prisutna u drutvenoj proizvodnji) u okviru reducirane parcijalne analitike znanosti koja je utemeljena na drutvenoj i tehnikoj podjeli rada (veliki broj znanstvenih disciplina) u okviru politehnikog obrazovnog sustava ustrojenog na predmetnoj nastavi, obrazovanje za struno zvanje utemeljeno na podjeli rada u okviru proizvodnih snaga drutva koje se temelji na znanjima materijalne proizvodnje stvari i dobara

NO TOG DRUTVA I TE PROIZVODNJE - VIE NEMA.

III

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

MZO o znanstvenoj i tehnolokoj Republike Hrvatske 2006. - 2010 god.5

politici

Istiemo to6, uz podsjeanje da je u agrarnom drutvu u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara centar drutvene proizvodne moi bio sadran u obradivoj zemlji. Centar industrijskog drutva u stroju i strojnoj masovnoj tvornikoj proizvodnji materijalnih stvari i dobara, a centar sveukupne drutvene moi u informacijskom znanstvenom drutvu sadran je u nematerijalnom proizvodu sainjenom od informacija i znanja. Sadran je u informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu. Vlasnitvo sredstava za proizvodnju u agrarnom i industrijskom drutvu bilo je u rukama pojedinaca, a vlasnitvo sredstava za proizvodnju u informacijskom znanstvenom drutvu u kojem je osnovno sredstvo rada kompjutor u mrenom okruju, a informacija i njezin strukturirani i savreniji oblik - znanje postaje temeljni predmet rada. U uvjetima tehnoloke jednakosti obrazovnih mogunosti to znanje pripada svima. Proizvod, jo donedavno kao jedinstveni produkt, sve vie postaje usluga, automatizirani servis koji koristi mreni doprinos (znanju). Da bi bio tako udruiv i proiriv njegov osnovni dio, znanje i informacije preko tehnoloke jednakosti je dostupan svima. U visokotehnolokoj proizvodnji drutva nastupa zajednika svojina kao vii dominirajui oblik svojine. Zajednika svojina sadrana je u osnovnom predmetu rada koji je ispunjen znanjem i koji se nalazi u informaciji i znanju. Na temeljima novih znanja sadran je nain proizvodnje informacijskog znanstvenog drutva i nain ivota svakog pojedinca u tom drutvu. Nastupa sasvim novo drugaije drutvo i nova civilizacija. U ovoj tvrdnji sadrana je samo jedna osobina informacijskog znanstvenog drutva. Druga ne manje vana tvrdnja i svojstvo tog drutva sastoji se u injenici da su visokotehnoloka sredstva proizvodnje u prvom redu znanstvenoistraivaka sredstva rada koja generiraju nova znanja (eksplozija znanosti izvan dravnih znanstvenih instituta i akademija znanosti). Ona ovjeku omoguavaju da iz dana u dan sve vie u zadovoljavanju svojih potreba ostvaruje slobodnu neogranienu razmjenu materije s prirodom. U vrijeme civilizacijskog prevrata Hrvatska svoje strategije razvoja bez obzira na civilizacijski prevrat i dalje temelji na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara i na ideologiji koja nije ak niti na razini graanskog liberalizma. Bivi prostor svijesti boljevikog, dogmatskog jednoumlja naseljava opet jednoumlje, dogmatsko, drugo, sakralno retrogradno koje je izvan civilnog drutva pravne i socijalne drave.Jednoumlje koje nije sukladno procesima kakvi se odvijaju u znanstvenom drutvu, "koje je raznovrsno i krajnje pluralistiko" (Hall). Jedino u tom okviru graani koji to ele mogu slobodno zadovoljavati svoje religiozne potrebe.

Zbog toga je Hrvatska jedini tamni prostor u Europi u kojem znanstvene i politike strukture strategije razvoja zemlje ne temelje na potrebnoj razini sistemskog znanja i holistikog obrazovanja u okviru informacijske pismenosti. Prostor u kojem ak nije ni stvorena kritina masa u vladajuim znanstvenim i politikim strukturama drutva, da se strategije razvoja zemlje organizirano, svjesno i planski utemelje u novim visokim proizvodnim snagama drutva, koje uasno brzo preko noi nastupaju. Hrvatska i dalje strategije razvoja temelji na tzv. modernoj proizvodnji a to je proizvodnja na osnovama klasinih tehnologija industrijskog drutva, proizvodnja materijalnih stvari i dobara. Razvijene zemlje u razvoju spoznaja, svijesti, miljenja i proizvodnje prele su na postmodernu i holistiko-ekoloku paradigmu visoketehnoloke proizvodnje drutva. Visokorazvijene zemlje svijeta za dvije razvojne faze ispred su strategije razvoja hrvatskog drutva. U proizvodnji drutva prele su na proizvodnju informacija i znanja, prele su u proizvodnju dematerijaliziranog proizvoda kako bi se u slobodnoj, neogranienoj razmjeni materije sa prirodom proizvodilo stvari i dobara daleko vie, uinkovitije, bre, humanije i kvalitetnije. U razvijenim zemljama svijeta proizvodnju drutva obavljaju nove proizvodne snage drutva. (Usporediti npr. o razvojnim fazama i integralnoj viziji suvremenog ovjeka i svijeta u filozofa K. Wilbera, i njegovoj "Teorija svega7".) Te promjene donose i zahtijevaju kulturni pomak kao uvjet promjena u obrazovanju, pomak u pismenosti baratanja novim sredstvima obrazovnog komuniciranja, pomak sa promaenog ocjenjivanja zapamenih sadraja na procesne sposobnosti. (vidjeti npr. D. Bauerova8) (Voditelj japanske delegacije u ljeto 2001. nakon povratka u Japan Youmuri Shinbunu izjavio je: Nakon posjeta Hrvatskoj, inae divnoj zemlji moemo rei niz stvari, ali naglaavamo ovu. Hrvatska je jo daleko od informacijskog drutva... Razgovarajui u hrvatskoj nismo stekli dojam da postoji vizija razraena modela novog gospodarskog sustava, a svae hrvatskih strunjaka o ekonomiji, ispunjene su iluzijama koje kako se ini mogu rijeiti samo strunjaci kapitalistikoga trinog mehanizma sa strane. Hrvati su hrabar narod, ali ini se da je konfuzija bolnija nego to se pretpostavljalo.9) Autori ovim retcima nastoje obrazloiti opstojnost gledita - da smo strategije razvoja i drutvenu proizvodnju usmjerili na temeljima novih sredstava za proizvodnju visokih tehnologija i na pripadajui informacijski znanstveni obrazovni sustav, koji autonomno nastupa:

u okviru sredstava rada visokih tehnologija informacijskog znanstvenog drutva u koje se uselio umni i znanstveni nain rada u okviru nematerijalnih predmeta rada

IV

u okviru kibernetikog prostora rada u okviru simbolike, prividne, virtualne stvarnosti u okviru proizvodnje informacija i znanja koja osigurava slobodnu razmjenu materije s prirodom u okviru informacijskog znanstvenog (integralnog) naina proizvodnje koji objedinjava obrazovanje, znanstveno-istraivaki rad i materijalnu proizvodnju drutva u okviru infrastrukture informacijskog znanstvenog drutva u okviru digitalne komunikacije koja se obavlja u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti u okviru umnog znanstvenog naina rada u okviru znanosti utemeljene na cjelovitim, sistemskim, procesnim i zaokruenim sadrajima novih znanja koji se nalaze i vladaju u predmetima i pojavama sadranim u visoko i nano-tehnolokim sredstvima proizvodnje odrivog razvoja; u okviru suvremene eksplikacije i eksploracije znanja na temeljima integralne svijesti miljenja i djelovanja, skok iz desperatnog, reduciranog miljenja u holistiko i ekoloko novo znanje i obrazovanje u okviru informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava koji se ne temelji na drutvenoj i tehnikoj podjeli rada i pripadajuoj predmetnoj nastavi, obrazovanje za znanje, a ne za struno zvanje i u okviru novih proizvodnih snaga drutva, koje su sadrane u informacijskoj pismenosti stanovnitva i u sredstvima proizvodnje visokih tehnologija

funkciji krvotoka i nervnog sustava. Istiemo to zbog toga jer se do juer svijet dijelio na Istok i Zapad, na Sjever i Jug, a danas se ljudi, narodi i svijet dijeli tko je i tko nije informacijski pismen u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti. Tko nije u tom prostoru i u toj stvarnosti izopen je iz proizvodnje drutva. Skoro 30 godina Hrvatsku se neprekidno izopuje iz tog procesa (reforme obrazovanja i druge mjere koje nisu sukladne visokotehnolokoj proizvodnji drutva). Informacijsko znanstveno drutvo koje nastupa silnom brzinom, koje nastupa sa novim proizvodnim snagama, iskljuivo je utemeljeno na proizvodnji i promicanju znanja a ne na proizvodnji materijalnih stvari i dobara. Zbog takvog naina voenja drutva u zadnje vrijeme, prema istraivanjima gospoe prof.dr.sc. A.W. Baleti preko sto tisua mladih obrazovanih ljudi sa srednjom, viom i visokom strunom spremom napustilo je zemlju. Mi smo po zaposlenosti radno aktivnog stanovnitva predzadnji u Europi10 i jedina zemlja u Europi u kojoj na jednog graanina koji radi dolazi jedan umirovljenik i nezaposleni graanin. Stanovnitvo naglo stari, a vie ljudi umire nego to ih se raa. Pogubnost takove politike uveava spoznaja da su komparativne prednosti i startne osnove za razvoj hrvatskog informacijskog znanstvenog drutva daleko vee od spomenutih zemalja. U izgradnji postmodernog informacijskog znanstvenog drutva (prema analizi Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu 1991. i 2002. godine) Hrvatska je bila 10 godina ispred tranzicijskih zemalja, a danas 10 godina zaostaje za tim zemljama. Ukoliko u proizvodnji drutva radikalno ne promijenimo svoje strategije razvoja i neodgovorno ponaanje, hrvatski je narod osuen na ubrzano izumiranje i nestajanje. Tekst koji slijedi pisan je uglavnom poslije prvih slobodnih izbora 1990. u obliku kontinuiranih informacija koje su dostavljane lanovima Dekanskog kolegija, katedrama i studentima Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, u namjeri da se pokrene reforma studija u okviru i na temelju novog znanstvenog naina rada kojeg sa sobom donose visoke tehnologije. Rezultate istraivanja dostavljali smo Predsjedniku i lanovima Vlade, Predsjedniku i zastupnicima Sabora, ali bez ikakvog odgovora i uinka. Primjeri visokotehnoloke proizvodnje drutva uzeti su iz raznih podruja no veinom iz djelatnosti zdravstva, jer su autori radili i rade u toj djelatnosti. Tekst je pisan u razliito vrijeme i s promjenjivom razinom informacija, koja su se istraivanjem stalno dopunjavala novim spoznajama. Uz male izmjene i dopune, tekst je zapoet u vrijeme kad je vlast obnaala Hrvatska demokratska zajednica. Zbog takvog naina pisanja, u tekstu ima vrijednosnih sudova, tematskog ponavljanja, odreenog pomanjkanja cjelovitosti i sustavnosti, to u globalu ne umanjuje izvornost i znanstvenu utemeljenost ovog rada. Obilne literaturne referencije ("endnote")

i to bez obzira na etniku agresiju, ratna pustoenja, oporaku otimainu i tehnoloku nepismenost politikih struktura, danas bi Hrvatska imala 4 puta vei bruto drutveni proizvod. U ovoj tvrdnji nalazi se neoprostiva odgovornost ljudi koji su vodili i koji vode obrazovnu i znanstvenu djelatnost, jer su te djelatnosti u uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva postale sveukupni centar drutvene moi i jedini temelj drutvene proizvodnje.
Suvremena proizvodnja drutva obavlja se na novim znanjima informacijske pismenosti, a na politehniki obrazovni sustav polaznicima obrazovanja prua stara znanja, osniva agencije i vrednuje deklamiranje sadraja tih starih znanja. Preoptereujui nastavnike, vrednuje i dalje deklamiranje preobimne "nastavne grae" i onog to se vie ne nalazi u sredstvima proizvodnje visokih tehnologija niti u odtereujuim razinama sistemskog i cjelovitog pristupa i sposobnosti procesiranja koje se oslanja na novu komunikacijsku kulturu i suvremene tehnike upravljanja znanjem.

Obrazovni sustav opremljen visokim tehnologijaama, novim pristupima do znanja i znanjima koja pripadaju tim tehnologijama jedino omoguava prijelaz iz industrijskog u informacijsko znanstveno drutvo. Prijelaz iz materijalne proizvodnje stvari i dobara u kiberprostor i virtualnu stvarnost koja omoguava nematerijalnu proizvodnju informacija, znanja i slobodnu razmjenu materije sa prirodom. Taj sustav u uvjetima te proizvodnje globalno drutvo pretvara u obrazovni i znanstveni sustav (Juna Koreja). U tom drutvu obrazovni sustav je u

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

tiskanih, vrlo esto i intencionalno domaih izvora, kao i putem Interneta dohvatljivih resursa navoda (provjerenih URL-a) podastrijete su itatelju kako bismo efikasnije i zajedniki podijelili prosudbu njihove vjerodostojnosti. Informirane itatelje molimo neka preskoe ta dosadna ponavljanja, a manje upuenim itateljima repeticije mogu biti i korisne. Budui da je ovo otvoreni materijal, molimo itatelje da svojim prijedlozima i ispravkama dopune tekst koji slijedi. Radi aktualnog trenutka, u vrijeme kada postavljanje i voenje hrvatskog drutva nije znanstveno utemeljeno i kad se i dalje pogreno, ponovo i jo uvijek zacrtavaju dugorone razvojne strategije hrvatskog drutva u okviru materijalne proizvodnje stvari i dobara, a posebno u obrazovanju i znanstvenoistraivakoj djelatnosti, bez obzira na iznijete nedostatke, dajemo na uvid javnosti ovaj tekst kao radni materijal. To inimo zbog toga to jo uvijek lanovi Vlade Republike Hrvatske, zastupnici Sabora, predsjednici politikih stranaka, aktualni voditelji znanstvenih i obrazovnih ustanova ne razmiljaju kako bi trebali razmiljati, ne govore kako bi trebali govoriti, ne rade kako bi trebali raditi jer razmiljaju, govore i rade u okviru i na standardima klasinih tehnologija prevladanog industrijskog drutva i njegove materijalne proizvodnje stvari i dobara. Kako se osjeati i kako postupiti kada ujete iskrenu primjedbu mladih obrazovanih da je ideoloka i ina nepismenost koja vlada u vladajuim strukturama Hrvatske najvea i jedina zapreka u razvoju informacijskog znanstvenog drutva? To istiemo zbog toga to, prema naem miljenju, od sedamdesetih godina prolog stoljea i posebno od prvih slobodnih izbora do danas, niti jedna Vlada Republike Hrvatske nije sainila sustavne strategije razvoja integralne proizvodnje drutva na temeljima visokih tehnologija, u kojima se u prvom redu u okviru informacijske pismenosti naputa materijalna proizvodnja stvari i dobara. Na strategijama koje su sadrane u novim sredstvima proizvodnje u kibernetikom prostoru, virtualnoj stvarnosti u sistemskom znanju i cjelovitom (holistikom) obrazovanju i u proizvodnji nematerijalnih proizvoda informacija i znanja. Nae strategije razvoja i proizvodnja drutva dominantno se temelje na mrtvim klasinim elektromehanikim tehnologijama industrijskog drutva, na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, na neiznalaenju modela nagraivanja znanja, inicijative i stvaralatva svugdje pa i u proraunskim institucijama, na otvaranju poduzetnikih zona i zapoljavanju stanovnitva preteno u materijalnoj proizvodnji, na zasnivanju stvaranja BDP-a u toj proizvodnji koju je visokorazvijeni svijet napustio. U samo dvije godine takove zastarjele industrijske proizvodnje gubitci u bruto drutvenom proizvodu vei su od materijalnih gubitaka nastalih za vrijeme Drugog svjetskog i

Domovinskog rata. Demografski gubitci (iseljavanje) daleko su vei od ratnih gubitaka spomenutih ratova. U drutvenoj proizvodnji nestalo je 700.000 radnih mjesta, a na drugoj strani u novim sredstvima proizvodnje, u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti i u proizvodnji informacija i znanja, nisu otvarane mogunosti novog, brzog, veeg zapoljavanja i samozapoljavanja. Prema istraivanjima Ekonomskog instituta u Beu industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u 2002. god. iznosila je samo 63 posto predratne proizvodnje (V. Gligorov). Poljoprivreda je u znatnoj mjeri unitena. Prije Domovinskog rata 15 posto obradivih povrina u drutvenom vlasnitvu (poljoprivredna dobra) sa malim brojem zaposlenih proizvodila su 80 posto trinih vikova agrarnih proizvoda. Danas, uslijed neulaganja u opremu seljaka mlijeko koje proizvedu najee ne dosie istou ekstra kvalitete pa je i otkup mlijeka otean. Maritimne povrine nae zemlje nedostatno su ukljuene u proizvodnju hrane za domae stanovnitvo (mala potronja ribe po stanovniku, smanjena prerada ribe).
Od izvoznika Hrvatska je postala veliki uvoznik poljoprivrednih proizvoda.

(Trgovaki lobby - precijenjena vrijednost nacionalne valute, jeftiniji uvoz poljoprivrednih proizvoda iz inozemstva unitava poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj je u poljoprivrednoj proizvodnji 1993. godine bilo zasijano 1.327.000 hektara, a 2004. samo 860.000 hektara. Hrvatska je 1990. godine u trgovini sa inozemstvom ostvarila viak u iznosu od 34 milijuna dolara, a 2004. godine uvezli smo vie poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 700 milijuna dolara. Prije smo imali 1.600.000 grla krupne stoke, a danas imamo 800.000 - upola manje.Uvoz prehrambenih proizvoda unitio je mnoga radna mjesta u poljoprivredi. U trgovini malo je hrvatskih proizvoda. Reprodukcija u turizmu i dobrim dijelom u ostalom gospodarstvu obavlja se na uvozu iz drugih zemalja, ali uz dug preko 30 milijardi dolara. I takav uplji bruto drutveni proizvod dosegao je poslije 15 godina 2004. godine vrijednost proizvodnje s kraja osamdesetih godina prolog stoljea. Uvoz je namijenjen potronji a ne za proizvodnju nove vrijednosti koja bi bila usmjerena izvozu kao to se radi u vedskoj i drugim visoko razvijenim zemljama svijeta. Preko 50 posto proizvodnje u vedskoj temelji se na uvozu.
Hrvatska dva puta vie uvozi nego to izvozi dobara u druge zemlje svijeta. ("Izvoz u osam mjeseci 2006-te 6,49 milijardi dolara, uvoz 13,93 milijardi"11) Slovenija u odnosu na Hrvatsku etiri puta vie dobara po stanovniku izvozi u druge zemlje. Hrvatska u potronji i opoj potronji u neproizvodne svrhe za narodnu obranu, za trokove dravne administracije, zdravstvenog sustava, za socijalnu pomo nezaposlenim i nemonim osobama, za uzdravanje ogromnog broja graana koji su masovno i prisilno

VI

umirovljeni, troi vie sredstava od proizvedene vrijednosti BDP. Razlika se pokriva prodajom narodne imovine i zaduenjem u inozemstvu.) U tim uvjetima jedna treina radno aktivnog stanovnitva prisiljena je raditi i ivjeti izvan Hrvatske, jer u domovini nisu otvoreni strateki procesi pripadajueg i mogueg razvoja kojeg sa sobom donose visoke tehnologije. Na novim i sasvim drukijim visokotehnolokim sredstvima integralne proizvodnje nisu sainjene strategije razvitka hrvatskog drutva. Na elu stratekog razvoja hrvatskog drutva u ranijoj koalicijskoj vladi nalazio se je bivi potpredsjednik Vlade dr. Goran Grani. U tim se strategijama sa stanovita pojedinih meusobno nepovezanih znanstvenih disciplina klasinih tehnologija i pripadajueg im znanstvenog polja, pogreno zacrtavaju strategije razvoja hrvatskog drutva (19 meusobno nepovezanih segmenata strategija razvitka na 2000 stranica teksta izvan visokotehnolokih strategija integralne proizvodnje i sistemske znanosti s pripadajuim prioritetima u redakciji 600 strunjaka i to preteno u redakciji takozvanih pojedinih znanstvenika iz znanstvenog polja ekonomije ija spoznajna razina ini se nije u suglasju spoznaja koje sa sobom donose visoke tehnologije teki presudni promaaji u razvitku hrvatskog drutva) i to u vrijeme kad se globalno svjetsko drutvo sa svim populacijama u tom drutvu integralno utemeljuje kao obrazovni, znanstveni i proizvodni sustav, odnosno drutvo koje ui, radi i stvara (Preporuke i dokumenti Europske unije12). Na alost od iste EU nedostaje potrebno i organizirano nastojanje i poticanje stanovnitva ovih naih prostora u ovladavanju kreativnih znanstvenih procesa zasnovanih na proizvodnji drutva u okviru i na temeljima visokih tehnologija. Dominira usmjeravanje drutva (guranje) ka materijalnoj proizvodnji i prijenosu tehnologija koje se u razvijenom svijetu izbjegavaju ili naputaju. Predstavnici europskih zemalja vie su poduzetni u kupovini narodne imovine koja im bez velikih ulaganja donosi bogatu dobit u kratkom roku. Na ruku im idu tehnoloki nepismeni dunosnici javnih poslova koji preko noi u takvoj trgovini i muteu postaju bogati. ef delegacije Europske komisije u RH Vicent Degert na konferenciji "Priprema hrvatskog gospodarstva za EU" u organizaciji HGK najveim izazovom smatra "poljoprivredu, politiku trinog natjecanja i restrukturiranje brodogradilita i eljezara" 13. U 38 razvijenih zemalja svijeta poljoprivreda u stvaranju BDP sudjeluje u prosjeku 5 posto, a ukupna materjialna proizvodnja sudjeluje u prosjeku 20 posto.

ciljevima razvitka hrvatskog drutva na nain da ga razumiju svi hrvatski graani. U svijetu koji se stalno mijenja (akceleracija znanosti), Strategije koje su napisane ne mogu se koristiti ni kao izvedbeni programi, jer im priroda, sadraj, polazite, osnova i izrada metodoloki pripada mrtvim prevladanim statikim, elektromehanikim klasinim tehnologijama fizikalnih sustava industrijskog drutva, koje se temelji na drutvenoj i tehnikoj podjeli rada u materijalnom prostoru, u materijalnoj stvarnosti, fizikom otuenom najamnom radu u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Od osamostaljenja hrvatske drave postavljanje i voenje drutva vreno je stoga na pogrean katastrofalan nain. U strategijama razvoja drutva u mandatu kojeg je obnaala koalicijska vlada izgubljeno je takoer vrijeme, sredstva i ljudi. U ekonomiji znanja vrijeme se tretira kao prvorazredni resurs. Da bi se ponovo stigao tehnoloki trend uskrauju se i usporavaju drugi resursi. Novi obnaatelji vlasti bili su tehnoloki nepismeni kao i raniji izvritelji javnih poslova. Takoer i nova Vlada predsjednika Sanadera pravi iste pogreke. Vrti se i popravlja stari sustav kojeg je razvijeni svijet davno napustio a tih se tehnologija ponekad rjeava stavljajui ih u funkciju i u ovim prostorima. Te strategije razvoja zaista imaju malo dodirnih toaka sa civilizacijom koja ubitano brzo nastupa. Ove pogreke vide se u ostvarenju vladina etiri strateka cilja unutarnje politike i u programu rada Ministarstva znanosti, prosvjete i porta. Te stare strategije sadre se u slijedeem: - poetak provedbe nove porezne politike; - nastavak zapoetog projekta gradnje autocesta i modernizacija eljeznikog prometa to spada u infrastrukturu industrijskog drutva (izgradnja mosta kopno-poluotok Peljeac, izgradnja nizinske eljeznike pruge maarska granica-Rijeka, izgradnja autoputa Zagreb-Sisak); - izgradnja poslovnih centara i carinskih zona preteno za materijalnu proizvodnju stvari i dobara; - izgradnja sustava navodnjavanja u Slavoniji (U novije vrijeme jo se istie izgradnja plovnog kanala Sava-Dunav. Strategije razvoja ne naputaju materijalnu proizvodnju drutva. Ti projekti ne mogu se ostvariti danas, nego sutra. U pitanju su prioriteti investicijskih ulaganja u funkciji to breg udvostruenja BDP-a.). Ovdje nema govora o novim strategijama razvoja koja se oituje u izgradnji informacijske infrastrukture i pismenosti. Umjesto razvoja u kibernetikom prostoru, virtualnoj stvarnosti i prijelaza u informacijsku pismenost mi i dalje strategije razvoja temeljimo u materijalnom prostoru, materijalnoj stvarnosti i u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Kod vodeih drutvenih struktura jo uvijek nije stasala i pripadajua kritina masa spoznaja i svijesti da se BDP vie ne stvara u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara i da u toj proizvodnji nije zaposleno radno aktivno stanovnitvo. Proizvodnja hrvatskog drutva, postavljanje i voenje vie od 30 godina spada u red promaene investicije. Najvei promaaji dogodili

Visokotehnoloke strategije mogu se izloiti na 50 stranica teksta. Sve strategije sadre se i izviru iz strategija razvoja obrazovne i znanstvenoistraivake industrije u okviru kiberprostora, virtualne stvarnosti i informacijske pismenosti i to s prioritetnim i jasnim

VII

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

su se i dogaaju u novom centru drutvene moi, u informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu. Da smo ta sredstva obzirom na komparativne prednosti usmjerili u (netrivijalnu, npr. ne samo u uredskom smjeru angairanu ECDL) informacijsku pismenost stanovnitva i na nematerijalnu proizvodnju informacija i znanja danas bi Hrvatska per capita imala vei BDP od Irske, Japana i svih novostasalih visokorazvijenih zemalja svijeta (komparativne prednosti). Sadraj rada Ministarstva znanosti, prosvjete i porta u etverogodinjem periodu sastojat e se u: - izradi programa za obrtnika zanimanja (u sadanjem okviru proizvodnje znanstvenog drutva ta zanimanja nestaju skupa sa operacijskim nainom rada i pripadajuom kompetencijom - vidjeti procese u Saveznoj Republici Njemakoj, programi se vie ne rade na predmetnoj, reduciranoj ("licem u lice", "face to face") razrednoj fragmentarnoj nastavi i prosjenom ueniku, nego postupno na novom, sistemskom i cjelovitom znanju i sistemskom (holistikom) obrazovanju koje razvija procesnu kompetenciju sa svim znanjima koja su prisutna u sadrajima tog procesa (cjelovita transdisciplinarna znanja i nastava), vri se profesionalizacija opeg obrazovanja i deprofesionalizacija strunog obrazovanja, vri se diferencijacija i individualizacija nastave prilagoena mogunostima, sposobnostima i eljama uenika, studenata i graana - razrjeava se kriza drutva i obrazovanja) - pilot projektu modernizacije etverogodinjih strukovnih zanimanja (nasuprot tomu stara zanimanja nestaju a nova su u stalnoj promjeni, ta se zanimanja ne stjeu u obrazovnom sustavu nego na radnom mjestu, Irska - moderno egrtovanje); u obrazovnom sustavu mijenjaju se ciljevi obrazovanja koji su sadrani u trajnim opim cjelovitim znanjima i novim znanjima i vjetinama znanstvenog naina rada u okviru informacijske pismenosti. - nastavku uvoenja ranog uenja stranih jezika (engleski jezik kao osnovno sredstvo tehnoloke komunikacije ne spada u strane jezike, njegovo organizirano uenje poinje u maloj koli); - pilot projektu uvoenja informatike od 1. do 4. razreda osnovne kole (nasuprot tomu informacijski pristup valja uvesti u cjelokupan obrazovni sustav od vrtia do doktorata znanosti i u cjeloivotno obrazovanje, jer je informacijska pismenost nain proizvodnje drutva u kojoj se stvara novi ovjek "homo zappiens"; u informacijskoj pismenosti sadrana su znanja znanstvenog naina rada a sredstva za proizvodnju u informacijskom znanstvenom drutvu - hardver i softver preko noi se mijenjaju); - modernizaciji programa za djecu s posebnim potrebama od vrtia do srednje kole; - eksperimentalnom projektu tehnike kulture (ovaj predmet treba ukinuti a vrijedne sadraje planirati u okvirima suvremenom informatikom podranih pristupa obuhvaajui od postupaka razumijevanja kako novih postupka tako i rada s novim ali i konvencionalnim materijalima i tehnikama problematiku veliina i mjerenja, od makro do mikrosvijeta, sigurnosti svih vrsta, jer u proizvodnji drutva nestaju jednostavne i klasine tehnologije i

postupci; u sredstvima proizvodnje nastupa kompleksna fleksibilna automatizacija visokih i nanotehnologija; suvremeni informacijski pristup podran Web-om i mobilnim nainima oekuje se u svim nastavnim sadrajima); dravnoj maturi i katalozima znanja (upitna je dravna matura s katalozima znanja, iji se sadraji preteno temelje i nalaze u fizikalnim sustavima, u obrazovnom sustavu koji nastupa sa sasvim drugaijim ciljevima obrazovanja u kojima se postupno naputa obrazovanje za zvanje i uvodi obrazovanje za znanje kako bi se struno radilo u svijetu koji se stalno mijenja) u obvezatnom srednjokolskom obrazovanju (ovaj proces ne rjeava se zakonima na stari nain; strategije razvoja drutva u okviru integralne proizvodnje sva sredstva usmjeravaju se u takav nain proizvodnje) - obuhvat populacije na drugom stupnju obrazovanja politika takav program rjeava socijalnim i ekonomskim mjerama; u visokorazvijenim zemljama svijeta 70 do 80 posto populacije nastavlja studij na viem i visokom stupnju obrazovanja; drava svojim mjerama pospjeuje i prati takav nain proizvodnje; valja naputati staro klasino obrazovanje i rad bez obrazovanja u okviru klasinih tehnologija graana koji nemaju osnovno formalno obrazovanje jer od toga drutvo nema koristi, sadraje obrazovanja odraslih valja prilagoditi u okvirima informacijske pismenosti) Cilj obrazovanja nije vie sadran u memoriranju tueg, gotovog, pasivnog, usmjerenog, strunog znanja. Cilj obeazovanja sadran je u znanjima znanstvenog naina rada i sposobnostima u radu sa visokim tehnologijama u kojima ovjek osobnim naporima brzinom misli ima na raspolaganju ukupno ljudsko znanje koje mu je potrebno ili e mu biti potrebno (informacijska pismenost, primjena i koritenje strojnog reprezentiranja znanja) izradi obrazovnog standarda (HNOS) koji je takoer pogrean jer se kree u okvirima, standardima i ciljevima starih znanja, a velik napor je uzaludan jer se zasniva (samo na) kartezijanskoj predmetnosti, u najboljem sluaju na pojedinim rjeenjima integriranja meu predmetima, ne slui se i ne priprema uenika ciljano i svrhovito za jezik metapredmetnosti (cjelovitosti), razlikovnosti u sustavnosti, ne govori odteretno na razini vienja kategorija i obiljeja (nego i dalje u pravilu ispituje nabrajanja sankcionirajui isputanje pojedine instance niom ocjenom (Web ili papirnata testomanija); ne prati nastavu svim roditeljima dostupnim Web stranicama, u udbenicima ne uspijeva artikulirati postupak itljiv i roditelju i ueniku postavljajui zadatke na razini trikova koji ne ulaze u ope znanje, ne radi na stvaranju (istraivake, upitne) misli kao osnovnoj obrazovnoj kategoriji (znanstvena skepsa); u svijetu koji se preko noi mijenja (vijest o oivljavanju bakterije, o kloniranju krvnog zrnca ne iz matinih stanica... ) smanjuju se potrebni prevladani standardi i poplava zakona; znanstvenom drutvu i znanstvenom radu u njemu odgovara raznolikost i sloboda, razvoj bez ograda da se mladi i odrasli graani razvijaju prema svojim mogunostima; znanstveni nain rada ne trpi nikakve kalupe; heureka i slobodna ljudska misao su nerazdvojni sadraji znanstveno istraivakog rada; u starim okvirima novi Hrvatski nacionalni

VIII

obrazovni standard (HNOS) ostvaruje se kao najvea prirodna i drutvena nepogoda u kojoj nestaje svaka dobra namjera. - umjesto situiranja tretmana i razvoja znanosti kao generatora u integralnoj proizvodnji drutva, njen razvoj se i dalje planira u prevladanim sterilnim sinekurnim dravnim institucijama - distribuciju sredstava za znanstvenoistraivake projekte "integriranih" tek na razini osobe nositelja programa s tehnologijom klasinih stranica Web-suelja (vidjeti dokument o dugoronim i kratkoronim stratekim pravcima istraivanja u RH14) - znanost izvan integralne proizvodnje drutva najvea je promaena investicija (sinekura) - nee se baviti oblikovanjem novog obrazovnog prostora sukladnog tutorskom, sasvim drugaijem kabinetskom, e-mobilnom, informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu na nain koji zahtijevaju visoke tehnologije (kasarnski tip izgradnje novih kola) - uestalo zastupanje drutva znanja, uz spominjanje telemedicine (2006-te godine dominantno u kontekstu ISDN telefonskih linija), a ne osiguravanje djelatnog i prioritetnog (Norveka) irokopojasnog umreavanja s primjerenom i sve jeftinijom pohranom, ili barem njegovog poticanja izvan "realnih" investicija dominantnog telekoma, uz podjelu hrvatskih graana na akademske (napredna i jedinstvena AAI@EduHr autentifikacijska i autorizacijska infrastruktura) i one druge, samo svjedoi usporavanja na putu u kojem bi ovoj zemlji u ovom trenutku trebala najvea brzina Nasuprot tomu obrazovni sustav treba biti u funkciji izloene nove drutvene zbilje. Da bi zadovoljili standarde razvijenosti u okviru ekonomije znanja potrebno je i masovno premostiti to zaostajanje, obrazovati uenike, studente i graane za novu informacijsku pismenost sluenje suvremenim alatima znanja. Ukratko reeno, potrebno je u obrazovnom sustavu i drutvenoj proizvodnji napustiti prevladana znanja klasinih tehnologija industrijskog drutva, linearni nain uenja, kartezijanski nain miljenja, operacijski i reducirani specijalistiki nain rada i ubrzano usvajati na svim razinama nova znanja visokih tehnologija informacijskog znanstvenog drutva. Politehniki obrazovni sustav se ne popravlja, on se naputa. Visoke tehnologije sa sobom donose novi mentalni sklop, sasvim drugaiji nain miljenja, uenja, diskontinuirane, spontane, nelinearne tehnike uenja i rada. Visoke tehnologije iz temelja su promijenile nain ivota i rada. Taj novi mentalni sklop, kod mlade generacije stasale uz televizor i daljinski upravlja, mobitel, kompjutor i Internet, "omoguio je komuniciranje istovremeno na vie naina i homo zappiensu istovremeno obavljanje vie intelektualno zahtjevnih radnji"15. Prema Delftu Wim Weenu visoke su tehnologije stvorile novog ovjeka koji drugaije radi, drugaije misli i drugaije ui. Ovdje se ne radi samo o sukobu generacija, ovdje se radi o sukobu unutar mlade generacije, a granica je tko je a tko nije informacijski pismen.

(Uenici informatiziranih kola, kao to je npr. XV. gimnazija, zauzeli su prva mjesta u svijetu na natjecanjima iz informacijskih znanosti. Na interaktivnom natjecanju na Internetu This is Our Time - Unite the Nations u organizaciji UNESCO-a povodom 50.godina ASP-neta i Meunarodnog dana djeteta 20.11.2004. u trajanju od 24 sata (od 0:00 do 24:00 GMT), sudjelovalo je 241 kola iz 51 zemalja svijeta. Rezultati su: 1. mjesto Prva gimnazija Zagreb, 2. Gymnazium Uherske Hradiste, eka, 3. Ekonomska kola Pula. Vano je istaknuti da je meu prvih 10 plasiranih kola, 8 kola iz Hrvatske u kojima se nastava izvodi na informacijski nain! A takvi se pojedinani rezultati postiu i dalje). Imali smo mogunosti da cijeli obrazovni sustav podignemo na razinu potrebne informacijske pismenosti kao temelj brzog gospodarskog razvoja (Irska, Singapur, Juna Korea) Prema podacima koje je iznio Veernji list16 dvije treine nastavnika u obrazovnom sustavu nisu na ti sa osobnim raunalom. Na ovom mjestu potrebno je istaknuti da graani i roditelji za uenike i studente vie ulau sredstava za informacijsku pismenost od drave za te svrhe. Obrazovni sustav nije u funkciji drutvene proizvodnje. U izgradnju stadiona u Maksimiru bit e utroeno preko 100 milijuna eura. Jedna stolica na tom stadionu vrijedi vie od kvadrata stana u centru Zagreba. U Sveuilinu bolnicu pored Save uloeno je 150 milijuna eura. Velika sredstva utroena su u bolniki kompleks na Rebru sa upitnom informacijskom infrastrukturom, a upanijske bolnice ostaju prazne i neumreene. Bivi ministar kulture u Vladi SDP-a usmjerio je velika sredstva u izgradnju 5 muzejskih zgrada. Novi ministar u Sanaderovoj vladi poinje izgradnju 15 novih muzeja. Poglavarstvo grada Zagreba planira 20 megaprojekata a u njima nema niti jednog projekta namijenjenog izgradnji informacijskog obrazovnog sustava koji e omoguiti takovu izgradnju (informatizacija obrazovnog sustava). Na Sljemenu skijalite, a uskoro poinje izgradnja sjeverne vrlo skupe zaobilaznice, Katolika crkva, ako se izuzme izgradnja prometnica, postala je najvei investitor sredstava u Hrvatskoj. Velika sredstva troe se u zapoljavanje radnika, preteno u zanatskoj materijalnoj proizvodnji klasinih tegnologija. Ogromna sredstva troe se u saniranje gubitaka brodogradnje (u zadnje vrijeme u sanaciju brodogradilita utroeno je 20 milijardi kuna, a planira se utroiti jo 10 milijardi; informacijsku, multimedijsku i drugu visoku tehnologiju za izgradnju brodova u domaim brodogradilitima uvozimo iz inozemstva). Japan je tu proizvodnju napustio. I dok se u svijetu na niz naina, a posebno po obrazovnom pristupu naputa obian papir, a znanstveno i kulturno sredite Hrvatske - Nacionalna i sveuilina knjinica, svojom umreenou prepoznaje kao temelj suvremene Hrvatske (Predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesi prigodom obiljeavanja njezine 400-te obljetnice poetkom 2007. g.) uz potrebu ojaanja njezine usluge u buduem hibridnom i

IX

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

digitalnom razvoju knjiniarstva (ministar kulture RH B. Bikupi), dotle istodobno, prema vijesti "Jutarnjeg lista" Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta dijeli besplatne papirne udbenike dvojbene primjerenosti u navedenom smislu i to bez natjeaja, pri emu se zadovoljavaju drugi interesi. Da su se ta sredstva usmjerila u informacijsku pismenost uinak te investicije bio bi deseterostruko vei nego besplatnih, u papiru udbenika zamrznuih obsoletnih znanja. Nema zapoljavanja stanovnitva bez novih znanja sadranih u informacijskoj pismenosti. Obrazovanje nastavnika nije u funkciji sistemskog znanja i cjelovitog obrazovanja, niti u funkciji nove informacijske pismenosti. Stupidno je troiti sredstava namijenjenih zapoljavanju na sadraje u okviru klasinih tehnologija industrijskog drutva. Autori ovog teksta nisu protiv ovih investicija. Mi smatramo da ove objekte nije trebalo graditi danas nego sutra. U pitanju su prioriteti ulaganja. Da smo ova sredstva usmjerili u informacijsku infrastrukturu, kiberprostor, virtualnu stvarnost i u informacijsku pismenost djece, mladei i odraslih graana nai prorauni govore da bi danas grad Zagreb trebao imati preko 4 puta vei BDP-a (vidi razvoj Singapura). U Zagrebu kole rade u tri, a neke i u etiri smjene. Medicinski, graevinski, legislativni i drugi lobiji i tehnoloka nepismenost u znanstvenom podruju ekonomije na putu su unitenja bioloke supstancije hrvatskog naroda. U prostornom planiranju zemlje voditelji grada Zagreba usisavaju ostatke ostataka hrvatskog naroda sa drugih podruja Hrvatske. Lika, npr. raspolae sa 10 posto dravnog teritorijem, a na tom prostoru ivi samo jedan posto, preteno starog stanovnitva. Suvremena urbanistika limitira veliinu naselja do 500.000 stanovnika. U visokotehnolokoj proizvodnji, u prostornom planiranju, podranom umreenom, irokopojasnom komunikacijom, ovjek se ponovo vraa prirodi (Slovenija). Prostorno planiranje u novim uvjetima dominantno utjee na proizvodnju bogatog BDP-a. Iz priloenog se vidi da se strategije grada Zagreba temelje na pogrenim postavkama jer se temelje na proizvodnji materijalnih stvari i dobara i na izgradnji infrastrukture koja pripada klasinim tehnologijama industrijskog drutva. Ogromna sredstva utroit e se za izgradnju novih sportskih objekata (Svjetsko prvenstvo u rukometu i Europsko prvenstvo u nogometu). Ukoliko organizirano, agresivno i silovito krenemo u informatizaciju drutva na osnovama novog znanja, Hrvatska raspolae veim mogunostima da u kraem vremenu od Irske (10 godina), June Koreje (11 godina) i Kine (8 godina) udvostrui svoj bruto drutveni proizvod, te na taj nain rijei sve svoje probleme. S razvojnim strategijama koje se izrauju u okviru klasinih tehnologija industrijskog drutva, Hrvatska se ne moe izvui iz krize, jer spoznajna razina tih ljudi nije na razini zahtjeva koje sa sobom donose sredstva za proizvodnju visokih tehnologija. Strategije koje se zacrtavaju a posebno u obrazovnom sustavu nisu znanstveno utemeljene na iznijetim osnovama. Te strategije, unato svim dobrim namjerama, samo poveavaju drutvenu krizu i time otvaraju prostor za nastupanje razliitih oblika politikog radikalizma. U

nastavnom planu obvezatnih predmeta osnovne kole informatika nije zastupljena, a Japanci su u igrakama male kole ugradili informacijske sadraje. Sistemsko znanje i holistiko obrazovanje ne stanuju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Tu tvrdnju potvruju objavljeni rezultati istraivanja Republikog zavoda za zapoljavanje o efikasnosti obrazovnog sustava u kojima se navodi da 165 strunih zvanja koja se upisuju i obrazuju u naem kolskom sustavu ne mogu nai posao jer takove proizvodnje i sa takovim znanjima vie nema (promaena investicija - izgubljena sredstva, vrijeme i ljudi). U oujku 2006-te Vlada RH osnovala je Hrvatski institut za tehnologiju (koji je u nadlenosti MZO)17 Pokrenut je i Hrvatski program za inovacijski tehnologijski razvitak (HITRA) koji se provodi u dva potprograma, a jedan od njih - TEST, povjeren je Hrvatskom institutu za tehnologiju (HIT-u). U srpnju 2006. Vlada je donijela Smjernice za poticanje inovacijsko-tehnologijskog sustava kojima su HIT-u prenesena sva prava i obveze vezane uz projekte u programu TEST kojim bi se financirale pretkomercijalne istraivake djelatnosti na razvoju novih tehnologija (proizvodi/procesi/usluge/) do faze izrade originalnih rjeenja (prototip, pilot rjeenje) te istraivanja koja povezuju temeljne znaosti i njihovu tehnologijsku primjenu, a od znaaja su za razvoj industrija i gospodarskih grana. Vizija HIT-a je postati vodea institucija u Hrvatskoj koja kreira i provodi tehnologijsku politiku za ukupnu dobrobit drutva te stvara pretpostavke za snaan rast gospodarstva temeljenoga na znanju, promiui slijedee vrijednosti: znanje, inovativnost i kreativnost, suradnju, poduzetnitvo, odrivi razvoj. Tehnologijsko vijee kao tijelo HIT-a ima ulogu savjetodavnog tijela koje Vladi RH preporuujue podruja i prioritete iz podruja tehnologije u funkciji napretka hrvatskoga gospodarstva i drutva openito. HIT ima za programski cilj integraciju HIT-a u europski istraivaki i razvojno-tehnologijski sustav ukljuivanjem u sustav Europskog instituta za tehnologiju (EIT)18, objedinjavanje administrativne strukture Nacionalnih kontaktnih toaka za okvirne programe EU za istraivanje i tehnologijski razvitak (FP7). Sve iznijeto u zagrljaju je prevladane sterilne drave izvan integralne visokotehnoloke proizvodnje drutva. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) takoer je osnovala Centar za europske pretpristupne projekte. "Polazei od injenice nedovoljno iskoritenih financijskih sredstava, dodijeljenih RH u okviru CARDS programa koji je startao 2000 god., te slabe upuenosti javnosti u njegove mogunosti, HUP je odluio osigurati sveobuhvatnu informiranost ire i ue javnosti, a posebice gospodarstvenika i poduzetnika o pogodnostima financijskih instrumenata EU. "19 Za sada, jedan od njihovih projekata SMS informativka nije se proirio, a predsjednik Hrvatske Stipe Mesi na Vijestima HTV-a 9.10.2006. istie sa aljenjem kako nije jo izraena koncepcija industrijskog razvoja. Dodali bismo - postindustrijskog. Sve ove mjere i novac drava dri u svojim rukama izvan individualizirane integralne proizvodnje drutva. Zaboravlja se da je drava slab i opasan gospodar.

(Nain raspodjele sredstava za znanstveno-istraivaki rad u RH. Nije primjeren vremenu u kojem ivimo 10000 znanstvenika na papiru, aktivnih samo 2000). Ukoliko se brzo ne probudimo Hrvatska je na putu da postane podruje tehnolokog kolonijalizma koji je opasniji od jueranjeg prostornog teritorijalnog kolonijalizma. Konkurentnost Hrvatske privrede na ljestvici je ispod Ugande - prema rezultatima Svjetskog godinjaka konkurentnosti za ovu godinu, koji izrauje International Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, a koji je predstavilo Nacionalno vijee za konkurentnost (NVK), Hrvatska se nalazi na dnu, tj. na 59. mjestu od 61 ukljuene zemlje20. U najnerazvijenijim zemljama svijeta i u Hrvatskoj bankarski sustav u rukama je stranog kapitala kao u Botswani.

elektromehanikih klasinih tehnologija u kojima dominiraju fiziki manualni najamni nehumani procesi i nehumani operacijski nain rada. Donoenje potrebne zakonske regulative za uspostavu informacijskog drutva odvija se nedostatno ili usporeno i to bez mobilizirajue agresivne politike akcije svih subjekata drutva. (Masovni pokret u ostvarenju cilja informatizacije drutva). Za praenje, razumijevanje te edukaciju upotrebe normi i preporuka odvajaju se nedostatni materijalni i kadrovski resursi. Konzultativni odbori e-Hrvatske rezultate daju usporeno ili nedostatno. Strategije razvitka i dalje se ne temelje na informatizaciji drutva i drutvu novog znanja u funkciji znanstvenog naina rada. O tome svjedoe skupovi ekonomista u Opatiji, gospodarskoj i obrtnikoj komori kao i odrana vladina konferencija "Hrvatska prema gospodarstvu znanja" na zagrebakom Velesajmu. Oni nisu prezentirani i voeni na temeljima sistemskog novog znanja i informacijskog visokotehnolokog holistikog obrazovanja. Na temeljima starog znanja nitko u svijetu ne stvara gospodarstvo znanja niti proizvodnju drutva. Na temeljima i u okviru materijalne proizvodnje stvari i dobara, u okviru starog mrtvog znanja akademik Vladimir Paar sa 800 suradnika vri promjene u polititehnikom obrazovnom sustavu kojeg je visokorazvijeni svijet davno napustio.
Razvojne strategije koje su izradili pojedinci i znanstvene ustanove, a i politika koju u tom smislu i na toj osnovi jo uvijek provodimo, nisu znanstveno utemeljene. Obzirom na vladajui novi predmet rada sadran u informaciji i znanju u uvjetima tehnoloke jednakosti obrazovnih mogunosti najvei promaaji s negativnim posljedicama predlau se u takozvanoj reformi obrazovnog sustava, u djelatnosti koja zbog autonomnog djelovanja i difuznog neogranienog i svugdje prisutnog cyber nastupanja ima presudnu ulogu u razvoju drutva (e-learning). Nastupa edukacijsko i inovacijsko znanstveno drutvo u kojem kolsko obrazovanje postaje samo i nita vie nego osnova i uvod u cjeloivotno obrazovanje sa drukijim novim znanjem, sa novim ciljevima obrazovanja, sa novim drugaijim ustrojem obrazovanja i sa novim

Zbog brzog razvoja znanosti i estih tehnolokih smjena suvremeno se drutvo u svojoj proizvodnji ustrojava kao obrazovni znanstveni i proizvodni sustav, jer u informacijskom znanstvenom drutvu uenje i stvaranje postaje novi oblik rada i nain drutvene proizvodnje. kolski se sustav u tom drutvu vremenski skrauje, jer se obrazovanje kao osnovna djelatnost u informacijskom znanstvenom ueem drutvu doivotno produava. - Drugi je razlog to se u estim tehnolokim smjenama i u integralnoj proizvodnji drutva koja dokida drutvenu i tehniku podjelu rada i znanja sadranu u tim podjelama (politehniki obrazovni sustav) kolski formalni obrazovni sustav (osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje) oslobaa posebnih uskih strunih znanja, a dobrim dijelom i opih strunih znanja (Bolonjska deklaracija). - Trei je razlog to se u informacijskom znanstvenom ueem drutvu mnoga znanja izvan obrazovnog sustava spontano primaju i usvajaju jer visoke tehnologije sa svojim znanjima donose sa sobom novi nain ivota. U tom nainu ivota ljudska ukupna djelatnost svodi se na trajno primanje, irenje i proizvodnju novih informacija i znanja. Sadraj rada svodi se na stalno uenje i doivotno obrazovanje. U tim uvjetima formalni kolski sustav postaje osnova i uvod pruajui prema mogunostima pojedinca opa trajna znanja vjetine, sposobnosti, stavove i navike za doivotno obrazovanje. Ova se znanja sadre u netrivijalnoj, kreativnoj, istraivanju orijentiranoj informacijskoj pismenosti izvirui iz horizonata i kolarske odtereenosti koju pruaju sistemska znanja. Cijeli obrazovni sustav izborno ustrojen u ciljevima obrazovanja preuzima funkciju osnovne kole (vladavina opih trajnijih znanja i novih ciljeva obrazovanja) etvrti je razlog to materijalnu proizvodnju preteno preuzimaju na sebe automatizirani, fleksibilni strojevi Iz priloenog je vidljivo da se razvoj hrvatskog drutva i dalje dominantno temelji na strategijama razvoja industrijskog prevladanog drutva i njegovih

strategijama razvoja drutva koje su sadrane u razvoju obrazovanja i znanosti. (e-Learning mijenja procjenu broja polaznika smanjujui ogranienja - otvoreni obrazovni sustav) U obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti sadrana je osnovna djelatnost ovjeka u informacijskom znanstvenom drutvu. Ukratko reeno, ispunjena je u multimediji, hipermediji, radu sa informacijama. Nova sredstva za proizvodnju koja nastupaju (sredstvo rada stroj ope namjene: kompjutor sa svojim softverskim alatima iji razvoj ne prestaje - stalne verzije - i predmet rada informacije i znanja) iskljuivo se sadre i izviru iz pripadajue obrazovne i znanstvene djelatnosti. U

XI

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

SAD-u daleko se vie sredstava troi na trajno obrazovanje nego u kolski sustav. (Nerazvijenima ostaje u najboljem sluaju "prijenos tehnologije" koju mogu naslutiti gledajui djecu nad sofisticiranim "3D" igricama...)
Postavljanje i voenje razvitka hrvatskog drutva u okviru klasinih tehnologija rezultirati e katastrofalnim negativnim posljedicama, koje su ve sada uoljive (350.000 nezaposlenih i 1.030.000 umirovljenika). U znanstvenim krugovima postoji miljenje da je drava sa svojim stanjem duha (mentalni sklop) postala glavni ograniavajui imbenik u izgradnji informacijskog znanstvenog drutva, a ne toliko razvikana nestaica novca. U politikim strankama vlada tehnoloka nepismenost. Broj zaposlenih 1988. godine iznosio je 2.032,016 radnih ljudi. Te iste godine bilo je 585.170 umirovljenika. U 2001. godini imamo 1.402.102 zaposlenih i 1.032.000 umirovljenika. U to vrijeme 3,47 radnika uzdravalo je jednog umirovljenika. Tehnoloka nepismenost vodeih drutvenih struktura izazvala je najveu katastrofu u povijesti hrvatskog naroda. Vlade se mijenjaju, a taj se negativni trend

i dalje nastavlja.
U drutvenoj proizvodnji Hrvatska je vraena u prvobitnu akumulaciju kapitala u predindustrijsko stanje drutva. Postajemo proizvoai prljave industrije i smetite razvijenog svijeta. Na jednog zaposlenog dolazi jedan graanin u mirovini i nezaposleni graanin. U Europskoj uniji na etiri zaposlena radnika dolazi jedan umirovljenik. Strategije koje planiramo i politika koju prakticiramo pripadaju konzervativnom autistikom kontinuitetu svijesti industrijskog drutva koja se temelji na prevladanoj materijalnoj proizvodnji stvari i dobara i to u vremenu u kojem je izvren civilizacijski prevrat. Narodi, a posebno mali narodi koji proizvodnju drutva ne obavljaju u okviru informacijske pismenosti i ne sudjeluju kao subjekti u globalizaciji svijeta na putu su nestanka. Prema izvjeu UNESCO-a svakih 14 dana u svijetu nestaje jedan jezik21. Hrvatski jezik nalazi se u grupi, popisu, jezika koji nestaju. U hrvatskim poduzeima u Istri, Primorju i Dalmaciji ponovo treba uiti talijanski jezik, a graani ovih prostora, ukoliko to ele mogu dobiti i talijansko dravljanstvo. Kako prenosi tisak 30000 hrvatskih graana prima talijansko dravljanstvo. Vrijedna gospodarska poduzea i novarske kue kupio je strani kapital. Rezultati ovog procesa su opasniji od prodaje Jadranske obale faistikoj Italiji za vrijeme drugog svjetskog rata.

kastinskog dogmatskog otuenog boljevikog drutva i od drutva socijalne drave, jer su ta drutva varijante industrijskog masovnog klasnog drutva koje postupno nestaje. Industrijsko kapitalistiko drutvo u kojem vladaju trini zakoni ponude i potranje nestaje krajem 19-tog stoljea. Zajedno sa tim nainom proizvodnje nestaje i liberalna drava, ija se uloga svodi na uvara poretka, a gospodarske odnose izmeu svojih lanova preputa regulativi trinog mehanizma i djelovanja ekonomskih zakona.22 Dravni proraun liberalne drave bio je malen. Iznosio je samo 5 do 10 posto nacionalnog dohotka. U dravnim slubama radio je mali broj inovnika. Takav nain proizvodnje temeljen na zakonima akumulacije kapitala doivio je krajem 19. stoljea totalnu krizu i slom koja se oituje u krizi odnosa izmeu buroazija vodeih industrijskih zemalja (svjetski i drugi ratovi). Na drugoj strani kriza se ispoljava u suprotnostima izmeu rada i kapitala (socijalistike i antikolonijalne revolucije). U okviru klasinih tehnologija industrijskog drutva kriza drutva rjeavala se je na tri naina u kojima drava igra glavnu ulogu. Drava mjerama porezne politike oporezujui rad i kapital postaje najvei vlasnik drutvenog proizvoda u funkciji rjeavanja drutvenih suprotnosti (socijalizacija drutva u prijelaznom periodu): socijalnoj dravi u kojoj se kriza rjeava u okviru privatnog i dravnog vlasnitva (socijalno trino gospodarstvo u kojem drava za razliite socijalne programe raspolae od 25 do 50 posto nacionalnog dohotka); drugi nain pripada totalitarnoj boljevikoj dravi i drutvu u kojem se drutvena kriza rjeava izvan okvira postupnog zakonomjernog razvoja drutva; drava raspolae sa svim sredstvima proizvodnje i rezultatima proizvodnje (otueno masovno voluntaristiko, jednoumno, birokratsko, kastinsko, industrijsko drutvo u kojem je ubijen Karl Marx i njegova filozofija otuenja); trei nain rjeavanja drutvene krize pripada nacifaistikoj totalitarnoj dravi u kojoj vladaju rasni zakoni vie i nie rase i naciji od Boga poslan voa (fhrer princip, lebnsrum, bermench), kojoj po bojim i prirodnim zakonima pripada obveza i dunost da vlada inferiornim narodima u svijetu (Mein Kamph). Pojavom visokih tehnologija i umreenog drutva nastupa sasvim drugaija teledemokratska e-Government drava, nastupa postizborna i poststranaka era drave i drutva. Visokotehnoloka drava e-Government u slubi je svih graana drutva. U takvoj proizvodnji drava gubi znaajke drave klasnog drutva. U visokotehnolokoj proizvodnji drutva drava postupno naputa poloaj vladanja i prelazi u poloaj upravljanja - gospodarenja i potivanja kunog reda ponaanja. Suvremena drava sve je vie u funkciji razvoja gospodarskih ciljeva koji se temelje na znanju. Kriza je zahvatila i graansku burujsku predstavniku

prvi nain rjeavanja drutvene krize pripada

Visoke i nanotehnologije ustrojavaju sasvim drukije novo informacijsko znanstveno drutvo koje se razlikuje od prethodnog industrijskog drutva klasinih tehnologija, jer su sa novim sredstvima proizvodnje izazvale takav epohalni tehnoloki civilizacijski prevrat koji je jedino po znaaju mjerljiv s prvim oruem kojeg je ovjek napravio i svrsishodno u radu upotrijebio u svom biolokom i socijalnom razvoju i stasanju (tool making animal). Novo drutvo koje nastupa u svojoj strukturi se razlikuje i od graanskog kapitalistikog i od takozvanog dravnog socijalistikog birokratskog

XII

zastupniku demokraciju i njen pluralistiki i partijski politiki sustav. Nastupa na znanosti i umjetnosti ustrojeno drutvo. Prema istraivanjima u visokorazvijenim zemljama politiko okupljanje graana vri se u rjeavanju odreenih projekata i zadataka (potreba) koji se ne mogu osigurati u individualiziranom radu i proizvodnji. Nastupa digitalna visokotehnoloka znanstveno utemeljena neposredna teledemokracija sa pluralizmom samoupravnih interesa.
U tome je bio veliki znaaj ustavnih reformi u bivoj dravi koji je kulminirao u konfederalnom Ustavu 1974. godine. Na temelju tog Ustava Hrvatska je konano izborila svoju dravnu samostalnost. Federacija nije dravni sustav iznad republika nego servis koji obavlja zajednike, konsenzusom dogovorene poslove republika.

zasien malograanskim igrokazima politikih stranaka i njihovih lidera.)

nisu spoznali da se putem znanja u visoko-

tehnolokoj individualiziranoj proizvodnji drutva (fizioloka i tehnoloka svojstva umnog rada) bez posredovanja odumirue drave raaju spoznaje

iz spoznaja raaju se ideje, iz ideja raaju se inicijative, iz inicijativa raa se samoostvarenje, iz samoostvarenja raa se masovno poduzetnitvo, iz poduzetnitva raa se samozapoljavanje u obiteljskim i drugim suvlasnikim poduzeima male, srednje i velike privrede

nisu spoznali da ulaganja u informacijsku

U proraunu teledemokratske e-Government drave sredstva se smanjuju i broj slubenika koji obavljaju dravne poslove. Te poslove preuzimaju na sebe i obavljaju visoke tehnologije (debirokratizacija drutva u Kanadi). Drutvena reprodukcija obavlja se teledemokratski samoupravno bez posredovanja. Najbrojniji dravni aparat imaju evropske zemlje u kojima su najvie razvijene funkcije socijalne drave. Na 100 zaposlenih u vedskoj u dravnim slubama rade 32 inovnika, u SAD-u 14, a u Japanu 6 slubenika. Glavna je poruka u ovoj studiji u prvom redu namijenjena ljudima koji postavljaju i vode razvitak hrvatskog drutva, a posebno ljudima koji vode obrazovni i znanstveni sustav, da u svom radu upranjavaju znanstvene spoznaje visokotehnoloke proizvodnje drutva. Bez izloenih spoznaja nemogue je uspjeno voenje razvitka hrvatskog drutva, a trenutni domai znanstveni i drutvenopolitiki imbenici: ne snalaze se u suvremenom shvaanju to je rad danas, u uvjetima visokotehnoloke i nanotehnoloke proizvodnje drutva o kojoj u studiji govorimo ne prepoznaju pristupe i ulogu suvremenog definiranja rada (mjesta, vremena, naina...) i to onog koji dominantno sudjeluje u stvaranju bruto drutvenog proizvoda ne prepoznaju gdje se nalazi mo proizvodnje drutva te ne prate i podstiu oblike i naine potrebnog obrazovanja u kojem se globalno drutvo i svojoj proizvodnji u okviru informacijske pismenosti ustrojava kao obrazovno i znanstvenoistraivako za sve lanove drutva (npr. radi silne
dinamike u tom podruju, struktura dravnih ministarstava trebala bi poinjati s Ministarstvom znanosti i obrazovanja novog ustroja, iz kojeg se i ispod kojega se onda granaju druga ministarstva i djelatnosti koja su takoer utemeljena na znanju kao glavnom predmetu rada... Ministar znanosti i obrazovanja u presudne i odluujue uloge znanja u proizvodnji drutva vijesti na televiziji i tisku iz djelatnosti obrazovanja i znanosti moraju biti prve, udarne vijesti dana. Narod je

(udruivu, netrivijalnu) pismenost podranu sistemskim pristupom u znanosti daju rezultate u hodu sadran u brzom rastu BDP, za razliku od investicija u materijalnu proizvodnju stvari i dobara koje daju rezultate u dugom amortizacijskom vremenu nisu povezani s primjereno tehnoloki pismenim konzultantima pri interpretaciji poslova u voenju drutva i mnogih budetskih institucija, (neprimjerena, pomijeana kompetentnost, neprepoznavanje aktualnih informacijsko-znanstvenih trendova koji donose sa sobom sasvim drugaija znanja, postbiolokih trendova, nerazumijevanje demainizacije i dematerijalizacije proizvodnje) ne odreuju prioritete znanstvenog i istraivakog rada shodno visokotehnolokom, informacijskom, digitaliziranom, umreenom, integralnom povezivanju znanstvenih podruja i drutvene odgovornosti - sistemska cjelovita znanost bez

visokotehnolokoj proizvodnji drutva postaje najutjecajnija i najkompetentnija osoba. Zbog

televizijska i novinska produkcija dominantno u slubi nestvaralake i to destruktivne, nagonske razbibrige, ne omoguuju sistemski pretraivaki i javni dostup svojoj grai, ne donose osim sporadino u domove i institucije navedene spoznaje upotrebljivo i u dovoljnoj i sistematskoj mjeri (pranje mozga na drugi nain) informacijske znanosti upravo u globalnoj fazi proirenja pojma podatka i njegova zapisa (u udruivi, trodjelni!) koji treba nositi znaenjsku osnovu za strojno povezivanje sadraja nisu primjereno uvaavane. (Nepostojea je sistematizacija informacijskih radnih mjesta. Voluntaristiki se upravlja komunikacijskom i mrenom opremom u zdravstvu, kolstvu, pogreno i nekreativno zasniva outsorcing usluga i djelatnosti u kojima bi se trebalo razvijati znanje institucija). na mrenoj razmjeni i razvoju (usavravanju) kda. Tu se danas prepliu vlasniki i otvoreni koncepti, razvija se nova ekonomija dijeljenja (Sharing Economy), proizvod je esto servis koji koristi mreni efekt, a mehanizmi i naini njezina djelovanja izvan su fokusa onih koji ne razumiju novu podjelu sredstava rada, miljenja i rada, inteligentnog programiranja i rada, jednom rjeju novu kulturu rada u svijetu kda. Nasuprot (skupoj) zabludi da e informatikim umreavanjem integracija proraditi sama, (nizak stupanj strojne zdruivosti pohranjenih sadraja), ono

znanstvenih podruja. domai masovni preteno jednosmjerni mediji,

XIII

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

u postojeim pa i planiranim domaim informacijskim sustavima nije, bez puno usklaivanja, povezivo na globalno standardan i trenutan nain. Nedostatno cjelovita informacijska i komunikacijska pismenost, najee priuena tek ponekoj od informacijskih vjetina, s informacijskim predstavnicima (od velikih korporacija na naem terenu pa do pojedinaca esto bez i jednog publiciranog rada ili djela na tu temu) nije stvorila potrebnu razinu anticipacije informacijskim promjenama, iako (odnedavno) jaaju isticanja potrebe kretanja ka drutvu znanja (od kolstva do proizvodnje). Uljuljkani managementi dravnih institucija nisu dovoljno (brzo) obnavljali svoja saznanja da bi pravodobno poduprli slijeenje i primjenu takvih promjena (informatizacije) u naem drutvu niti su znali ustrojiti sredine-institucije koje (suradniki) ue. (U dravnim institucijama efovi financija upravljaju informacijskim strunjacima; naveliko se jo uvijek diktiraju sekretaricama dopisi...) Jedva i vrlo sporadino zaivljava tek procesno upravljanje dokumentima podrano Web-om, ponegdje tek Web orijentirane aplikacije, tu i tamo naini odjeljivanja izgleda od sadraja, upravljanje na nivou elektronskih zapisa veinom jo eka svoje norme (npr. u zdravstvu) jo manje se prati i upotrebljava tzv. samoopisivo organiziranje podataka s razmjenom informacija a ne dokumenata, a pravilna primjena mrene sigurnosti tek je pred nama. Sile zajednikog, umreenog naina rada u proizvodnji informacijski i po znanju sloenih proizvoda nisu u nas pokrenute. A te su promjene u automatizaciji podatkovne organizacije u intelektualnom radu ekvivalentne uvoenju robotizacije u materijalnoj proizvodnji. Osiguravaju meupredmetnu i meudjelatnosnu povezivost od obrazovanja, znanosti, sigurnosnog povezivanja (sa svojim prednostima i potekoama ostvarivanja zatite privatnosti), mogu donijeti enormne utede zdravstvu, sinkroniziraju npr. razliite komunalne djelatnosti, promet budunosti te svo drugo kompleksno edukacijsko i spoznajno povezivanje pospjeeno informacijskim automatizmima... ekonomska prosudba vrijednosti aplikacija zasnovana na predinformacijskom poimanju vlasnitva dezorijentira management (nije najbolje to je najskuplje, veliko je nerazumijevanje pojmova informacijskog - zajednikog vlasnitva, nedoumice su u poslovanju s razliitim vrstama i znaenjima licenci, veliko je nerazlikovanje informacijskih struka i njihovih pozicija i (nedostatnih) ovlasti, neprimjereno mjerenje trokova

odravanja, nevjerica pred promjenjivou i fenomenom otvorenog kda... Kako slijedi, ovim radom iznesene tvrdnje nastojimo potkrijepiti i to:

Obnovivi uvid u novi predmet rada u

proizvodnji drutva u vremenu znanstvene revolucije - informacije i znanje (1), elimo ukazati na mogunosti i trend individualizacije rada (2) koja se u drutvu znanja dogaa, na internacionalizaciju, globalizaciju svjetske privrede koja se ve dogodila (3), na civilizacijski prevrat drutava koji se dogaa onim drutvima koja su razumjela organizacijske prednosti koda - sredstava za proizvodnju visokih tehnologija (4) te iz toga zakljuiti i opisati izgled sasvim drugaijeg obrazovnog sustava u visokim tehnologijama (5) zasnovanog na metapredmetnosti i sistemskim znanjima (6) za razliku od u nas prevladavajueg obrazovnog sustava namijenjenog prohujalom industrijskom nainu proizvodnje. Za prvim iznositeljem prijedloga, akademikom Adolfom Dragieviem nastojimo razmotriti i prouiti kako je upravo na sustavnoj znanosti (i terminologiji) zasnovan odgoj i obrazovanje (7) jedino primjeren suvremenim tehnolokim i spoznajnim mogunostima, kako jedino on donosi bitne utede zdravstvu (a ne "reforme" u tednji i optereivanju dadbinama stanovnitva), kolstvu, jer doprinosi cjelovitom drutvu, kako tek takva organizacija umanjuje kriminalne pojave jer obrazuje za drutvo primjereno vremenu u kojem mogunosti materijalne proizvodnje zajedno s proizvodnjom hrane premauju potrebe ovjeanstva. Strateke odrednice razvoja hrvatskog drutva (8) trebale bi poivati na iznesenim osnovama drutva znanja, a svako drugo dogaanje kojemu je bila i jeste izloena Hrvatska vraanje je (guranje) u naine i proizvodnju drutva koje razvijenom svijetu, na vlastitom mu podruju, vie nije cilj. I povijesni dogaaji ovih prostora (9) u vrijeme kada se narodi individualiziraju a svijet integrira i globalizira trebali bi biti, u dobroj namjeri, shvaeni samo kao napredovanja ili smetnje napredovanja u tom cilju. Nastojimo ukazati na znanje i vrste znanja koje osiguravaju opstanak a iz svega navedenog proizlaze (10), prikazati neke aspekte informatizacije rada i proizvodnje u Sloveniji i Maarskoj (11), te ukazati navoenjem javnih dokumenata kojima se zahtijeva ustroj novog informacijskog znanstvenog drutva (12) da je, kakva je i to je ta, mnogima neshvatljiva, nevidljiva, neopipljiva investicija, intelektualni kapital, ekonomija znanja ali kao gospodarstvo i nain proizvodnje cijeloga drutva (13). Slijedi zakljuak (14) te literaturne tiskane i hipermedijske referencije(15)..

XIV

Znanstvena revolucija i novi pogled na razvoj drutva strategije razvoja drutva u okruju kibernetikog prostora i virtualne stvarnosti

U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva bilo kakav razgovor koji se vodi o strategijama razvoja drutva iskljuivo se svodi bez ostatka na razgovor o strategijama razvitka obrazovanja i znanosti i vice versa svaki razgovor koji se vodi o strategijama razvitka obrazovanja i znanosti svodi se bez alternative na strategije razvitka drutva, jer visoke i nanotehnologije drutvenu reprodukciju u globalu i detaljima obavljaju u novim sasvim drukijim proizvodnim snagama drutva na resursu informacija i udruivog znanja i na informacijskom, umreenom, znanstvenom nainu rada u okviru informacijske pismenosti.

Informacije i znanje - novi predmet rada u proizvodnji drutva

Buran razvoj znanosti u drugoj polovici 20. stoljea izazvala je pojava novih visokotehnolokih sredstava za proizvodnju koja umne i fizike mogunosti ovjeka dopunjaju novim do tada ovjeku neupravljivim i neostvarivim moima. Izumom te usavravanjem kompjutora nastupaju nova vrlo sloena sredstva za proizvodnju visokih i nano tehnologija, koje sa sobom donose novi, znanstveni nain rada, kao vladajui nain rada u drutvenoj proizvodnji. S tim tehnologijama u koje se je uselio umni i znanstveni nain rada ovjek

Sa tim sredstvima proizvodnje ovjek dva milijuna puta bolje vidi (elektronski mikroskopi, orbitalni svjetlosni, infracrveni, radio teleskopi), ili vidi to ranije nikad nije mogao vidjeti (zraenje zvijezda koje je putovalo milijarde svjetlosnih godina do nas, sonagrafski prikaz glasa, ultrazvuk, CT, statina i magnetska rezonancija pokreta, magnetna spektroskopija, molekularno oslikavanje, pozitronska emisijska tomografija i 3d kompjutorizirani vektorski prikazi), vidi "bre" - pomou
kratkih pulsova posebno konstruiranog lasera tim strunjaka na Imperial Collegeu u Londonu zabiljeio je kretanje dijelova molekula (protona u molekulama vodika i metana) na vremenskoj skali atosekundi (milijarditi dio milijarditog dijela sekunde), to bi trebalo omoguiti bolje razumijevanje kemijskih procesa i razvoj tehnologija za 23 izgradnju kvantnih raunala . , atmosferom prevozi

daleko

vie i pouzdanije pamti (u digitalnim knjinicama i drugim distribuiranim resursima, brzinom misli ima na raspolaganju potrebna znanja) brzinom, neumorivou, preciznou, upravljivou, strojnim nainima zakljuivanja) vremenski slobodni izbor trenutka pristupa do sadraja znanja) poveava mo svojih organa)

bolje misli (svoje miljenje dopunja strojnom bre i obuhvatnije ui (globalni dostup i

bre spoznaje nepoznato (do nesluenih razmjera uinkovitije radi i proizvodi (materijalna proizvodnja odvija se bez ljudi) Izumom visokih tehnologija ovjek samog sebe pretvara u gorostasa i mega ovjeka, pretvara sebe u stvaralako i samostvaralako bie prakse uz silnu akceleraciju znanosti, jer visoke tehnologije umne i fizike mogunosti ovjeka podiu na razinu svoje ogromne moi.

sebe brzinom od preko 6 puta veom od brzine zvuka (avionima na scamjet pogon, sa moguom granicom takvog pogona od preko 15 brzina zvuka /maha/). Ili pamti vie od svih ivuih ljudi na planeti Zemlji, ili rjeava trilijune matematskih operacija u sekundi (131.072 procesorski DOE's IBM BlueGene/L system - 280.6 TFlop/s), ili nekoliko milijardi operacija na osobnim raunalima ili nudi istraivaima 18,000 GB dijeljene memorije radei na besplatnom softveru (Linux, Lustre, Globus) sa hijerarhijskim diskovnim prostorom od 390,000 GB i 1 Petabyte (milijun GB) automatizirane pohrane na trake. "Podaci odaslani kroz internetske i mobilne veze samo u 2006. godini napunili bi niz knjiga od Zemlje do Sunca"24 Preko 160 km dugog optikog vlakna njemaki i japanski znanstvenici iz Fraunhofer Institute for Telecommunications i Fujitsua uspjeli su prenositi podatke brzinom od 2,56 terabita (oko 60 DVD-ova) u jednoj sekundi.25

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Ili putem spoznaja u genetici na molekularnoj razini vjerno simulira receptore sa spregnutim proteinima, te bioipovima programiranim za molekularno dijagnostiko ciljano traenje virusa (Quicklab, Siemens otkriva ih za sat vremena, planirano za ljudsku upotrebu 2008 ili 2009 g.i ranije26). Prilagoava ivu i neivu prirodu svojim potrebama (strukturne promjene materije slobodna neograniena razmjena materije s prirodom genetski inenjering). U komunikaciji izmeu ljudi, ovjek je gotovo trenutno prisutan rjeju, zvukom, slikom i videom na Zemlji i u dohvatnom dijelu Svemira. Tzv. arhitekti konvergencijske ekonomije doekuju s posebnom panjom svaki novi korak u razvoju prijenosnika najrazliitijih vrsta i veliina do onih s hibridnom kombinacijom tehnologija, kako bi na nova, do sada informacijskom tehnikom nepokrivena mjesta, prenosili virtualno podranu stvarnost, matu, znanje i servise. Sve u okviru nove ekonomije sadrane u znanju. U lijeenju raznih bolesti ovjek je stvorio umjetna plua, stroj i postupak za umjetnu bubrenu funkciju (dijaliza), automatske ureaje koji podravaju, pospjeuju ili zamjenjuju rad srca za vrijeme operacije srca, nudi majkama uvanje matinih stanica djeteta za proizvodnju novih organa i lijeenje raznih oboljenja (genoterapija S. Vukievi), koristi brojne nove genetski prilagoene, kompjutorizirane, razne senzorske, kao i za prikaz, ureaje do krajnjih granica dostupne materije i njezine organizacije, za postupke neophodne u intenzivnoj i drugoj integriranoj skrbi bolesnika. Predstavljeni su za masovnu upotrebu 3d ekranski prikazi, sterilne, na ljudskoj koi ili projicirane tastature, razumljiviji i prozodijski upravljiviji sintetski govor i govorni servisi... Prema sadanjem stanju tehnologije ovjek e tijekom radnog vijeka doivjeti barem 7 tehnolokih smjena. Kada dijete koje se sada raa bude navrilo 50 godina ivota ukupna suma znanja uveat e se 62 puta, a 97 posto znanja u tom trenutku biti e otkriveno poslije njegovog roenja (UNESCO).

diplome na tom znanju poslije pet godina smanjuje. Oni koji to mjere, smatraju - barem za polovinu.
Od trenutka kada informatiar zavri studij njegovo znanje na tritu rada vrijedi samo dvije do tri godine. Osim toga, tehnologija se posve promjeni od poetka do kraja studija, zbog ega treba povezati sveuiline predavae i poslodavce27. Ova tvrdnja odnosi se na njihova primijenjena i posebna struna znanja. Ovu dvojnost pragmatini Amerikanci rjeavaju u jednoj osobi koja je vlasnik poduzea, znanstvenik i predava u obrazovnom sustavu (integralna proizvodnja). Zbog akceleracije znanosti i brzog zastarijevanja znanja radno i ostalo vrijeme pretvara se u doivotnu uenje i obrazovanje. Sadrajima znanja i metodama rada obrazovni sustav mora biti u ciljevima obrazovanja prilagoen drutvu koje se tehnoloki stalno mijenja. Vladavina opih trajnih znanja i znanstvenog naina rada. U nas je 2005. god. prevedena knjiga "Tono u podne" tiskana 2002. u New Yorku u kojoj autor J. F. Rischard pie: "Pomislite na ljude to se bave reguliranjem telecoma koji pokuavaju regulirati industriju koja se mijenja svakih est mjeseci"28 U projektu Centra Europske unije za razvitak strunog obrazovanja (CEDEFOP-info) tvrdilo se da e 2005. god. u dravama lanicama 80 posto radne snage imati struna znanja na nastavnim planovima i programima koji e biti stariji od 10 godina. S druge strane 80 posto znanja i tehnologija je mlae od 10 god. Dominiraju tehnologije u sredstvima proizvodnje koje su bile nepoznate i koje se nisu mogle usvojiti u tom obrazovnom sustavu. Svjetska su sredstva informiranja prenijela vijest da su njemaki znanstvenici otkrili bioip koji e u mnogo emu utjecati na promjenu rada i izazvati tehnoloku smjenu u zdravstvenoj djelatnosti. Osnovni zadatak bioipa sastoji se u trenutnom pruanju informacija koje se dogaaju u procesima mijene tvari u ljudskom tijelu. Znanstvenici iz te zemlje pronali su neagresivan, izvan tijela, efikasniji nain pretrage koji prua totalnu informaciju rada srca (dijagnostika). Izumljen je i uao je u upotrebu gama neurokirurki no koji se (za sada) koristi u neinvazivnom radiokirurkom lijeenju razliitih patolokih procesa u glavi bez otvaranja lubanje. Tretmanom gama noem tumor izgubi sposobnost rasta, kao da je zamrznut. Poslije tretmana, koji traje pet sati, pacijent odlazi kui u normalni ritam ivota i rada. Oteenu oplatu svemirskih letjelica mogu zapunjavati "kraste" nastale od dviju tekuina iz tankih cjevica provuenih kroz ploe materijala koje se u kontaktu mijeanjem pretvaraju u zatitnu smolu.

esto se navodi kako se od 1800. do 1900. godine u vrijeme industrijske revolucije fond znanja udvostruio - u vremenu od 100 godina. Od 1900. do 1950. godine znanstveni fond je opet udvostruen, sada u vremenu od 50 godina. Od 1950. do 1960. godine znanstveni fond ponovo je udvostruen - u vremenu od 10 godina. U dananje vrijeme fond znanja udvostruava se u vremenu od 5 godina s tendencijom daljnjeg skraenja vremena udvostruenja i primjene novog znanja u radu i proizvodnji. Recentno znanje brzo zastarijeva pa se vrijednost postignute

Skupina znanstvenika pod vodstvom Hrvata Nenada Bana s prestinog vicarskog federalnog tehnolokog instituta (ETH) u Zrichu otkrila je arhitekturu stanine tvornice masti, to otvara put razvoju novih lijekova protiv pretilosti i tumora.29 Pred nama je vrijeme da nam ponovno izrastu izvaeni zubi. Poslije ovih vijesti znanstvenici su pronali da se u naoj krvi nalaze proteini koji su odgovorni za razvoj zubi u embriju. Te su proteine znanstvenici nazvali BMP proteini. Pomou tih proteina uspjeli su u 18 pasa kojima su izvadili zube, da izrastu novi zubi. Sutra e nam biti dovoljno nekoliko kapi tog proteina i imat emo nove zube. U stomatologiji ovo otkrie izazvat e cjelovitu tehnoloku smjenu. Razvijaju se samoreplicirajui 3D tampai (University of Bath, UK) koji izrauju poboljane kopije samih sebe. U nas se takvi ispisi koriste na Strojarskom fakultetu, a i tvrtke poinju nuditi usluge 3D "ispisa". Modificiranim tampaima, u ijim su patronama za boju otopine ivih stanica, inenjeri s medicinskog sveuilita Clemson u Junoj Karolini uspjeli su tako "ispisati" ivo tkivo.30 Xerox je razvio papir iji se sadraj moe izbrisati a "papir" ponovo upotrijebiti. Na dostignuima znanstvenika iz Hewlett Packardova znanstvenog laboratorija Dimitrija Strukova i Konstantina Likareva HP je proizveo ip s vodovima i nanosklopkama od 17 nm - to je smanjenje za treinu od dosadanjih ipova. 31 U trendu "antibranda" ili "kontralogo-a" cipele u potpunosti dizajnirane po elji kupca novost su u ponudi Zagrebake tvornice obue. Veliki broj znanstvenika u svijetu u mnogo emu vide budunost u proizvodnji drutva u istraivanju matinih stanica. Odrasle stanice imaju svoja razvojna ogranienja, a matine stanice su multi potentne u razvoju novih organa i razvoju novih proizvoda. Nedavno su znanstvenici proizveli novi mjehur koji e preuzeti funkcije bolesnog mjehura, itd. Osnivaju se banke pupkovine. Na str P131 28.3.2007 u 21:30 objavljeno je da je u Zavodu za kliniku transfuziologiju KBC Zagreb otvorena banka matinih stanica Ana Rukavina. Krv iz pupkovine prvo e se prikupljati u Klinici za enske bolesti i porode u Petrovoj a nakon toga slijedi suradnja sa ostalim bolnicama u Zagrebu I Hrvatskoj. U banku je ulozeno 3,6 milijuna kuna, a uzorci e se uvati beskonano. Lijenici sugeriraju pacijentima da se to aktivnije ukljue u proces bolesti i lijeenja, trae i drugo miljenje strunjaka i pretrae detalje o svojoj bolesti putem Interneta.

Kukiu 32) Anthony Giddnesa u kojemu on itavu dosadanju etapu ovjekova postojanja predstavlja kao jedan dan, pa onda moemo rei da je obrada zemlje nastala (tek) u 23 sata i 56 minuta, a civilizacija u 23 sata i 59 minuta i 30 sekundi. Ipak, promjene koje su se dogodile u posljednih 30 sekundi ovog ovjekova dana vee su nego sve prethodne. Izgubljeni su u linearnom vermenu oni koji ne uviaju i svoja drutva ne pripremaju za ovu eksponencijalnu realnost vremena i znanja. Pri ovoj brzini tehnolokih mjena posebni nacionalni standardi i reforme obrazovanja nisu u suglasju sa estim tehnolokim smjenama, jer nova forma dobivena reformom obrazovanja uasno brzo preko noi zastarjeva. Visoka i nanotehnoloka sredstva za proizvodnju sa svojim ogromnim mogunostima donose sa sobom integralnu proizvodnju drutva i sasvim drugaije ciljeve i sadraje obrazovanja. U ovim okvirima situirane su i strategije razvoja drutva, jer jedino informacijski znanstveni obrazovni sustav, kao novi sveukupni centar drutvene moi osigurava brzo naputanje drutvene reprodukcije koja se temelji na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Strategije razvoja drutva i sve mogue forme i reforme mogu se izraziti u jednoj reenici. Narodi koji ele izgraditi bogato i humanije informacijsko znanstveno drutvo moraju usmjeriti sva mogua sredstva, resurse i ukupne nacionalne potencijale da se to prije napusti materijalna proizvodnja stvari i dobara i usmjere drutvo na proizvodnju informacija i znanja u cilju slobodne neograniene razmjene materije s prirodom. Do naglog razvoja znanosti i neprestanog stvaranja novih informacija i znanja dolo je zbog toga to ovjek u radu sa visokim tehnologijama koristi njene navedene razliite mogunosti i univerzalna radna svojstva, a posebno svojstvo spoznaje nepoznatog. Sa visokim tehnologijama, sa njenim razliitim mogunostima i univerzalnim radnim svojstvima nastupa integralna proizvodnja drutva. Integralna proizvodnja drutva zove se zbog toga to visoke tehnologije sadrane u strojevima koji pamte, misle i rade, obavljaju skoro sve poslove koje su ranije u elektromehanikoj drutvenoj i tehnikoj podjeli rada klasinih tehnologija industrijskog drutva obavljali ljudi i strojevi. Sredstva proizvodnje visokih tehnologija integralno zadovoljavaju skoro sve ljudske radne potrebe sadrane u obrazovanju (uenju poznatog), spoznaji nepoznatog, (znanstvenoistraivaki rad) i u slobodnoj razmjeni materije sa prirodom (materijalna proizvodnja stvari i dobara). Upravo zbog toga visoke tehnologije izvan tradicionalnih dravnih znanstvenih ustanova, proizvode preko 90 posto znanstvene informacije, jer visokotehnoloko dematerijalizirano gospodarstvo prije svega postaje gospodarstvo "pozitivnog povratnog uinka" koje sa sobom donosi masovnu proizvodnju novih spoznaja. U visoko razvijenim

Drutvena proizvodnja fizikalnih mehanikih i elektromehanikih sustava postupno se naputa a u proizvodnji drutva nastupaju bioloki sustavi. Moda je najbolje ovu problematiku osvjetliti poznatim vremenskim prikazom (citirano prema S.

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

zemljama svijeta akademska, korporacijska i znanost znanstvenih kampova nadopunjuju se u integralnoj proizvodnji drutva u osobnom i dioniarskom vlasnitvu. U radu sa klasinim tehnologijama u proizvodnji materijalnih dobara ovjek je preteno rutinskim, fizikim radom bio privjesak u funkciji rada stroja. U tim uvjetima fizikog rada do izraaja dolaze ljudski miii. U takvom radu i proizvodnji ovjek stvara materijalna dobra za potronju. On u tim uvjetima mehaniki reproducira postojee stanje drutva. Materijalni proizvod izvan potronje u drutvu ne izaziva druge posljedice i promjene. U klasinim tehnologijama u proizvodnji industrijskog drutva primarni znaaj imala je energija i prirodne sirovine (predmeti rada). U visokim tehnologijama u proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva, u slobodnoj razmjeni materije sa prirodom, mjesto fizikog ili repetitivnog zamornog najamnog rada, mjesto energije i prirodnih sirovina pripalo je informaciji i znanju. Na tim novim osnovama utemeljuju se strategije razvoja i proizvodnja drutva. Visoke i nanotehnologije sa svojim svojstvima i razliitim mogunostima svojim nainom rada i proizvodnje pretvaraju globalno drutvo u obrazovni i znanstveni sustav, jer u proizvodnji drutva temeljni predmet rada postalo je znanje dostupno preko tehnoloke jednakosti svim graanima koji su aktualno informacijski pismeni. U informacijskom znanstvenom drutvu na socijalnom planu visoke tehnologije otvorile su jednakost obrazovnih mogunosti. U drutvu u kojem je znanje temeljno bogatstvo i temeljni vladajui predmet rada preko tehnoloke jednakosti pristupa znanju stvara se nova horizontalna struktura drutva. U proizvodnji klasinih tehnologija industrijskog drutva dominira rutinski mehaniki rad, a u visokim i nanotehnologijama informacijskog znanstvenog drutva iskljuivo dominira umni ekspanzivni znanstveni nain rada. S ovim radom nastupa potpuno nova civilizacija. Do 1946. god. organizacijsko naelo rada, sredstava za proizvodnju jednostavnih i klasinih tehnologija proizvodnje drutva temeljilo se je na mehanikim i elektromehanikim fizikalnim sustavima u kojima je ovjek sa svojim radom u podjeli rada bio izvritelj odreenih poslova i organizator procesa proizvodnje, a te je godine pojavom prvog elektronskog ENIAC raunala informacija postaje organizator i izvritelj u radu i proizvodnji, ali bez ljudi. Informacija je naelo djelovanja i opstojnosti biolokih sustava. Izumom kompjutora i ostalih sredstava rada visokih tehnologija nastupaju nova sredstva za proizvodnju u kojima je kompjutor osnovno sredstvo rada, a u informaciji i znanju sadran je univerzalni predmet rada.

Pojavom visokih tehnologija ovjek u slobodnoj, neogranienoj razmjeni materije s prirodom naputa pretpovijest ljudskog drutva. Visoke tehnologije izvrile su tektonski civilizacijski prevrat, a on se sastoji u tome to sredstva proizvodnje visokih tehnologija biolokih sustava proizvodnju drutva vie ne obavljaju u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara nego u proizvodnji informacija i znanja. Drutvena proizvodnja pretpovijesnog, hijerarhijski ustrojenog, agrarnog i industrijskog drutva temeljila se je na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara s pripadajuim nainom proizvodnje drutva. U toj proizvodnji stvarao se bruto drutveni proizvod toga vremena. U toj proizvodnji bilo je zaposleno radno aktivno stanovnitvo. Drutvena proizvodnja umreenog, horizontalnog, informacijskog znanstvenog drutva temelji se na nematerijalnom prometu, sakupljanju i proizvodnji informacija i znanja kako bi se materijalnih stvari i dobara u slobodnoj razmjeni materije s prirodom proizvodilo neogranieno vie, bre, uinkovitije i kvalitetnije. U SAD-u 90 posto radno aktivnog stanovnitva zaposleno je u dematerijaliziranom e-Business gospodarstvu. SAD su najvei proizvoa materijalnih stvari i dobara za potronju, a samo 10 posto stanovnitva zaposleno je u toj proizvodnji. Slina je distribucija zaposlenog stanovnitva i u drugim visokorazvijenim zemljama svijeta. Radni kontingent stanovnitva u SAD-u koji je zaposlen u materijalnoj automatiziranoj proizvodnji stvari i dobara nositelji su vrhunskih, cjelovitih integralnih znanja i vjetina u toj proizvodnji. U ovom nainu proizvodnje stvaraju se nove znanstvene informacije. Razlika izmeu industrijskog i informacijskog znanstvenog drutva upravo se sastoji u strukturi i nainu proizvodnje. Materijalnom proizvodu izlaskom iz proizvodnje vremenom i upotrebom smanjuje se i nestaje vrijednost. Informaciji koja izlazi iz istraivake industrije raste vrijednost jer je u isto vrijeme i to na razliitim mjestima, za razliku od materijalnog proizvoda, mogu koristiti svi ljudi Planete. Informacija to se vie koristi stvara veu vrijednost i stvara nove informacije. Informaciju u informacijskom znanstvenom drutvu stvara ljudski mozak i znanja u njemu kao osnovno sredstvo rada. U takvom radu ne reproducira se samo postojee nego se u proizvodnji drutva stalno negira i prevladava postojee. U industrijskom drutvu u okviru drutvene podjele rada sredstva znanstvenog rada koristila je mala grupa ljudi (znanstvenika). Kompjutor kao osnovno sredstvo rada i ostala visokotehnoloka sredtva rada mogu koristiti svi graani koji su informacijski pismeni. U informacijskoj pismenosti sadrana je znanstvena metodologija jer visoke tehnologije donose sa sobom znanstveni nain rada. U ovoj tvrdnji nalazi se ogromni i presudni znaaj novog, sasvim drugaijeg

informacijskog znanstvenoobrazovnog sustava, koji ovjeku u novom znanju stvara kritinu masu za samoostvarenje i samozapoljavanje i to bez posrednitva drave. Znanost je pod skutom drave izgubila trku sa integralnom proizvodnjom drutva u ijoj proizvodnji vlada znanstveni nain rada i holistiki nain miljenja. U poduzeima visokih tehnologija ve sada 70 do 80 posto poslova obavlja se u okviru znanstvenog naina rada. Papirnata sveuilita su izvan ove drutvene zbilje. U tim okvirima i u tom novom nainu proizvodnje drutva dolo je do eksplozije znanosti ali i brzog drutvenog i gospodarskog razvoja. U SAD-u 80 posto BDP stvara se u dematerijaliziranom e-Business gospodarstvu a u Europi 65 posto. Tehnoloka nepismenost izazvala je i izaziva genocidne procese koji ukoliko se ne zaustavi taj pogubni trend hrvatski narod smjetaju u prostor tehnolokog kolonijalizma. Ta sredstva za proizvodnju integralno slue:

nastavnih predmeta. Nestaje segmentirana kompetencija objektivne svarnosti. U integralnoj proizvodnji drutva sadrana je cjelovita znanost koja se razvija kroz akademsku, korporacijsku i znanost sveuilinih kampova. Integralna proizvodnja drutva razvija i donosi sa sobom procesnu transdisciplinarnu kompetenciju. Donosi sa sobom cjelovita nova sistemska znanja koja su sadrana i vladaju u visokoj i nanotehnolokoj proizvodnji drutva. Ova znanja zbog svoje sloenosti preteno pripadaju znanstvenom nainu rada jer se sistemski sadraji prirode i drutva usvajaju ili istrauju u cjelovitosti oblikujui nove metapredmete izvedene iz takvih sadraja. irenjem visokih tehnologija postupno se naputa drutvena i tehnika podjela rada i veliki broj strunih zvanja koja su nastala u toj podjeli, jer visoke tehnologije obavljaju skoro sve poslove koje su ranije u materijalnoj proizvodnji u podjeli rada obavljali ljudi i strojevi (22,028 definiranih zanimanja.) Visokotehnoloka proizvodnja drutva obavlja se s nekoliko stotina zanimanja.) U visokotehnolokim sredstvima proizvodnje objedinjene su sve ljudske ranije podijeljene djelatnosti. U integralnoj proizvodnji drutva sadraji znanja usvajaju se sustavno i cjelovito bez predmetnih podjela koje vladaju u odreenoj kolnikoj vizuri na predmete i pojave. Govori se i ui "meta" terminologijom klasa, objekata, svojstava, apstraktnih konstrukata nasljeivanja, generiranja... Prema sadanjim rezultatima drutvene proizvodnje, ta sredstva za proizvodnju daju najvee rezultate u spoznaji nepoznatog (razvoj znanosti). U radu s visokim tehnologijama u kojima dominira umni znanstveni nain rada, poboljavaju se i eksponencijalno uveavaju misaoni procesi koji generiraju nova znanja. Zahvaljujui takvim procesima snaga informatike tehnologije udvostruuje se svakih 18 mjeseci, a broj nanotehnolokih patenata udvostruuje se svake dvije godine. U radu visokih i nano tehnologija sadran je znanstveni nain rada, a i rad sa tim tehnologijama znanstveno je utemeljen. U radu sa visokim tehnologijama znanstveni nain rada stvara iroku podlogu za intelektualnu produkciju, odnosno za masovnu proizvodnju znanja. Zbog svoje visoke sloenosti u ovim i sa ovim tehnologijama moe raditi samo visoko obrazovana radna snaga koja je informacijski pismena. Radna snaga koja stalno ui i stvara. U Junoj Koreji 80 posto srednjokolaca nastavlja obrazovanje na treem stupnju obrazovnog sustava. Prije 15 godina Juna je Koreja bila siromana zemlja, a danas se nalazi u drutvu visoko razvijenih zemalja.U Indiji industrija znanja odigrala je glavnu ulogu u proizvodnji BDP-a koji se godinje uveava od 10 do 11,1 posto. Horizontalnim irenjem visokih tehnologija i integralne proizvodnje drutva, iri se i znanstveni nain rada koji prua idealne uvjete za

za uenje poznatog (e-Learning, Web-based

learning) za spoznaju nepoznatog (istraivanje, simulacije) za materijalnu proizvodnju stvari i dobara (kompleksna fleksibilna automatizacija) ment) i razvoj radnih organizacija koje ue ljudi, izmeu strojeva (virtualna stvarnost)

za upravljanje znanjem (knowledge manage za trenutnu, globalnu komunikaciju izmeu za tehnoloku jednakost obrazovnih mogunosti
(slobodan pristup do znanja kao globalnog resursa i osnovnog predmeta rada u proizvodnji za sve lanove drutva, besplatni Linux operacijski sustavi, otvoreni kod, kreativno zajednitvo, sve nasuprot korporacijskoj zatvorenosti stvaranja profita pojedincima i posebnim drutvenim grupama) predmeta rada i zajednike svojine visoke tehnologije stvaraju uvjete da se svaki ovjek u raznolikosti interesa razvija prema svojim mogunostima

slobodan pristup do znanja kao osnovnog

U visokotehnolokoj integralnoj proizvodnji drutva nestaju klasina elektromehanika sredstva proizvodnje masovnog industrijskog drutva. Nestaju i postaju zastarjela znanja i saznanja na kojima se je temeljila ta proizvodnja. Nestankom industrijskog drutva nestaje i reproducent tog drutva politehniki obrazovni sustav sa svojim industrijskim ciljevima obrazovanja. Postupno se naputa masovno ustrojena razredna i predmetna nastava utemeljena prema mogunostima prosjenog uenika i stereotipne, klonirajue, nastavne tehnologije. Nastupa izborna i individualizirana tutorska nastava sa strojno udruivim globalnim dostupom do svih znanja prema potrebi. HNOS daje suprotne neeljene uinke. Nestaje reducirana i parcelizirana kartezijanska akademska znanost sa velikim brojem znanstvenih disciplina i odgovarajua nastava sa velikim brojem

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

proizvodnju znanja kao novog predmeta rada (Japan, Koreja). Sa irenjem informacijske pismenosti postupno nastupa znanstveno drutvo, koje se razlikuje od agrarne i industrijske civilizacije u svemu to je do sada bilo poznato. Zbog toga visoke tehnologije sa sobom donose:

nji vie ne idu skupa. U zemljama koje nisu prele na informatizaciju drutva javlja se tehnoloka nezaposlenost, gospodarsko i drutveno nazadovanje. U Hrvatskoj umjesto trajnog prevladavanja i negiranja postojee zbilje strategije razvoja drutva zacrtavaju se i prakticiraju na reproduciranju retrogradnog, mrtvog naina proizvodnje industrijskog drutva.

potpuno novu prirodu rada (znanstveni nain rada); novi nain proizvodnje (kompleksna fleksibilna

automatizacija) novi, digitalni, nain komuniciranja (trenutna prisutnost ovjeka rjeju, zvukom, slikom i videom na Zemlji i u dohvatnom dijelu Svemira (virtualna stvarnost) novo poimanje podatka, poruke, reprezentiranja znanja te odnosa prema kdu nove ciljeve i strukturu znanja (vladavina opeg sistemskog transpredmetnog cjelovitog znanja u funkciji primjene i stvaranja novog znanja) novu gospodarsku osnovu (znanje kao novi predmet rada i temelj drutvene proizvodnje) novu strukturu i ustroj drutva (horizontalni, umreeni, tehnoloki determiniran i zakonomjeran, ustroj drutva socijalizacija drutva u kojem ovjek u individualiziranim i drugim suvlasnikim poduzeima privrede vie ne radi za drugog ovjeka, nastupa vrijeme kiberkomunizma) novi odgovorni samosvjesni nain ivota (slobodna djelatna razmjena materije s prirodom u kojem dosadanje radno vrijeme gubi znaaj - pretvorba rada u slobodnu ljudsku djelatnost) nove odnose meu ljudima (humani i ravnopravni odnosi izmeu ljudi) nove odnose meu narodima (solidarni odnosi meu narodima kao uvjet opstanka) i nove odnose ovjeka i prirode (prijateljski odnosi ovjeka i prirode - holistiko ekoloka paradigma).

2. Na individualizaciji rada. Ljudsko miljenje je specifini nematerijalni znanstveni, umni proces rada koji ne trpi bilo kakvu podjelu rada koji je svojstven fizikom ili ponavljajuem preteno najamnom otuenom nainu rada, jer je iskljuivo vezan za ljudsku jedinku koja je nedjeljiva u svojoj fizikoj i misaonoj ukupnosti (individualizacija rada i proizvodnje mala privreda - holistiki integralni nain proizvodnje drutva). Rije individuum potjee iz latinskog jezika i doslovno znai neto nedjeljivo;34 Individualizacija rada i proizvodnje tehnoloki je i zakonomjerno odreena. U radu sa kompjutorom u kojeg se je uselio umni, znanstveni nain rada moe na sloenim poslovima raditi samo jedan ovjek i suraivati u individualno prilagoenom vremenu i nainu grupa ili cijelo umreeno drutvo (Sharing Economy, Open Source). Informatizacijom proizvodnih snaga drutva nestaje vrijeme ivota materijalne proizvodnje stvari i dobara, u drutvenoj proizvodnji nastupa vrijeme proizvodnje informacija i znanja.
Zbog toga visoke tehnologije uzrokuju i razvijaju gospodarske i druge drutvene procese koje moemo nazvati odmasovljavanje i to u obliku: deindustrijalizacije, individualizacija rada i
proizvodnje, mala privreda

U informacijskom znastvenom drutvu protok informacija i znanja je slobodan (licenca po kojoj je dostupan Linux operacijski sustav i srodne licence). Visoke tehnologije na iznijetoj tvrdnji stvorile su uvjete nastupanja tehnoloke jednakosti iz koje se razvija jednakost obrazovnih mogunosti. U proizvodnji drutva informacije i znanje kao osnovni predmet rada postaju zajednika svojina svih lanova drutva. S visokim tehnologijama nastupa proizvodnja informacijskog znanstvenog drutva koja se temelji: (fleksibilna, strojno udruiva, kompleksna automatizacija, umreeno svjetsko drutvo, digitalna komunikacija, preuzimljivo znanje, informacijski znanstveni obrazovni sustav).
Informacijske tehnologije smanjuju vrijeme i prostor. ivimo u svijetu koji se smanjuje;33

1. Na informatizaciji proizvodnih snaga

drutvenog ustroja, regionalizacija i globalizacija svjetskog drutva koja transcendira sadanji ustroj i podjele drutva demonopolizacije politike i politikog odluivanja, desocijalizacije dravnog socijalizma, desocijalizacije socijalne drave i debirokratizacije drutva sadrane u neposrednom samoupravljanju u kojoj ovjek ovladava rezultatima svoga rada i ukupnom drutvenom proizvodnjom. Individualizacija rada i proizvodnje pored iznijetog sadrana je u injenici to visokotehnoloka sredstva proizvodnje u materijalnoj proizvodnji drutva obavljaju skoro sve poslove koje su do juer sa svojim znanjima i mogunostima u klasinim tehnologijama preko drutvene i tehnike podjele rada obavljali ljudi i strojevi. Nastupanjem visokih tehnologija nestaju znanja i struna zvanja koja su obavljala dosadanju proizvodnju drutva. Visoke tehnologije nainom svoje drutvene reprodukcije vre istinsku socijalizaciju globalnog svjetskog drutva. Socijalizacija globalnog svjetskog drutva sadrana je u injenici to visoke tehnologije

decentralizacije

Materijalnu proizvodnju stvari i dobara umjesto ljudi obavljaju fleksibilni kompleksni automatizirani strojevi i sustavi. Automatizirana proizvodnja stvari i dobara i zapoljavanje u visokotehnolokoj proizvod-

putem znanja svakom pojedincu pruaju mogunosti bogate, slobodne razmjene materije sa prirodom. U skladu s tim proizvodnja informacijskog znanstvenog drutva usmjerena je ka individualizaciji samoostvarivog rada i samozapoljavanja u obiteljskim i drugim poduzeima male privrede u okviru teledemokratske samouprave (e-Government) bez dravnog poduzetnitva i bez posredovanja politikih stranaka, jer informacija izmeu sebe i primatelja ne zahtijeva u mrei novo ljudsko posredovanje osim ukoliko joj se ne eli ponuditi novu vrijednost i stajalite (komentari, anotacijski suradniki servisi tzv. itaj-pii Web-a servisa - Web-a 2.0 te znaenjsko povezivanje podataka Web-a 3.0). U ovoj tehnolokoj datosti visoke tehnologije izvrile su civilizacijski prevrat. Visoke tehnologije prvi put u povijesti ljudskog drutva omoguile su svim graanima da digitalno sudjeluju bez zastupnika graanske demokracije u donoenju drutvenih odluka. Visoke tehnologije svim graanima pruaju mogunosti da se bave politikom (samoupravljanje). Sa visokim tehnologijama postupno nestaje klasni karakter politike utemeljen u politikim strankama i posrednika uloga drave. U ovoj tehnolokoj datosti nalazi se rodno mjesto civilizacijskog prevrata iz industrijskog u informacijsko znanstveno drutvo. Tko ne prati i ne sudjeluje u ovom prevratu nema izgleda da ga preivi. Prema Tofflerovu miljenju znanstvena revolucija donosi i socijalnu revoluciju35. "Stvarnost je takva da je revolucija koja nam se trenutano dogaa vea i od one koju je zamislio Marx".36 Ta revolucija sa sobom donosi: - znanstveni nain rada i visoko tehnoloka proizvodnja drutva - znanstveni nain sa sobom donosi umreenu individualizaciju rada - individualizacija rada sa sobom donosi samoostvarenje i samozapoljavanje u obiteljskim i drugim suvlasnikim poduzeima privrede - znanstvena revolucija sa sobom donosi tehnoloku jednakost obrazovnih mogunosti ("home schooling") - tehnoloka jednakost obrazovnih mogunosti sa sobom donosi zajedniku svojinu na predmetu rada sadranu na informacijama i znanju - zajednika svojina na informacijama i znanju u dogovoru samoupravno sa drugim ljudima (e-Government - self rule) u zadovoljavanju autentinih ljudskih potreba ovjek vri slobodnu razmjenu materije s prirodom a sve u okviru odrivog razvoja Nastupa nova struktura drutva, nastupa vrijeme kiberkomunizma u kojem vlada postmoderni holistiki nain miljenja i djelovanja. Nastupa kategoriki imperativ postupanja, djelovanja i vladanja pojedinca i drutvenih grupa kao uvjet egzistencije (nasuprot dravnom i meunarodnom

terorizmu - Afganistan, Irak, Izrael, SAD itd.). U ratu u Iraku SAD su utroile 400 milijardi dolara. U novoj visokotehnolokoj ekonomiji razvijenost gospodarstva jedne zemlje mjeri se postotkom zastupljenosti individualiziranih obiteljskih i poduzea male privrede u tom gospodarstvu. U visokotehnolokoj proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva na individualizaciji rada nastupa nova, sasvim drugaija struktura drutva. Poznati britanski sociolog Antony Giddens preko vlasnitva odreuje strukturu drutva i klase u tom drutvu. Prema njemu, u suvremenom drutvu postoje tri vrste vlasnitva i tri pripadajue klase na temelju tog vlasnitva. Prva je gornja klasa u nestajanju - a to su vlasnici materijalnih sredstava za proizvodnju. Druga je srednja klasa u nastajanju vlasnici i nositelji znanja i tehnolokih umijea. Trea je klasa fizikih radnika, takoer u nestajanju, klasa onih koji ne posjeduju niti sredstva za proizvodnju, a niti znanja za takovu proizvodnju. Ta klasa je vlasnik manualne, preteno fizike radne snage iz kojih se regrutira armija tehnoloki nezaposlenih graana (npr. SR Njemaka). Dolazak srednje klase najavio je Max Weber u svojoj "poslovnoj klasi", a John Kennet Gallbraith u svojoj "tehnostrukturi". U znanstvenom kiberkomunistikom drutvu nestaje klasna struktura drutva, jer su svi graani u integralnoj proizvodnji drutva nositelji i vlasnici temeljnog predmeta rada sadranog u znanju. (Tehnoloka jednakost - besplatni Linux sustav.) Socijalizacija globalnog svjetskog drutva temelji se:

na obiteljskim poduzeima masovne male privrede na suvlasnikim poduzeima male i srednje privrede na vlasnitvu zaposlenih radnika u poduzeima velikih sustava (novo dioniarsko vlasnitvo - prema ESOP - Employee Stock Ownership Plan zakonima u SAD-u) u visokotehnolokoj drutvenoj proizvodnji svi graani postaju vlasnici sredstava za proizvodnju u visokotehnolokoj proizvodnji prvi put u povijesti drutva stvoreni su uvjeti da ovjek radi za sebe, a ne za drugog ovjeka

U ovim oblicima vlasnitva graani se spajaju sa sredstvima proizvodnje i rezultatima proizvodnje (self government). Ovaj oblik svojine najvie je razvijen u anglosaksonskim zemljama (SAD, Velika Britanija). Ovaj oblik svojine i nain proizvodnje svojstven je visokotehnolokoj proizvodnji drutva. U visokorazvijenim zemljama svijeta BDP preteno se proizvodi u poduzeima male privrede. U tim poduzeima zaposleno je radnoaktivno stanovnitvo. U tim zemljama glavna uloga u izvozu pripada tim poduzeima. Drutvena proizvodnja u svijetu i

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

tranzicija iz industrijskog u informacijsko znanstveno drutvo obavlja se na tri naina vlasnitva i to:

prvi nain vlasnitva i proizvodnje postupno pripada svim graanima drutva (ovaj nain drutvene proizvodnje koji je svojstven visokim tehnologijama ne sluajno najvie se razvija u anglosaksonskim zemljama); ovaj nain vlasnitva potrebno je razvijati u globalnom svjetskom drutvu a ne u posebnom opasnom interesu spomenutih zemalja (ako se ne razvija drutvo u cjelini stvaraju se uvjeti individualnog i grupnog izopenja iz globalne drutvene zajednice, otvara se prostor nastupanju meunarodnog i dravnog terorizma) drugi prevladani otueni nain proizvodnje drutva svojstven je dravnom i bankarskom vlasnitvu (ovaj nain drutene proizvodnje I vlasnitva najvie se prakticira u Austriji, Njemakoj i Izraelu te u mnogim europskim zemljama u kojima su razvijene funkcije socijalne drave) trei prevladani nain drutvene proizvodnje i vlasnitva pripada uskom broju vlasnika sredstava za proizvodnju (ovaj nain vlasnitva i proizvodnje prakticira se u latinorikim zemljama - Meksiko, ile itd. Na inzistiranje diplomatskih i mirovnih zapadnih prosrednika u procesima osamostaljenja drave Hrvatska je preuzela retrogradni ileanski model u kojem 200 puistikih generalskih obitelji poslije ubojstva predsjednika Aliendea postaje vlasnicima glavnih sredstava za proizvodnju.

stanju uoiti (s usputnom "nunou" rasprodaje tla pod nogama) u zabrani uvoza oruja republikama bive Jugoslavije (oruje sa kojim je raspolagala tzv. JNA u funkciji je realiziranja velikosrpske politike) na ekskluzivizmu i drutvenoj zatvorenosti vjerskih zajednica (u ime svemogunosti i nadnaravne neprikosnovenosti svojih bogova pojedinci vjerskih zajednica ponovo zagovaraju pogubni vjerski fanatizam i drutvenu nesnoljivost, tako se u islamskoj vjerskoj zajednici otvara prostor za nastupanje dihada, u pravoslavnoj svetosavskoj vjerskoj zajednici nastupa antisrpsko etnitvo a u katolikoj crkvi pojedinci ponovo oivljavaju antihrvatski klerofaizam, i to u svijetu koji je krenuo u pravcu pluralizma i snljivosti bez obzira na nacionalne, rasne, vjerske i bilo koje druge pripadnosti. Istu takvu traginu politiku drutvenog kaosa proivljava arapski narod Iraka (sukob Sunita i iita).

Kada su zapadne zemlje 1991. god. diktirale da se u roku tri mjeseca dogovorno razrijei jugoslavenska kriza, u isto to vrijeme S. Miloeviu je reeno da ima dovoljno vremena za pacifikaciju Hrvatske. Poto taj projekt nije uspio diplomatski i mirovni posrednici sa svojim agentima bili su aktivni sudionici u stvaranju velikosrpskog projekta koji se je sastojao:

u srpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku u privatizaciji koja nije sukladna visokotehnolokoj proizvodnji drutva i koja unitava bioloku supstancu hrvatskog naroda (ilenski model) u reafirmaciji nacifaistike, etnike i ustake politike u negiranju NOB-a, socijalistike revolucije KPJ (KPH) i marala Jugoslavije Josipa Broza Tita, najveeg dravnika 20. st. u sukobima sa Muslimanima u Bosni i Hercegovini (druga linija zapovijedanja) u reiji zapadnih agenata vri se pretvaranje srpske agresije u graanski rat i prikazuju se Hrvati kao genocidan narod u pogrenim mjerama razvoja obrazovnog i znanstvenog sustava - obrazovni sustav trebao bi se promijeniti iz sustava voenog ponudom ("supply driven") u sustav voen potranjom ("demand driven")37 u razvoju drutva koje se ne temelji na visokim tehnologijama (nasuprot kojih nam i danas pojedini "uspjeni" doktoranti "managementa" trasiraju tek "poloajnu prednost" turistike i poljoprivredne zemlje koju su, tako "instant" obrazovani samo u

Cilj je bio da se onemogui stvaranje hrvatske drave i da se srpska agresija pretvori u graanski rat na Balkanu, a Hrvati prikau kao genocidan narod. Cilj je bio da se domovinski rat prikae kao zloinaki genocidni pothvat. General hrvatske obrane Ante Gotovina izjednaen je sa ljudima agresorske strane kao to su Ratko Mladi i Radovan Karadi. Protiv Veljka Kadijevia i Blagoje Hadia i ostale bulumente generala koji su unitavali Vukovar, Dubrovnik i ostala hrvatska naselja ubijajui i protjerujui nesrpsko stanovnitvo Sud u Hagu ne podie optunice. Autori ovog teksta osuuju ubijanja i narueno unitavanje imovine srpskog naroda u Hrvatskoj koju je sprovodila druga linija zapovijedanja. Ta politika izazvala je politike i gospodarske potekoe. Cilj je bio da se poslije Vukovara i neviene odlunosti hrvatskog naroda u povijesti ratovanja Hrvatskom narodu otea stvaranje drave i mogui razvoj drutva. U Bosni i Hercegovini, koja je i suverena drava hrvatskog naroda, polovica tog stanovnitva je protjerano sa malim izgledima da se vrate u rodni kraj. Cilj je bio uspostava stanja drutvenog nereda i kaosa u kojem reiseri tih procesa postaju gospodari resursa odreenog prostora. Sve mjere i radnje koje su bile prakticirane na ovim prostorima imale su kontrarevolucijske civilizacijske znaajke. Skup navedenih negativnih utjecaja rezultirao je katastrofalnim posljedicama za ukupni razvoj Hrvatske. Poslije skoro 15 godina ostvaren je BDP s kraja osamdesetih godina prolog stoljea. Dok su druge tranzicijske zemlje u svom razvoju napredovale, Hrvatska je nazadovala. I taj ostvareni BDP ne temelji se na visokotehnolokoj proizvodnji drutva. U Hrvatskoj se prodaju proizvodi visoko razvijenih zemalja svijeta. U velikim trgovinama malo je hrvatskih proizvoda. Na uvozu koji je dva puta vei od izvoza stvara se BDP. Obveza prema inozemstvu obavlja se prodajom narodne imovine inozemnim tvrtkama, prihodima od turizma, mirovinama steenim

u inozemstvu, doznakama radnika koji rade u stranim zemljama. U servisiranju obveza prema inozemstvu najvie sudjeluje novo zaduivanje u inozemstvu. (Ovdje jo nisu uzeta u obzir premjetanja novaca iz Hrvatske koja su statistiki izgledala kao "ulaganja" u neatraktivne drave a koja se sudski istrauju. Njihova se visina procjenjuje na polovicu duga Hrvatske prema inozemstvu koji iznosi preko 30 milijardi dolara. Inozemni dug 1993. godine iznosio je samo 2,6 milijardi dolara. Ameriki nobelovci zabrinuti za prodor japanskog kapitala i kapitala drugih zemalja u SAD 1991. god. poruili su svojoj Vladi: "Kada strancima prodajete dijelove industrije onda ste prodali dio tijela, ali kada prodajete banke onda prodajete i duu i tijelo."38 Vlasnici bankarskog sustava u Hrvatskoj su talijanske i austrijske banke. Mnogi smatraju da ova katastrofa spada u najvei poremeaj u razvoju hrvatskog drutva od 1102. godine, kada je hrvatski narod izgubio svoju dravnu samostalnost (Pacta conventa). Hrvatska se pretvara u prostor totalne vladavine pogubnog tehnolokog kolonijalizma.

nom snagom svoje moi prevladavaju sve ekonomske subjekte pojedinih zemalja. Na temelju proizvodnje znanja globalne transnacionalne kompanije stvorile su jedinstveno svjetsko gospodarstvo. Multinacionalne komapnije osnivaju svoje podrunice diljem svijeta. Na taj nain uveavaju neto prihod koji se ponovo usmjerava na proizvodnju novih znanja. Multinacionalne kompanije pridonose razvoju nacionalnog gospodarstva (razvoj tehnologije, zapoljavanje stanovnitva, uteda prometnih izdataka, itd.) djelujui pogubno na zatvorene nacionalne privrede. Narodi koji u tim procesima sudjeluju kao subjekti razvoja a ne objekti i prostor djelovanja globalnih svjetskih kompanija osiguravaju budunost opstanka. (Skok u informacijsku pismenost - a to nije ona uredskoga tipa, ECDL, za koju se u nas upravo dijele plakete i nagrade...) Pojedine globalne transnacionalne kompanije imaju vei BDP od veine zemalja u svijetu. U globalno doba i nacionalna suverenost ne moe se ostvariti u nacionalnim okvirima.
Evo jednog primjera kako je nastala i kako djeluje jedna globalna transnacionalna kompanija. Novartis, ime derivirano od latinskog novae artes (nova znanja), vicarska farmaceutska transnacionalna kompanija nastala 7. oujka 1996. do tada u povijesti najveim spajanjem kompanija Ciba - Geigy i Sandoza (Ciba je osnovana oko 1860. Geigu osnovan polovinom 18. stoljea i Sandoza je osnovana 1886. sa sjeditem u Baselu). Od svog osnutka Novartis spada u najbre rastue farmaceutske tvrtke u svijetu. U 2003. god. prodaja je porasla za 19 posto i iznosila je 24,9 milijardi USA dolara. Novartis kompanija zapoljava 78.500 ljudi i posluje u preko 140 zemalja svijeta, a svoje proizvode i usluge nude kroz farmaceutski odjel (Novartis Pharamaceutics) i odjel zdravstvene potronje (Novartis Consumer Health). S ulaganjem od oko 3,5 milijardi USA dolara u istraivanje i razvoj proizvoda za zatitu i poboljanje zdravlja i ivljenja Novartis se smatra vodeom u svijetu na tom podruju. U razdoblju od 2000. do 2003. god. lansirano je 11 novih lijekova. Reklo bi se da ova kompanija nije sluajno izabrala svoj naziv Nova znanja.

3. Na internacionalizaciji (globalizaciji) svjetske privrede

Na poetku dvadesetog stoljea sustavom trita bilo je pokriveno oko 10 ili 15 posto svjetske populacije. Tijekom sedamdesetih godina taj se udio popeo na priblino 40 posto. Danas se nalazimo na 90 posto.39

Suvremene nacionalne privrede izvozom rade za druge a svoje potrebe zadovoljavaju uvozom iz drugih zemalja.
Jedan dan vanjske trgovine u 2000-toj godini jednak je itavoj vanjskoj trgovini u 1979-toj godni40.

Novac i znanje putuju svijetom. Visoke tehnologije svijet su integrirale (WWW - World Wide Web) a ljudi i narodi u tom svijetu se individualiziraju. (Poslije drugog svjetskog rata u svijetu je bilo skoro etiri puta manje samostalnih drava.) Visoke tehnologije stvorile su globalno svjetsko gospodarstvo. Vri se internacionalizacija svjetske privrede. Nositelji tog procesa su globalne svjetske korporacije poznate jo pod imenom multinacionalne ili transnacionalne kompanije. Gospodarstvo u svijetu gubi svoja nacionalna, dravna, regionalna i kontinentalna obiljeja. Visoke tehnologije ogrom-

Usporedbe radi BDP Hrvatske iznosi oko 25 milijardi USA dolara. Transnacionacionalni elektronski gigant Philips u 2005. god. ostvario je vrijednost proizvodnje u iznosu 30,39 milijardi eura, a ista dobit iznosi 2,83 milijarde.

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Civilizacijski prevrat drutava koja su razumjela organizacijske prednosti kda

Sredstva za proizvodnju visokih tehnologija uzrokovala su i izazvala civilizacijski prevrat. Taj materijalni prevrat oitovao se u injenici to se strategije razvoja i proizvodnje drutva vie nisu temeljile na sredstvima proizvodnje klasinih tehnologija, makrofizike i makrofizikalnih sustava industrijskog drutva, na elektromehanikom uvidu u materiju i makromaterijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Strategije razvoja drutva temelje se na visokotehnolokim sredstvima proizvodnje na novom univerzalnom sredstvu rada (raunalu, koje nije samo raunaljka to posuenica kao da obuhvatnije odrie pa dalje koristimo na uobiajeniji naziv kompjutor) i na novom, nematerijalnom (materijalnom koliko je masa neutrina, valna duljina svjetlosti, elektronski prenoenom) predmetu rada koji je sadran u informaciji i znanju. Ovdje je vrlo vano istaknuti da kompjutor nije samo radno proizvodno sredstvo. Kompjutor radi samostalno, ali upravlja umjesto ljudi radom drugih proizvodnih sredstava. Najvee znaenje kompjutora sastoji se u tome to radi, ako mu ovjek nije puki posluitelj, "korisnik" ili "user", tovie, "luser" ili "gubitnik", u okviru i na principima znanstvene metodologije. Pored drugih funkcija prije svega kompjutor je istraivako sredstvo rada. Putem tih svojstava danas se u svijetu u kompjutoriziranoj privredi stvara preko 90 posto znanstvene informacije izvan dravnih sveuilita i njegovih instituta (integralna proizvodnja). Putem znanja ovjek vri strukturne promjene u organskoj i anorganskoj prirodi (materiji). Na tim strukturnim promjenama proizvodi se veliki broj kompozitnih, egzotinih i ostalih sintetikih materijala (deset milijuna novih predmeta rada) koji ranije nisu postojali. Proizvodnja drutva vie ne bi trebala zavisiti od tradicionalno limitiranih prirodnih sirovina. Proizvodnja drutva sadrana je u proizvodnji novog predmeta rada, na proizvodnji informacija i znanja. Novo osnovno sredstvo rada postao je kompjutor u kojeg se uselio moni umni zanstveni nain rada. Sa visokim tehnologijama nastupaju nove proizvodne snage drutva koje se temelje na demainizaciji, dematerijalizaciji i postbiolokoj proizvodnji drutva.
Evo to o premjetanju drutvene moi s proizvodnje materijalnih dobara iz prirodnih sirovina na proizvodnju informacija i znanja koje proizvode nova materijalna dobra, pie u svojoj knjizi Glavom o glavu ameriki znanstvenik Lester Thurow: Za sve praktine svrhe prirodni resursi ispali su iz jednadbe konkurentnosti. To to ih netko ima ne

znai da e postati bogat. To to ih nema nije zapreka da postane bogat. Japan ih nema i bogat je. Argentina ih ima i nije bogata.41 Na istom tragu razmiljanja prema Alvinu Toffleru proizvodnja drutva "Temelji se na idejama, informaciji, slikama, simbolima, rijeju na svemu onom to zovemo kulturom i znanjem i to ini samu osnovu razvoja... Ta suvremena revolucija mijenja nain proizvodnje bogatstva".42

Znanje koje se uselilo u visoke tehnologije postalo je odluujuim imbenikom gospodarskog razvoja. U visokotehnolokim proizvodima zanemarivo malo u trokovima proizvodnje sudjeluju energija, materijali i radna snaga. U proizvodnji ipova 98 posto sudjeluje znanje a 2 posto otpada na druge trokove.43 Slini su trokovi proizvodnje i u ostalim visokotehnolokim proizvodima. Jedan japanski amaterski fotoaparat tvrtke Olympus, Canon, Nikon, Sony ili Konica kota u prosjeku 500 dolara. Materijalna supstanca u tim aparatima je bezvrijedna i teka je nekoliko grama. Materijalna supstanca tih fotoaparata u kojoj je pohranjeno znanje, takoer je proizvod znanja (sintetiki materijali). Vrijednost tih fotoaparata sadrana je u znanju. Znanje postaje novi predmet rada. Jedan takav aparat vrijedi tri tone penice. V. Sria danas bi preraunao kako MS Office 2003 i Windows XP kotaju predinstalirani 1800 kuna u Hrvatskoj, a medij za njihov prijenos, 2 CD-ROM-a kotaju 2 kune te samo jo etiri kune papirno pakiranje. 1794 kn otpada na softver odnosno znanje. (Nizozemska je drugi poslije SAD-a izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svijetu). Zemlja koja ima dva puta manje i to slabijih poljoprivrednih povrina (polderi) i 4 puta vie stanovnika od Hrvatske, u stvaranju BDP poljoprivreda sudjeluje s 5, a industrija 26 posto vrijednosti. (1995.) Vrijednost materijalne proizvodnje u BDP u Nizozemskoj danas je znatno manja. U agrarnom drutvu BDP stvarala je poljoprivreda (jednostavne tehnologije), u industrijskom drutvu industrija (klasine tehnologije), a u informacijskom znanstvenom drutvu BDP stvara se u obrazovnoj i znanstvenoj industriji - stvara se u proizvodnji znanja (visoke tehnologije).
Primjera radi istiemo da se je u visoko razvijenim zemljama svijeta poljoprivredna proizvodnja zahvaljujui znanju poveala pet puta, a vrijednost te proizvodnje u BDP stalno pada i zanemarivo je mala (5 posto). Isti se trend javlja u industrijskoj proizvodnji materijalnih stvari i dobara, a mi strategije razvoja pogreno planiramo na toj proizvodnji. Modernija Hrvatska proizvodnja imala je samo dva takva proizvoda: Plivin Sumamed i Podravkinu Vegetu.

10

U vrijednosti ranijih proizvoda bilo je malo znanja, a puno materijalnih sastojaka. U vrijednosti novih proizvoda puno je znanja, malo je materijalnih sastojaka (prevrat).

Iz dana u dan cijena materijalnih proizvoda pada a cijena znanja raste. Sve vie razvijene zemlje jeftino uvoze proizvoae znanja (brain drain) a izvoze znanje i proizvode znanja kao skupi proizvod. Na tragu izloenog evo to o znaaju informacija i znanja John Naisbitt pie u svojim Megatrendovima:
Novi izvor moi nije novac u rukama nekolicine, nego informacije u rukama veine44

proizvedu patenata (1773) od navedenih vodeih zemalja Zapadnog svijeta (795). Japan i Juna Koreja masovno proizvode znanja i materijalna dobra jer u tim zemljama vlada integralna proizvodnja drutva. Visokotehnoloka proizvodnja drutva stoji u uzajamnom odnosu sa znanstvenom produkcijom i sa proizvdnjom BDP-a.
Prema statistikim podacima UN Japan je 1949. god. po stanovniku imao 100 dolara. Jugoslavija u toj istoj godini imala je 145 dolara, Austrija 216, Grka 128, Italija 235 dolara47.

Japan je od Evrope preuzeo svu proizvodnju po emu je ona bila poznata. Europa se dri veinom svojih klasinih tehnologija, elektromehanikih sredstava za proizvodnju, materijalne proizvodnje stvari i dobara te svog prevladanog industrijskog usmjerenog politehnikog obrazovnog sustava. Zbog toga je Europa postala kontinent u razvoju. Zadnjih 25 godina Europa je u visokotehnolokoj proizvodnji drutva otvorila samo 4 milijuna radnih mjesta. Amerika u istoj proizvodnji otvorila je 57 milijuna. Visoke tehnologije otvaraju vie novih radnih mjesta od naputenih starih radnih mjesta klasinih tehnologija. U to se dakako ubrajaju sve sofisticirane visokom tehnologijom podrane usluge (koje dakako koristi i suvremena medicina) i svi oni prihodi koje danas donosi tzv. kulturna (multimedijska, hipermedijska) "industrija". U deviznim rezervama Japan raspolae sa 700, a Kina sa 609,9 milijardi amerikih dolara. Kina je u 2004. godini svoj BDP poveala za 9,6%. Svjetska sredstva informiranja prenijela su vijest (travanj 2006.) da je Kina sa 804 milijarde dolara postala prva zemlja svijeta u zalihama deviznih rezervi, a da je u 2006-oj imala rast BDP-a od 10,7 posto. Bogate su one zemlje u svijetu koje su svoju proizvodnju drutva usmjerile na proizvodnju znanja. U visokorazvijenim zemljama svijeta BDP stvara se u proizvodnji znanja u obrazovnoj i znanstvenoistraivakoj industriji, stvara se u informacijskoj pismenosti stanovnitva. U nastavnom planu osnovne kole informatika nije zastupljena a rad sa kompjutorom smjeta se u sadraj klasine (uredske) pismenosti.
Japan je 1995 g. u propulzivnim gospodarskim granama prijavio 72.238 patenata, a SAD i SR Njemaka prijavile su zajedno 22.448 patenata45. Pet godina poslije, 2001. navodimo pet vodeih zemalja u proizvodnji znanja (patenti) na milijun stanovnika: Japan godinje proizvede 994, Juna Koreja 779, SAD 289, vedska 271 i Njemaka 235 patenata.46 Zahvaljujui obrazovnom

Kada je Yonia Masuda 1971. god. prezentirao japanski Plan za informacijsko drutvo: nacionalni ciljevi do 2000. god. pretvorio je u kratkom roku svoju zemlju u prvu tehnoloku i gospodarsku zemlju svijeta. Proizvodnja agrarnog drutva trajala je 10.000 godina, industrijskog drutva 200 godina, a temelji informacijskog znanstvenog bogatog drutva mogu se izgraditi u vrmenu od 8 do 10 godina (Koreja, Irska, Kina itd.). Grad Bangalore u Indiji prije 10 godina poeo je proizvoditi softverske proizvode, a danas godinje izvozi u druge zemlje svijeta softverskih sadraja 8 milijardi dolara. U tom je gradu u veljai 2007. odrana Internacionalna konferencija o Semantikom Web-u i digitalnim knjinicama.48
Hrvatska jo uvijek ima uvjete krenuti tim putem.

Svjetska banka o gospodarstvu u svijetu za 2003. god. iskazivala je slijedee podatke:

Najvee gospodarstvo i dalje je ameriko s ukupnom vrijednou roba i usluga od gotovo 10,9 bilijuna dolara, SAD predstavlja 30 posto svjetskog gospodarstva... Drugo mjesto na ljestvici dri gospodarstvo Japana, vrijedno vie od 4,3 bilijuna dolara, ili oko 12 posto svjetskog BDP-a. Za SAD-om i Japanom slijedi Njemaka sa BDP-om vrijednim 2,4 bilijuna dolara to je oko 7 posto svjetskog gospodarstva, pa Velika Britanija, iji BDP iznosi 1,8 bilijuna dolara te Italija iji BDP dosee gotovo 1,5 bilijun dolara. Sedmo mjesto dri najmnogoljudnija zemlja na svijetu - Kina, s BDP-om vrijednim 1,4 bilijuna dolara. Najvea zemlja svijeta - Rusija, po veliini gospodarstva nalazi se tek na 16. mjestu, tovie s BDP-om neto veim od 433 milijarde dolara, 150 milijunska Rusija je u gospodarskom smislu manja od 15 milijunske Nizozemske, iji je BDP prema podacima Svjetske banke, 2003. dosezao 512 milijardi dolara.49

sustavu Japan i Juna Koreja dva puta vie

U gospodarstvu Japana nije uzeta proizvodnja i ostale gospodarske aktivnosti koje se nalaze u drugim zemljama svijeta.

11

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Skoro 10 puta BDP Japana vei je od ruskog proizvoda. Vrijednost BDP Japana dva puta je vei od BDP SR Njemake i Velike Britanije zajedno. Njemaka je dugo bila zadovoljno uspavana svojim gospodarskim udom kojega je postigla u okviru klasinih tehnologija industrijskog drutva. U toj injenici nalazi se izvor krize njemakog drutva (preko 5 milijuna radno sposobnih graana je nezaposleno). Visoki BDP u Nizozemskoj iskljuivo je posljedica vezana uz obrazovni sustav koji je opremljen visokim tehnologijama i uenju novih znanja u njima. Nizozemska je jedina zemlja u Europi ije vlade strategije razvoja zemlje zadnjih 25 godina temelje na informatizaciji drutva.
U visokorazvijenim zemljama svijeta preko 90% znanstvene informacije stvara se u integralnoj proizvodnji drutva izvan sterilnog, elitnog, zatvorenog dravnog sveuilita. U pretpovijesti ljudskog drutva (agrarno i industrijsko drutvo) proizvodnja se je temeljila na materijalnom predmetu rada, proizvodnji stvari i dobara, a u informacijskom znanstvenom drutvu proizvodnja se temelji na nematerijalnom predmetu rada, na irenju, primjeni i proizvodnji relevantnih informacija i znanja. Promjena predmeta rada u proizvodnji izazvala je ogromne promjene u drutvu. U zadnje vrijeme tu politiku slijedi Finska, Irska, Portugal i Slovenija. Hrvatska se esto i zamarajue bavi sama sa sobom i sa svojom patolokom prolou koju je pametni i kulturni svijet definirao i odbacio kao civilizacijski otpad (boljeviki unitarni komunizam i nacifaistiko ustatvo). Hrvatska se ukljuuje i meu one zemlje koja u odreenom iako malom dijelu omladine nee zazirati niti od nacifaistikih programskih poruka, naravo opet u jednom dijelu njihovu stilistiku valja vieznano i upravo komplementarno, a nikako doslovno tumaiti.

Najbogatija tvrtka u svijetu Microsoft (proizvodnja programske podrke) posjeduje trinu vrijednost u iznosu od 401,6 milijardi dolara. Od toga materijalna vrijednost imovine iznosi samo 1,6 milijardi dolara. U drutvenoj proizvodnji virtualni (prividni) svijet pobjeuje materijalni. U tom svijetu stvaraju se tri etvrtine bruto drutvenog proizvoda. Najbogatiji ljudi u svijetu nisu vie proizvoai materijalnih stvari i dobara. Njihova mjesta preuzeli su proizvoai informacija i znanja. Brzi gospodarski i svaki drugi razvoj proizvodnje drutva u Irskoj, Finskoj, Portugalu i u novije vrijeme u Sloveniji iskljuivo je vezan samo za novi informacijski znanstveni obrazovni sustav (prijelaz sa fizikog na misaoni, umni, znanstveni nain rada sadran u informacijskoj pismenosti), prijelaz iz zemaljskog materijalnog prostora u kibernetiki proizvodan prostor i virtualnu stvarnost. Naravno, danas i uz Joichi Ita51 moramo utvrditi kako su i u toj digitalnoj stvarnosti trendovi periodino morali pokazivati da nije ovjekov cilj konzumacija digitalnih sadraja koje bi korporacije postavivi se izmeu, za profit nudile nego ipak i uvijek komunikacija jednog ovjeka s drugim...
Informacijski znanstveni obrazovni sustav prua znanja pomou kojih ovjek vri djelatno samoostvarenje i samozapoljavanje. Zapoljavanje stanovnitva i rast BDP-a sadran je i izvire iz tog obrazovnog sustava (informacijska pismenost). Proizvodnja suvremenog drutva u globalu vie se ne obavlja u materijalnoj proivodnji stvari i dobara. U svojoj proizvodnji drutva Hrvatska ne ide tim putem. Prije 30 godina, kada Japan i ostali pametni svijet, naputa klasine tehnologije i materijalnu proizvodnju stvari i dobara industrijskog drutva biva drava i Hrvatska u njoj bila je najvee gradilite klasine industrije u Europi. Gradili smo svijet koji je ve tada bio mrtav. (O tim

Pored promjene predmeta i sredstva rada, visokotehnoloka proizvodnja donosi sa sobom i drugaiji nain proizvodnje drutva i drugaije odnose u tom drutvo. Proizvodnja drutva se obavlja u obiteljskim i drugim poduzeima male, sve vie individualizirane privrede. Nastupa nova horizontalna struktura drutva. U tim uvjetima ovjek ne moe sam sebe iskoritavati jer ne radi za drugog ovjeka. Visoke tehnologije u informacijskom znanstvenom drutvu postupno dokidaju fiziki i svaki zatupljujui rad radi kojih je uspostavljan najamni radni odnos i klasnu struktura drutva.
Tehnologija je temeljna dimenzija drutvenih promjena50, tvrdi u Hakerskoj etici Pekka

Himanen. Visoke tehnologije promjenile su strukturu i pojam bogatstva.

promjenama u nainu proizvodnje svjetsku je javnost upoznao Daniel Bell davne 1952. godine. Tada je u SAD preko 50 posto radnika bijelih ovratnika radilo ve izvan materijalne proizvodnje stvari i dobara plavih ovratnika.) U nas je vrena pogubna reforma obrazovanja u kojoj je 70 posto populacije moralo u obrazovnom sustavu upisati struna zvanja u materijalnoj proizvodnji koja je izgubila primat u stvaranju bruto drutvenog proizvoda i zaposlenost stanovnitva u toj proizvodnji. U to isto vrijeme u SAD-u i ostalim visokorazvijenim zemljama preko 70 posto radno aktivnog stanovnitva bilo je zaposleno u dematerijaliziranom e-Business gospodarstvu, preteno u poduzeiam male privrede. U to isto vrijeme svijetom krui bauk bijelih ovratnika i visokih tehnologija: Bella, Fourastiea, Kahna,

12

Longrana, Dragievia, Evansa, Cipre, Tofflera, Druckera, Naisbitta, Masude, Matsuhite, Thurowa, Tourainea, Lyotarda, Halla, Schreibera, Castellsa i drugih znanstvenika a nae znanstvene i visokoobrazovane ustanove ne idu u susret svijetu visokih tehnologija koje nastupaju. Ne otvaraju prostor za politiko usmjeravanje i politiko organiziranje subjektivnih faktora u pravcu izgradnje postmodernog drutva. Od tog vremena od zemlje iji se BDP godinje uveavao 10 do 15 posto zbog pogrenog postavljanja i voenja drutva nastupila je drutvena kriza koja traje do naih dana. Obrazovanje uenika temeljilo se na posebnim strunim, uskim, bezvrijednim znanjima koja brzo zastarijevaju, i koja se vie ne nalaze u visokotehnolokim sredstvima drutvene proizvodnje. (Promaena investicija. Buling. Razbijanje kolskih prozora... Prijenos nezadovoljstva na nedunu okolinu. Gotovo 6 milijuna neopravdanih izostanaka u srednjim kolama Hrvatske52.)

Obrazovni sustav u visokim tehnologijama

Skladno iznijetom, visokim tehnologijama koje izazivaju este tehnoloke smjene, drutvenoj proizvodnji vie ne odgovara politehniki obrazovni sustav sa svojim ciljevima obrazovanja i pripadajuom strukturom znanja te velikim brojem strunih zvanja za materijalnu proizvodnju stvari i dobara. Jer se bruto drutveni proizvod vie ne stvara u toj proizvodnji nego u obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti. Drugi je razlog to visoke tehnologije u integralnoj proizvodnji drutva dokidaju drutvenu i tehniku podjelu rada. Drutvena reprodukcija koja se obavlja sa sredstvima proizvodnje visokih tehnologija moe funkcionirati ukoliko se znanje kao osnovni resurs i bogatstvo naroda nalazi u posjedu svih graana drutva. U visokotehnolokom razvijenom drutvu bogatstvo se ne iskazuje u posjedovanju materijalnih dobara, koja su neupitna i irelevantna u slobodnoj razmjeni materije sa prirodom, nego u posjedovanju znanja. Suvremena znanost prua mogunosti da svim ljudima na planeti Zemlji osigura autentine ljudske potrebe.
Prema jednom istraivanju u okviru Ujedinjenih naroda nove visokotehnoloke proizvodne snage drutva mogu osigurati ivot na planeti Zemlji za 12 milijardi ljudi. Europska unija svojim farmerima kada se javljaju vikovi proizvodnje isplauje pripadajui dohodak pod uvjetom da ne obrauju zemlju jer uvanje poljoprivrednih proivoda iziskuje vee izdatke. eka vlada zbog rodne godine predlae da se vikovi ita upotrijebe kao gorivo za proizvodnju struje u termoelektranama. Prema studiji Agronomskog fakulteta u Zagrebu Hrvatska bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi. Danas Hrvatska zbog pogrene privatizacije i drugih mjera uvozi hrane za 1 milijardu i 400 milijuna dolara. Selo propada a grad nema hrane. U globalnom drutvu problem se nalazi u raspodjeli znanja u kojoj 13 posto stanovnitva razvijenog dijela svijeta raspolae sa 90 posto znanja i bruto drutvenog proizvoda. Nekontrolirana sjea uma izazvala je irenje pustinja (klimatske promjene). iri se pokret plantanog uzgoja autohtonih uma, tako da danas 20% potrebne drvne mase zahvaljujui znanju i to samo sa 3% povrine pod umama plantanog je podrijetla.

Mnogoljudna Kina i Indija, zemlje koje strategije razvoja drutva utemeljuju u virtualnoj stvarnosti na putu su da ponovno brzo vrate vodeu ulogu u svijetu, koju su ranije imale. Za razliku od zapadnog civilizacijskog kruga u kojem su vrijednosti sadrane u materijalnim dobrima (protestantska etika) u istonih naroda na prvom mjestu vrijednost je sadrana u mudrosti i znanju.
Prema Forbesu (asopis u SAD-u za gospodarska pitanja) najbogatiji ljudi u svijetu nisu

13

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

proizvoai materijalnih dobara, nego proizvoai informacija i znanja.

Na njihovom se elu po vidljivim prihodima ve dvanestu godinu zaredom (50 mlrd. dolara) nalazi poznati magnat Bill Gates. Imovina osnivaa Googlea Eric Schmidta, Larry Page i Sergey Brina u dionicama penje se na 33,6 mlrd US dolara. Rezultati ogromnog bogatstva i svojine kojom raspolae Bill Gates u uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva sve vie poprimaju obiljeja drutvene svojine koju svjetska ekonomija jo pravilno ne razvrstava (otud i prekomjernost bogaenja (vidjeti: vrste vlasnitva Dragievi53). Znanstvena informacija to se vie upotrebljava (troi) raste joj cijena jer stvara nove spoznaje, a materijalno dobro to se vie koristi pada mu cijena. Za razliku od materijalnog dobra (proizvoda) znanstvenu informaciju moe koristiti mnotvo ljudi u isto vrijeme i to na razliitim mjestima. Visoke su tehnologije putem znanja u obiteljskim i drugim poduzeima male i velike privrede omoguile ovjeku slobodnu razmjenu materije s prirodom. U drutvenoj proizvodnji nude ovjeku vie mogunosti samoostvarenja uz silnu promjenjivost kda koji na neoekivani nain mijenja mogunosti postojee infrastrukture, s time miljenja, autorstva i rada te drugih zakona (Lessig54). Web tehnologije, kiberprostora zasnovane kao novi sloj Interneta, koje je potakao i putem W3C World Wide Web konzorcija nadahnuto sinkronizira i inovira vie puta odlikovan europljanin Tim Berners Lee (upravo potiui umreavanje ka novom stadiju, boljem meustrojnom povezivanju podataka (tzv. Semantikom Webu, predlaui Web science (http://www.webscience.org). U svojem govoru-svjedoenju pred Kongresom SAD o budunosti World Wide Web-a, odgovarajui na upite Podkomiteta za telekomunikacije i internet (Subcommittee on Telecommunications and the Internet) istakao je znaaj i univerzalnost Web infrastrukture nad televizijom lokalnih dosega, telefonijom ili prometnicama55). Mnogi skupi ili tek planirani projekti pljotimice padaju i moraju se napustiti radi neudruivosti sadanje, a jo vie budue (vidjeti npr. odustajanje FBI od etirigodinjeg projekta informatizacije56). Uz koncepte otvorenosti normi tehnologije Interneta koju istie Timoty Berners Lee, uz ekonomiju dijeljenja, Creative Common licence57, uz otvoreni pristup znanju, otvoreni pristup softverskom kodu - Open Source - gotovo pokretu i njegovu velikim dijelom nenaplatu koritenja koja je dominantna na Web serverima svijeta inovatori vide budunost ljudske komunikacije i na takvoj komunikaciji razvoja drutva.
Vie od 68% (prema Netcraft58) Web sjedita

Primjenom distribucije Linuxa u obrazovnom sustavu panjolske pokrajine Extremadura, uz sufinanciranje Europske komisije, ostvarena je uteda od 30 milijuna eura, navodi Luis Casas Luengo, direktor organizacije za razvoj znanosti i tehnologije (FUNDECYT).59

na Internetu koristi Apache server razvijan na principu idejnih doprinosa a ne borbe za radnu poziciju u funkciji osobnih interesa.

Meutim i mnogi na koncepciji Linux jezgre zasnovani operacijski suatavi u svojim instalabilnim a neki od njih i u tzv. "live" distribucijama sve su prisutniji i na stolnim raunalima zemalja diljem svijeta. Poznati i cijenjeni su pod raznim nazivima "Red Hat" (ovaj sa nevelikom licencnom cijenom), "Knoppix", "Fedora", "Mandriva", "Ubuntu" "Edubuntu" te brojnim drugima). Najee neprepoznati od "dominantnih ekonomskih modela" (postoji jedino vijest da je Dravni ured za e-Hrvatsku osnovao radnu skupinu za izradu dokumenata vezanog uz upotrebu slobodnog softvera u Hrvatskoj) i Hrvatska udruga Linux korisnika (HULK) kao i brojni drugi pojedinci i zajednice samozatajno rade na hrvatskim lokalizacijama Linux upravljakih sustava, uredskih paketa, Web preglednika ("Firefox", koji je doivio eksplozivnu popularnost i postao jednim od primjera da sve korporacijsko nije i najbolje...). Rasprostranjenost proizvoda kao to je softver revolucionirala je radnu okolinu starih prethistorijskih drutvenih struktura. Plug and play informatizacija, kao i ekonomija dijeljenja koja zbunjuje konvencionalne ekonomiste, donijela je promjena vie od svih socijalnih revolucija koje su se desile u povijesti ljudskog drutva. irenjem i proizvodnjom novog znanja na krilima informatizacije iri se i umnoava individualizacija rada i proizvodnje u obiteljskim i drugim poduzeima male privede. ire se horizonti slobode u kojoj nestaje manualni fiziki rad i otueni najamni radni odnos. Iako virusi, crvi, spam vitlaju Internetom nastojei vratiti centraliziranu kontrolu, a razlike izmeu internetiziranih i onih drugih se produbljuju, tehnoloka jednakost sa sobom nagovjeuje i socijalnu jednakost koja se sastoji u difuznom, nemonopolnom irenju znanja (sjetimo se predavanja prvog informatiara znanja Hrvatske akademika Boe Teaka). Sastoji se u svugdje prisutnom znanju bez obzira na prostor i vrijeme. Svugdje prisutno znanje sa sobom donosi novi nain proizvodnje drutva sadran u poduzeima male privrede. Napominjemo da je mala privreda tehnoloki uvjetovana (umni rad). Mala se privreda ne moe uspjeno razvijati bez kompleksno informatizirane privrede materijalne proizvodnje velikih sustava. Masovna mala privreda sadri se u toj privredi i radi za tu privredu (Just in time). Veliki sustavi izvan drave kreiraju i svoje znanstvenoistraivake institute (Pliva je svoj razvila pa prodala za 35 milijuna kuna zajedno sa 150 zaposlenih istraivaa). Takav jedan institut imao je i Rade Konar) Prema ESOP zakonima u SAD-u radni ljudi i graani postupno postaju suvlasnici (dionice) u

14

poduzeima srednje i privrede velikih sustava. Dionice koje se dobivaju putem ESOP zakona stubokom se razlikuju od starih dionica. Ove dionice donose sa sobom novi drutveni odnos i novu strukturu drutva jer radnici postaju vlasnici sredstava za proizvodnju u tim poduzeima. U ovom sustavu graani se spajaju sa sredstvima proizvodnje i rezultatima proizvodnje bez ikakvog posrednitva. Jo jednom istiemo da se demokratizacija i socijalizacija drutva (e-Government) obavlja bez usluga mafiokracije , jer dobro standardizirana informacija tehnoloki izmeu sebe i korisnika ne treba nikakvo posredovanje.
Informacije ne moraju putovati preko hijerarhijskog vrha.60

poduzea male privrede u kojima ovjek radi za sebe a ne za drugog ovjeka.

U globalnom drutvu znanje kao osnovni predmet rada preko tehnoloke jednakosti obrazovnih mogunosti postaje zajednika svojina.61Jednostavna arhitektura, umrei-

vost, proirivost, tolerantnost, besplatnost ili jeftinost, jednostavnost, snaga ali i zabavnost, otvoreni standardi Web-a 1.0, 2.0, 3.0, sazvali su u veljai 2007. predstavnike e-Governmenta na Europski W3C simpozij o sadanjem stanju vladinih servisa, otvorenih standarda i utjecaju Web-a na drutvo.62
Od vlada se traila integraciju e-Government sustava u aktualnu Web infastrukturu (XML Signature+XHTML). Trai se podrka multimodalnosti, mobilnom Web-u, internacionalnosti (I18N) i dostupnosti ljudima sa komunikacijskim potekoama (to smo svi mi u nekim situacijama, npr. kada zaboravima naoale, na prezentaciji i sl.), jednom rijeju: trai se podrka dostupnosti za sve. Trailo se da e-Government eksperti budu ukljueni kako bi usmjeravali specifikacije koje oni trebaju unutar W3C. Vlade bi trebale pomoi u definiranju otvorenih IST normi i pratiti koncepte autorskih prava za W3C-ove specifikacije koje ve ionako podravaju suradnju putem Web-a. e-Government bi trebale razmatrati i usvajati W3c tehnologije kao visokotehnoloka pomagala ukljuujui rjeenja za privatnost, dostupnost, kvalitetu, sigurnost i znaenjsko opisivanje i koritenje podataka.

Ovaj proces postupno dokida najamni radni odnos i klasnu strukturu drutva, stvarajui uvjete samoostvarenja svih graana u drutvu u obiteljskim i ostalim suvlasnikim poduzeima male i velike privrede (radnika participacija i samoupravljanje). U tranzicijskim zemljama jedino su Slovenci i esi izvrili privatizaciju drutvene imovine sukladnu visokotehnolokoj individualiziranoj proizvodnji drutva. Usuglaeni odnosi u proizvodnji povoljno djeluju na poveanje BDP u tim zemljama. U tim poduzeima i u tim uvjetima vlasnitva ovjek ne moe sam sebe iskoritavati. Osobni i drutveni interesi dovode se u mogui sklad. Priroda i nain drutvene reprodukcije informacijskog znanstvenog drutva ide u tom pravcu da sve graane na planeti Zemlji promovira u pripadnike srednje klase graanskog drutava (bogato drutvo).
Billu Gatesu je interes da proda to vie svojih informacija i da stvara nove informacije. On tvrdi da mu prijeti bankrot ukoliko u vremenu od 18 mjeseci ne stvori nove informacije i nova znanja. Svoje bogatstvo temelji na to veem i irem plasmanu svog proizvoda informacija i znanja.

irenjem znanja iri se i individualizacija ljudskog rada, uveava se broj obiteljskih i drugih suvlasnikih poduzea male privrede. Slobodnom razmjenom materije sa prirodom ljudsko drutvo u svojoj strukturi iz dana u dan sve vie poprima horizontalna (umreena, a ne hijerarhijska) obiljeja. Besplatni, Open Source operacijski sustav Linux uvodi tehnoloku jednakost i zajedniku svojinu u predmetu rada za sve lanove globalnog svjetskog drutva. Linux sustav i drugi Open Source programi u proizvodnji drutva potiskuju privatnu i drutvenu svojinu. Informacije i znanje u visokotehnolokoj proizvodnji drutva ostvaruju veu socijalizaciju od tradicionalnih socijaldemokratskih, socijalistikih i komunistikih partija u svijetu. Proizvoai informacija i znanja u visokotehnolokoj proizvodnji drutva najvei su promotori obiteljskih i ostalih

Ovaj nain drutvene proizvodnje proizvodi nova znanja i novo znanstveno horizontalno drutvo (drutvo u kojem je glavni resurs i predmet rada znanje a ne materijalno dobro). Upravo zbog toga u ekonomiji znanja razvijenost jedne zemlje mjeri se: postotkom zaposlenosti radno aktivnog informacijski pismenog stanovnitva u dematerijaliziranom gospodarstvu tercijarnih zanimanja brojem godinje otvorenih obiteljskih i ostalih poduzea male individualizirane e-Business privrede na 100 radno aktivnih stanovnika (deteritorijalizacija obrazovanja, rada i proizvodnje); u SAD-u je zadnjih 25 godina otvoreno

57 milijuna novih (drugaijih) radnih mjesta preteno u obiteljskim poduzeima male privrede. U Europi je otvoreno samo 4 milijuna takvih radnih mjesta; u SAD-u se otvara vie novih radnih mjesta od zatvorenih starih radnih mjesta klasinih tehnologija; 9 milijuna preteno obiteljskih i drugih poduzea male privrede otvorile su ene - u njima je zaposleno 27 milijuna ljudi, u prosjeku tri radnika u poduzeu. U SAD-u BDP uveava se godinje izmeu 4 do 5 posto, u Kini 8 do 9 posto, Indija 10 do 11 posto, a Europa okovana zakonima godinje uveava BDP 1 do 2 posto.

postotkom poduzea velikih sustava iji su vlasnici

zaposleni radnici tih poduzea (ESOP zakoni u SAD-u koji mijenjaju strukturu i odnose u drutvu) postotkom zaposlenosti radno aktivnog stanovnitva u radnom odnosu na odreeno vrijeme (fleksibilna privreda zaposlenost vezana u obavljanju odreenog posla koji je vremenski ogranien i koji rui stalni radni odnos i radno

15

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

vrijeme u tom odnosu Uz tehnologije poput Interneta i mobitela moemo raditi gdje elimo i kad elimo."63 Zaposlenje je mrtvo. Vie ne moemo vjerovati u komad papira na kojem je pri vrhu naveden opis posla. Nova stvarnost trai znatno veu fleksibilnost."64 ) u naputanju rada kao prirodne i drutvene prisile (pretvaranje rada u slobodnu ljudsku djelatnost u kojoj ovjek radi za sebe a ne za drugog ovjeka) postotkom ljudi u radnom kontingentu koji komuniciraju na engleskom jeziku (Engleski je danas jezik broj jedan svjetske znanosti, informacijskog sustava i procesa globalizacije65) brojem mobitela i kompjutora na 100 stanovnika brojem inovacija, itd. Sa visokim tehnologijama (informatizacija drutva) nastupa novi cilj i ustroj obrazovanja koji je sadran u znanstvenom nainu rada, sistemskom znanju i holistikom obrazovanju. U tom radu nalaze se sasvim drugaiji spoznajni sadraji, spoznajni interesi i nastavna graa (znanje), koji pripadaju novom informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu. Polazite reforme obrazovanja i strategije razvoja drutva locirani su u izloenoj tvrdnji.
Kada je Yoneia Masuda 1971. god. nainio japanski Plan za informacijsko drutvo nacionalni planovi do 2000. god.66 u

drukiji nain uenja i obrazovanja (tutorska

aktivna nastava, koja se ostvaruje u radu sa visokim tehnologijama u digitalnom procesu - learning by doing) drukiji nain vrednovanja znanja (znanje i sposobnost istraivakog rada u radu sa visokim tehnologijama) drukiju ulogu nastavnika (nastavnik organizator nastave, tutor, medijator, skretniar, koji zajedno sa uenicima, studentima i graanima stalno ui, nastavnik koji je u isto vrijeme uenik i uitelj koji se ne stidi neznanja i uenik koji ne zamjerava na neznanju uvidi li u nastavnika aktualnost pristupa) drukiji permisivni suradniki odnos uenika, studenata i nastavnika (radna, ravnopravna, djelatna, slobodna suradnika istraivaka nastava u dvosmjernoj komunikaciji u kojoj svi sudionici ue) drukije planiranje i pripremanje nastave (individualizacija i diferencijacija nastave prema mogunostima i interesima uenika, studenata i graana) drukiji prostor za izvoenje nastave (prostor prilagoen tutorskoj, kabinetskoj Dalton-plan nastavi i nastavi koja se izvodi u kiberprostoru) drukije obrazovanje nastavnika (obrazovanje za nove ciljeve, ulogu i ustroj informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava obrazovanje za transpredmetnu informacijsku pismenost). Prema P. Druckeru i drugim amerikim znanstvenicima visoke tehnologije, integralno obavljaju proizvodnju drutva.

strategijama razvoja drutva prvo mjesto pripadastavio je proizvodnju informacija i znanja. U prioritetima ulaganja prema Masudi materijalna proizvodnja stvari i dobara smjetena je na posljednje mjesto. Sa takvim nainom rada obavlja se reprodukcija informacijskog znanstvenog drutva. U visokotehnolokoj proizvodnji drutva u novom cilju obrazovanja sadrane su strategije razvoja drutva (informacijska pismenost). Umni znanstveni nain rada sadran je u: sredstvima rada predmetima rada u radu sa visokim tehnologijama nainu drutvenog komuniciranja u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti svim porama osobnog i drutvenog ivota (The Network Society). Zbog izmijenjenog naina proizvodnje i znanja koje vlada u toj proizvodnji nastupa novi informacijski i znanstveni obrazovni sustav, koji se u svemu razlikuje od politehnikog dualistikog obrazovnog sustava. Informacijski znanstveni obrazovni sustav sa sobom donosi: drukije znanje i obrazovanje (vladavina sve vie obrazovanja za znanje a sve manje obrazovanja za zvanje, vladavina opeg cjelovitog novog sistemskog znanja - Cyber Education, e-Learning) drukije ciljeve obrazovanja (znanstveni nain rada u funkciji doivotnog obrazovanja) drukiji ustroj obrazovnog sustava (cjeloviti transpredmetni blok ustroj nastave)

U integralnoj proizvodnji drutva visoke tehnologije potiru sektorsko znaenje obrazovnog sustava, potiru obrazovanje kao dosadanji podsustav globalnog drutvenog sustava, jer se proizvodnja globalnog drutva obavlja u obrazovnoj i znanstvenoistraivakoj industriji. Sve ostale djelatnosti izviru iz te industrije. Materijalna proizvodnja stvari i dobara obavlja se bez ljudi. Ljudi su prebaeni u poslove u kojima je glavni predmet rada sadran u informaciji i znanju. Prijelaz iz materijalne u virtualnu proizvodnju drutva izazvao je masovnu tehnoloku nezaposlenost. Sve dosadanje mjere u Republici Hrvatskoj bile su neuspjene, jer zaposlenost radnog stanovnitva nije rjeavana u okviru virtualne stvarnosti (obrazovni sustav nije bio u funkciji zapoljavanja). U ovim uvjetima obrazovnom sustavu pripada prvorazredno znaenje, ne toliko u funkciji da stvara materijalna dobra koliko u funkciji da stvara djelatnu, humanu, odgovornu linost osuenu na slobodu koja e prema autentinim potrebama obavljati razmjenu materije s prirodom. U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje ovjeku je nametnuta velika obveza i odgovornost da izgradi samog sebe i da bude direktor samom sebi (vidi Hakerska etika i Karaoke kapitalizam). U obrazovnom sustavu klasinih tehnologija industrijskog drutva ovi poslovi bili su povjereni podsustavima obrazovanja i znanosti u statusu potronje. Visoke tehnologije oliene u proizvodnji

16

drutva, u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti globalno drutvo pretvaraju u obrazovni i znanstveni sustav (edukacijsko drutvo). U proizvodnji drutva od potronje, obrazovna i znanstvena djelatnost pretvara se u vladajui nain rada. U strategijama razvoja obzirom na prioritete poslova (u proizvodnji drutva prijelaz na obrazovnu i znanstvenu djelatnost) potrebno je znati, da globalno integriranje edukacijskog znanstvenog drutva dijeli u dvije faze (stupnja) i to: U prvoj fazi:

zvodnje ovjek definitivno u drutvenoj proizvodnji naputa fiziki, rutinski, manualni otueni najamni nain rada i proizvodnje. U visokotehnolokoj individualnoj proizvodnji drutva najamni radnik postaje slobodan ovjek, jer ne radi za drugog ovjeka (obiteljska i druga poduzea male privrede i suvlasnika dioniarska poduzea velikih sustava ESOP zakoni). U integralnoj proizvodnji drutva ukupna ljudska djelatnost svodi se na umni, znanstveni nain rada. Suvremena znanost vie se ne nalazi samo u znanstvenim i sveuilinim ustanovama. Suvremena znanost preselila se je u integralnu proizvodnju drutva u kojoj se stvara preko 90 posto znanstvene informacije (Japan). U tim uvjetima srednjovjekovno Sveuilite nee preivjeti. Budunost lei izvan klasinih obrazovnih sustava, izvan uionica. (Obrazovanje iz rada i uz rad - integralna proizvodnja, e-Education.)
Uenje na daljinu postaje sve rairenije. Tvrdi ekonomski mudrac Peter Drucker. kolska zgrada budunosti nee biti ni kola ni zgrada67 ,

prvo mjesto u integralnoj proizvodnji drutva

pripada obrazovanju (uvoenje mlade populacije u edukacijsko drutvo);

drugo mjesto pripada znanosti; tree mjesto pripada materijalnoj proizvodnji

stvari i dobara. Drugo i tree mjesto u funkciji je obrazovne djelatnosti. U drugoj fazi:

prvo mjesto pripada znanstvenoistraivakom

radu;

drugo mjesto pripada obrazovnom radu u kojem

jer cijeli prostor gdje obitava i djeluje ovjek postaje kolska zgrada i uilite (kiber prostor).
Prema podacima Amerikog ministarstva obrazovanja, izmeu 1,2 i 1,5 milijuna amerike djece u dobi od 7 do 16 godina ne pohaa nastavu u koli, nego se koluje kod kue. To je kolovanje sve bolje organizirano u odnosu na dravni kolski Koliki je znaaj sustav (home schooling).68 informacijske pismenosti i novog znanja u integralnoj proizvodnji drutva potvruje to i veliki francuski proizvoa automobila Renault omoguuje rad od kue: Sporazum o radu kod kue namijenjen je zaposlenicima, tehniarima, inenjerima i direktorima Renaulta s.a.s. Provodi se dobrovoljno i u dogovoru s nadreenim, od dva do etiri dana u tjednu uz minimalno jedan radni dan proveden u tvrtki. Sporazum se moe ponititi bilo kada s prethodnom najavaom od najmanje mjesec dana. Djelatnik koji radi kod kue zadrava individualna i kolektivna prava koja su na snazi u tvrtki. Neophodna oprema za rad od kue podrazumieva prijenosno raunalo, ADSL vezu, ergonomsko sjedalo.... a sve trokove snosi Renault. Taj je sporazum potaknut najnovijim tehnolokim napretcima koji omoguuju nove naine organizacije posla, a djelatnicima pruaju mogunost boljeg usklaivanja poslovnog i obiteljskog ivota.69

sveuilite postaje nervni sustav i krvotok informacijskog znanstvenog drutva (znanstveno drutvo koje nastupa ustrojava se na sveuilini nain - otvoreni obrazovni sustav, primjer Juna Koreja); stvari i dobara.

tree mjesto pripada materijalnoj proizvodnji

U drugoj fazi, drugo i tree mjesto u funkciji je znanstvenoistraivakog rada. Informacija i znanje kao novi vladajui predmet rada pretvorili su globalno drutvo u obrazovni i znanstveni sustav. Formalni kolski sustav u visokotehnolokoj integralnoj proizvodnji postaje nervni sustav u tom drutvu (otvoreni obrazovni sustav). kola i kolski sustav nisu vie jedine ustanove uenja i obrazovanja. U integralnoj proizvodnji drutva novi obrazovni sustav postaje centar sveukupne drutvene moi. Rad i visokotehnoloka proizvodnja pruaju vee mogunosti uenja i obrazovanja od tradicionalnog, verbalnog i papirnatog obrazovnog sustava. (learning by doing). U integralnoj proizvodnji drutva viestruko je uveana uloga i znaaj novog informacijskog, znanstvenog obrazovnog sustava. Ispod njegova ogrtaa obavlja se ukupna reprodukcija novog slobodnog drutva ujedinjenog ovjeanstva. Sredstva za usavravanje znanja, na prvom mjestu ona namijenjena informacijskoj infrastrukturi i strukturi znanja sadranim u kiberprostoru i virtualnoj stvarnosti, u institucijama drutva moraju se godinje koristiti i vidjeti, ne smiju biti stopljena u investicije odravanja ili materijalne proizvodnje. Sa visokotehnolokim sredstvima proi-

U Indiji milijun i pol ljudi radi (teleworking) za tvrtke u SAD-u, a u samom SAD-u svaki trei istraiva u institutima je Indijac. Obrazovni sustav u Indiji obrazuje najbolje strunjake visokih tehnologija. "Indija je posljednjih petnaestak godina postala

17

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

svjetska gospodarska sila, a mnogi predviaju da e 21. stoljee biti stoljee Indije."70 Uz ove, idu i slijedee tvrdnje. U visokotehnolokim proizvodnim snagama drutva uenje i obrazovanje moe se postii samo u radu sa tim tehnologijama. Naputa se jednosmjerna monoloka papirnata komunikacija, a znanje i sposobnost rada moe se postii samo u visokotehnolokom digitalnom radnom procesu. U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva i dvosmjerne komunikacije mijenja se uloga kole. Obrazovni sustav u budunosti bit e sliniji vojnim tabovima u kojima se prikupljaju, stvaraju, usmjeravaju, provjeravaju, preporuuju i distribuiraju informacije i znanja. Ovdje treba naroito istaknuti da se znanstveno drutvo u svojoj integralnoj proizvodnji ustrojava na sveuilini nain (prikupljanje, irenje, primjena i stvaranje novih informacija i znanja). Takav razvoj znanosti izaziva este tehnoloke smjene. Nove tehnologije poveavaju uinkovitost proizvodnje i opstanak u otvorenoj globaliziranoj trinoj proizvodnji drutva. Sa starim tehnologijama odlazi staro znanje, sa novim tehnologijama nastupa novo znanje. U estim tehnolokim smjenama postavlja se pitanje u obrazovnom sustavu i integralnoj proizvodnji drutva koja znanja, sposobnosti i vjetine - gdje, kada, koliko, kako i to treba uiti?
Na politehniki elektromehaniki obrazovni sustav umjesto znanja informacijske pismenosti (nova znanja) polaznicima prua bezvrijedna prevladana znanja stare pismenosti, koja uveavaju tehnoloku nezaposlenost i beznae mlade generacije. Ova pojava zaista nije svojstvena mladom biu, ona se nalazi u drutvu, sustavu i nastavniku. Ugledni slovenski pedagog Vladimir Schmidt a i teoretiari uenja programirnih jezika tvrde da je staro znanje gore i opasnije od neznanja. Uenike i studente zahvaene jo klasinim sustavom obrazovanja, orijentirane takvom cjelovitom znanju i odgovornosti ve i sada i odmah, valja podravati, "izvlaiti ih" i omoguiti im napredovanja a ne izbacivati ih ili iskljuivati iz obrazovnog sustava radi mogue negativne ocjene u nekom predmetu. Sve drugo imat e za posljedicu regrutiranje poluobrazovnih pripadnika kriminalnim skupinama. Nepoznavanje informacijske pismenosti u 21. stoljeu jednako je nepoznavanju abecede u 20. st. Bez tog znanja pojedinac i nacija ne mogu se ukljuiti u nove proizvodne snage drutva i u svijet globalnih komunikacija. U uvjetima tehnoloke jednakosti novi svijet je jedinstven, a informacijska pismenost pripada svima. Informacijsko opismenjavanje naroda prvi je zadatak vlasti.

Prema prvoj definiciji nepismena je osoba koja

ne zna itati i pisati.

Prema drugoj osoba je nepismena ako nema

zavrena etiri razreda osnovne kole osoba koja nije informacijski pismena, odnosno koja se ne zna sluiti raunalom, bez obzira na struno zvanje i akademske titule Prema izvorima istih organizacija nepismena je ona osoba koja nije informacijski pismena, koja se ne zna sluiti informacijom (informacijske znanosti), koja ne zna razmiljati o informaciji u okviru odreenih pravila (znanstveni nain rada i miljenja znanstvena metodologija), koji ne zna kvantificirati informaciju (matematika, statistika) i koja ne zna razmijeniti informaciju sa pismenim ljudima svijeta (engleski jezik). U razvijenim zemljama u obrazovnom sustavu engleski vie ne spada u strane jezike. Zbog vanosti u globalnom drutvu, htjeli mi to ili ne, engleski se izjednaava s materinjim jezikom. U obrazovnom sustavu tih zemalja engleski postaje obvezatni, a ne izborni predmet. Drugi strani jezik postaje izborni predmet. Ovo su prioritetne odrednice i obrazovno znanstveni sadraji na kojima se zasnivaju nastavni programi i planovi svih stupnjeva obrazovnog sustava, jer se ukupna nastava i proizvodnja drutva izvodi i usvaja na informacijski znanstveni nain. Ovi predmeti uz hrvatski jezik i biologiju ine skupinu temeljnih predmeta u novom informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu. Spoznaje, znanje i sadraj ovih predmeta ispunjavaju i tvore nove proizvodne snage informacijskog znanstvenog drutva. Oni su temelj drutvene proizvodnje te masovnog zapoljavanja i samozapoljavanja u novim proizvodnim snagama informacijskog znanstvenog drutva koje nastupa (Irska). U ovim okvirima validnosti znanja treba vriti programiranje nastave, a ne na mehanikoj koliinskoj redukciji nastavnih sadraja u prevladanom politehnikom obrazovnom sustavu klasinih tehnologija industrijskog drutva kakvu zahtjeva akademik Paar sa 350 suradnika, a pogreno provodi Ministarstvo znanosti, prosvjete i porta. U takvim pogrenim mjerama gube se vrijeme, ljudi i ogromna financijska sredstva. Cilj suvremenog obrazovanja nije toliko nagomilavanje pozitivnog znanja u glave uenika, studenata i graana za struno zvanje. Cilj suvremenog obrazovanja je pruiti uenicima, studentima i graanima znanja za znanje, sposobnosti, vjetine, stavove i navike da se brzinom misli mogu sluiti ukupnim ljudskim znanjem. Ova nastava je mnogo tea od naturene, s pozicije vlasti, predavako ispitivake kole. Ovdje je potrebno ponovo rei da se sa praznom glavom ne moe misliti i raditi ali je sasvim sigurno da ta glava mora biti ispunjena sa drugaijim znanjem. Cilj promjena u obrazovanju nije sadran u rastereenju gradiva koje se prua uenicima i studentima. Cilj promjena sastoji se u tome da uenicima, studentima i graanima ponudimo

Prema treoj aktualnoj definiciji nepismena je

Potrebno je uoiti kako se mijenja pojam i definicija nepismenosti. Prema specijaliziranim organizacijama Ujedinjenih naroda nepismenost se u svijetu definira na tri naina:

18

pristup i novo nastavno gradivo sadrano u informacijskoj pismenosti i to na sasvim drugaiji djelatan nain, prema njihovim interesima i sposobnostima koje e vlastitim naporima uz pomo nastavnika usvojiti. U masovnoj, industrijskoj, prevladanoj, neugodnoj, represivnoj dravnoj, zakonima ograenoj, pasivnoj koli u kontrastu prema svijetu koji se otvara prema slobodi i ljudskom dostojanstvu dogaaju se nasilne i kriminalne radnje (pa i masovna ubistva). U anglosaksonskim zemljama neuspjeh u procesu nastave ne pripisuju se toliko uenicima i studentima koliko sustavu i nastavnicima. Politehniki obrazovni sustav nainima pristupa uenju i sadrajima starog znanja ubija elju uenika i studenata za stjecanjem novog znanja. Ne razvija u dovoljnoj mjeri odgovornost u buduoj primjeni svog znanja. Naturena, masovna, represivna, hijerarhijski i preteno zakonima ustrojena, pasivna, kruto ograena dravna kola puca i takva kola izvor je asocijalnih i kriminalnih ponaanja svojih polaznika. Ako se i piu katalozi znanja, onda bi njih trebalo pisati na znanjima koja omoguuju efikasno uenje poznatog i istraivanje nepoznatog, a ne na beskorisnom prolaznom memoriranju pozitivnog faktografskog znanja koje brzo zastarjeva. Takvo znanje ako nam zatreba, u potrebnom e se vremenu dosezati izradom globalno udruivih baza znanja (vidjeti globalno reprezentiranje znanja, Semantiki Web). Jo jednom istiemo da su recentna znanja okrenuta u prolost u funkciji aplikacije znanja (learning by using). Teite suvremene nastave putem tendencijskih pravilnosti pomie se prema budunosti ka proizvodnji znanja. Katalozi znanja imaju vrijednost ukoliko su im sadraji ispunjeni opim trajnijim znanjima i sadrajima (metodama znanstvenoistraivakog rada problemska nastava) te ako osiguravaju kompetenciju onima koji su njihov dio usvojili. U vrlo sloenoj visokotehnolokoj proizvodnji drutva u prvom planu promjene su sadrane u sasvim drukijem cilju obrazovanja, u drugaijem gradivu i nastavnim sadrajima obrazovanja. Sadrane su u znanstvenom nainu rada i potrebnim znanjima i vjetinama za takav nain rada. Sadrane su u informacijskoj pismenosti, za koju svakog ovjeka treba osposobiti da se u potrebnom vremenu slui prema svojim potrebama ukupnim ljudskim znanjem u lokalnim i globalnim mreama znanja. Teite obrazovanja pomie se sa stjecanja pozitivnog faktografskog znanja na stjecanje drugaijeg novog znanja, na stjecanje sposobnosti i vjetina za znanstveno-istraivaki nain rada, nalik nastavku uenja jezika (drugaiji pogled na predmetnost), u cilju uspjene plovidbe u moru informacija. U politehnikom obrazovnom sustavu klasinih elektromehanikih tehnologija, u drutvenoj proizvodnji znanje je bilo okrenuto u prolost u funkciji primjene znanja. U informacijskom znanstvenom

obrazovnom sustavu visokih tehnologija u proizvodnji drutva znanje je pored primjene recentnog znanja okrenuto prema budunosti u funkciji prikupljanja irenja i proizvodnje novog znanja. Ova znanja u mnogoemu se razlikuju od pozitivnih znanja industrijskog drutva, koja su parcelizirana u drutvenoj i tehnikoj podjeli rada. Nastupa sistemsko transpredmetno znanje u kojem se sadraji znanja, predmeta i pojava ue i istrauju u njihovoj pripadajuoj cjelovitosti. U individualiziranoj tutorskoj nastavi, koju sa sobom donose visoke tehnologije, ne postoji sadrajno rastereenje nastave, na kojoj se gubi vrijeme i sredstva u Ministarstvu znanosti obrazovanja i porta. Takvo rastereenje nastave nije sukladno znanstvenom duhu koji vlada u informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu. Princip odmjerenosti u nastavi ima individualne znaajke. I drugo, ukupno pozitivno sakupljeno znanje nalazi se u depandansama ljudskog mozga. I tree, sa primjene odreene koliine znanja prelazi se na znanja koja pruaju mogunost razumijevanja cjelovitog procesa koji se dogaaju u sadrajima predmeta i pojava u funkciji uenja poznatog i istraivanja nepoznatog. Prvi zadatak nastave u obrazovnom sustavu sadri se u stjecanju sposobnosti (vjetina) za istraivanje. Potrebno znanje treba sluiti toj funkciji. U dijalogu da li je razumljena misao i postupak, nasuprot rjeavanju niza zadataka. Sastoji se u stvaranju upitne, skeptine i divergentne svijesti i miljenja. Prelazi se sa kvantiteta u kvalitetu znanja. U pitanju je stalnog prouavanja koja znanja i na kojim razinama apstrakcije treba uiti, kako treba uiti, kada i gdje treba uiti. U uvjetima estih tehnolokih smjena upitna je vrijednost kataloga znanja i udbenika koji se piu na sadanjim relevantnim znanjima. U uvjetima visokotehnoloke dinamike proizvodnje drutva i akceleracije znanosti katalozi znanja sadre u sebi kontradikciju jer su u svijetu koji se stalno mijenja osueni na brzu opsoletnost. Pronalasci koji su juer bili udarna vijest dana danas su ve zastarjeli. Zastarijevaju pronalasci koji nisu ni uli u proizvodnju. Udbenici zastarijevaju i prije ulaska u tisak.
Prije 20 godina Medicinski fakultet u Zagrebu izradio je i tiskao katalog znanja i vjetina. Poslije izvjesnog vremena postali su opsoletni. Ostatak naklade prodan je kao stari papir.

Sve vie iz dana u dan u obrazovnom sustavu i integralnoj proizvodnji drutva dobivaju na znaenju novi udbenici utemeljeni na cjelovitom sustavnom opem drugaijem znanju. (holistiko znanje). Suvremeni udbenici postaju sve manji, jer se u njima ne nalaze posebna opa struna i usko struna specijalistika ekspertna znanja koja se iz dana u dan mijenjaju. Sa tim udbenicima nastupaju didaktiki materijali sa novim informacijama, novim znanjima i drukijim vrednovanjem znanja. (Cisco-va, HP-ova Web edukacija zaposlenog osoblja, uobiajeno saz-

19

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

navanje putem Interneta u podruju Open Source podrke i njezinih neprekidnih promjena) Posebna opa, struna i uska struna znanja koja pripadaju znanstvenom polju imaju malu vrijednost jer brzo zastarijevaju, tzv. primijenjena znanja. Suvremeni udbenici vie se ne piu na sadrajima uskih znanja pojedinih predmeta. Oni se piu na nastavnim sadrajima znanja koja vladaju u predmetima i pojavama zaokruenih cjelina dokle dopire sadrajno, uzrono-posljedino informacijsko, preplitanje zbilje (block unit education, koncentracija i generalizacija nastave u SAD-u). Sistemska nastava i cjelovito-holistiko obrazovanje transcendiraju znanstvena podruja i pripadajuu predmetnu nastavu Jana Komenskog, ali i sutinsku usmjerenost rada Nacionalnog cenra za vanjsko vrednovanje obrazovanja71 . Ujedno razvoj i predstavljanje nastavne grae kao udruivih elemenata manjih od nastavne cjeline a veih od predmetnih sadraja timska, umreena nastava, omoguuju aktivno pronalaenje unaprijed neplaniranih sadraja u spoznavanju tih cjelovitosti. U obrazovnom sustavu SAD-a u nastavnim planovima dva puta je manje nastavnih predmeta nego u europskim zemljama. Sadraji znanja koji vladaju u predmetima i pojavama bez predmetnih podjela prezentiraju se u totalitetu uenicima i studentima (cjelovita nastava utemeljena na sistemskim znanjima i potrebnoj metapredmetnoj terminologiji).
U obrazovnom sustavu ako postoji neki lo postupak onda je to postupak optereivanja programa i poveanja broja nastavnih predmeta.72

Mi jo uvijek reformu obrazovanja, Hrvatski nacionalni obrazovni standard, tek kao barunasto odtereivanje od pretrpanih nastavnih sadraja, i strategije razvoja drutva temeljimo na drutvenoj i tehnikoj podjeli rada klasinih tehnologija industrijskog drutva izvan integralne proizvodnje novih znanja koja su sadrana u toj proizvodnji. U naem obrazovnom sustavu nastava se izvodi u velikom broju predmeta (16 i vie predmeta, a dnevno optereenje uenika pasivnom nastavom, 7 i vie sati, je veliko). Tu se dodaje jo neefikasno i stresno stjecanje povratnih informacija putem testova. Postoje svi uvjeti za totalnu pasivnost ili masovnu eksploziju bunta u naem prevladanom obrazovnom sustavu. U naem pasivnom i svim moguim zakonima propisanom obrazovnom sustavu nalazi se rodno mjesto asocijalnog ponaanja uenika i stresa nastavnika. Takva nastava ujedno izaziva veliki broj opravdavanih i neopravdanih satova nastave. Nai su zatvori dupkom puni, a veliki broj graana eka na izvrenje zatvorske kazne. Postavljanje i voenje drutva nije usuglaeno sa civilizacijskim steevinama. Zbog djelovanja organiziranog kriminala ukoliko se taj trend ne zaustavi nae drutvo sve e vie poprimati znaajke drutva na rubu zakona. Takav nain rada uveava krizu obrazovanja i krizu drutva. Ovdje je vano istaknuti injenicu da se postupno naputa papir kao jedini nositelj znanja, jer visoke tehnologije vre pretvorbu papirologije u digitalnom tehnologijama podrani proces uenja. Prijenosni kompjutorski ureaji, na dodir osjetljivi ekrani razliitih veliina i mreni nastavni materijali zamjenjuju teku kolsku torbu kao to je prije 60 godina biljenica potisnula tablicu i spuvu za brisanje.

20

Znaajke proizvodnje industrijskog i informacijskog znanstvenog drutva

U cilju razumijevanja teksta koji slijedi potrebno je rei nekoliko rijei o razlikama drutvene proizvodnje izmeu industrijskog i informacijskog znanstvenog drutva. U sredstvima proizvodnje klasinih tehnologija industrijskog drutva pripadajue sredstvo rada sadrano je u stroju radilici, pogonskom i prijenosnom stroju, a predmet rada sadran je u materijalnim limitiranim sirovinama anorganske i organske prirode. Sredstvo rada utemeljeno je na znanstvenim spoznajama fizike i fizikalnih sustava. Centar drutvene proizvodne moi u tom drutvu sadran je u stroju, u strojnoj masovnoj tvornikoj proizvodnji istovrsnih proizvoda za nepoznatog kupca (trina privreda). Bogatstvo drutva i pojedinca u tom drutvu sadrano je u posjedovanju i proizvodnji materijalnih dobara. U industrijskom graanskom drutvu, sukladno drutvenoj i tehnikoj podjeli rada, izrasloj na sloenosti rada i proizvodnje drutvenu proizvodnju mogli su obavljati nepismeni, polupismeni, priueni rutinski fiziki radnici i radnici sa zavrenom osnovnom kolom (pokretna vrpca), jer je njihova radna snaga bila u funkciji privjeska stroju (otuena bezlina proizvodnja). Strojevi su upravljali radom ljudi, ali i ljudima. U toj proizvodnji ovjek je bio stroj koji misli. Tim radnicima nije prijetila opasnost izopenja iz drutvene proizvodnje i zajednice. Organizaciju proizvodnje, upravljanje dravnim i drutvenim poslovima, obavljali su radnici sa srednjom, viom i visokom strunom spremom. U proizvodnji tog drutva mogli su sudjelovati nepismeni, polupismeni i visoko obrazovani radnici. Obrazovni sustav bio je u funkciji proizvodnje tog drutva sa velikim brojem zanimanja i strunih zvanja u njima (razvedeni usmjereni obrazovni sustav). Veinu radnika u materijalnoj proizvodnji drutva sainjavali su fiziki najamni radnici. U strojnoj proizvodnji industrijskog drutva neizmjerno mnogo i ogromno poveana je snaga i izdrljivost ljudskih miia. Proizvodna i tehnoloka datost uvjetovala je da se sredstva za proizvodnju klasinih tehnologija nalaze u rukama pojedinaca. U odnosu na agrarno drutvo nastala je nova struktura, ustroj i novi odnosi u industrijskom drutvu. Takav nain proizvodnje pripada vremenu liberalnog kapitalizma. U strategijama razvoja industrijskog graanskog drutva po znaaju na prvo mjesto dolazio je novac na drugom su mjestu bile prirodne sirovine (predmet rada) anorganskog i organskog podrijetla na tree mjesto dolazila je najamna radna snaga sa svojim znanjima i fizikim sposobnostima u

funkciji stvaranja profita i ekstra profita vlasnicima sredstava za proizvodnju.

U industrijskom drutvu radno sposobno stanovnitvo bilo je (a u nas je jo uvijek), zaposleno u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, u primarnim (poljoprivreda) i sekundarnim djelatnostima (industrija). U tom drutvu prevladava(o) je manualni, fiziki, najamni, otueni nain rada (klasno drutvo).

U sredstvima proizvodnje visokih i nano tehnologija informacijskog znanstvenog drutva u koje se je uselio umni znanstveni nain rada, pripadajue sredstvo rada sadrano je u kompjutoru i kompjutorskoj mrei. Potrebno je istaknuti na ovom mjestu da kompjutor kao univerzalno sredstvo rada radi samostalno i da umjesto ljudi upravlja radom drugih strojeva (kompleksna fleksibilna automatizacija). Pripadajui predmet rada u sredstvima visokotehnoloke proizvodnje informacijskog znanstvenog drutva sadran je u nematerijalnoj informaciji i znanju, a centar sveukupne drutvene proizvodne moi preselio se je iz stroja u kompjutor i u pripadajui informacijski znanstveni obrazovni sustav. Informacijski znanstveni obrazovni sustav postao je nervni sustav i krvotok u informacijskom znanstvenom drutvu. Bolje je rei da se visokotehnoloka proizvodnja drutva ustrojava kao obrazovni i znanstvenoistraivaki sustav (uee drutvo). U visokotehnolokoj proizvodnji drutva obrazovna i znanstvena djelatnost postali su novi temeljni centri drutvene moi. Znanje kao novi predmet rada preko tehnoloke jednakosti postaje za sve lanove drutva osnovni resurs u toj proizvodnji. Visoke tehnologije u svom nainu rada ponitili su sektorsko znaenje i dosadanji poloaj obrazovnog sustava u okviru i statusu potronje. Znanje kao osnovni predmet rada pretvorilo je globalno informacijsko znanstveno drutvo u obrazovni sustav. U toj proizvodnji u sredstvima rada (kompjutor) i u predmetu rada (informacije i znanje), znaaj znanja, uenja, obrazovanja i istraivanja raste geometrijskom progresijom. Bogatstvo drutva i pojedinca u tom drutvu sadrano je u posjedovanju i proizvodnji novih informacija i znanja u funkciji slobodne razmjene materije s prirodom. U sredstvima proizvodnje visokih tehnologija nalaze se nova znanja, koja su osnova sveukupne drutvene proizvodnje. U drutvenoj proizvodnji sredstva za proizvodnju visokih i nano tehnologija donose sa sobom i ustrojavaju novo sasvim drukije horizontalno informacijsko znanstveno kiberkomunistiko drutvo (tehnoloka jednakost) u kojem vlada umjesto strunog umni znanstveni nain rada. Struni rad sadri se i izvire iz znanstvenog naina rada. Vri se profesionalizacija opeg obrazovanja i deprofesionalizacija strunog obrazovanja. Preko tehnoloke jednakosti osnovni predmet rada sadran u informaciji i znanju postaje zajednika svojina. Tehnoloka jednakost sadri se u

21

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

besplatnom predmetu rada u koritenju informacija i znanja (koncept Linuxa i drugih otvorenih i besplatnih sustava koji postupno potiskuju zatvoreno-vlasniki koncept sustava Billa Gatesa). Hijerarhijsko vertikalno ustrojeno graansko kapitalistiko drutvo postupno nestaje. U visokoj i nano- tehnolokoj vrlo sloenoj proizvodnji drutva (proizvodna, socijalna i ekoloka paradigma) mogu uestvovati samo osobe sa visokim obrazovanjem.
U SAD-u i ostalim visoko razvijenim zemljama svijeta 70 do 80 posto populacije koja zavrava srednju kolu nastavlja kolovanje na viem i visokom stupnju obrazovanja. U tom drutvu u stvaranju bruto drutvenog proizvoda drutvena proizvodnja vie se ne temelji na proizvodnji materijalnih dobara.

U strategijama razvoja i proizvodnje informacijskog znanstvenog drutva po znaaju:

na prvo mjesto dolazi nematerijalno znanje na drugom su ljudi koji znaju to znanje primijeniti u
radu i proizvodnji (informacijska pismenost)

na treem je usmjeravanje i organiziranje drutva

(drutveni konsenzus) kako bi se radilo, proizvodilo i ivjelo sa sredstvima proizvodnje visokih tehnologija raspolae sa ogromnim koliinama novca, ali nema razvijeno drutvo, jer njeno stanovnitvo ne raspolae sa resursima znanja)

na etvrto mjesto dolazi novac (Saudijska Arabija

na peto, zadnje mjesto dolazi materijalna

proizvodnja stvari i dobara. Prema J.J. Schreiberu u proizvodnji industrijskog drutva prvo mjesto pripadalo je materijalnim sastojcima (limitirane prirodne sirovine). Na drugom mjestu bila je energija (neobnovljivi fosilni izvori energije). Na tree mjesto dolazila je informacija (znanje).
U proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva prema Schreiberu na prvo mjesto po znaaju dolazi informacija (znanje). Drugo mjesto pripada materijalnim nelimitiranim sirovinama (egzotini, kompozitni i ostali sintetiki materijali i sirovine). Tree mjesto pripada energiji (obnovljivi izvori energije. Vidi Svjetski izazov.75 Prije 35 godina Schreiber u svom poznatom Amerikom izazovu pie kako e izgledati budue informacijsko znanstveno drutvo: Cjelokupnom industrijom upravljat e kibernetika; Osnovni faktor napretka bit e u sistemima obrazovanja i tehnolokim novinama kojima se oni budu sluili; Faktor vremena i faktor prostora nee vie igrati vanu ulogu u problemima komunikacije. Bitna karakteristika postindustrijskog drutva bit e ovjekovo osloboenje u pogledu fizikih, ekonomskih i biolokih ogranienja kakvog jo nikada u povijesti nije bilo; fiziki rad e gotovo nestati, slobodnih dana bit e u godini vie nego radnih dana, pojam udaljenosti praktiki vie nee postojati, na podruju kulture i informiranja razvit e se nova spektakularna dostignua, ovjekova mo nad prirodom i ivotom bit e deset puta vea nego danas..."76

Proizvodnja drutva temelji se na proizvodnji novog predmeta rada na proizvodnji informacija i znanja, vjetini upravljanja njime (knowledge management) kako bi se vrila slobodna razmjena materije s prirodom. Sa visokim tehnologijama i slobodnom razmjenom materije sa prirodom nastupa novo gospodarstvo koje je iskljuivo utemeljeno na znanju, a ne na bogatstvu prirodnih sirovina. U obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti sadrana je osnovna djelatnost ovjeka u informacijskom znanstvenom drutvu.
Prema amerikoj znanstvenici Zuboff Shoshane73, u visokoj i nanotehnolokoj

proizvodnji drutva struktura radnog vremena na radnom mjestu sadrana je i ispunjena je u uenju i stvaranju. Ukratko reeno, ispunjena je u multimediji, hipermediji, radu sa informacijama. N. Pastuovi u radnom materijalu za okrugli stol SDP-a o reformi obrazovanja iznosi podatak da se u visokotehnolokoj drutvenoj proizvodnji vie od 50 posto obrazovanja odvija izvan kole, a 75 posto uenja vezano je za radno vrijeme na radnom mjestu. K. Nordstrm i J. Ridderstrale u Fanky Businessu poruuju: Razlike izmeu uenja, rada i ivljenja vie nema to je jedna te ista stvar.74 Industrijsko graansko drutvo svoje bogatstvo temeljilo je na proizvodnji materijalnih dobara iz odreenih prirodnih sirovina koje su limitirane, a informacijsko znanstveno drutvo svoje bogatstvo temelji na proizvodnji informacija i znanja, proizvodnjom stvari i dobara iz sirovina koje nisu limitirane. Spoznaja nepoznatog i novih znanja je stalno otvoreni proces. U visokotehnolokoj proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva neizmjerno i ogromno je poveana snaga i neke misaone mogunosti ljudskog mozga.

Sve reeno sadrano je u novom predmetu rada, u informaciji i znanju. Republika Hrvatska drutvo postavlja i vodi obrnutim redoslijedom. Zbog izmijenjene uloge znanja u SAD-u, pored generalnog direktora, drugi ovjek u poduzeu bio je financijski direktor, a danas to mjesto zauzima direktor za kadrove.

22

Predsjedniku Billu Clintonu, Kongres SAD-a je odobrio da se u Ameriku moe useliti svake godine 200.000 strunjaka inenjera visokih tehnologija.

niranost. Tako povijesni hod prema samodjelatnoj univerzalnosti prati univerzalizacija znanosti. Disciplinarnost, iz koje se nae fundamentalne drutvene znanosti i nisu pokuale izvui, raune mrsi informacijsko preplitanje zbilje koja se vie ne moe seriozno pratiti ni objanjavati u ogranienosti: jedna znanost, jedan predmet. Interdiscipliniranost tome doskae novim pravilom: jedna znanost, mnogo predmeta mnogo znanosti, jedan predmet. Korak dalje ve postie transdisciplinarnost, znanstvena obrazovanost i znanstvena angairanost koje nisu puki zbroj partikularizama ve integralna znanost vieg reda, sposobna da svojom svestranou prouava i osmiljava sloenu zbiljnost u njezinoj raznolikosti i sagledivoj perspektivi.77 Naputa se ustroj razvedenog usko strunog usmjerenog obrazovnog sustava koji se temelji na predmetnoj nastavi, a koji je slijedio drutvenu i tehniku podjelu rada u sredstvima drutvene proizvodnje. Sa tim sredstvima proizvodnje nestaje veliki broj zanimanja i strunih zvanja, zvanja koja su sadrana u toj proizvodnji (stara znanja). Visokotehnoloka sredstva proizvodnje obavljaju i rade sve poslove koje su u klasinim tehnologijama obavljali ljudi i strojevi. Umjesto ranijeg velikog broja, visoke tehnologije donose sa sobom mali broj zanimanja i strunih zvanja (samo nekoliko stotina zanimanja i strunih zvanja) U Hrvatskom drutvu vri se diskriminacija i naruava ravnopravnost strunih zvanja. U djelatnosti zdravstva favoriziraju se visokostruna medicinska zvanja a drugorazredni postaju djelatnici svih ostalih visokostrunih zvanja Zbog osobnih i grupnih interesa na vulgarnobirakratski nain vri se raslojavanje hrvatskog drutva u visokotehnolokoj zdravstvenoj proizvodnji u kojoj participiraju sva znanstvena podruja. Zajednika obrazovna osnova svim zanimanjima i strunim zvanjima sadrana je u opim sistemskim znanjima iz svih podruja znanosti. Ova znanja sadrana su u informacijskoj pismenosti u kojoj su ukljuena i znanja znanstveno-istraivakog rada (znanstvena metodologija). Sa tim sredstvima proizvodnje nestaje i politehniki obrazovni sustav, jer ne prua znanja za poslove novog doba. Na povijesnu scenu u proizvodnji drutva nastupaju sredstva proizvodnje visokih i nano tehnologija, u kojima je sadrano sasvim drukije, sistemsko znanje i holistiko obrazovanje (nova znanja). Sa tim sredstvima nastupa novi informacijski znanstveni obrazovni sustav, koji se temelji na znanstvenim spoznajama biologije i

Pored iznijetog mnogi znanstveni radnici u svijetu u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti rade za amerike tvrtke u SAD-u.
U SAD-u 38 posto doktora znanosti nije roeno u toj zemlji (brain drain). Jedan visokoobrazovni radnik vrijedi u prosjeku 5 milijuna dolara. Dan uoi Boia 24.12.2000. god. talijanski Parlament donio je odluku da se svakom studentu dodijeli 10 milijuna lira (oko 39.000 kuna) za kupnju kompjutora i ostale tehnologije za informacijsko obrazovanje. Na 10000 stanovnika po broju instaliranih robota Italija je na petom mjestu u svijetu. Zahvaljujui takvoj politici Italija je postala peta industrijska zemlja svijeta. Od zemlje iz koje se je stanovnitvo stalno iseljavalo Italija je postala zemlja useljavanja.

Izumom kompjutora i drugih visokotehnolokih sredstava proizvodnje u proizvodnji drutva sada moemo zakljuiti da su se dogodile revolucionarne tektonske promjene. Postupno nestaju sredstva proizvodnje klasinih tehnologija industrijskog drutva, koja se temelje na znanstvenim spoznajama fizike i fizikalnih sustava. Nestaje sustav koji se temelji na mehanikoj kartezijanskoj paradigmi (R. Descartes, I. Newton, F. Bacon) koji funkcionira kao stroj sastavljen od razdvojenih dijelova. Naputa se proizvodnja drutva koja se temelji na drutvenoj i masovnoj tehnikoj podjeli rada. Naputa se podjela rada i disciplinarnost u znanosti, nastupa integralna sistemska znanost, poto visoke tehnologije snagom svoje ogromne moi rue sve granice koje su dijelile sva znanstvena podruja.
Sadraji koji vladaju u predmetima i pojavama istrauju se i usvajaju sustavno-holistiki cjelovito bez znanstvenih podjela (I. C. Smuts).

Biologija kao posebna znanstvena disciplina nije dostatna da se razumiju i istrauju procesi mjene tvari u stanici bez biokemije, biofizike i informacijskih znanosti. Razvija se sistemska biologija, sistemska biomedicina i druge sistemske znanosti.
O tom prevratu u znanosti i u visokotehnolokoj proizvodnji drutva sa ogromnom snagom znanstvene eksplikacije pie akademik Adolf Dragievi slijedee:

U velike drutvene promjene to ih donosi prijelazno doba, tijekom kojega drutvo otuenog rada prerasta u drutvo slobodnog samodjelovanja, pripada i prerastanje znanstvene disciplinarnnosti najprije u interdisciplinarnost a zatim u transdiscipli-

23

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

biolokih sustava (demainizacija i dematerijalizacija drutvene proizvodnje bioloki inenjering informacija je bioloki proizvod). Nastupa sustav koji se temelji na cjelovitim sistemskim spoznajama, koji vladaju u sadrajima predmeta i pojava. Ovdje se ne radi o koliini koliko znanja i posebno nekadanjeg znanja za radno mjesto (struno zvanje). Ovdje se radi o novoj kvaliteti i sadraju znanja kako doi do znanja, odnosno o sposobnosti snalaenja, istraivanja, suradnji i upotrebe znanja u moru informacija. Sve u cilju stvaranja novih znanja, odnosno sposobnost eksploracije sadraja koji vladaju u predmetima i pojavama objektivne stvaranosti. Nastupa sustav koji transcendira predmetnu podjelu rada u nastavi i ustroju nastave. Nastupa globalizacija i koncentracija nastave. Nastupa integralna proizvodnja drutva i informacijski znanstveni blok ustrojeni obrazovni sustav. U integralnoj proizvodnji drutva nestaje drutvena i tehnika podjela rada i podjela rada u nastavi sadrana u predmetnom ustroju nastave. Nastavni sadraji kao odraz objektivne zbilje, rada i proizvodnje usvajaju se transpredmetno, integralno i cjelovito. (Fiber za grlo i fiber za dimnjak, oba na krajevima mogu imati kameru!) U radu, proizvodnji i nastavi vri se individualizacija i diferencijacija u svrhu obrazovanja uenika i studenata prema njihovim fizikim i psihikim sposobnostima (e-Learning). Katedre, klinike i znanstveni odjeli oblikuju znanje u strojno predstavive i zdruive cjeline. Kartezijanski politehniki obrazovni sustav se ne popravlja, on se postupno naputa jer je postao temeljna konica drutvenog razvoja! U novo sredstvo rada visokih tehnologija (kompjutor) uselio se umni (mentalni) nain rada, koji umjesto ljudi obavlja skoro sve poslove koje su ranije u klasinim tehnologijama industrijskog drutva preko drutvene i tehnike podjele rada obavljali ljudi i strojevi (kompleksna fleksibilna automatizacija). Novi predmet rada u visokotehnolokim sredstvima proizvodnje nije vie kao prije sadran u materijalnim sirovinama anorganske i organske prirode. Novi predmet rada sadran je u nematerijalnoj informaciji i znanju. Ovaj tehnoloki prevrat trai i zahtjeva sasvim drukiji pristup u stratekom postavljanju i voenju hrvatskog drutva. Visoke tehnologije trae i zahtijevaju totalnu rekonstrukciju drutva, koji su sadrani na novim temeljima, u sasvim drukijem kibernetikom prostoru i sasvim drukijoj virtualnoj stvarnosti na novom sredstvu rada, na novom predmetu rada, koji je usidren u nematerijalnoj informaciji i znanju. Visoke i nanotehnologije donose sa sobom sasvim drukije drutvo koje ui, istrauje nepoznato, radi i stvara. Pri svemu iznijetom ne smije se zaboraviti da je ovjek upitno, skeptino, stvaralako i samostvaralako bie prakse. Visoke tehnologije globalno drutvo pretvaraju u obrazovni

sustav. U stalnom uenju i istraivanju sastoji se nain proizvodnje drutva (Singapur, Juna Koreja otvoren obrazovni sustav). Na relacijama staro znanje i novo znanje (Prijedlog za razmiljanje interni materijal za raspravu, grupe autora - Dragievi, Reetar, Pape koja pokree osnivanje Hrvatske udruge za promicanje novog znanja i obrazovanja) pie: Razvijeni svijet prelazi iz modernog drutva utemeljenog na elektrici i mehanizaciji u postmoderno drutvo utemeljeno na mikroelektronici i informatikoj tehnologiji. Tijekom toga prijelaza u nae doba radikalno se mijenja ljudsko znanje o prirodi, drutvu i ovjeku. Staro znanje je bilo ogranieno, rutinsko i struno, svedeno na sve ue specijalistiko poznavanje dijela drutvene cjeline, dijela totaliteta drutvenog djelovanja i ivota i zato je i obrazovanje bilo redukcionistiko, djelomino, ogranieno. Svi su lanovi drutva ivjeli u znanju i neznanju: sve boljem poznavanju svoje struke i sve gorem poznavanju svega ostalog. Bilo je to u skladu s mehanicistiko-kartezijanskom paradigmom, koja je u svemu vidjela stroj sastavljen od razdvojenih dijelova. Novo znanje je totalno, proireno na poznavanje cjeline prirode, drutva i ovjeka te u tom smislu sistemsko i na viem stupnju razvoja univerzalno, bez disciplinarnih i predmetnih podjela i ograda. Odgovara postmodernom informacionalizmu, drutvu koje izrasta na televiziji, kompjutoru i mobitelu pa tako ovjek sve vie obitava i djeluje u kibernetikom prostoru (cyber space) i njegovoj virtualnoj stvarnosti. Poznavanje cjeline, cjelovitosti svih sastavnih dijelova i polja koja ih povezuje, dakle totaliteta postmodernog (postindustrijskog, postbirokratskog) drutva koje sve vie postaje globalno zajednitvo, postaje povijesna prirodna nuda, preduvjet bogata ivota i djelovanja u svijetu u kojeg se ulazi gledanjem televizijskih programa, koritenjem kompjutorskih mrea i softverskih uradaka, te inim i sve vie beinim komuniciranjem mobilnom telefonijom. Zato staro znanje umire i nestaje, a novo znanje se raa i razvija. Dobro je dola svaka akcija koja je u funkciji toga razvoja, izraslog na uvaavanju i primjenjivanju holistiko-ekoloke paradigme.78 Na temelju izloenog sada moemo lake utvrditi pogrenu osnovu na kojoj odbori za izradu Kataloga znanja provode unapreenja u sustavu obrazovanja.

24

Promjene u obrazovanju predlau se na prevladani zastarjeli pogrean nain na znanjima koja se vie ne nalaze u suvremenim sredstvima proizvodnje. Promjene se predlau u okviru obrazovnog sustava, a ne u okviru integralne proizvodnje drutva u kojem se globalno drutvo pretvara u obrazovni i znanstveni sustav. Promjene se dogaaju u okviru znanja fizikalnih elektromehanikih sustava koje vie dominantno ne sudjeluju u stvaranju BDP-a. U stvaranju BDP-a nastupaju organoliki, bioloki sustavi. U uvjetima takove visokotehnoloke proizvodnje drutva obrazovna i znanstvena djelatnost postaje nain proizvodnje drutva. Ukoliko Hrvatska krene tim putem BDP moe se udvostruiti u vrmemenu 8 do 10 godina. Visokorazvijene zemlje svijeta odustaju od klasinih reformi obrazovanja jer dobivena forma uasno brzo preko noi zastarijeva (akceleracija znanosti). Strategije su sadrane u konsenzusu da se svi mogui nacionalni resursi usmjere na to bre naputanje drutvene proizvodnje koja se temelji na proizvodnji materijalnih stvari i dobara te da se pree u drutvo ija se proizvodnja temelji na radu i proizvodnji dematerijaliziranih proizvoda informacija i znanja (Singapur). Promjene u obrazovanju predlau se:

na utvrenom potrebnom vremenu koje je

sadrano u kolskoj godini za usvajanje odreene koliine znanja na uenju i obrazovanju pasivno usvojenog tueg, gotovog znanja i njegovog preteno verbalnog reproduciranja za ocjenu (prolazno pasivno znanje) na hijerarhijskom, represivnom odnosu izmeu uenika i nastavnika na pedagokoj teoriji i didaktici iz 17. st. koju je koncipiraoJan Komensky na promjeni obrazovanja iz samog obrazovnog sustava umjesto u globalnog drutva u otvoreni obrazovni i znanstveni sustav, odnosno drutvo koje ui, radi i stvara, sa otvorenim pristupom znanju u integralnoj proizvodnji drutva na predmetnom, uskom, zanatskom obrazovanju nastavnika prema potrebama i ustroju politehnikog obrazovnog sustava i to bez informacijske pismenosti

u okviru znanja pretpovijesne proizvodnje

agrarnog i industrijskog drutva u okviru materijalnih sredstava rada u okviru materijalnih predmeta rada u okviru materijalnog prostora u okviru materijalne stvarnosti u okviru materijalne proizvodnje stvari i dobara u okviru spoznaja iz fizike i fizikalnih sustava u okviru kartezijanskog, elektromehanikog, politehnikog obrazovnog sustava u okviru znanja i ciljeva obrazovanja klasinih tehnologija industrijskog drutva u okviru drutvene i tehnike podjele rada klasinih tehnologija industrijskog drutva u okviru podjele rada u politehnikom obrazovnom sustavu koji se temelji na predmetnoj podjeli rada u nastavi na nastavnom satu koji je ispunjen predavanjem, ponavljanjem, upamivanjem i ispitivanjem za ocjenu a sve utvreno u okviru politehnikog obrazovnog sustava industrijskog drutva na znanjima koja su okrenuta u prolost u funkciji primjene znanja za odreeno radno mjesto i struno zvanje koje brzo zastarijeva na komunikaciji koja se obavlja na papiru na razrednom grupnom ustroju obrazovnog sustava skupine uenika iste dobi na programskom ustroju masovne grupne nastave i obrazovnog sustava prema mogunostima prosjenog uenika

Proizvodna i tehnoloka datost uvjetovala je da se sredstva za proizvodnju visokih tehnologija nalaze u posjedu svih graana u drutvu (nain proizvodnje). U odnosu na industrijsko drutvo u kojima vlada privatna i drutvena svojina u informacijskom znanstvenom drutvu u kojem vlada tehnoloka jednakost nastupa zajednika svojina, sadrana u znanju kao osnovnom predmetu rada. Nastupa nova struktura, ustroj i novi odnosi u informacijskom znanstvenom drutvu. Nastupa vrijeme nove civilizacije, vrijeme kiberkomunizma
Veliki socijalistiki projekt san o predaji moi narodu ostvaruje se pred naim oima79.

Turbokapitalizam i kaubojski odnosi meu narodima su kratkog vijeka. Takvi odnosi su stvar prolosti. Slobodan narod i ovjek u tom narodu u visokotehnolokoj drutvenoj reprodukciji, uvjetovan je slobodom drugog naroda i svakog ovjeka tog naroda. U prvobitnoj zajednici vladala je jednakost jer u surovim prirodnim uvjetima ovjek kao jedinka nije mogao sam sebi osigurati opstanak bez drugih ljudi. Isto tako u visokotehnolokoj proizvodnji drutva nuna je jednakost, jer u uvjetima ogromnih sila pokorene prirode obespravljeni i izopeni ovjek iz drutva moe ugroziti proizvodnju ivota svih ljudi globalne zajednice (meunarodni terorizam). Amerika nije najmonija vojna sila u svijetu. To je bila za vrijeme vladavine klasinih tehnologija industrijskog graanskog drutva. Tog drutva i te proizvodnje vie nema. Najmonija sila u svijetu opremljena sofisticiranim visokotehnolokim sredstvima masovne destrukcije postao je transnacionalni terorizam koji ne posjeduje ni jedno svojstvo klasine dravne sile. Nositelji ovih pojava u pravilu su obespravljeni, ponieni i iskoritavani ljudi i narodi. Oni u smrti trae i nalaze svoj smiraj. Pripadnici ovih naroda nemaju ivot primjeren ljudskom biu. Pripadnici tzv. monih, slobodnih naroda cijene i vole ivot. U

25

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

meunarodnim odnosima upotrebljavaju sva sredstva koja im stoje na raspolaganju da uivaju u ivotu. U okviru izloenog svijet malo govori o dravnom terorizmu, uzroniku svjetskih zala. Olimpijske igre u Ateni 2004. godine osiguravalo je 70.000 policajaca, a skoro sa istim brojem policajaca uvano je zasjedanje Nato pakta u Pragu. Inauguracija predsjednika Bush-a u SAD-u uvalo je 6.000 policajaca, 10.000 vojnika i veliki broj borbenih aviona u zraku sa uputstvom da djeluju na svako tijelo koje se pojavi iznad tog prostora. Nije loe na ovom mjestu iznijeti podatak da je Amerika tijekom jedne godine za ratne potrebe u Iraku uloila 84 milijarde dolara. teta je za svijet to u ovom trenutku nemaju mega osobe kao to su bili osnivai pokreta nesvrstavanja i to svijet vie nema velikog pape Ivana Pavla II. Oslobode li se nametnutih im idola potroakog drutva, mladi ulaze u umreeni demokratski svijet koji nastupa lien karizmatikih linosti. Visokotehnoloka proizvodnja drutva i dravni terorizam mrkve i batine vie ne idu skupa. Nema vie pobjednika i pobijeenih. Sve nas skupa na planeti Zemlji visoke tehnologije smjestile su u malu arku. U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva vie ne vrijedi definicija rata Karla Clausewitza. Visoke tehnologije grade novu univerzalnu civilizaciju potirui neznanstvene traktate Samuela Huntingtona o

sukobu civilizacija, koji slue za opravdanje nastupajue politike (Irak, Iran itd.). Sadraje kunog reda ponaanja na planeti Zemlji pojedinaca i drutvenih grupa u vladajuoj kategoriji zajednitva u svojoj knjizi "Teorija svega" Ken Wilber postavlja i objanjava na slijedei nain: "Integralno: Rije koja oznaava integriranje, zdruivanje, spajanje, povezivanje, obuhvaanje. ne u smislu jednoobraznosti, i ne u smislu poravnanja svih predivnih razlika, boja, arenih skretanja duginog spektra ovjeanstva, ve u smislu jedinstva-u-raznovrsnosti, u smislu zajednikih openitosti zajedno s naim prekrasnim razlikama. I ne samo u ovjeanstvu ve u cijelom Kozmosu: pronai obuhvatnije vienje Teoriju svega (TS) - koja daje legitiman prostor umjetnosti, moralu, znanosti i religiji, a ne pokuavajui ih sve reducirati na jedan omiljeni odrezak Kozmike pite. I, naravno uspijemo li razviti istinski holistiko ili integralno vienje stvarnosti onda emo takoer razviti novi tip kritike teorije, teoriju koja je kritika prema sadanjem stanju stvari u svijetu obauhvatnijeg i poeljnijeg stanja, kako za pojedinca tako i za opu kulturu. integralna paradigma biti e inherentno kritika prema onim pristupima koji su, u usporedbi s njom, djelomini, uski, plitki, manje obuhvatni, manje integrativni."80

26

to bi narodi ovih prostora trebali znati o svojoj novijoj povijesti, radi nastupanja oekivane budunosti, a koju sa sobom donose visoke tehnologije
Nastupom visokih tehnologija narodi se individualiziraju a svijet se integrira i globalizira. U isto vrijeme narod sa toliko poznatih i u svijetu priznatih doprinositelja svjetskoj znanosti i umjetnosti ili (navedimo tek neke za koje smo saznali gotovo sluajno, putem medija) od najmlaih suvremenika, sa nedavnim svjetskim znanstvenim rezultatima, "otkrivatelje nove galaksije" - Maria Juria i eljka Ivezia81 ili prvog Europljanina u grupi do 40 god. starosti nagraenog od Amerike asocijacije za istraivanje raka (AACR) "za dostignua u istraivanju raka, na razini molekularne signalizacije" - Ivana ikia82 dobitnika i Binderove nagrade za inovacije 2006. godine, koju dodjeljuje Njemako udruenje za staninu biologiju - profesora s Frankfurstkog sveuilita (koji u svom intervjuu za Novi
list 15.10.2006. istie kako mentalitet poslunitva ne pogoduje najkvalitetnijima to pak definira neproduktivnu znanstvenu sredinu ali i nekritino drutvo, pa ako je tako u znanosti zasigurno je i u obrazovanju to generira 83 nekreativne generacije) , ili Sandru Oruli jednu od

kada je svijet poslije Drugog svjetskog rata rigorozno i drastino obraunao sa nacifaistikim ustrojem drutva; kada je padom Berlinskog zida nestao totalitarni jednoumni boljeviki komunizam, i kada sa visokim tehnologijama nastupa umreeno samoupravno bez dravnih granica kiberkomunistiko globalno drutvo (The Network Society), nasuprot tih procesa kada se znanjem i blagostanjem koje ono donosi prevladavaju mnoge naslijeene podjele, na ovim prostorima ponovo vladaju aveti prolosti koji nisu proizvod samo ovih prostora. U procesu visokotehnoloke globalizacije svijeta na europskom kontinentu stvara se Unija drava i naroda u ijoj strategiji razvoja nije prisutna politika mijenjanja nego postupnog brisanja granica. U Europskoj uniji od razdvojenih i suprodstavljenih naroda otvara se proces globalnog zajednitva i to bez usluga klasine drave. Ovaj proces drutvenih pretvorbi nema nita zajedniko sa svjetskim zamkama neo i turbokapitalizma, taerizma i reganizma. Sa visokim tehnologijama nastupa nova civilizacija i novi svijet. Ako se osvrnemo unatrag ne smijemo zaboraviti injenicu kako je narod Hrvatske okupljen na demokratskom i socijalnom programu KPJ tijekom Drugog svjetskog rata masovnim sudjelovanjem u NOB-i uspio sauvati svoju bioloku supstancu od genocidne etnike i ustake politike. Od 6. mjeseca 1942. do 8. mjeseca 1944. god u NOVJ preko 50% boraca bili su hrvatski graani. Prema svim analizama povijesna dobitna kombinacija bila je na strani antifaistike koalicije. Da nije bilo NOB-a i u tom sluaju hrvatski narod bio bi izloen genocidu zabiljeenom i utvrenom u Rezoluciji etnikog kongresa u selu Ba o Homogenoj Srbiji. Tu politiku tijekom tri ratne godine uporno je branio i podravao predsjednik Vlade Ujedinjenog kraljevstva Winston Churchill. Predsjednik Sabora RH Vladimir eks na znanstvenom skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti "Antifaizam- temelj Hrvatske (60 god. pobjede)" je ustvrdio: "Veina hrvatskih ljudi u Drugom svjetskom ratu bila je na antifaistikoj strani, a da nije bilo tako mogla se obnoviti Kraljevina Jugoslavija i od dananje Hrvatske ne bi bilo nita.."86 Na otvaranju Memorijalnog centra u Jasenovcu predsjednik Sabora eks je rekao da:
"U prolosti, na alost, ima stranica koje su ispisane rukopisom zla i koje nose biljeg neovjetva. Jednu od takvih stranica prolosti, najtamnijih, najnehumanijih predstavlja ustaki logor smrti u Jasenovcu, nastao po uzoru na zloglasne nacistike koncentracijske logore Auschwitz, Mauthausen, Buchenvald i Treblinka. Njegovi osnivai, zloinci imali su najgore mogue uzore. Jasenovaki koncentracijski logor stravino

pionira u istraivanju raka jajnika na molekularnoj razini, ili ve spomenutog Nenada Bana, voditelja vicarskog tima koji je otkrio arhitekturu stanine tvornice masti, ili Zoru Modruan, Domagoja Vuia, Miru Brajenovia, Siniu Ivelju zaposlene u Genetechu, "najaktrativnijem mjesta za zaposlenje u svijetu" prema izboru poslovnog mjesenika Fortune84 ili mladog hrvatskog znanstvenika, izvanrednog profesora fizike na MIT-u - Marina Soljaia koizumitelja 14 patenata, dobitnika prestine nagrade koju dodjeljuje Technology Review "TR35" kao jednog od 35 najboljih mladih inovatora u svijetu85 ili est hravstkih graana koji se nalaze u uem istraivakom vodstvu Microsofta. Miroslava Radmana ne treba u ovom kontekstu ponovo spominjati... Taj narod europske kulture, talentirani narod koji od Dubrovnika do Zagreba, od Visa do Vukovara od Opatije do Varadina ini Europu, kao i njegov dio izvan Hrvatske zajedno sa drugim narodima u Subotici, Mostaru, Sarajevu, i drugdje u Europi, Americi, Australiji, Aziji ili Africi i njegov teritorij - teritorij jednog Bokovia, Mohoroviia, Tesle, teritorij Hrvatske, bio je izloen i izloen je jo uvijek kontrapovijesnim tendencijama stvaranja velikih nacionalnih drava iz 19. st. i to: u vrijeme kada kapitalistiki nain proizvodnje sa svojom liberalnom dravom u izvornom obliku vie ne postoji; kada s pojavom visokih tehnologija postupno nestaje i socijalno trino gospodarstvo sa svojom socijalnom dravom;

27

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

je svjedoanstvo ustakih zloina, preteka i neizbrisiva ljaga koja je okarakterizirala ustaki reim kao reim zla i neljudskosti... Ubijali su idove samo zato to su bili idovi, Srbe samo zato to su bili Srbi, Rome zato to su bili Romi, ubijali su i mnoge Hrvate samo zato to su bili antifaisti, to su se suprodstavili kvislinkome vazalstvu i ustakom reimu.87

U to vrijeme u svijetu je vladao politiki trokut. Na jednom vrhu tog trokuta vladao je W. Churchill, na drugom J. Staljin, a na treem je vladao A. Hitler. Nositelji ovih politikih opcija nisu donosili svijetu socijalnu pravdu i demokratski poredak. Tzv. zapadna demokracija svijetu je donosila imperijalnu kolonijalnu politiku. U odravanju takvog poretka za politike elite Ujedinjenog kraljevstva, kae se, da su plivale u ljudskoj krvi. Nacifaizam je sprovodio u praksi rasnu politiku i masovnu industriju smrti. Staljinizam u svojim bestijalnostima nije zaostajao u odnosu na prve dvije politike opcije. U broju rtava bio je jo masovniji i opasniji. Zato danas obzirom na stasalu razinu globalne drutvene svijesti reafirmacija ili pripadnost bilo kojoj od izloenih politikih opcija spada u red patolokog civilizacijskog otpada (plutokracija, boljeviki staljinizam, nacifaizam). Zbog masovnog uea hrvatskog naroda u NOB-u jedino je boljevika politika opcija u datim povijesnim okolnostima sauvala bioloku supstancu hrvatskog i drugih potlaenih naroda na prostoru bive drave. Na prijedlog prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tumana Sabor Republike Hrvatske donio je 7. prosinca 1994. god. Odluku o proslavi i obiljeavanju 50-te obljetnice pobjede nad zemljama koje su bile nositeljice nacifaistikog, imperijalnog, rasnog poretka. U Odluci je pored ostalog utvreno da je Sabor Republike Hrvatske izdao knjigu s naslovom "Doprinos Hrvatske pobjedi antifaistike kolaicije". Na stranici 110 te knjige pie: "Uz sav taj veliki gubitak ivota kojima je hrvatski narod platio pobjedu partizana, to je ipak najvie tek deseti dio, kolike bi bile nevine rtve da je nakon II. svjetskog rata uspostavljena Kraljevina Jugoslavija i odmah ustrojena velika Srbija. Tada bi cijela Hrvatska provedbom etnikog programa Drae Mihajlovia, bila Bleiburg. Da se to ipak u tolikoj mjeri nije dogodilo, nepobitna je zasluga Hrvata-partizana, bez obzira to je i njihova sudbina najee postupno postajala traginom."88 Kada je u Saboru usvojen novi Ustav samostalne i slobodne Republike Hrvatske, u njemu je utvreno da se Republika Hrvatska utemeljuje na tekovinama antifaistike borbe, a 22. lipnja Dan ustanka hrvatskog naroda 1941. god. proglaen je dravnim praznikom. Dan pobjede nad faizmom Europska unija obiljeava kao svoj praznik. Politika srpske vlade u prvoj polovici 20. st. bila je vie u funkciji imperijalne politike Ujedinjenog kraljevstva, a ne srpskog naroda (Gavrilo Princip i I

svjetski rat, Duan Simovi i vojni udar 27.3.1941. god. II svjetski rat, Slobodan Miloevi i rat za stvaranje velike Srbije). Gavrilo Princip prije atentata u Sarajevu uvjeban je u Velikoj Britaniji (vidi William Engdahl Stoljee rata). Vojni udar u Beogradu 27. oujka 1941. organizirala je britanska obavjetajna sluba. Cilj tog udara bio je da se poniti ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu i da se izazove rat koji e ii u prilog ratnim naporima Velike Britanije. Dogaaji koji su uslijedili tu su namjeru i potvrdili, ali ishod rata na tom podruju donosi sa sobom realizaciju novih politikih ciljeva. Titovi partizani vode oruani rat protiv nacifaista, a upornu politiku borbu vode protiv britanske politike. Kada je krajem 1943. godine maral Tito postao neprikosnoveni gazda rata na jugoistoku Europe, silom prilika tek tada stari lisac Churchill obavjetava svijet da se u Jugoslaviji protiv faista voeni komunistima bori 600.000 Titovih partizana, a ne etnici Drae Mihajlovia koji se bore na strani Nijemaca. Obzirom na snagu Titove vojske, vojnim sredstvima nije se mogla ostvariti politika Ujedinjenog kraljevstva na prostoru bive Jugoslavije. U zavrnoj fazi rata ciljeve se nastojalo ostvariti uz razne pritiske jedino moguim diplomatskim sredstvima. I u tim uvjetima J. B. Tito ispoljio je dravniku mudrost i odlunost ne potivajui dogovore velikih o interesnim sferama na ovim prostorima. Tada je u Donjem domu parlamenta Churchill izjavio da Titovi partizani na svom dijelu fronta angairaju i dre 30 neprijateljskih divizija vie nego saveznici na Zapadnom frontu. Tijekom 1944. god. i u zavrnim operacijama rata protiv Titove NOV bilo je angairano samo njemakih 25 divizija, a sa bugarskim, maarskim i kvislinkim postrojbama Hitler je na ovom dijelu fronta imao na raspolaganjau jo dodatnih 15 divizija sa 580 tisua vojnika. To nije bio pokret otpora, to je bio pravi veliki rat od ogromnog znaaja u saveznikim naporima da se uniti nacifaistiki ratni stroj. Ta silna vojska drala je front od lijevog krila marala Tolbuhina, komandanta ukrajinskog fronta, (Maarska granica) do desnog krila saveznikog fronta iji je komandant bio feldmaral Aleksander (istona obala Italije). Ishod oruanog rata i politike borbe, imao je presudno znaenje, jer su Titovi borci nad ostatcima ostataka nacionalnog teritorija sauvali narode Hrvatske i narode drugih zemalja bive drave od genocidne katastrofe koju su planirali etnici i ustae. Povjesniari kada piu o Josipu Brozu Titu u zasluge su mu skloni pripisati da je na svom dijelu fronta tijekom II sv. rata pobijedio B. Musolinia, A. Hitlera, ali i ratnog saveznika W. Churchilla sa opasnim politikim ciljevima obnove Kraljevine Jugoslavije (Deklaracija o Homogenoj Srbiji Stevana Moljevia). Za vrijeme hladnog rata pobijedio je J. Visarjonovia Staljina i politiku

28

SAD-a. Osnutkom pokreta miroljubive aktivne koegzistencije nesvrstanih zemalja u Ujedinjenim narodima Tito je uveo glasaku diktaturu (Kissinger). Naime do osnutka pokreta nesvrstavanja narodi i drave u Ujedinjenim narodima glasovale su preteno kako je predlagala Amerika. Od tog vremena narodi i drave glasuju u veini kako predlae maral Tito. Mnogi su ljudi skloni miljenju iz dananjeg kuta gledanja da je najvea Titova zasluga to je na ovim prostorima pobijedio politiku W. Churchilla. Za Churchilla na ovim prostorima rat je bio izgubljen. Nasuprot povijesnih injenica i ogromnog doprinosa u slamanju nacifaistikog ratnog stroja, ne sluajno u isto vrijeme Maral od Jugoslavije Josip Broz Tito nestaje iz Muzeja votanih figura u Londonu, a iz "ekolokih razloga" vlada HDZ-a zatvara povjesnu peinu na otoku Visu u kojoj je due vrijeme boravio Tito. Pojedini Hrvati zajedno sa Englezima rade protiv vitalnih interesa vlastitog naroda. U toj peini Tito je ostvario diplomatsko priznanje Jugoslavije. U toj peini Tito je sroio strateki plan "Pohod na Srbiju". Iz Hrvatske i BiH-a poslao je tamo devet proleterskih i udarnih divizija koje donose slobodu srpskom narodu od etnike strahovlade i tiranije. U operacijama osloboenja Beograda sudjelovalo je 50,000 boraca. U Hrvatskim jedinicama u toj operaciji bilo je angairano 16,000 boraca. Veliki broj boraca iz Hrvatske, Hrvata i Srba nalazio se je u drugim jedinicama beogradske operacije. Pojedini borci iz Dalmacije prije beogradske operacije saekali su jedinice Crvene armije na Dunavu (Vojislav Reetar). Definitivno je u tom pohodu vojno poraen etniki pokret Milana Nedia, Drae Mihajlovia, Dimitrija Ljotia i Koste Peanca. Tim pobjedama onemoguen je povratak monarhije i kralja Petra II u Jugoslaviju. Uspostavljena je Federalna Republika Jugoslavija sa autonomnim pokrajinama. Do kraja II sv. rata partizanski pokret u Srbiji nije bio razvijen. Poetkom 1944. god. u Srbiji djeluju tri brigade, a u Hrvatskoj 44. U Srbiji je prva divizija NOVJ osnovana 20. svibnja 1994. U Hrvatskoj je poetkom 1944. god. borbeno djelovalo 14 divizija. U Srbiji je prvi korpus formiran 7. rujna 1944. god. Krajem 1943. god. u Hrvatskoj djeluje pet korpusa. Krajem 1944. god. u NOV Jugoslavije bilo je formirano 10 korpusa. Pored iznijetog, tijekom rata u drugim jedinicama koje su bile pod neposrednom komandom Josipa Broza Tita borilo se 17500 hrvatskih graana, preteno Hrvata iz Dalmacije. Od tog broja mogla su se formirati tri partizanska korpusa. Krajem 1942. god. samo u Prvoj proleterskoj brigadi skoro 50 posto borakog sastava bili su Hrvati iz Dalmacije. Kada govorimo o masovnom sudjelovanju naroda Hrvatske u NOB-u ne smijemo zaboraviti niti borce prekomorskih brigada koje su formirane od logoraa i vojnika u sastavu talijanske vojske. Poslije saveznikih pobjeda u Africi i kapitulacije Italije formirano je pet

brigada, jedna tenkovska brigada i dvije eskadrile aviona. (Prva prekomorska brigada 1886 boraca, Druga 1000 boraca, trea 1655 boraca, etvrta brigada sa etiri batuljuna zadrana je u Italiji u bazama NOVJ u radnoj funkciji prebacivanja ratnog materijala i hrane za potrebe NOB-a, Peta brigada imala je 2350 boraca. Preko 20000 primorskih Slovenaca i Hrvata mobiliziranih u talijanskoj vojsci, koje je kapitulacija faistike Italije zatekla na Sardiniji, prebaeno je mimo njihove volje na Korziku, a repatrirani su u zemlju tek krajem 1945. god. U tadanjoj politici saveznika namjera je bila da ova silna vojska s obzirom na politiki razvoj ne bude pod komandom Josipa Broza Tita.) Boraki sastav brigada bio je porijeklom iz talijanske okupacijske zone (Hrvati, Slovenci i Crnogorci). Bez te pobjede sigurno bi politika karta jugoistoka Europe drugaije izgledala. Uz pomo zapadnih saveznika na ovim prostorima bila bi realizirana etnika genocidna politika sadrana u rezoluciji Homogene Srbije. Ta silna vojska stvorila je uvjete izgradnje nove dravne vlasti u porobljenoj Europi. Tijekom rata Hrvatska je "imala parlament u ZAVNOH-u s odjelima koji su funkcionirali kao ministarstva. Hrvatska u dokumentima tog vremena tretirana je pod imenom "Federalna drava Hrvatska". Imali smo svoju tampu, mreu kolstva, umjetniku akademiju - Radau, Detoni, Mraz, komisiju za povijest, komisiju za muziko blago, komisiju za tampu... Sve je to funkcioniralo bez ikakvih instrukcija i kontrole ili inicijative savezne vlasti koja do dolaska na Vis 1944. god. nije postojala.89 Politike elite Velike Britanije i danas tendiraju nagraivati antisrpsku etniku politiku etnikim prostorom koji u povijesti njima nikada nije pripadao. Trgovina se uglavnom vri na tetu Hrvatskog i drugih naroda. U cilju realizacije takove politike u posljednjem ratu agresori na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu napravili su takova zvjerstva koja su jednaka Getu u Varavi (Vukovar, Sarajevo) ili Aushwitzu (Srebrenica, kabrnja, itd.) U tekim drutvenim prilikama eto prostora za stvaranje novih uasa smrti kao to je bio logor u Jasenovcu ili etiri logora u Beogradu. ovjek kojega je sluajno srpska majka rodila, ni kriv ni duan ne moe biti slobodan u Srebrenici, Vukovaru i drugim mjestima u kojima su etnici napravili takova zlodjela. Autori ovih redaka razlikuju etniku politiku od interesa i politike srpskog naroda. Zbog trgovanja i nepovijesnog odnosa krivnje prema rtvama maral Jugoslavije, Josip Broz Tito nikada nije elio doi u logor Jasenovac, jer su te rtve koritene u realizaciji poznate prljave politike. Jasenovac i drugi logori smrti u bivoj dravi posljedica su monarhofaistikog socijalnog i nacionalnog ugnjetavanja svih naroda ukljuujui i srpski narod. Za te dogaaje i stanje bile su odgovorne vodee politike stranke koje su to stanje stvorile. Prema kazivanjima

29

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Vladimira Dedijera skupa sa Titom naao se je poetkom 1942. god na foanskom mostu. Drinom su plutala tijela ubijenih Muslimana (8000 ubijenih ljudi). Tito je esto govorio da mu je taj dan bio najtei dan tijekom rata. O tom dogaaju se ne govori a niti pie. Nema spomenika da se ne zaborave nevine rtve. Ostaci te etnike, a u sutini antisrpske politike, i danas donose najveu nesreu i tragediju pored ostalih naroda i samom srpskom narodu, a naroito preanskim Srbima. I pod pretpostavkom da su nacifaisti bili pobjednici u II svjetskom ratu hrvatski narod bio bi izloen i u tom sluaju genocidnoj politici germanizacije i romanizacje. Evo to je o tome u svojim programskim naelima i ciljevima govorio A. Hitler: Treba upotrijebiti sva sredstva da bi Nijemci osvojili svijet. Ako elimo ustanoviti na veliki njemaki imperij, mi moramo u prvom redu eliminirati i istrijebiti slavenske narode. Nema nikakva razloga da to ne uinimo90 Na tragu stvaranja Velikog Rimskog carstva i Italije Benito Mussolini je slavensku rasu smatrao inferiornom i barbarskom prema kojoj se mora voditi politika batine.91 Tu genocidnu politiku prema slavenskim narodima Mussolini je provodio od 1922. do kapitulacije Italije 1943. god. U povijesnim okvirima Jugoslavija kao drava bila je zadano stanje koje se nije moglo promijeniti do pada Berlinskog zida. (Versaillski mir, Atlantska povelja, zakljuci i odluke sa sastanka velikih u Teheranu, Jalti i Potsdamu.) Komunisti na elu s maralom Titom uz ogromnu podrku naroda iza ijih je lea stajala mnogoljudna okupljena vojna sila svih naroda Jugoslavije revolucionarnim boljevikim nedemokratskim, nasilnim metodama diktirali su politiko i drutveno ureenje u Jugoslaviji bez prljave politike i diktata Londona, Pariza, Washingtona, a sve vie i Moskve. Boljevika politika opcija bila je vladajua opcija u meunarodnom radnikom pokretu. Samo u toj politikoj opciji bilo je mogue uz ogromne rtve sauvati bioloku supstancu hrvatskog i drugih naroda na prostorima bive drave. Jedino u tom okviru bilo je mogue udariti temelje socijalnog i nacionalnog osloboenja hrvatskog i drugih naroda bive drave. Pored ove povijesne zbilje ne smijemo zaboraviti injenicu da se u komunistikom pokretu Hrvatske prije Drugog svjetskog rata javila grupa ljudi koja se nije samo suprotstavljala nacifaistikoj nemani, ona se je suprotstavljala i staljinistikoj boljevikoj satrapiji (sukob na ljevici). U staljinskim istkama ubijeno je 800 lanova KPJ. Veina ubijenih bili su drugovi i prijatelji Miroslava Krlee i Josipa Broza Tita. Ova grupa ljudi bez obzira na egzaltirani klerofaizam vjerskih zajednica imala je veliki utjecaj u hrvatskim i srpskim masama izmeu dva rata, u ratu i poslije rata. Svaki etvrti stanovnik Zagreba bio je aktivni sudionik NOB-a. Tijekom rata u Zagrebu je djelovala jaka skojevska i partijska

organizacija i drugi centar CK-KPJ. Usporedbe radi takove organizacije nisu djelovale u Beogradu. Postoje povijesni dokumenti da je maral Jugoslavije Josip Broz Tito pripadao ovoj grupi ljudi sadrane u drugarskim i prijateljskim odnosima Tita i Krlee. Kolika je boljevika snaga vladala u KPJ govori i priznanje Milovana ilasa da bi ubio Miroslava Krleu da je doao Titu u partizane. Kakve su politike prilike vladale u tim uvjetima govori i podatak da je J. B. Tito zaduio Josipa Vidmara podtpredsjednika biveg AVNOJ-a da sa prvim partizanskim jedinicama ue u Zagreb, pronae ga i sauva ivot Miroslava Krlee. U hrvatskom demokratskom pokretu prije Drugog svjetskog rata roena je ideja eurokomunizma koja e se poslije rata realizirati u radnikom i drutvenom samoupravljanju i nesvrstanoj politici. Jugoslavija je kao dravna zajednica bila zadano stanje (diktat velikih sila), a lanovi KPJ pobjedom nad monarhofaistikom velikosrpskom politikom diktirali su politiko ureenje u toj zemlji. Ta e politika u borbi za slobodu ovjeka i naroda usmjeriti drutvo na razvoj samoupravljanja. Josip Broz Tito, Vladimir Bakari i Edvard Kardelj definirali su SFRJ kao zajednicu i sustav koji nije nadreen republikama. Teili su potpuno moguem suverenitetu republika, koje su kao drave stvorene tijekom NOB-a u II svjetskom ratu. Republike su tijekom rata organizirale svoje dravne nacionalne skuptine, dravne narodne vlade, republike narodne vojske i glavne tabove te vojske. Srbija je utemeljena kao drava u federalnoj zajednici tek poslije Drugog svjetskog rata. I u ovoj povjesnoj injenici prisutan je unitarni koncept "integralnog jugoslavenstva" i velikosrpske politike bez obzira na vojni poraz etnitva tijekom NOB-a. Ta politika koja je bila prisutna u obje jugoslavije najveu katastrofu donijela je svim narodima ovog prostora, a posebno Preanskim srbima. Doprinos politici Slobodana Miloevia u Hrvatskoj "bio je pod snanim utjecajem ekstremne desne hrvatske dijaspore"92 (reafirmacija ustatva, ruenje preko 3000 spomenika NOB-a, pojava slika Ante Pavelia u pojedinim vojarnama Hrvatske vojske, unitavanje i ruenje pojkretne i nepokretne imovine Srba u Hrvatskoj itd.) . Razvojem samoupravljanja ilo se u susret izgradnje visokotehnolokog kiberkomunistikog drutva koje nastupa. Sve pozitivno u svjetskim razmjerima to je zraila socijalistika revolucija u Jugoslaviji unitila je etnika antisrpska politika Slobodana Miloevia. Poslije II svjetskog rata maral Tito ne potiva ugovor sa Churchillom o viestranakim izborima. U Srbiji je uoi izbora 11.11.1945. god na temelju tog ugovora djelovalo est politikih stranaka. U njihovim programima nema Makedonije i Crne Gore. U svim programima tih stranaka zagovarao se povratak kralja Petra II Karaorevia i obnova

30

Kraljevine Jugoslavije. Na izborima bila je glasaka kutija sa nositeljima Narodnog fronta i bezimena orava kutija. Od objekta prostor bive Jugoslavije postaje subjekt u meunarodnim odnosima. Ovu politiku na elu s maralom Titom preteno vode hrvatski komunisti. Sukobom sa Staljinom 1948. godine ovjenan ratnom slavom sa velikim ljudima 20. st. Nehruom, Naserom i ostalim dravnicima dobre volje stvara Pokret nesvrstanih zemalja. Josip Broz Tito, Hrvat, seljaki sin iz Hrvatskog zagorja, metalski radnik proleter, postaje graanin svijeta i osoba planetarnih razmjera. U osobi marala Tita hrvatski narod, narodi bive drave Jugoslavije, narodi svijeta prepoznali su same sebe, svoja socijalna i nacionalna prava te slobodarske elje i htijenja. to Srbi, a posebno preanski trebaju znati o svojoj povijesti. Malo je zemalja u svijetu koje imaju tako velike imperijalne zahtjeve kao Srbija najee izazvane iz inozemstva. U konanici tako instrumentalizirana politika Srbije dala je slijedee rezultate. U I svjetskom ratu jedna treina srpskog mukog stanovnitva je poginula. Stvorena je monarhofaistika Jugoslavija (tamnica naroda) u kojoj Srbi sudjeluju sa 33% stanovnitva, sa namjerom da izvre srbizaciju ukupnog stanovnitva drave. Kraljevina Srbija dobiva tri puta vei teritorij i tri puta vei broj stanovnika. Vrena je srbizacija prostora od naroda kod kojih je ve oformljena nacionalna svijest i pripadnost svom narodu. Evo kako o tome pie akademik D. Bilandi: Jednom roena, nacija se vie ne moe asimilirati ni razbiti osim fizikim unitenjem (genocidom).93 U kontinuitetu tu politiku od Ilije Garaanina do danas provode srpske elite - genocid u sjevernoj Bosni. Stvorena je drava optereena sa ogromnim suprotnostima, koja je skonala u graanskom ratu od 1941. do 1945. god. U tom ratu pored drugih naroda u velikom broju nastradali su preanski Srbi. Nastupom visokih tehnologija narodi se individualiziraju a svijet se integrira. U tim kontrapovijesnim uvjetima uz pomo saveznika provodi se opet srpska prevladana politika 19. stoljea u stvaranju velikih nacionalnih drava. Zlu ne trebalo ponovno politike elite Velike Britanije zadravaju i stvaraju jo vee bure baruta na podruju Balkana, kojeg u interesu svoje politike mogu lagano ponovo aktivirati. U Velikoj Britaniji i ivotinje imaju svoja groblja i zakonom su zatiene, a koliko e ljudi poginuti na Balkanu nije vrijedno njihove panje. Podrani iz inozemstva velikosrpska politika na elu sa S. Miloeviem ratnim sredstvima eli zadrati vladajui poloaj nad ostalim narodima bive drave. Poslije 50 godina ponovno Ujedinjeno Kraljevstvo gubi rat na ovim prostorima (Domovinski rat). Prema Stipi uvaru, preko 5 milijuna ljudi u bivoj dravi moralo je napustiti svoje domove (Srbi, Bonjaci, Hrvati, Albanci i drugi narodi).94 Navodimo podatke da je

oko 2 milijuna i jedanaest tisua ljudi samo u BiH (oko 46% ukupnog predratnog stanovnitva) napustilo svoje domove. U tu brojku ukljueno je 466,000 Hrvata (62% predratnog broja Hrvata u BiH), 842,000 Bonjaka (44.2%), 647,000 Srba (47,4%) i 156,000 ostalih graana (46,8%). U BiH ubijeno je ili nestalo 270,000 ljudi.95 Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini pretvoren je u nacionalnu manjinu. "Na okupiranim 15948 etvornih kilometara ili 26,5 posto dravnog teritorija Republike Hrvatske Srbi su protjerali 454706 Hrvata i 107609 pripadnika drugih naroda. Ukupno je protjerano 562315 graana. Na tom teritoriju prema popisu stanovnitva 1991. god. ivjelo je 315930 Srba."96 Iz Srbije je veliki broj vojnih obveznika napustio zemlju U inozemstvu pedesetih godina zbog tekih gospodarskih i drugih prilika ivjelo je 1,5 milijun ljudi koji su roeni u zemljama bive drave. Od tog broja milijun graana roen je u Hrvatskoj.Etniki sastav graana koji su ivjeli u inozemstvu nije bio sluajan u uvjetima socijalnog i nacionalnog ugnjetavanja. Izvravajui imperijalne politike ciljeve Ujedinjenog Kraljevstva srpski je narod imao vee ljudske rtve i materijalne tete od moguih rtava koje bi mu nanijeli povijesni neprijatelji. Poslije svih povijesnih dogaaja Srbi u Hrvatskoj moraju biti jednom uvjereni da nemaju potrebe sluiti kao most preko kojega u Hrvatske zemlje prelazi antisrpska imperijalna etnika politika te da se u Hrvatskoj, svojoj domovini, konano osloboenoj zemlji po bojim i ljudskim zakonima trebaju i mogu ponaati kao i ostali graani Hrvatske (ono to se u 19. st. zvalo politiki Hrvati). Sigurnost i sloboda Srba u Hrvatskoj ne ovisi o Beogradu i srpskom narodu iz Srbije, nego o demokratskim snagama Hrvata, Srba i pripadnika drugih naroda u Hrvatskoj kako je bilo za vrijeme NOB-a. Njihova je domovina Hrvatska. Politika iz Beograda u novijoj povijesti od Garaanina preko Paia i Rankovia do Miloevia donosila je Srbima, a posebno preanskim Srbima samo zlo. U konanici takva politika donosi zlo i drugim narodima koji ive u jugoistonom dijelu Europe. Zato Srbi u Hrvatskoj moraju biti prvi borci protiv antisrpske etnike politike kao to je to tijekom NOB-a sprovodio narodni heroj edo Grbi. to bi Hrvati trebali znati o svojoj novijoj povijesti. Niti jedna politika opcija nije toliko sluila politici Ujedinjenog kraljevstva.i antisrpskoj etnikoj politici kao ustaka antihrvatska politika opcija. I prije pada Berlinskog zida politika borba SKH bila je usmjerena protiv unitarnog nacionalizma, a padom tog zida u ratu za osamostaljenje hrvatske drave, psi rata ponovo dovode i dozvoljavaju slobodno djelovanje ustake politike. U povijesti ta je politika katastrofalno utjecala na sudbinu hrvatskog naroda na ovim prostorima. Na temelju te politike, koja je ve na poetku rata (1942.) odbaena u

31

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

hrvatskim masama ire se lane vijesti da su Hrvati genocidan narod. Pored ostalog ta je politika imala katastrofalne posljedice u Bosni i Hercegovini. Polovica hrvatskog naroda protjerana je iz te drave. Na ovom mjestu potrebno je istaknuti da kancelarka SR Njemake Dr. Angela Dorothea Merkel priprema zakon za Europski parlament u kojem se zabranjuje svaka politika aktivnost na nacifaistikim programskim osnovama. Suvine su diskusije da li je komunistiki pokret u Jugoslaviji u kojem vladaju boljevike metode u tim uvjetima vrio zloine. I taj pokret bio je optereen nacionalnim, klasnim, kulturnim, civilizacijskim, vjerskim, regionalnim i drugim suprotnostima. Mora se rei da su povjesni i drugi drutveni zadaci koji su se rjeavali bili veliki. Znaaj i ugled tih povjesnih dogaaja u svijetu sruila je velikosrpska politika. Velike su bile i rtve, izvreni su veliki zloini (Bleiburg). Pored rtava koje su imali hrvatski graani tijekom rata zaboravlja se masovno ubistvo Maara 1944. god. u Vojvodini. Akademik Vaso ubrilovi izradio je plan protjerivanja Maara iz Jugoslavije. Povratkom iz Moskve Josip Broz Tito osujetio je tu genocidnu namjeru. (Vaso ubrilovi skupa sa gavrilom Principom izvrio je atentat na prijestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu. ubrilovi je takoer poznat po referatu kojeg je odrao uoi Drugog svjetskog rata u Klubu knjievnika Srbije "Kako se rijeiti Albanaca na Kosovu i Metohiji". Kao ministar obnove i kolonizacije u Titovoj vladi, pored formirane narodne vlasti uveo je mjesec dana vojnu upravu u Vojvodini. U to vrijeme slijedili su dogaaji koji nisu sukladni tom pokretu. Armije koje su nastupale prema zapadu Generaltabu su javljale da nema zarobljenika. U ovoj praksi dogodit e se i Bleiburg.) Bez obzira na velike rtve jedino u tom boljevikom pokretu bilo je mogue da hrvatski narod sauva svoju bioloku supstancu i da ostvari temelje svoje dravnosti u okviru federalne, a kasnije i konfederalne zajednice (Ustav 1974). Na temelju tih steevina u Domovinskom ratu izboreno je osamostaljenje hrvatske drave. Skoro do kraja ivota V. Maek sudbinu hrvatskog naroda rjeavao je u okviru granica Kraljevine Jugoslavije. To je inio zbog toga jer je bio upoznat sa snagom diktata zapadnih sila. Do kraja II svj. rata lan vlade kraljevine Jugoslavije u Londonu bio je predstavnik Maekova HSS-a. U tim uvjetima hrvatski narod na putu svoje samostalnosti nije nita mogao vie ostvariti nego to je postigao masovnim ueem u NOB-i. U to vrijeme u tzv. komunistikom pokretu u svijetu vladale su boljevike metode u reiji J. V. Staljina. Staljinizam je najvei oblik kontrarevolucije u socijalizmu i u drutvu uope. Izazvao je vie ljudskih rtava od nacifaistikog Hitlerova poretka. Poslije sukoba sa Staljinom politiki ivot u bivoj dravi bio je ispunjen sukobima izmeu unitarnog (boljevikog) nacionalizma i samoupravljanja.

Poslije Titove smrti ratnim sredstvima Jugoslaviju se nastoji pretvoriti u veliku Srbiju to je rezultiralo raspadom te sloene drave. U komunistikom pokretu Jugoslavije prije II sv. rata stvara se antiboljevika struja (sukob na ljevici), kojoj je pripadao i maral Tito. Pitanje da li je Tito bio boljevik i diktator. U prvom redu Tito je pored ostalih karakteristika njegove osobe bio pragmatini politiar. U prijeratnim i ratnim uvjetima Tito je bio i boljevik i diktator. Jedan povjesniar hladne glave ree: A to je drugo u tim uvjetima maral Tito mogao biti. Da nije bilo tog pokreta i masovnog sudjelovanja hrvatskog naroda u njemu svi narodi bive drave, a naroito Hrvati, doivjeli bi jo vee tragedije. Pobjedom nad faizmom u II svjetskom ratu obzirom na meunarodne i unutranje politike odnose nije nastupila pripadajua sloboda i demokracija koju je taj pokret nosio u sebi.Ciljevi su ostvareni, ali uz velike nepotrebne rtve. Kako posljedica i jedini uinak promiljanja ne bi bila tek jo jedno bure baruta na Balkanu, ocjenjujui u dogaajima napredak ili zaostajanje, zaslijepljenost ili iskljuivosti, manje e se grijeiti uviajui i odvagujui u njima utjecaj konteksta. Ne smije se zaboraviti injenica da je u komunistikom pokretu Jugoslavije radnika klasa bila malobrojna i da su masovnost tom pokretu pruile seljake mase.To je bilo teko vrijeme u kojem ljudski ivot nije puno znaio. Ljudske slobode i demokracija u drutvu u tako sloenoj dravi optereenoj velikim suprotnostima u okviru klasinog parlamentarnog sustava bez razvijenog samoupravljanja nije bilo mogue uspjeno ostvariti. U novim uvjetima Tito je pokazao pravo svoje lice udarivi temelje drutvu i civilizaciji koja sa visokim tehnologijama inae nastupa (samoupravljanje u zemlji i miroljubiva aktivna koegzistencija u inozemstvu). Bio je osoba u vremenu kojega vie nema. U globalu, ono emu je Tito teio bilo je na trasi progresa za sve narode bive drave i svijeta. Slobodno (liberalno) umreeno socijalistiko drutvo nastupa ali ono nema nikakva obiljeja graanskog liberalizma industrijskog drutva o kojem govori barunica Margaret Tacher. Nastupa liberalno drutvo ali za sve lanove drutva.
Nastupa postkapitalistiko drutvo (Drucker).97 Nastupa informacijsko drutvo kao postindustrijsko drutvo (Masuda)98

Nastupa slobodno drutvo, jer ovjek u uvjetima tehnoloke jednakosti obrazovnih mogunosti i individualne proizvodnje ne radi za drugog ovjeka (masovna obiteljska poduzea i ostala poduzea male privrede). Visoke tehnologije sa sobom donose slobodu svim ljudima a ne samo politikoj eliti i bogatim graanima.

32

Na iznijetim premisama iz svog religijskog kuta gledanja temelji se socijalno uenje pape Ivana Pavla II i Katolike crkve (Drutvo opeg dobra).
Na tragu spomenutog papa Ivan Pavao II je u razgovoru sa studentima drutvenih znanosti u Rimu ustvrdio: Kompjutor mi je promijenio ivot, kompjutori su promijenili svijet.99 Poruka Benedikta XVI. za Svjetski dan sredstava drutvenih komunikacija (Mediji: mrea komunikacije, zajednitva i suradnje) izmeu ostalog istie: Kao javni servis, drutvene komunikacije trae duh suradnje i suodgovornosti, uz skrupuloznu osjetljivost na javne resurse i ispunjenje javnih zadataka ukljuujui tu i utjecanje regulativnim propisima i ostalim odlukama ili strukturama odreenim za tu svrhu.100

poznata kriza hiperprodukcije graanskog drutva u kojoj se smanjuje proizvodnja. To je posljednja velika kriza koja je vezana za prijelaz iz pretpovijesnog klasnog u znanstveno kiberkomunistiko drutvo. Nastupa tehnoloka i strukturna nezaposlenost sadrana u prijelazu sa fizikog na umni znanstveni nain rada
(u Europskoj uniji nezaposleno je 19 milijuna preteno fizikih radnika). Ameriki automobilski div GM u SR Njemakoj otputa 12.000 radnika. U toj grupi nalazi se i 1200 hrvatskih radnika.

To se dogaa zbog toga to visoke tehnologije trae znanja informacijske pismenosti. Svi ostali bez toga znanja izbacuju se iz igre. Sa trita rada nestaje radna snaga sa znanjima klasinih tehnologija industrijskog drutva. U drutvenoj proizvodnji visokih tehnologija u stvaranju BDP nije vie na cijeni fiziki manualni rad ljudskih miia, na cijeni je umni rad i ljudski mozak i znanje u njemu koje u obiteljskim i drugim suvlasnikim poduzeima privrede aktivira i pokree poduzetniki duh i samoostvarenje bez dravnog posredovanja (vidi: Pekka Himanen Hakerska etika).
Autori "Fanky Businessa" obrazlau da je osnovno sredstvo rada u visokotehnolokoj proizvodnji drutva ljudski mozak koji tei u prosjeku oko 1,3 kg, sive materije.

Padom Berlinskog zida otvoreni su iroki prostori i procesi visokotehnoloke socijalizacije globalnog svjetskog drutva kao naina proizvodnje drutva. Nastupa vrijeme u kojim svaki pojedinac putem znanja i znanstvenog naina rada ostvaruje mogunost zapoljavanja i samoostvarenja. Zaboravlja se povjesna injenica da su hrvatski komunisti jo prije II svjetskog rata napravili prvu veliku pukotinu u tom zidu i prije njegove izgradnje (M. Krlea).
Akademik Adolf Dragievi obrazlae i tvrdi da nastupa doba univerzalnog zajednitva, koje sve podreuje univerzalnom zajednitvu svih.101

Socijalna drava gubi svoju funkciju oduzimanja (porezi) i davanja (socijalni sluajevi), nego ulae sva mogua sredstva u znanje u kojem uzimanje i davanje vie nisu potrebni (obiteljska i ostala poduzea privrede, ESOP- zakoni velikih sustava u SAD-u). U SAD-u 40 posto graana vlasnici su dionica, a u privredi 60 posto poduzea tvore obiteljska i druga poduzea male privrede. U toj zemlji svake godine otvara se preko 600.000 poduzea male privrede. U SAD-u se sada godinje na 100 radno sposobnih graana otvara 10 poduzea male privrede. U ovim procesima masovno sudjeluju ene (emancipacija ena). U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva mjere i postupci socijalne drave su negativni i kontra produktivno djeluju na razvoj drutva (visoki porezi u vedskoj i drugim zemljama). U okviru otuenih sredstava socijalne drave stvaraju se idealni uvjeti za pojavu i djelovanje mafiokracije (organizirani kriminal). Socijalna drava i politehniki obrazovni sustav doprinijeli su da je Europa postala kontinent u razvoju. Visoke tehnologije udaljavaju radnu snagu iz materijalne proizvodnje dobara, jer takove proizvodnje i drutva vie nema. Nastupa drutvena kriza koja se ne oituje u smanjenju, nego u poveanju materijalne proizvodnje stvari i dobara. To nije

U drutvenoj proizvodnji prijelaz s fizikog na umni znanstveni nain rada nije izazvao samo nastupanje novog naina proizvodnje nego je izazvao i nastupanje potpuno nove civilizacije.
U naem radu i ponaanju na alost, jo uvijek ne vlada spoznaja da u uvjetima visoke tehnoloke drutvene proizvodnje nisu bogati i slobodni ljudi i narodi koji posjeduju prirodna bogatstva i novac. Bogati su i slobodni ljudi i narodi koji posjeduju znanje i koji znaju. Zemljama koje proizvodnju drutva ne temelje na proizvodnji znanja budunost je osigurana u tehnolokom kolonijalizmu, koji je daleko opasniji od teritorijalnog kolonijalizma. Hrvatska jo uvijek raspolae sa svim resursima za suvremenu proizvodnju drutva. Hrvatskoj jedino nedostaje drutveni dogovor da se krene tim putem. Zanimanje mnogih vodeih struktura drutva nije usmjereno ka ovim povijesnim izazovima, a posebno je nedostatno meu strukturama koje postavljaju i vode obrazovnu i znanstvenu djelatnost. Napominjemo da je osnovni cilj obrazovnog sustava odgoj graana i obrazovanje za rad. Obrazovni sustav u Hrvatskoj je kontraproduktivan, jer u novim uvjetima visokotehnoloke drutvene proizvodnje ne obrazuje graane za novi znanstveni nain rada, kojeg sa sobom donose visoke tehnologije (novi ciljevi obrazovanja koji su sadrani u informacijskoj pismenosti). Zbog tehnoloke i druge nepismenosti elnih ljudi, koji ve 30 godina

33

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

katastrofalno vode obrazovnu i znanstveno istraivaku industriju, obrazovni sustav u Hrvatskoj obrazuje graane za rad s povijesno mrtvim elektromehanikim klasinim tehnologijama fizikalnih sustava. Obrazuje graane koji se pridruuju armijama nezaposlenih u Zavodu za zapoljavanje. Drava i politiari ne toliko svojom krivnjom u postavljanju i voenju drutva mogu i zakazati, ali obzirom na znaaj i presudnu ulogu znanja, otvorenost u pristupu i irenju svugdje prisutnog znanja, autonomiju i automatizam stihijskog spontanog nastupanja znanja, demokratinost i jednakost uvjeta u stjecanju znanja, to ga pruaju visoke tehnologije u proizvodnji drutva (nastava na daljinu, e-Learning Linux sustav tehnoloka jednakost kiberkomunizam), glavni izvor krize hrvatskog drutva i izlaz iz te krize, nalazi se iskljuivo i samo u obrazovnom sustavu, pa zbog toga ljudi koji postavljaju i vode obrazovnu i znanstvenu politiku i koji su na izvoru znanja i saznanja nisu smjeli zakazati (znanstvene i visokokolske ustanove). Ti su ljudi na vrijeme dobivali informacije i materijale kako trebaju drukije raditi no to nije potaklo njihovo sagledavanje potrebnog konteksta.

naputanje drutva koje se u drutvenoj proizvodnji temelji na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara i osigurava prijelaz iz materijalne stvarnosti proizvodnje drutva u drutvo dematerijaliziranog gospodarstva i virtualne stvarnosti, koja se temelji na prikupljanju, upravljanju, odabiru i irenju informacija, te stvaranju novih informacija i znanja. Informacijski znanstveni obrazovni sustav bez posredovanja drave i to bez njene mafijokracije, stvara kritinu masu za samoostvarenje i samozapoljavanje u obiteljskim i ostalim poduzeima male privrede
(u Europskoj uniji 80 posto sredstava drave prihoduju od poduzea male i srednje privrede, a u Hrvatskoj samo 44 posto). Na iznijetim spoznajama trebaju se temeljiti strategije razvoja hrvatskog drutva. Uz ovu tvrdnju ide i injenica da su visoke tehnologije uzrokovale diskontinuitet

izmeu starog industrijskog graanskog i informacijskog znanstvenog drutva koje nastupa. Bolje reeno, drutvo koje nastupa razlikuje se od starog graanskog masovnog drutva u nainu proizvodnje tog drutva. Vei je diskontinuitet izmeu visokih i nanotehnologija znanstvenog drutva i klasinih tehnologija industrijskog drutva od diskontinuiteta izmeu klasinih tehnologija industrijskog drutva i jednostavnih tehnologija prvobitne zajednice. Industrijsko drutvo sa svojim odnosima proizvodnje postupno nestaje, nastupa postindustrijska, postkapitalistika i postbioloka kiberkomunistika civilizacija, jer ovjek mijenja i bioloki svijet prilagoavajui ga svojim potrebama (bioloki inenjering). Taj civilizacijski preokret uzrokovalo je znanje kao novi predmet rada i temeljni resurs drutvene proizvodnje. ovjek je putem znanja duboko zagazio u strukturne promjene anorganske i organske prirode (materije) proizvodei materijalna dobra za potronju iz materijala (sirovina), koji nisu limitirani kao klasine prirodne sirovine industrijskog drutva. Ove strukturne tehnoloke promjene zbog velikog znaaja informacija i znanja vre demainizaciju i dematerijalizaciju drutvene proizvodnje. Nova sredstva za proizvodnju visokih i nanotehnologija, koja se temelje na biolokim sustavima, postupno potiskuju iz drutvene proizvodnje sredstva za proizvodnju fizikalnih sustava. Nastupaju nove znanstvene proizvodne snage drutva oliene i sadrane u informacijskoj pismenosti.

U uvjetima erupcije znanja i estih tehnolokih promjena, koje sa sobom donosi znanstvena revolucija, postavlja se pitanje stratekog razvoja Hrvatske. Postavlja se pitanje kakva i koja su nam znanja potrebna i kakav treba biti obrazovni sustav kada znanje postaje temeljni predmet rada i resurs u drutvenoj proizvodnji. U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva odgovore na ta pitanja prua novi informacijski znanstveni obrazovni sustav koji je postao centar sveukupne drutvene moi. Sa visokim tehnologijama u kolstvu nastupaju i novi ciljevi obrazovanja i nove sasvim drukije strategije razvoja drutva, koje su sadrane u tim novim ciljevima (informacijska pismenost). U stvaranju bruto drutvenog proizvoda u svijetu vie sudjeluju kompozitni egzotini i ostali sintetiki materijali i proizvodi koji su proizvod znanja i u kojima je sadrano znanje od proizvoda klasinih prirodnih sirovina. Zbog presudne uloge znanja u drutvenoj proizvodnji informacijski znanstveni obrazovni sustav najbre osigurava prijelaz s fizikog najamnog naina rada na umni, znanstveni slobodni nain rada, drukije reeno on brzo osigurava prijelaz s klasinih tehnologija industrijskog drutva na nova sredstva za proizvodnju visokih tehnologija informacijskog znanstvenog drutva. Sa stajalita ekonomije znanja obrazovni sustav osigurava brzo

34

Znanje i vrste znanja u proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva

Uvodna ograda: Znanost nije zavrena forma nego proces, ono to je znanost tvrdila prije, kasnije ne mora vie tvrditi, (ponovimo za mnogima kao i za publicisticom i autoricom bestselera Polje Lynne McTaggart102). U ovome se tekstu sami ne bavimo temeljnim podrujem prouavanja ljudske spoznaje. O tomu pored postojeih stasaju i u nas, novi, doktorski studiji (npr. rijeki o intertekstualnosti, zagrebaki hrvatske kulture), na valu predtrogodinjeg izdavakog buma u medijskoj tiini u nas blistaju nedavno objavljeni hrvatski prijevodi vodia i prirunika - od "Epistemologije - vodia u teorije znanja"103 J. Grecoa i E. Sose, "Prirunika semiotike104" W. Ntha u briljantnom prijevodu kojeg potpisuje A. Stama, do Cambridgeovih stripovanih izdanja "za poetnike"105, "Prikazalita znanja" M. Tumana106 te mnogih drugih nikad spomenutih na naoj, dravnoj, radioteleviziji... Novi, semioloki, pristupi epistemologiji istiu "razumijevanje intencionalnosti kao sve vanijeg imbenika znaenja"107 izdiui proizvodnju spoznaje u primatelju kao temelj suvremenih komunikacijskih istraivanja koje stvaralako obrazovno vrijeme nastoje oteti testomaniji. Fokus se sa statinih lingvistkih aspekata prebacuje u podruje komunikacije i pregovaranja znaenja... Pronositelje ideje Semantic Weba podsjea se na 2,500 godina rada mislilaca o znaenju...108 (Na CARNet-ovom prednovogodinjem skupu koordinatora 2005-te. god. konano se ostvaruje konsenzus da se CARNet-ove konferencije u Hrvatskoj odvijaju vie ne na engleskom nego na hrvatskom, ba kao i nastava informatikih akademija u njihovoj organizaciji... Uz tiho zaprepatenje akademske sredine slijedi obavijest da knjinice manjih bolnica ispadaju iz CARNet-ovog sustava...) Predlagali smo intenziviranje prouavanja tog osnovnog bla drutva na suvrememeni ali i informacijskim znanostima primijenjeni nain kroz osnivanje razreda za prouavanje znanja HAZU109 okrenutog budunosti (vidjeti dalje u tekstu). Krajem 2005. uslijedio je prijedlog transformacije ustrojstva HAZU u smjeru osnivanja Hrvatske akademije sistemske znanosti 21. stoljea110. No u ovom kontekstu elimo samo nadodati slijedee: Ljudski um izdvaja ono to je ope kako bi protumaio, upravljao oblikovao, razumio ono to je posebno. Ljudsko se znanje razvija kao znanje o opem, ope znanje i znanje o posebnom, strunom. Slijedei tradicije filozofije pa do najsuvremenih istraivaa znanja nastojalo ga se i nastoji ga se sagledati u svim njegovim svojstvima subjektiviteta i postojanja nezavisno od subjektivnosti. Moemo ustvrditi da razvoj znanosti karakteriziraju naini

istraivanja i odreivanja to je i kakvo je ono to utvrdi postojeim ali i zamiljenim, znanja o vienju (tog znanja), njegovu odjeljivanju te odmah i opravdanosti nekog dijeljenja, znanja o oznaavanju, utjecajima (poljima izmeu razliitih graularnosti) i razumijevanjima oznaenog, znanja o razlikovnim kategorijama unutar nekog sustava i ovisno o sustavu ali i znanja nadilaenja razumijevanja postavljenog u nekom sustavu oznaavanja. Sadraj koji nosi to znanje moemo dodatno karakterizirati i kao nositelja zastarjelih ili pak novih, recentnih znanja. Nastojimo sve vie da nam u baratanju njihovom reprezentacijom pomau strojevi, mreni agenti i servisi. Znanja moemo promatrati kao dobra ili potencijalno neupravljiva i opasna, ovjeanstvo ih sagledava kroz mnoge prizme, manje ili vie uspjene u povezivanje (ovjeku) razdvojenih stvari tj. u njegovu razumijevanju i proizvoenju sadanjeg i budueg sebe i svijeta u emu ravnopravnu ulogu na razne naine na sebe preuzima i umjetnost. A. Dragievi smatra da se bitna proizvodnja informacijskog znanstvenog drutva obavlja na zajednikoj svojini na novom predmetu rada koji je sadran u nematerijalnoj informaciji i znanju. On smatra i da vitalna, esto i manje razvijena no kreativna drutva preskau uljuljkana, kao to su nekad barbarski narodi Europi donijeli razvijeniji feudalizam porazivi rimsko robovlasnitvo i kao to danas strelovito u tom sustiu, dijelom i nadmauju i premauju Europu, uljuljkanu u materijalnu proizvodnju (silna otputanja radnika), ali i sav ostali tzv. razvijeni svijet, narodi Kindije (Kine i Indije). Sve iznijeto ima obrazovne znaajke izvan formalnog obrazovnog sustava, jer se proizvodnja drutva ustrojava kao obrazovni i znanstveni sustav (protok, irenje i stvaranje informacija i znanja kao naina drutvene reprodukcije). U takvom nainu proizvodnje izvan formalnog obrazovnog sustava mnoga se znanja usvajaju spontano. Sukladno iznijetom nastavni programi i nastavni planovi se u kolskom sustavu mijenjaju jer se u novim ciljevima obrazovanja oslobaaju nastavnih sadraja posebnog strunog znanja koje brzo zastarijeva (tehnoloke smjene). Struni rad i struno obrazovanje postupno nestaje. Nastupa znanstveni nain rada, kao vladajui nain rada. U tom radu sadran je i iz tog rada izvire i struni rad. Vri se deprofesionalizacija strunog rada (prevaga opeg znanja i informacijske pismenosti), a znanstveni nain rada poprima profesionalne znaajke. Mnotvo strunih svodi se na nekoliko stotina novih zvanja. Pored cilja obrazovanja za znanstveni nain rada u obrazovnim sustavima visokorazvijenih zemalja prevladava ope obrazovanje iz svih znanstvenih podruja. Stvara se integralna sistemska transdisciplinarna znanost, razvija pripadna terminologija kojom bi valjalo obrazovati.

35

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

U Europskoj uniji 60 posto uenika poslije osnovne kole nastavlja kolovanje u gimnazijama a u Republici Hrvatskoj samo 30 posto.

Jedan roditelj ree da je teina uenike torbe u nas razmjerna sa tehnolokom nepismenou autora udbenika.

irenjem visokih tehnologija, gimnazijsko ope obrazovanje sa razvedenom i bogatom izbornom nastavom obuhvatit e cijelu populaciju uenika. Postupno struno se obrazovanje seli na radno mjesto u integralnu proizvodnju drutva. Akademik Vladimir Paar predlae u obrazovnom sustavu smanjenje opeg trajnog obrazovanja.
Da bi javna kola nekog osposobila za odreena radna mjesta to danas ne oekuje ni jedan pametan ovjek.111 Tako je poetkom sedamdesetih godina pisao Vladimir Schmidt, jedan od najveih Europskih pedagoga, suvremenik Japanca Masude, koji je utemeljio japansko udo. Ta dva velika ovjeka nisu se meusobno poznavala ni znala jedan za drugoga. Masudu je tada japanski narod posluao a mi Masudu i Schmidta ni danas ne sluamo i ne slijedimo u strategijama razvoja drutva. Nai posrednici za zapoljavanje ispred preko 330.000 nezaposlenih u Hrvatskoj samo mogu isticati da moderni poslodavci trae vie cjelovito obrazovnu radnu snagu koja je informacijski pismena. I dok na sajmu inovacija Geneva-Palexpo 2006. Hrvati osvajaju pet zlatnih medalja meu kojima je najvei interes izazvao maturalni rad uenika Matije Pavievia i Mirele Luki pod vodstvom mentora Zvonimira Vaona iz Prve tehnike kole "Nikola Tesla" "Teslina ruka - ortopedski nadomjestak ake"112, kod nas se informatika u osnovnoj koli ui kao izborni predmet, a u razvijenim zemljama svijeta sva se nastava obavlja na informacijski nain. Kod nas se na jednom mjestu otvara prvi centar za praktinu robotiku umjesto da u tomu sudjeluje cjelokupan znanstveni i obrazovni sustav (eljezniko-tehnika kola). U gimnaziji je informatika zastupljena samo sa dva sata nastave tjedno u prvom razredu. Na obrazovni sustav intelektualno kastrira mladu generaciju. Hrvatsko drutvo postaje sve vie staro sterilno drutvo na putu nestajanja U djejim vrtiima u Japanu, igrake, njihov sadraj i njihove poruke u funkciji su informacijske pismenosti.

Sa zapamivanja ljudski mozak se koristi za finije i pametnije svrhe, za djelatno razmiljanje, rjeavanje problema i zadataka. U proizvodnji drutva nastupila su sasvim drukija sredstva za proizvodnju visokih tehnologija, sa novim znanjem, iji znanstveni sadraji primijenjeni u njima nemaju nita zajedniko sa prevladanim (opsoletnim) znanstvenim sadrajima klasinih tehnologija industrijskog drutva. Nastupa nova struktura rada i novi uvjeti zapoljavanja, ali izvan materijalne proizvodnje stvari i dobara. Zbog toga visoke tehnologije uzrokovale su do sada neuvenu krizu politehnikog obrazovnog sustava i krizu drutvene proizvodnje graanskog industrijskog kapitalistikog drutva koje se temelji na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara na kapitalu i kapital odnosu. Kriza u politehnikom obrazovnom sustavu se oituje u krizi organizacije, ciljevima obrazovanja, programskim sadrajima i metodama rada. Kriza se oituje to jo uvijek ne moemo pobjei i osloboditi se ljuture starih obrazovnih ciljeva elektromehanike proizvodnje industrijskog drutva, njegove drutvene i tehnike podjele rada, njegovih znanja i strunih zvanja, koja su pripadala toj podjeli rada. U informacijskom znanstvenom drutvu umjesto prirodnih sirovina najamne radne snage, kapitala i kapital odnosa u temeljima drutvene proizvodnje nastupa znanje i novo znanje. Nastupa slobodna ljudska djelatnost u obiteljskim i ostalim poduzeima suvlasnike male i velike privrede. U tim poduzeima nestaje najamni rad i otuenost u proizvodnji, poto u tim uvjetima ovjek sa drugim ljudima samoupravno neposredno ovladava uvjetima ukupne drutvene reprodukcije. Zbog iznijetog obrazovni novi sustav postaje jedini iskljuivi i bez alternative centar drutvene moi, jer stvara novu vladajuu vrijednost i nova radna mjesta u toj proizvodnji. Kako tvrdi ameriki znanstvenik Peter Drucker, visoke tehnologije otvaraju vie radnih mjesta u poduzeima male i srednje privrede od naputenih radnih mjesta klasinih tehnologija. Iste podatke iznosi J. J. Schreiber u Svjetskom izazovu. U SAD-u u posljednje vrijeme samo ene otvorile su 9 milijuna novih poduzea u kojima je zaposleno 27 milijuna radnika.113 U prosjeku u jednom poduzeu zaposlena su tri radnika. Visoke i nanotehnologije u vezi sa izloenim tvrdnjama rue drutvenu i tehniku podjelu rada klasinih elektromehanikih tehnologija, rue skoro sva struna znanja i struna zvanja koja su obavljali drutvenu proizvodnju industrijskog drutva, rue fiziki najamni nain rada, rue rad kao fiziku i drutvenu prisilu, rue politehniki obrazovni sustav,

U ciljevima obrazovanja u obrazovnom sustavu teite nastave pomjera se sa primjene na stvaranje novog znanja. Postupno i sve vie pozitivna znanja ustupaju mjesto znanjima koja pospjeuju znanstveni nain rada. Sposobnost rada sa visokim tehnologijama daleko je vanija od starog sveznadarstva, jer se potrebno znanje nalazi u depandansama ljudskog mozga (banke podataka). Znanja se nalaze u dostupnoj digitalnoj mrei ili u minijaturnim spremitima znanja koja sve vie potiskuju klasine papirnate udbenike.

36

rue nain proizvodnje i strukturu industrijskog graanskog kapitalistikog drutva. Nastupa slobodna znanstvena djelatnost, poto visoke tehnologije obavljaju skoro sve poslove klasinih tehnologija, koje su u toj proizvodnji obavljali ljudi i strojevi, jer visoke tehnologije sadre u sebi i obavljaju poslove:

dioniarskim i ostalim poduzeima integralne proizvodnje drutva. Takva politika osigurala bi:

jednostavnih tehnologija; klasinih tehnologija; visokih tehnologija; novih nanotehnologija koje nastupaju; visoke tehnologije sadre u sebi i nove predmete rada sadrane u informacijama i znanju (organizacija znanja i njegovo oblikovanje za banke podataka, kompjutorske agente).

veu proizvodnju vei broj inovacija vei BDP veu zaposlenost vei broj obiteljskih i drugih poduzea male privrede proizvodnja drutva - trendovi u SAD-u)

vea ulaganja u istraivanje i razvoj (integralna vee i bre pretpostavke izgradnje bogatog informacijskog znanstvenog drutva
U integralnoj proizvodnji drutva ova poduzea razvila bi se u nastavne baze pojedinih fakulteta, a njihovi bi radnici sudjelovali u nastavnim aktivnostima obrazovnih institucija. U nekad Plivinom, danas GlaxoSmithKlineovom istraivakom institutu, u njegovom sadraju rada u kojem je zaposlen veliki broj istraivaa, vie je prisutno sveuilite nego u formalnom papirnatom sveuilitu. Jedino su u poduzeima u kojima vlada znanstveni nain rada zastupljena visokotehnoloka sredstva za proizvodnju, pa pored znanstvenog i strunog rada ta poduzea i ustanove u integralnoj proizvodnji drutva moraju preuzeti obrazovnu i znanstvenu djelatnost (klinika nastava na Medicinskom fakultetu u Zagrebu). Spontano izvan dravne planske usmjeravajue politike u Hrvatskoj u kibernetikom prostoru i njegovoj virtualnoj stvarnosti radi preko 2000 tvrtki za potrebe informatizacijske privrede. Meu poznatijima je bjelovarska Aselija, osjeka Spina, umaka Laserlinea, splitska Enela i druga poduzea. U takva poduzea treba zapoljavati znanstvene novake koji e sutra otvarati svoja obiteljska poduzea. U te svrhe treba usmjeriti i troiti doprinos za zapoljavanje. Do integralne proizvodnje Plivi nedostaje samo obrazovna djelatnost za svoje i druge sline djelatnosti.

Visoke su tehnologije potjerale radnu snagu iz materijalne proizvodnje dobara, jer tih sredstava za proizvodnju i te proizvodnje i tog drutva vie nema (tehnoloka nezaposlenost u SR Njemakoj). Radna snaga zaposlena je izvan materijalne proizvodnje u dematerijaliziranom e-Business gospodarstvu tercijarnog sektora zanimanja. Zaposlena je u novom kibernetikom prostoru virtualne stvarnosti (Nizozemska), zaposlena je u prometu i proizvodnji informacija i znanja. U toj se proizvodnji dematerijaliziranog e-Business gospodarstva i u virtualnoj stvarnosti stvara 80 90 posto bruto drutvenog proizvoda. U toj proizvodnji u istom postotku zaposleno je radno aktivno stanovnitvo. U toj proizvodnji u istom postotku izvan obrazovnih i znanstvenih sterilnih institucija (sinekura) proizvode se znanstvene informacije. U toj proizvodnji u kojoj je nain proizvodnje sadran i utemeljen u znanstveno istraivakom nainu rada 80 posto sredstava za taj rad akumulira se izvan dravnog prorauna. Dvadeset posto radnika tijekom radnog vijeka izvan posveenog zatvorenog elitnog sveuilita proizvodi znanstvenu informaciju. Drava u pravilu financira dugorona temeljna istraivanja.
U SAD-u 80 posto znanstvenika zaposleno je preteno u svojim istraivakim poduzeima (osobno vlasnitvo) u gospodarstvu, u Europi 50, a u Sloveniji 10 posto. Za Hrvatsku nema podataka. Pliva i Ericsson - Nikola Tesla vie ulau sredstva u istraivanje i razvoj od drave u te svrhe. Od 10.000 takozvanih znanstvenih radnika izvan integralne proizvodnje drutva 2000 je aktivno. Akademik laus trai sredstva od drave za 20.000 znanstvenih novaka koji bi se zaposlili u hrvatskim sveuilitima izvan integralne proizvodnje drutva. Umjesto toga hrvatsko drutvo imalo bi daleko vee koristi kad bi drava osigurala plae za 20.000 znanstvenih novaka izvan zatvorenog srednjovjekovnog sterilnog sveuilita u privatnim

Znanstveni nain rada (istraivanje i razvoj) u visokotehnolokoj i nanotehnolokoj proizvodnji vladajui je nain rada informacijskog znanstvenog drutva i to za sve njegove graane.
Poto se svjetsko globalno drutvo ustrojava i pretvara u edukacijsko znanstveno drutvo, usput na ovom mjestu istiemo da svaka osoba treba biti cijelog ivota uenik i uitelj. (Vidjeti izvjee UNESCO-va meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, nositelj projekta Jacqes Delors: Uenje blago u nama.114) Autori Fanky Businessa iznose podatak da su nastavnik i uenik utjelovljeni u jednoj te istoj osobi115. Ova tvrdnja nema veze sa naim sustavom obrazovanja i uloge nastavnika. "Hrvatski studenti ue za burzu rada" istie OECD zamjerajui Hrvatskoj slabu prilagoenost obrazovnog sustava stvarnim potrebama gospodarstva (prema

37

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

informacijama Anthony O'Sulvana prezentiranim 2.3.2007 Hrvatskom ministarstvu gospodarstva).116

nastave. Donose sa sobom totalni princip adaptivnosti i izbornosti u nastavi.

Na reformiranom studiju za budue generacije informatiara svi su predmeti izborni. Znanje se stjee ovisno o izboru predmeta tijekom studija. Nastava e se izvoditi na mentorski nain. Studentu se nudi nekoliko studijskih menia (izbornika). Student ga moe birati odnosno sastavljati sam.119

U visokorazvijenim zemljama svijeta sudjeluju u nastavi i visoko obrazovani ljudi koji nisu zavrili nastavnike fakultete. Naputa se stari model obrazovanja nastavnika. Visokotehnoloka sloena proizvodnja drutva zahtijeva radnike sa zavrenom visokom strunom spremom koja stalno ui. Postoje miljenja da bi se za potrebe takove proizvodnje okupljanje nastave (koncentracija nastave) u obrazovnom sustavu mogla ostvariti u novim sadrajima ergologije ili transdisciplinarne edukacije (znanost o radu i ljudskom djelovanju). U tim sadrajima (nova informacijska pismenost) nalazili bi se sadraji mnogih znanstvenih disciplina i predmeta, kako primati, upravljati, iriti i stvarati nove informacije i znanja. Ovi sadraji bili bi u funkciji znanstvenog naina rada. U informacijskom znanstvenom drutvu u formalnom obrazovnom sustavu do punog izraaja i znaenja u prvi plan dolazi znanstvena metodologija (kako, a ne, koliko?), koja je ukljuena i koja sadrajno ispunjava informacijsku pismenost. Na ovim osnovama vri se integracija sveuilita, obrazovnog sustava i nove uloge nastavnih fakulteta, jer u informacijskom znanstvenom drutvu svi visoko obrazovani graani postaju uitelji i uenici. Potrebno je znati da se u visokotehnolokom informatiziranom obrazovnom kolskom sustavu programiranje nastave (koliina znanja i potrebno vrijeme za obradu tog znanja) u uvjetima individualizacije i diferencijacije u nastavi ne vri prema potrebama grupe nego prema potrebama i mogunostima pojedinca. Vremensko ogranienje u obradi i usvajanju obrazovnih nastavnih programa i visokotehnoloki informacijski znanstveni sustav vie nije u skladu i suglasju. Pojedini uenici i studenti u obradi i usvajanju obrazovnih sadraja mogu ii bre, a drugi sporije. Nadareni, vie informirani i sposobni uenici i studenti programski dobivaju tee zadatke. U pravilu ove skupine uenika i studenata kasnije u radu i ivotu javljaju se i sa znanstvenim inovacijama. Vano je da svi uenici i studenti prema svojim mogunostima djelatno i slobodno idu naprijed i da se osposobljavaju za ivot u znanstvenom humanom drutvu. U odgojnom pogledu cilj je suvremene nastave da svaki mladi ovjek postane i bude pravi djelatni ovjek. (Vidjeti amerike autore: William Glasser Kvalitetna kola,117 Brad Greene Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola.118) Novi obrazovni sustav nije vie vrsto vezan za godine trajanja obrazovnih programa i godine ivota u sustavu cjeloivotnog obrazovanja (Juna Koreja). Razredna nastava sve vie postupno gubi svoj raniji znaaj. Preko diferencijacije i individualizacije u nastavi visoke tehnologije donose sa sobom furkaciju

Visoke tehnologije postupno rue razredni, grupni ustroj nastave i dosadanje fiksno utvreno vrijeme trajanja obrazovnog procesa za sve uenike ili studente. Visoke tehnologije omoguile su da se vremensko trajanje i ustroj nastave prilagoava prema mogunostima pojedinca a ne grupe. Isto tako visoke tehnologije rue i predmetni ustroj nastave koja je utemeljena na kartezijanskoj paradigmi podjele rada. U edukacijskom i istraivakom drutvu napredovanje i verifikacija znanja te steenih sposobnosti mora se vriti izvan dosadanjih regula masovne vrsto standarizirane represivne dravne poslune kole industrijskog drutva, koja ograniava slobodu mlade osobe i koja stvara pokornog podanikog graanina. Gdje se ograniava sloboda i gdje vlada strah nema inovacije. U ciljevima obrazovanja pozitivna znanja i sakupljaka faktografija preputaju primat umijeima i sposobnostima rada u radu sa visokim tehnologijama, jer se potrebna znanja nalaze u depandansama ljudskog mozga (nova informacijska pismenost Semantiki Web, magazini i banke razmjenjivih podataka, baze globalno povezivih znanja). Osniva Japanske kole za XXI. stoljee K. Matshuita tvrdi da visoke tehnologije donose sa sobom prijelaz s klasinog na individualno obrazovanje. To znai prijelaz s klasinih uionica na mikrokompjutor oko kojeg e se stvarati fleksibilne grupe, koje e voditi i usmjeravati nastavnik. Zatim prijelaz s pasivnog obrazovanja na aktivno obrazovanje120. Ispite i dosadanji nain provjere znanja prema Matshuiti zamijenit e stalno provjeravanje ne toliko reproduciranje starog aplikativnog znanja usvojenog na represivan pasivan nain, koliko postignute sposobnosti i umijea za znanstveno istraivaki rad i za samoobrazovanje, koje se usvaja uz pomo nastavnika na permisivni djelatni suradniki nain. Sposobnost i umijee znanstvenoistraivakog rada trai sasvim drugaiji pristup znanju i saznanju. To su znanja sa visokim i superiornim kategorijama miljenja i razmiljanja. Teite rada nastavnika nije vie sadran u davanju i predavanju znanja. Teite rada nastavnika pomie se na organizaciju nastave (upitna, problemska, istraivaka aktivna nastava). Uenici i studenti istraivaki vlastitim naporima uz

38

pomo nastavnika dolaze do znanja aktivna nastava. U aktivnoj nastavi u kojoj su zastupljeni interesi polaznika, roditelja i drutva u cjelini nema asocijalnih ponaanja (uenici su subjekt u nastavi) Ovaj vid nastave u odnosu na poslunu aplikativnu pasivnu mehaniku monoloku jednosmjernu naturenu dravnu vjerniku nastavu bez osobne spoznaje i provjere je mnogo tei i trai esencijalna znanja iz svih znanstvenih podruja (integralna drutvena proizvodnja i integralna sistemska znanost u toj proizvodnji kompleksna cjelovita transpredmetna timska nastava).
Praznom glavom, ali i sa znanjima koja je pruao i prua na prevladani politehniki usmjereni obrazovni sustav u uvjetima visokotehnoloke drutvene proizvodnje ne moe se misliti, raditi i stvarati (kriza obrazovanja u kojoj je sadrana kriza drutva).

oko 30 povezanih campusa ... diljem Latinske Amerike, a na kojima svakom studentu nude pristup istom uglednom i istaknutom profesoru. Novi runi prijenosnici ali i mobiteli tree generacije u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti donose sa sobom mogunosti sasvim drukijeg ustroja obrazovnog sustava (dislocirana, deteritorijalizirana nastava u sasvim drukijem prostoru). :
"Elementi mrene suradnje u telemedicini ili telemedicinsko organiziranje asinkronog upravljanja znanjem121, "Strategies for the future", "The Seven Myths of Distance Education" i ostali radovi Dr. Tonya Batesa.122 Zdravstvo i ne samo zdravstvo svijeta Health Care and Life Sciences, priklanja se novoj razini reprezentiranja svojih podataka u obliku znanja i servisa sa globalnim funkcionalnostima Weba tzv. tree generacije, generacije Semantikoga Web-a, vidjeti pod Semantic WebForLifeSciences, HCLFIG123. Mnogi su zadaci tu sadrani, izmeu ostalih: izrada standardiziranog elektronikog zdravstvenog zapisa eHR, upravljanje velikim medicinskim terminologijama, rjenicima i tezaurusima kao to su Unified Medical Language System (UMLS), GALEN, SNOMED-CT, sistematizirana nomenklatura medicine, sustavi kao to su PubMed, projekti, kao to su Protein - npr. Human Genome Project, Microarry - Gene expression, ontologije npr one obuhvaene pod Open Biomedical Ontologies, Gene Ontology (GO), Gene Ontology Anotation Tool (GOAT), Gene Ontology Next Generation workflow (GONG) namijenjen ekstrahiranju i formalizaciji Gene Ontology u trenutno najrazraenijem formalnom oznanom jeziku za izradu ontologija - OWL (Web Ontology Language), SKOS (Simple Knowledge Organisation Systems) te drugi primjeri upotrebe, jezici, standardi i aplikacije.

Klasinim tehnologijama odgovara frontalno grupni, predavako ispitivaki i razredni ustroj nastave sa utvrenim vremenom trajanja, za sve uenike i studente. irenje i prijem znanja u tim uvjetima preteno je vreno u obrazovnom sustavu. Ustroj nastave temelji se na jednosmjernoj komunikaciji. Uenici i studenti memoriraju tua gotova, preteno prevladana i zastarjela znanja (pasivna nastava u funkciji primjene znanja, "intelektualno kloniranje" vidjeti dalje). Visoke tehnologije donijele su sa sobom dvosmjernu distribuiranu komunikaciju (Oracle, Cisco, Open Source trend) i mogunost da uenik ili student uz pomo nastavnika skretniara vlastitim naporima usvaja i dolazi do znanja (aktivna problemska tutorska nastava sa velikom retencijom znanja u funkciji primjene i stvaranja novog znanja). Svjetski trendovi nastave na daljinu mijenjaju poziciju najboljeg autoriteta, ubrzano trae procjenitelje kompetentne grae, razvijaju drutvo tzv. Cyber Edukacije, uhodavaju mrenu suradnju u radu i obrazovanju. Samo na Feniks sveuilitu u SAD-u studira preko 60 tisua studenata. Na Sveuilitu British Columbia osnovana je e-Learning akademija. Osnovana je i u nas u sklopu CARNet-a, no polaznici e se zapanjiti koliko je u njoj, uostalom kao i u brojnim Web stranicama kola oponaanja klasinih obrazovnih koncepcija Rischard u ve citiranoj knjizi "Tono u podne" navodi podatak: "Kad se jedno poduzee poput Cisco Systemsa odlui ukljuiti u obrazovanje svoje napore i djelovanje moe istodobno proiriti na desetke drava - do 2001. god. 157.000 studenata upisalo se u 6800 umreenih akademija koje je ta tvrtka uspostavila u vrlo kratkom vremenu u nekih 130 drava" (izmeu ostalog i naoj). U istoj knjizi autor pie (str 42) "i u obrazovanju na obzoru su jednako zapanjujui izgledi i prilike (jednakost obrazovnih mogunosti - Z.P.) Samo jedan primjer, Meksiko sveuilite Monterry Tech za nekoliko se godina potvrdilo u jedan od vodeih svjestkih sustava za uenje i studiranje na daljinu sa

Osim iznijetog, potrebno je znati da se na irenju, prometu, upravljanju, prijemu i stvaranju novog znanja, ba kao i na kritikom odnosu prema "proizvodnji kolektivnog pamenja (zaborava, identiteta, determiniranog kaosa i pristanka)124" zasniva reprodukcija informacijskog znanstvenog drutva. U tim okvirima sadran je nain proizvodnje tog drutva. U tom drutvu mnoga se znanja usvajaju kritiki i spontano (edukacijsko drutvo). Prema tome visoke tehnologije i vrsta dosadanja razredna frontalno grupna predavaka ispitivaka nastava, vie ne idu skupa, jer visoke tehnologije rue kolu prosjeka u kojoj stradaju sposobni i manje sposobni uenici i studenti.

39

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

U koli i nastavi koja nastupa veliku ulogu sve vie preuzima:

imovine. U toj zemlji svaka trea osoba tijekom godine predmet je nasilja (otueno drutvo). Prema Justice Policy Institute u SAD-u u zatvorima u toj zemlji nalazi se 2,1 milijuna ljudi. Na 100.000 ljudi u zatvoru je 2004-te godine bilo u SAD-u 726. U Velikoj Britaniji 142. U Kini 118, u Francuskoj 91, u Japanu 58, a u Nigeriji 31 osoba126.
U Hrvatskoj samo 35 posto upisanih studenata diplomira i to sa spoznajama izvan informacijske pismenosti (elitno zatvoreno sveuilite). U

izborna; individualna; fleksibilna; fakultativna; egzemplarna; kompleksno cjelovita (holistika); tutorska, diferencirana i dislocirana radna nastava koja nije vezana za odreeni prostor i vrijeme.

Takva nastava rui razredni frontalno-grupni ustroj kole velikog ekog pedagoga Jana Komenskog. Visokotehnoloka proizvodnja drutva rui takoer i europski ustroj Humboldtove sveuiline nastave u kojoj se studenti upoznavaju sa najnovijim znanstvenim spoznajama u funkciji aplikacije znanja.
Sa aplikacije znanja teite u cilju obrazovanja pomie se na stvaranje znanja (informacijska pismenost), jer radno mjesto u visokotehnolokoj proizvodnji mora postati sveuilite.125 Na tom tragu i na tim osnovama ustrojena je klinika nastava na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Ustroj suvremenog obrazovnog sustava temelji se na fleksibilnom trajanju nastave. Sposobniji i vie informirani uenici ili studenti u kraem vremenu usvajaju i tei program nastave. Drugim uenicima ili studentima potrebno je due vrijeme uenja i studiranja.

hrvatskom drutvu niti jedna djelatnost ne unitava toliko bioloku supstancu naroda kao to to radi politehniki obrazovni sustav a naroito njen visokokolski dio i sustav znanosti pod ogrtaem drave. U takvoj nastavi vremensko preslagivanje osnovne kole 3+3+3 ili 6+3 - itd., nema racionalno opravdanje, jer je i dosadanji razredni 4+4 ustroj nastave prevladan i doveden u pitanje zbog nastupanja novih ciljeva obrazovanja, izborne nastave i zbog nastupanja novog cjelovitog sistemskog blok ustroja nastave (timska obrada nastavnih cjelina). Visoke tehnologije ne rue samo razredni i predmetni ustroj nastave, one rue i stupnjevito organiziranje nastave, one rue dosadanji osnovni, srednji vii i visoki stupanj obrazovnog sustava i nastave, (horizontalna i vertikalna integracija nastave i obrazovnog sustava cjelovita transpredmetna blok timska nastava), jer cijeli formalni kolski sustav postaje jedinstveni kolski sustav koji prua preteno osnovna opeobrazovna integralna sistemska znanja iz svih znanstvenih podruja, to je do sada pruala osnovna kola. U svijetu koji se stalno mijenja kolsko obrazovanje daje opa trajna znanja koja slue kao uvod i osnova za doivotno obrazovanje. Posebne sklonosti i interesi zadovoljavaju se u izbornoj aktivnosti (nastavi, istaivanjima) u vezi sa matinom ustanovom ili drugim davateljima obrazovnih sadraja, primjereno koristei mogunosti, sadraje, servise i postupke dostupne na daljinu. Daje osnovu za ulazak u edukacijsko drutvo, a ne toliko za odreeno radno mjesto. Ta znanja slue pojedincu da se lake ukljui u drutvo koje se trajno mijenja. Ona uklanjaju otpor koji se na alost u mnogim naim upravljajuim strukturama da egzaktno izmjeriti.. U naznaenim uvjetima sposobnost i znanja rada sa visokim tehnologijama u okviru znanstvene metodologije prvi je zadatak nastave (netrivijalna informacijska pismenost). Drugi zadatak je u globaliziranom svijetu sposobnost komunikacije na engleskom jeziku. To je zbog toga to je visokotehnoloka proizvodnja drutva vrlo sloena i esto promjenljiva proizvodnja koja zahtjeva radnu snagu s visokim, ali drukijim adaptabilnim i fleksibilnijim obrazovanjem.

Zbog krutosti i iste zadanosti 30 posto uenika u SAD-u i drugim visokorazvijenim zemljama naputa obrazovni sustav. Uenici i studenti naputaju obrazovni sustav jer u njemu dobivaju stara, bezvrijedna, silom naturena znanja koja se u ivotu i proizvodnji ne mogu primijeniti. U tim uvjetima istraivanja upozoravaju da umjesto zadovoljstva i sree kola postaje odvratna. Represivna naturena pasivna stara kola izvor je asocijalnog ponaanja graana u drutvu. U SAD-u iri se pokret za stvaranje kvalitetnih djelatnih kola (aktivna nastava). U Japanu preko milijun mladih ljudi osuuje sebe na izopenu usamljenost. Represivne mjere i razne norme (zakoni) ne idu skupa sa aktivnom slobodnom nastavom. U informacijskom obrazovnom sustavu nema izgubljenih (izopenih) uenika i studenata. Vano je da svi prema svojim mogunostima idu naprijed. Izopenje iz obrazovnog sustava u uvjetima visokotehnoloke drutvene proizvodnje uasno je opasno (kriminal i transnacionalni terorizam). U SAD-u u turbokapitalistikom otuenom drutvu mnotvo ljudi zaposleno je u uvanju ivota ljudi i njihove

40

To ne znai da ne treba (daleko vie i kvalitetnije) prevaati, gajiti hrvatsko nazivlje, gajiti miljenje na materinjem jeziku, odravati skupove i obrazovanje u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku. Dapae. Pojavljuju se domai negativni primjeri koji pokazuju katastrofalnu ignoranciju prema jezinom identitetu i osnovno nerazumiijevanje njegovanja osobnosti u svjetskoj i europskoj integraciji.
tovie, prema svjetskom trendu umreavanja, u nas gotovo neprepoznatog, stvarna akceleracije suvremene pomoi strojeva u povezivanju znanja biti e u nas usporena sve dotle dok i domae struke ne ponu koristiti, usvajati, doraivati i publicirati globalno strojno udruivo, ovjeku razumljivo nazivlje, to bi trebalo umanjiti neefikasnost postojeeg Web pretraivanja i web edukacijskih materijala. (Navedeni na prijedlog o obraanju posebne panje prouavanju znanja upuen HAZU i sline inicijative.) Osnovna kola kod nas ne traje 8, ona ve sada traje 11 i 12 godina, poto 99 posto uenika osnovne kole u Republici Hrvatskoj nastavlja kolovanje na drugom kolskom stupnju. a uskoro e trajati 14, 15 i 16 godina.

pretpostavke za takav ustroj nastave. Ovdje se ne radi toliko o kvantiteti, o formi i reformi, koliko o kvaliteti znanja i sasvim drugaijeg znanja u kojem je potrebno stvarati upitnu, skeptinu, divergentnu, otvorenu, slobodnu, demokratsku, odgovornu samosvijest i znanstveni nain miljenja. Miljenje, koje se utemeljuje, realizira i susree u zajednikoj spoznaji (drutvena integracija). Kada bi se i moglo znanje stei pilulom to ne bi bilo dobro. Pored obrazovne, visoke tehnologije poveavaju znaaj odgoja u obrazovnom sustavu i drutvu. U ovim procesima presudna uloga pripada nastavniku. Materijalna strana zavisi i rjeava se u okviru nove uloge nastavnika i rezultata njegovog rada. Suvremeno obrazovanje naputa pozitivna, faktografska znanja bez memoriranja na drugi nain, polazniku obrazovnog sustava prua znanja i vjetine u okviru informacijske pismenosti. Putem informacijske pismenosti polaznik obrazovnog sustava i dalje u ivotu ima na raspolaganju u lokalnim i globalnim mreama brzinom misli potrebno znanje. Prelazi se na usvajanje novih, sasvim drugaijih znanja i vjetina informacijske pismenosti i informacijskih alata koja pruaju ukupna svjetska znanja. U ovim procesima izgradnje informacijskog obrazovnog sustava vlada pogreno miljenje da drava mora i moe sama rjeavati ove probleme. Ogromnu i presudnu ulogu u ovim procesima mogu imati uenici, studenti, roditelji, graani i ostali subjekti drutva. (teta je to je na Web stranici o utemeljenju studija Informacijskih znanosti preueno da su studij Drutveno humanistike informatike iz kojeg je potekao inicirali i utemeljili upravo studenti drugih grupa Filozofskog fakulteta u Zagrebu od kojih do danas mnogi trpe ignorancije drugih strukovnih struka u nas). Promjene u nastavi, obrazovnom sustavu i drutvu nije reformom i zakonom dano nego zadano stanje koje se temeljito i postupno stalno mijenja. Potreban je angaman politike i svih struktura drutva (Irska). Stvara se javno mnijenje koje e svim moguim raspoloivim sredstvima podrati takav rad nastavnika. Bitka za novu ulogu nastavnika u drukijoj nastavi, daleko je vanija u ovom trenutku, od stvaranja prostornih uvjeta za kasarnski rad u jednoj smjeni. Informatizacija cjelokupnog obrazovnog sustava i nastave daleko je u ovom trenutku vanija od stvaranja prostornih i drugih uvjeta rada u jednoj smjeni u okviru masovne predmetne tradicionalne nastave. Visoke tehnologije donose sa sobom individualizaciju rada ali isto tako i obrazovanja i uenja. Tek sa visokim tehnologijama ostvaruje se prema Y. Masudi individualizirana tutorska nastva koja nije u suglasju sa dosdanjim prostorima tradicionalne kole (veliki broj kabineta za nastavnike, izbornost uenikog puta, virtualna suradnja svih u odgojnom procesu). Potrebno je pripremiti i motivirati nastavnike za rad u jednoj smjeni. Novi ciljevi obrazovanja u uvjetima

Nije na odmet na ovom mjestu spomenuti da je ranije osnovna kola trajala dvije, etiri, est i osam godina, a danas u uvjetima visokotehnoloke proizvodnje cijeli formalni kolski sustav preteno preuzima funkciju osnovne kole (primat i vladavina opeg drugaijeg znanja koje je manje izloeno promjeni - znanje u funkciji znanstvenog naina rada). Na sadanjem stupnju razvoja 12 godina obrazovanja moe se proglasiti i drutveno dogovoriti kao poeljno obvezatno obrazovanje. Kako prenosi tisak talijanska vlada uvela je 12 godinje obvezatno osnovno obrazovanje. Uskoro e se poeljno obvezatno osnovno obrazovanje produiti na 16 godina. Suvremena nastava u drutvu koje ui postupno iskljuuje:

razredni, predmetni, i vremensko fiksni ustroj obrazovnog sustava.

Zato bilo kakav razgovor koji se vodi o vremenu trajanja u obrazovnom sustavu, kada i koliko biti prisutan u tom sustavu, kako se osloboditi didaktikog materijalizma (opirni programi i neprikladni udbenici i drugi nastavni materijali), programsko planiranje po predmetima, a ustroj kole po razredima i kolskoj godini znak su da se nositelji takovih pitanja spoznajno jo uvijek nalaze u okviru politehnikog obrazovnog sustava industrijskog sustava klasinih tehnologija. Promjene u obrazovnom sustavu rjeava u okviru starih znanja klasinih tehnologija akademik Vladimir Paar i Mnistarstvo znanosti, obrazovanja i porta. U ve ostvarenom obuhvatu omladine u kolskom sustavu mogu se postupno i vrlo temeljito unositi novi ciljevi obrazovanja i stvarati materijalne

41

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

visokotehnoloke proizvodnje dosadanju ulogu nastavnika.

drutva

mijenjaju

Novi uvjeti zahtijevaju dodatnu edukaciju i drukije obrazovanje nastavnika. (Prijelaz iz kartezijanskog u holistiki sustav obrazovanja prijelaz iz klasine u informacijsku pismenost.) Nova uloga nastavnika mijenja prostorne uvjete u kojima se je odvijala dosadanja masovna grupna nastava. Visoke tehnologije uvode individualizaciju i diferencijaciju u nastavi (tutorska nastava). Postupno polako i temeljito gradi se novi ustroj nastave i novi obrazovni sustav. Rui se stari sustav koji je utemeljen na razredu (grupi), na predmetnoj nastavi i na fiksnom trajanju (vrijeme) nastavnog procesa. U svemu tome je sigurno da prostor logorske masovne razredne poslune nastave industrijskog drutva ne moe odgovarati potrebama slobodne djelatne aktivne visokotehnoloke informatizirane dislocirane i individualizirane nastave. Nova struktura i infrastruktura proizvodnje drutva mijenja dosadanje materijalne i prostorne pretpostavke ustroja drutva i nove nastave.
Preslagivanje nastave u okviru i na nain klasinih tehnologija pored drugih katastrofalnih posljedica porezne obveznike godinje bi kotalo preko 15 milijardi kuna.

se znanje i znanost smjetaju ispod ogrtaa drutva i grupnih kastinskih parcijalnih stranakih iracionalnih maloumnih politikih interesa, nego se cijelo drutvo mora smjestiti ispod ogrtaa znanja i znanosti (znanstveno drutvo). U pretpovijesti ljudskog drutva (agrarno i industrijsko drutvo) znanost je bila slukinja politike, a u informacijskom znanstvenom drutvu politika postaje slukinja znanosti. Visoke tehnologije donose sa sobom nove ciljeve obrazovanja, koji djeci i mladei omoguuju ubacivanje u promjene i uee u promjenama. U svijetu u kojem je promjena postala svakodnevna pojava kolskom sustavu u uvjetima znanstvene revolucije imanentno je ope osnovno polivalentno trajno sistemsko znanje iz svih znanstvenih podruja. Sistemsko znanje postupno negira predmetni ustroj nastave i drutvenih institucija. Sistemsko znanje negira i velike podrune podjele u znanosti, podjele na prirodne, tehnike, biomedicinske, drutvene, humanistike i biotehnike znanosti. Nastupa integralna, holistika znanost o prirodi, drutvu i ovjeku. Sadraji se usvajaju i istrauju u totalitetu u okviru proizvodne, ekoloke i socijalne paradigme. Vrijeme je da se ovu problematiku ui tretirati zajedno ali nikako drugaije. Nastupa cjelovita blok integralna timska nastava u kojoj se sadraji predmeta i pojava objanjavaju i ue u totalitetu veza dokle dopire informacijsko preplitanje zbilje. Programiranje nastave vie se ne vri po predmetima, nego po nastavnim cjelinama (blokovima vertikalna i horizontalna koncentracija nastave, razumijevanje nastave kao jezika a ne predmeta, preuzimljivi standardizirani nastavni materijali - LOM - learning object material i sl.). Zato se cijeli obrazovni sustav preteno svodi na ope obrazovnu funkciju osnovne kole kako bi se doivotno uilo, radilo i stvaralo, odnosno kako bi se uspjeno ulo i ivjelo u edukacijskom odgovornom drutvu. Suvremena znanost prihvatila je stav da se struna znanja, a posebno uska struna znanja ne ue u obrazovnom sustavu (promaena investicija). Visoke tehnologije u integralnoj proizvodnji drutva ne rue samo elektromehaniki predmetni ustroj nastave (podjelu rada u nastavi). One rue u toj proizvodnji i veliku drutvenu podjelu rada sadranu u obrazovnom znanstvenom i strunom radu. Visokotehnoloka i integralna proizvodnja drutva ustrojava se na sveuilini nain. Drutvo se ustrojava kao obrazovni sustav. Kao primjer izloenoj tvrdnji moe nam posluiti rad u klinikama Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu u kojima je objedinjen struni, obrazovni i znanstveni rad (integralna proizvodnja drutva) iako njihovi znanstveni sadraji na potrebnoj razini kompleksnosti strojno nisu jo povezani. U tim klinikama izvreno je poetno otvaranje sveuiline nastave (nastavne

U visokorazvijenim zemljama svijeta ve sada 70 posto populacije nastavlja kolovanje na viem i visokom stupnju obrazovanja. U znanstvenim krugovima u svijetu prihvaena je spoznaja da politehniki obrazovni sustav, kao posebni podsustav globalnog drutvenog sustava vie ne moe funkcionirati, jer se globalno drutvo u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti u integralnoj drutvenoj proizvodnji ustrojava kao obrazovni i znanstveni sustav sa drukijim ciljevima obrazovanja i sa drukijim sistemskim znanjem. Znanje koje nije dobiveno u radu vlastitim naporima u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti nije znanje (nova informacijska pismenost), jer se takovo znanje nalazi u novim sredstvima drutvene proizvodnje. Takovo obrazovanje ne moe se dobiti izvan rada sa visokim tehnologijama. Novo obrazovno polje seli iz docirane uionice i papirnatih udbenika u radno okruje visokih tehnologija. Jo jednom istiemo da se cilj obrazovanja sadri u informacijskoj pismenosti, u kojoj je sadran znanstveni nain rada. U radu sa visokim tehnologijama sa velikom uinkovitou integralno usvajaju se trajno didaktiki principi izraeni u znanju sposobnostima (vjetinama), stavovima i navikama. Sa visokim tehnologijama nastupa integralna proizvodnja drutva, koja je izazvala civilizacijski prevrat. Taj prevrat je izvren zbog toga to visoke tehnologije u razvoju drutva vie ne dozvoljavaju da

42

baze) no prijelaz ka sistemskoj biologiji, sistemskoj biomedicini, tek predstoji. Obrazovni sustav se ustrojava u e-uenjem potpomognuti obrazovni sustav za sve. U uvjetima integralne visokotehnoloke proizvodnje drutva obrazovanje i ciljeve obrazovanja nemogue je ostvariti na stari nain (verbalna, docirajua, bez rada s visokim tehnologijama reducirana, papirnata demostrirajua nastava). Ciljevi obrazovanja jedino se mogu ostvariti aktivnim radom u radu i proizvodnji u takvim sredstvima rada i proizvodnje, skok u kiberprostor i virtualnu stvarnost. Trogodinji projekt poboljanja kvalitete sveuilinog obrazovanja primjenom tehnologije e-uenja, (Education Quality Improvement by eLearning Technology, UM_JEP-19105-2004 kojemu je cilj "pronai pravi put implementiranja e-learning metodologije u sistem vieg obrazovanja u Hrvatskoj) Tempus EQIBELT, u konzorciju SRCE-a, MZO-a, CARNet-a, sveuilita u Dubrovniku, Rijeci i Zagrebu te brojnih stranih ustanova krenuo je 1.9.2005. Meutim, ne usmjeri li projekt dio svojega interesa ka sistemskom i udruivom (Semantic Web) oblikovanju znanja, tovie, nadopunjajui objekte znanja aktivnostima koje vode ka znanju (umjesto izrade manje ili vie privlanih Web stranica), a to do sada nisu, ba kao i mnogi najnoviji podatkovno nepovezivi e-servisi hrvatske e-vlade (unato isticanjima o novoj udruivoti podataka na skupovima), nee ostvariti danas potrebnu a moguu uinkovitost. Trenutno su (9. veljae 2007) njegovi zakljuci za javnost (sa okruglog stola 31. sijenja 2007. na kojem nisu sudjelovali predstavnici Hrvatskog pedagokog knjievnog zbora niti druge udruge civilnog drutva, a nisu bili zvani niti CARNet koordinatori hrvatskih sveuilita i fakulteta) "raspraviti potrebne mjere i aktivnosti da se zacrtani rezultati projekta, a to je prije svega sustavna i odriva primjena e-uenja na hrvatskim sveucilitima ostvare u cijelosti" i kreu se u okviru isticanja prednosti virtualnog pouavanja te osnivanja e-centara. Ipak, valja istaknuti i CARNet-Referalni centar "Izrada obrazovnih materijala"127, kao i u oujku 2007. objavljen portal http://www.skole.hr sa sustavom za ureivanje sadraja koji moe pretraivati i po rijeima hrvatskog jezika uzevi u obzir tvorbu rijei.
Uslijed nedostatne kulture izrade i podrke multimedijskim i hipermedijski podranim nastavnim sadrajima i u telekonferencijski opremljenim uionicama nastavnici najee nastavljaju iskljuivo s frontalnim emitiranjima. Uenje je nemogue izvan digitalnog radnog procesa. U anglosaksonskoj znanstvenoj literaturi ovaj proces obrazovanja (rada) poznat je pod nazivom uenje injenjem learning by doing (vidi Peter Senge Peta disciplina128).

Medicinski fakulteti Sveuilita preko trajne izobrazbe zdravstvenih radnika i specificirane suradnje sa klinikama i bolnicama kao najkomplesnijim tehnologijskim sreditima trebali bi postupno cijeli sustav u djelatnosti zdravstva u nainu rada u integralnoj proizvodnji podizati na svoju sveuilinu razinu (telemedicina, semantika razina zdruivanja znanja putem Web-a druge generacije (Semantic Web), ontologije i drugi kontrolirani rjenici, Web servisi, dinamiki vodii zdravstvenih postupaka, aktivni dinamiki standardizirani elektronski kartoni pacijenata i pripadna istraivanja znanja) i za to im je potrebna drutvena potpora i konsenzus. Deinstitucionalizaciji djece i odraslih s posebnim potrebama ili potrebama svakog ovjeka u posebnim situacijama npr. izdvojenosti, udaljenosti ili bolesti, smisleno organiziran virtualni obrazovni svijet trebao bi donijeti nove mogunosti poveavajui pravo izbora i kvalitetu ivota.

Istaknimo jo jednom: "Povezano znanje" (connected knowledge) kljune su rijei. Ako sustave koji omoguuju povezanost informacija u odnose i u njihove strukture koje ine znanje shvatimo kao viu formu informacijskih sustava tada i znanstvena podruja kojima su obuhvaeni i cijela drutva koja su dosegla odreenu razinu informatiziranosti moemo promatrati kao vie ili manje uspjeno usmjerena ka drutvu znanja. Mnogi nominalno istiu svoju orijentiranost ka "drutvu znanja" ne ostvarujui prije svega uvjete da doista i djeluju u tom smjeru. To je, prije svega, prvi uvjet- uvjet otvorenosti i dostupnosti, ponovimo trideset godina nakon "Otvorenog sveuilita u Dubrovniku", Referalnog Centra u Zagrebu, Internacionalne stalne izlobe publikacija (ISIP), poslijediplomskog studija informacijskih znanosti Boe Teaka, nakon citiranoga "Kiberkomunizma" Adolfa Dragievia rijeima Johna Wilbanksa, izvrnog direktora projekta Science Commons (http://sciencecommons.org). Science Commons je projekt kojim se "pokuava sistematizirati i prenijeti u znanstvenu praksu otvoreni pristup i dijeljenje znanja u cilju opeg dobra nastalih na polju slobodnog softvera i slobodne kulture". Uvjet otvorenosti potreban je da bi sistemsko gledanje moglo biti dovoljno obuhvatno potpomognuto strojno (a to je ujedno i drugi uvjet) udruivim reprezentiranjem znanja (knowledge representation, Semantic Web) kako automatski agenti nebi zapinjali na razliitim postupcima naplate znanja publiciranih dokumenata... Te i takve misli ponovo odzvanjaju hrvatskim prostorom, sada i hiperprostorom. Jesu li one "djeja igra", je li "pokret za slobodni softver i budunost slobode"129,130, je li Semantic Web131 neto nama jo uvijek daleko (Europski kongres o Semantikom

43

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Webu 2006.g. odran je u Budvi), jesu li to za nas rijei u prazno?. Sustavi za donoenje odluka danas premauju klasine klinike putove dinamiki stvarajui putove lijeenja zasnovane na postojeim i neprestano promjenjivim klinikim nalazima pacijenta, njegovom okruju i klasinim vodiima lijeenja. Duh zdravstvenog sustava prilagoenog posebnostima svake osobe eksponencijalno poveava period promjena klinikih znanja koja opet usmjeravaju i ubrzavaju istraivanja i kliniku njegu. Sustavi sa strojno-udruivim reprezentiranjem znanja odtereuju ljudsko miljenje reducirajui trokove poveavajui tonost i brzinu otkrivanja bolesti, kao i uinkovitost primjene znanja u njezinu lijeenju i prevenciji. Oni podupiru upravljanje medicinskim znanjima, smanjujui nerazumijevanja koja stvaraju razlike u navikama, lokacijama i nainima iskazivanja medicinskih znanja kao i sama brojnost komponenti. 20,000 termina ima ICD-9-CM, emu valja dodati odnose prema drugim klasifikacijskim sustavima, npr. ICD-10, SNOMED, Read, MedDRA.. Znanstvenici pretpostavljaju da postoji izmeu 60.000 i 150.000 ljudskih genoma. Suvremena znanost prema rijeima
M. Radmana broji u ljudskom tijelu oko 100.000 milijardi stanica. Evo jo nekoliko primjera "velikih brojeva" koji osvjetljuju ulogu strojnog reprezentiranja znanja u sietmskom pristupu: Svake godine medicinske greke uzrokuju stotine tisua smrti pacijenata (140,000 smrti godinje evidentiranih samo u US) i kotaju milijarde dolara132. (U naim je medijima nedavno obznanjen sluaj smrti pacijentice uslijed nepovoljne kombinacije medikamenata; sluaj Sabljak.) MEDLINE, National Library of Medicine (NLM-ova) vodea bibliografska baza dokumenata u trenutku ovog navoenja sadri bibliografskih citata i autorskih saetaka iz preko 4,600 biomedicinskih asopisa objavljenih u US i 70 drugih drava te na 40 jezika, sadri preko 13 miliona citata od 1966. god do danas133. Metathesaurus njihova projekta Unified Medical Language System (UMLS) sadri preko 1 milion biomedicinskih pojmova sa 5 milijuna naziva iz vie od 100 kontroliranih rjenika i klasifikacija, (nekih od njih viejezino), u odnosima naziva, znaenja, hijerarhijski vidljivog konteksta, atributa i meuterminskih odnosa134. SNOMED CT sadri 1.46 miliona semantikih odnosa sa vie od 993,420 opisa izgraenih od 366,170 pojmova iz podruja zdravstvene njege sa jedninstvenim znaenjima i formalno logiki zasnovanim definicijama organiziranim u hijerarhije135. Tvrtka "Language and Computing, Inc." (L&C) poznata po svojim produktima LinKFactory, FreePharma - koji iz pisanog i govorenog engleskog prirodnog jezika izdvaja podatke

strukturirajui ih (u XML) prema potrebama laboratorija; za svoj produkt LinKBase navodi da je kreirala svjetski najveu bazu medicinskih sadraja obuhvativi vie od 1 milion leksiki nezavisnih pojmova vezanih na 3 milijuna termina na engleskom, panjolskom, francuskom i drugim jezicima sa preko 7 milijuna formalnih strojno-itljivih objekata znanja. Foundational Model of Anatomy (FMA) sadri oko 72,000 klasa sa preko 113,000 termina i preko 1,9 miliona odnosa meu instancama iz 168 vrsta odnosa meu klasama koherentnog simbolikog modela. anatomije ljudskog tijela. FMA je jedan od najveih kompjutorski zasnovanih izvora znanja biomedicinskih znanosti u obliku razumljivom ovjeku i ujedno strojno upravljivih136. Projekt Gene Ontology koji razvija i ini dostupnim kontrolirani rijenik opisa gena i obiljeja genskih proizvoda u bilo kojem organizmu tj. naina kako se genski proizvodi ponaaju u okruju elije u tri organizacijska principa: molekularnim funkcijama, biolokim procesima i elijskom kontekstu a s mogunostima oznaavanja (anotiranja) gena i njihovih proizvoda sa ogranienim skupom obiljeja sadri 51,906 primarnih termina auriranih dnevno.137 GlycO ontology - modeli stotine tisua karbohidratnih spojeva (entiteta). Autori projekta Informatics for Integrating Biology and Bedside (I2B2) nadaju se povezivanjem ogromnih volumena klinikih istraivanja, fenotipskih podataka sa genomskim istraivakim podacima i primjenom tih znanja individualizirano na pacijente postii preventivno medicinsko djelovanje stvarnou za mnoge bolesti zasnovane na genskoj osonovi. Ova petgodinja 20 milionska US dolarska inicijativa National Centre for Biomedical Computing nastoji omoguiti lijenicima prijenos relevantnih nalaza i hipoteza u terapije namijenjene ljudskom zdravlju kroz multidisciplinarne akademske centre oformljene da omogue "novu" biomedicinu genomske revolucije za kliniku praksu i omogui da klinika zdravstvena njega bude zasnovana na naprednim biolokim istraivanjima.138 "Danas, kada primjerice znamo da karcinom prostate ima 300 gena i 1000 bjelanevina, sadanje metode nisu dovoljne. Nano system biology i nano vector technology budunost su radiologije 21. stoljea" istie Hedvig Hricak, roena u Zagrebu, zavrila Medicinski fakultet u Zagrebu, te nakon odlaska iz KB "Sestre milosrdnice" u SAD jedna od najpoznatijih radiologinja, autorica i u nas prevedenog prirunika ATLAS BI-RADS za bolju dijagnostiku bolesti dojke. Terapija se individualizira (primjerice ovisno o stupnju agresivnosti tumora koja se mjeri stupnjem sadraja glukoze). Kombinacija radiologije i

44

tumorske biologije omoguuje dijagnostiku oslikavanjem na staninoj i molekularnoj razini procesa, npr. hipoksije, angiogeneze ili gena. A to je bolja dijagnoza, uz nove terapije, bolje je i lijeenje, govori i kao predstojnica radiologije u Memorial Sloan-Kettering Cancer centru u New Yorku.139

eksperimentalnom raznolikou M. Radman, voditelj projekta Mediteranskog Institituta za prouavanje ivota u Splitu, jer su sheme obrazovanja razliite te one obrazovne ustanove koje ne uspiju s jednom brzo ju transformiraju u novu.) Visoke tehnologije u prvom redu trae sposobnost rada, umijea i znanja za znanstvenoistraivaki nain rada (nova informacijska pismenost) u nastavi koja je okrenuta prema budunosti. U nastavi koja se usmjerava i ide u susret promjeni, u susret tendencijskim pravilnostima koje se nasluuju u integralnoj proizvodnji drutva (anticipacija) uenje o budunosti i za budunost dobiva prvorazredni znaaj. Opa struna znanja za zanimanja u odreenom znanstvenom podruju ue se u izbornoj i fakultativnoj nastavi i na kraju obrazovnog ciklusa u obrazovnim ustanovama za odreena struna zvanja. Uska struna znanja ue se neprestano i trajno na radnom mjestu zbog estih tehnolokih smjena (cjeloivotno obrazovanje). Potrebno je napomenuti da se u opim sistemskim znanjima sadre temeljna znanja iz svih podruja znanosti, opa struna znanja sadrana su u znanjima jednog znanstvenog podruja, a uska struna znanja sadrana su u znanjima jednog znanstvenog polja. Ekspertna uska specijalistika i subspecijalistika, uska struna znanja sadrana su u granama i ograncima znanstvenog polja. Zastarjeli politehniki obrazovni sustav bio je u ciljevima obrazovanja okrenut u prolost (aplikacija znanja). Informacijski obrazovni sustav pored aplikacije znanja vie je usmjeren prema budunosti. A njegovo se oblikovanje u pristupu cjelovitoj objektivnoj stvarnosti u mnogim primjenama zasniva na ponovnom otkrivanju znaaja filozofije i filozofijskog razumijevanja. Ne moe postojati institucija koja primjereno svojoj veliini nema planirana neotuiva sredstva za trajno usavravanje, nagraivanje i obrazovanje svojih zaposlenika. Pored tradicionalne podjele na znanstvena podruja, na temeljne, razvojne i primijenjene znanosti i znanja, suvremena znanost grau, ustroj, sastav, sklop, raspored djelovanja, vrijednost i svrhu znanja dijeli u dvije velike skupine i to:

Otvoreni obrazovni sustav, radniko i drutveno samoupravljanje nain su reproduciranja teledemokratskog informacijskog znanstvenog drutva. Statistika evidentira da je preko 40 posto graana 70-tih godina prolog stoljea u oktroiranom samoupravljanju obrazovalo uz rad, a danas samo 2 posto. Oktroirano samoupravljanje koje se je razvijalo u bivoj dravi klasinih tehnologija u uskoj je rodbinskoj vezi sa visokotehnolokim umreenim neposrednim samoupravljanjem.
Povratkom na zatvoreni obrazovni sustav nanijeta je ogromna teta u razvoju hrvatskog drutva to se vidi iz slijedeih podataka. Prema World Education Reportu na tisuu stanovnika Hrvatska ima samo 9 studenata, Maarska 19, Litva 22,5, Austrija 30, Bugarska 31, Italija 33, Belgija 35, Irska 37, Finska 44 studenta140. Na naim krivo postavljenim elitnim sveuilitima i sa tako malim brojem studenata od upisanih diplomira samo jedna treina. (Vidjeti i prezentacije Tony Bates: "Why University Must Change", "Why e-learning has failed and why it will succeed (EDEN, 2005)"141 Meu najpopularnijima, mnogima od njih po predavaonicama meu najpretrpanijim fakultetima zagrebakog sveuilita, diplomira: 7,4 posto godinje na Fakultetu politikih znanosti a (FPZ) - 30 posto nikad, 9,27 posto godinje na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (FER) a kroz pripadno dugi niz godina tek 20 posto nikad, svega 9,53 posto ih diplomira godinje na Pravu itd.) Od bolonjskog se procesa oekuje "onemoguavanje i neisplativost takvog razvlaenja studija i nedoputanje 'ofrljeg' studiranja..."142

Prema ovim brojkama knjiko mehaniko memoriranje i reproduciranje tueg gotovog znanja "intelektualno kloniranje" - kakvo kae da je susreo ovjek koji je sruio genetski zid143, ovjek koji je sa hrvatskim suradnicima otkrio mehanizam vraanja bakterije nakon "klinike smrti" ponovo u ivot144, poveavi izglednost regenerativnoj medicini, prof. dr. sc. Miroslav Radman, u centraliziranom francuskom obrazovnom sustavu145, pokazuje svu apsurdnost kolskog oponaanja uenja koje je okrenuto u prolost (aplikacija znanja) i koje nije u prijateljskim odnosima sa znanstvenim duhom visokih tehnologija. Intelektualno kloniranje shema je biveg industrijskog ustroja obrazovanja koji je u povjesnim uvjetima bio potreban. (Nepostojanje jedinstveno kontroliranog obrazovnog sustava u SAD, smatra pozitivnom

ope znanje posebno struno znanje.

Posebno struno usmjereno znanje dijeli se u tri podskupine znanja: ope struno znanje; usko specijalistiko struno znanje; subspecijalistiko ekspertno struno znanje. Sve ove podjele prezentiranju znanja ovjeku, organizirano podravaju tehnike upravljanja znanjem (knowledge management). Poseban je trend razvoja strojnog reprezentiranja znanja, strojnog zakljuivanja

45

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

i strojnog povezivanja na Web-u objavljenih, globalno jednoznanih i prema pojmovnim strukturama povezanih podataka.
Apsorpcija i upotreba ovih pristupa u nas, u trenutku dok ovo piemo je gotovo nulta a ignorancija obrnuto proporcionalna.

Stratezi drutva dakako cijenit e nosioce starog i novog znanja namijenjenog drutvenoj proizvodnji. U obrazovnom sustavu klasinih tehnologija industrijskog drutva vladala su struna znanja, a u informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu vladaju opa znanja sadrana u informacijskoj pismenosti, u multimedijskoj pismenosti, u sposobnosti znanstvenoistraivakog rada. Ope trajno znanje sadrano je u temeljnim (noseim) spoznajama iz svih podruja znanosti (ekoloka i socijalna problematika u integralnoj globaliziranoj proizvodnji drutva). Opa znanja imaju dui vijek trajanja. Ope znanje je vie u funkciji promjene, u prevladavanju i negiranju postojeeg a manje u funkciji primjene. U svijetu koji se stalno mijenja po svojoj strukturi i vrijednosti ope znanje je vie okrenuto prema budunosti. (U SAD-u postoji Drutvo za budunost svijeta World Future Society koje izdaje preko 122 asopisa)146. Opa znanja pruaju mogunost brzog usvajanja postojeih i novih opih strunih i uskih strunih znanja pa ih jo shvaamo i kao osposobljavanje za koritenje (univerzalnih) alata. Ope znanje prua solidne osnove za ulazak i participaciju u edukacijskom drutvu. Obzirom na druge ciljeve obrazovanja, a posebno utjecaj opeg znanja na posebno znanje, na odgojnu funkciju, ope znanje jo vie dobiva na svome znaenju, jer uveava slobodu ljudi u drutvu (slaganje u velikom broju razliitih pitanja - drutvena integracija). Opa znanja dovode u mogui sklad posebne i ope drutvene interese. To su trajna polivalentna superiorna znanja iz kojih se i u okviru kojih se stvaraju nova znanja i nove spoznaje. To su trajna znanja koja omoguuju brzo ubacivanje i uee u promjenama, u svijetu u kojem je promjena postala svakodnevna pojava, i u kojem je izvjesna jedino neizvjesnost. Opa znanja i ope obrazovanje pruaju vee mogunosti spoznaje nepoznatog (inovacije). U svijetu koji se stalno mijenja sadraji opeg trajnog znanja pruaju mogunost uspjenog cjeloivotnog uenja rada i stvaranja. Opa znanja imaju snagu duhovnog zraenja (radijacije) na brzu spoznaju novih znanja i promjena koje svakodnevno nastupaju, a ujedno su najbolja osnova za stvaranje novog znanja. U procesima i rezultatima rada i proizvodnje u integralnoj proizvodnji drutva zastupljena su temeljna sustavna trajna znanja iz skoro svih podruja znanosti (vrlo sloena proizvodnja trai cjelovita kompleksna znanja promijenjeni sadraji i pojam opeg trajnog znanja i obrazovanja ekoloka i socijalna problematika). Opa trajna znanja zastupljena su u zanimanjima i

strunim zvanjima svih znanstvenih podruja. Bez ovih znanja nemogue je ui u svijet informacijske pismenosti a uimo ih slino djetetu kada spoznaje svijet, ui jezik i ui jezikom. Trajnu vrijednost, funkcionalnost i isplativost u cijelom kolskom formalnom sustavu (osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje) imaju trajna opa znanja. U uvjetima visoke i nanotehnoloke proizvodnje drutva opim novim znanjima pripada informatika i znanstvenoistraivaka pismenost, a obadvije su sadrane u informacijskoj pismenosti. Ta znanja ine osnovu rada i proizvodnje svih znanstvenih podruja (civilizacijska smjena). Prema iskustvima u Irskoj, uska struna posebna znanja ue se na kraju obrazovnog ciklusa i dalje na radnom mjestu u integralnoj proizvodnji drutva. To je zbog toga to informatika visokotehnoloka sredstva za proizvodnju (hardver i softver) ubitano brzo zastarijevaju. Ono to je juer bila vijest za upotrebu danas je ta vijest zastarjela. Imala je pravo Shoshane Zuboff koja je u svom ranije spomenutom djelu "In the age of the Smart Machine" predstavila da se rad, proizvodnja, poslovanje (business), strateko planiranje i uenje kao i nain ivota, odvijaju primanjem, distribucijom i stvaranjem novih informacija i znanja, odnosno u svijetu koji se stalno mijenja nain proizvodnje drutva sastoji se u doivotnom uenju. Prema svim znanstvenim ekspertizama, gospodarski rast Irske iskljuivo je vezan za znanja koja prua informacijski znanstveni obrazovni sustav. Sve ostalo podreeno je tom sustavu.
Mi u Hrvatskoj otvaramo poslovne centre i carinske zone za proizvodnju materijalnih dobara sa klasinim sredstvima proizvodnje industrijskog drutva. Mi gradimo nove bolnice a po stanovniku imamo vie bolnikih kreveta od mnogih najrazvijenijih zemalja u svijetu (ruilaki egocentrini medicinski lobby). Ekonomisti ne iznalaze naine oformljivanja i nagraivanja kreativnih, poticajnih skupina npr u proraunskim institucijama, oslanjaju se jedino na poduzetnike centre izgraene izvan drutvenog konteksta, na livadama...

Maari umjesto poslovnih centara i carinskih zona za materijalnu proizvodnju prvo otvaraju telekue u kojima se stanovnitvo informacijski opismenjuje. Slino rade i Slovenci otvaranjem multimedijskih centara u svim naseljima (Novo Mesto).
Prije osam godina Maari su imali nezaposlenost kao i mi u Hrvatskoj, a danas prema Eurostatu nezaposlenost u Maarskoj iznosi 5,7 posto.

U okviru opih trajnih znanja stvara se kritika masa za samoostvarenje i samozapoljavanje bez dravnog posredovanja u obiteljskim i drugim poduzeima suvlasnike male privrede. Prelaskom na informatizaciju obrazov-

46

nog sustava i drutva, Irska je za 10 a Juna Koreja je za 11 godina udvostruila bruto drutveni proizvod. Kinezi to danas rade za 8 godina. Pretvorba agrarnog u industrijsko drutvo trajala je preko stotinu godina. Pretvorba industrijskog u informacijsko drutvo moe se obaviti za neto vie od deset godina (Irska).
Mi smo u Hrvatskoj imali (i jo uvijek imamo) mogunosti da u kraem vremenu udvostruimo BDP bre i bolje od Irske i June Koreje. Prema simulacijama koje smo vrili uzimajui u obzir sve parametre Hrvatska je danas morala imati 4 puta vei BDP. Osnovica na koju se postavlja i vodi hrvatsko drutvo zadnjih 30 godina spada u najvee katastrofalne promaaje u povijesti hrvatskog naroda (prostituirana znanost u slubi tehnoloki nepismene politike Obrovac i ostali Obrovci). Je li ikoga zabrinulo ili barem zaudilo to na popisu 500 najboljih sveuilita u svijetu prema istraivanju Sveuilita u angaju nema ni jednog sveuilita iz Hrvatske? Ili to je prema ocjeni Svjetske banke poticanja

gospodarstva znanja, na ljestvici od 1 do 10

Hrvatska na zaelju iza svih osam bivih socijalistikih zemalja koje su 2004. prispjele u EU?147

uenika i studenata ue se i usvajaju u izbornoj i fakultativnoj nastavi i u obrazovnim ustanovama za odreena zanimanja, na prevladanom kartezijanskom predmetnom ustroju nastave koji pripada klasinim tehnologijama fizikalnih sustava industrijskog drutva (podjela rada u nastavi). Katalozi koji se piu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta piu se na pogrenim osnovama (promaena investicija). Integraciju nastave na putu stvaranja integralne nastave (integracija obrazovnog sustava a posebno njenog sveuilinog dijela) temelji se na cjelovitom, sistemskom znanju (pokretna nastava i bodovni sustav). U visokotehnolokoj drutvenoj proizvodnji diferencirana izborna adaptivna nastava razrjeava krizu obrazovanja i krizu drutva. Ova nastava ne ide skupa sa razrednim ustrojem nastave. U pravilu opa posebna struna znanja ue se na kraju obrazovnog ciklusa. U zadovoljavanju posebnih interesa posebna opa struna i uska struna znanja mogu se uiti i studirati i u drugim obrazovnim ustanovama, ili u nastavnim bazama integralne proizvodnje drutva (bodovni sustav i nain vrednovanja znanja u Europskoj uniji).

Singapur stvara uda u gospodarskom i svakom drugom razvoju drutva. Singapur u istraivanje i razvoj usmjerava 25 posto bruto drutvenog proizvoda.
Takav nain drutvene proizvodnje kod nas najvie je bio zastupljen u Plivi. U Plivi je prvo otvoren pa prodan novi istraivaki institut u kojem je zaposlen veliki broj visokoobrazovanih specijaliziranih radnika istraivaa.

Istraivanje i razvoj u Singapuru postaje masovni i temeljni nain proizvodnje tog drutva. Slovenija je krajem osamdesetih godina imala 40 50 posto po glavi stanovnika vei BDP, a ove godine zahvaljujui informatizaciji drutva imat e skoro 3 puta vei BDP od Hrvatske. U Sloveniji je prostorni plan u funkciji gospodarskog i svakog drugog razvoja zemlje. Grad Zagreb stihijno se razvija i vodi u suprotnom pravcu od spoznaja suvremene urbanistike. Prije 40 godina Edvard Kardelj je traio od slovenskog vodstva da se Ljubljana ne smije razvijati iznad 500.000 stanovnika a da se vri urbanizacija odrivih naselja u Sloveniji. Posebna opa struna znanja sadrana su u odgovarajuem znanstvenom podruju i znanstvenom polju za odreena zanimanja i struna zvanja u njima. Ova posebna opa struna znanja znaajna su samo za zanimanja unutar jednog znanstvenog podruja. U svojoj posebnosti i namjeni opa posebna struna znanja u svom znanstvenom podruju i znanstvenom polju kao to su anatomija u medicini, rimsko pravo u studiju prava, politika ekonomija u studiju drutvenog znanstvenog podruja, itd. imaju trajnu vrijednost. Opa posebna struna znanja u formalnom kolskom sustavu prema sklonostima i eljama

Usko struno, recentno, ekspertno znanje u znanstvenoj disciplini pripadajueg znanstvenog polja u kojem su preteno zastupljena primijenjena znanja i spoznaje stalno je podlono promjeni. Ekonomika i sociologija obrazovanja struno, a posebno uska struna prolazna znanja u formalnom kolskom sustavu tretira i smatra kao promaenu investiciju, jer su uska struna znanja znaajna samo za struna zvanja unutar jednog znanstvenog polja i drugo to uska posebna primijenjena znanja brzo zastarijevaju. To su diferencirana posebna znanja koja su sadrana u jo uim dijelovima objektivne stvarnosti u granama ili ograncima znanstvenog polja i koja izviru iz jedne znanstvene discipline.
Prema istraivanjima Republikog zavoda za zapoljavanje 165 zanimanja i strunih zvanja koji se upisuju i obrazuju u kolskom sustavu ne moe nai posao, jer takove proizvodnje vie nema. Znanja koja su dobivena u takvom sustavu vie se ne nalaze u sredstvima visokotehnoloke proizvodnje drutva. Ova skupina uenika i studenata nije osposobljena za samozapoljavanje i samoostvarenje u obiteljskim i ostalim poduzeima suvlasnike male privrede, jer u obrazovnom sustavu nisu dobili znanja sadrana u sredstvima proizvodnje visokih tehnologija. Nisu dobili znanja, koja su sadrana u informacijskoj pismenosti, nego jo vie uveava krizu drutva. U materijalnoj proizvodnji uniteno je 700.000 radnih mjesta, a obrazovni sustav ne prua znanja za visokotehnoloku proizvodnju u kibernetikom prostoru i virtualnoj stvarnosti. U ovim injenicama locirana je glavna kriza hrvatskog drutva, koju ve trideset godina reproduciraju tehnoloki nepismeni ljudi koji se nalaze u obrazovnom, znanstvenom i politikom sustavu.

47

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Kao zakljuak potrebno je istaknuti da su struna a posebno prolazna uska struna znanja u estim tehnolokim smjenama robe koje se vrlo brzo kvare.
U Karaoke kapitalizmu navodi se da 20 posto strunog znanja godinje zastarijeva i postaje beskorisno. Zbog brzog razvoja znanosti znanje ima ogranienu trajnost.148

U pogledu validnosti znanja sredstva za proizvodnju visokih tehnologija izvrila su prevrat. U politehnikom obrazovnom sustavu industrijskog graanskog drutva vladala su uglavnom opa struna i uska profesionalna struna znanja (srednje, vie i visoko obrazovanje). Ta su se znanja preteno izvodila iz drutvene i tehnike podjele rada, a uglavnom su pripadala sredstvima ili oruima rada industrijskog drutva (tehnika stroj radilica, pogonski stroj i prijenosni stroj).
Iz drutvene i tehnike podjele rada i pripadajuih znanja u njima izrasla je nomenklatura zanimanja i veliki broj strunih zvanja u proizvodnji industrijskog drutva. Ameriki rjenik s nazivima zanimanja izaao 1943. god. sadri 22028 definiranih zanimanja149

(Rudi Supek). U klasinim tehnologijama fizikalnih sustava industrijskog drutva umnoavanjem podjele rada rasla je proizvodnost rada. Na temeljima drutvene i tehnike podjele rada u politehnikom obrazovnom sustavu izrastao je veliki broj usmjerenih kola za obrazovanje pripadajuih zanimanja i strunih zvanja. ak i u jednom zanimanju stvoren je veliki broj strunih zvanja to se moe vidjeti u strunim zvanjima doktora medicine, u velikom broju specijalizacija i subspecijalizacija. U tom sustavu jedino je osnovna kola, koja je ranije trajala etiri godine pruala opa trajna znanja u funkciji uenja posebnog. U informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu u programima nastavnih sadraja vladaju i imaju vrijednost uglavnom opa znanja iz skoro svih podruja znanosti, jer mone visoke tehnologije sa ogromnim mogunostima eksplikacije (objanjenja) i eksploracije (istraivanja) svijeta objanjavaju i istrauju sve vie cjelovite sadraje predmeta i pojava dokle dopire informacijsko preplitanje zbilje. U integralnoj proizvodnji drutva visoke tehnologije obavljaju skoro sve poslove koje su ranije u podjeli rada obavljali ljudi i strojevi. Nestaje veliki broj zanimanja i strunih zvanja u njima, koja se svode na nekoliko stotina zanimanja. Postupno nestaje drutvena i tehnika podjela rada. Sistemsko znanje (system knowledge) sadrava u sebi skup zaokruenih znanja koja se nalaze u sadrajima predmeta i pojava i koja tvore jednu cjelinu (sistem) povezanu meusobno

isprepletenim vezama i u kojem posebnostidobivaju znaenje po razlikovnohj funkciji kojom izgrauju taj sistem. Ovdje je presudno i vano istaknuti da se sistemsko znanje bez podjele rada nalazi u sredstvima visokotehnoloke proizvodnje drutva i u rezultatima te proizvodnje. Iz ovakve proizvodnje proizlazi transpredmetni cjeloviti blok sistem nastave. Visoke tehnologije transcendiraju disciplinarne predmetne i svake druge parcijalne fragmentarne podjele i pregrade, te reducirana znanja, poto snagom svoje ogromne moi objanjavaju i istrauju sadraje predmeta i pojava u kojima su sadrana sva dostupna znanja, a ne u fragmentima. Stvara se sistemska integralna znanost u kojoj vladaju cjelovita znanja. Na temeljima sistemskog znanja u integralnoj proizvodnji drutva na groblju drutvene i tehnike podjele rada, na groblju disciplinarizacije u znanosti i nastavi (veliki broj znanstvenih disciplina) i na groblju velikog broja predmeta u nastavnim planovima obrazovnog sustava koji su zatieni predmetnim ogradama, zahvaljujui visokim i nano tehnologijama, koje snagom svoje ogromne moi objanjavaju i istrauju cjelovite sustavne sadraje predmeta i pojava izrasla je integralna transdisciplinarna sustavna znanost (system science). U obrazovnom sustavu u nastavnim planovima umjesto velikog broja predmeta izrastao je novi informacijski znanstveni transpredmetni sustavni i cjeloviti obrazovni sustav (globality of instruction, block unite education system procesi transformacije nastave u obrazovnom sustavu SAD-a). Zbog toga sadraj opeg trajnog znanja i obrazovanja nije identian sadrajima opeg znanja i obrazovanja iz prolosti. U uvjetima znanstvene revolucije i ope trajnije znanje doivljava promjene u sadraju, obujmu, razini i karakteru. Informacijska pismenost u uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva spada u prvu i temeljnu kategoriju opih znanja. Ova znanja do juer nisu bila poznata. (Nerazlikovanje informatikog i novog informacijskog obrazovanja.) Ope, kao i svako drugo znanje je povijesna kategorija koja se mijenja. Zbog nove uloge znanja cijeli formalni kolski sustav (osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje) poprima opeobrazovno obiljeje i funkciju osnovne kole. Takovo obrazovanje daje vrst temelj za participaciju u edukacijskom drutvu. Takav obrazovni sustav sve vie poprima znaajke uvoda u neprekinuto doivotno obrazovanje. U svijetu koji se stalno mijenja ovjek ne moe cijelog ivota ii u kolu, ali ovjek cijelog ivota ako eli biti djelatan mora uiti. (Kako e nai lijenici biti na nivou svoje struke kada MZO za 2005. god. nije uplatilo niti jedan tiskani asopis niti jednoj bolnikoj knjinici?) Jo jednom istiemo da osnovna kola ne traje 8, 9, 10, 11 i 12 godina (stupidni argumenti nositelja reforme kolstva) nego se cijeli formalni kolski obrazovni sustav sa svojom izbornom nastavom pretvara u funkciju osnovne kole.

48

Sredstva za proizvodnju visokih tehnologija su vrlo sloena i rad sa tim tehnologijama zahtijeva visokoobrazovane kadrove, ali sa drukijim znanjem i obrazovanjem. Ope struno obrazovanje za pojedina zanimanja i struna zvanja pomjera se na kraj obrazovnog ciklusa. Uska struna znanja preteno se ue na radnom mjestu (este tehnoloke smjene), a ne u obrazovnom sustavu.

Informatizacija rada i proizvodnje (primjeri u Sloveniji i Maarskoj)

Na osnovama meunarodnog iskustva i znanstvenih istraivanja strategije razvitka drutva zacrtavaju se na razvoju obrazovnog sustava (proizvodnja nove vrijednosti u gospodarstvu informacija i znanja), jer se globalno drutvo u integralnoj proizvodnji ustrojava kao obrazovni, znanstveni i proizvodni sustav za sve lanove drutva a ne samo za djecu, mlade i podobno povlatene. Ue formalno kolsko obrazovanje u okviru obrazovnog sustava ueeg drutva daje opa osnovna trajna znanja za sve lanove drutva kako bi se cijelog ivota uilo, radilo i stvaralo. Te spoznaje sadre se u tvrdnji da nema i ne moe biti odgovarajueg razvoja hrvatskog drutva i zapoljavanja u uvjetima znanstvene revolucije bez agresivne i brze izgradnje odgovarajueg novog informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava za djecu, mlade i odrasle (edukacijsko drutvo). Ova strategija razvoja hrvatskog drutva najmanje pripada resorima ministara prosvjete i znanosti. U pitanju je opredjeljenje i angairanje svih lanova Vlade i svih resursa hrvatskog naroda u pravcu izgradnje znanstvenog drutva. U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva svim lanovima hrvatske Vlade predmet rada sadran je u informaciji i znanju. Samo operacionalizacija ovih poslova ako to znaju raditi pripada ministarstvima prosvjete i znanosti. Mogua je i podrka zainteresiranih graana Hrvatske koji su u mogunosti da tomu doprinesu. Ne smije se zaboraviti injenica da graani Republike Hrvatske samo u hrvatskom bankama imaju na tednji 11 milijardi eur-a. Kako procjenjuju njemaki financijski strunjaci hrvatski graani koji ive u Hrvatskoj u inozemnim bankama preteno u SR Njemakoj i Austriji uloili su jo preko 3,5 milijarde eura. Ne treba zaboraviti injenicu da je jedna treina radno aktivnih Hrvata radila i jo uvijek radi u inozemstvu (devizni prihodi). Svakog mjeseca ve sada 111.000 umirovljenika prima inozemnu mirovinu. Jedan dio umirovljenika izravno podiu mirovinu u inozemnim bankama, jer u financijske i novarske ustanove u zemlji nemaju povjerenje. Kada su zakazali odgovorni ljudi u znanosti, obrazovanju i u voenju javnih poslova i bez dravnog prorauna (apsurd!) uz razumijevanje, odlunost i pomo koja se moe dragovoljno dobiti od roditelja i ostalih financijskih izvora mogu se u jednoj godini priskrbiti sredstva za otvaranje raunalnih radionica s 30 radnih mjesta u veini osnovnih i srednjih kola i uz to da svaki nastavnik dobije osobno raunalo. U kolskoj godini 1999/2000. radilo je 1211 osnovnih i srednjih kola u koje je upisano 609.500 uenika. Ako pribrojimo 134.500 djece u predkolskom odgoju i obrazovanju i 96.000 studenata, odgojem i obrazovanjem obuhvaeno je 840.000 djece i omladine ili svaki peti

49

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

graanin Republike Hrvatske. Po obuhvatu djece i omladine u obrazovnom sustavu Republika Hrvatska svrstala se je u visoko razvijene zemlje svijeta. Budui da nema zapoljavanja u materijalnoj proizvodnji sa znanjima politehnikog obrazovnog sustava klasinih tehnologija, tu mladu generaciju treba reeducirati, jer drava proizvodnju drutva ne obavlja na visokim tehnologijama. Sredstva koja se troe u prevladani politehniki obrazovni sustav su promaena investicija, jer prua znanja mladim ljudima s kojima se ne mogu zaposliti, jer se ta znanja vie ne nalaze u sredstvima proizvodnje visokih tehnologija (kriza obrazovanja i drutva). Staro znanje je gore od ne znanja. . Mnogi ravnatelji i nastavniki kolektivi uz pomo, razumijevanje i podrku roditelja, lokalne uprave i samouprave i donacija provode informatizaciju nastave. Doprinosom roditelja osnovnih i srednjih kola samo 200 kuna godinje za etiri ili 100 kuna godinje za 8 godina dobilo bi se 487,600.000 kuna kojima se uz kredit moe odmah opremiti 1.211 kompjutorskih radionica, a 45.115 nastavnika u osnovnim i srednjim kolama dobilo bi besplatno osobno raunalo i to bez dravnog prorauna. Cilj tih mjera je da svaki nastavnik i uenik budu na ti s raunalom i ostalim visokim tehnologijama i da se sva nastava provodi na informacijski nain. Roditelji za djecu i odrasli graani vie ulau sredstava za informacijsku pismenost od drave za te svrhe. U osnovnoj koli informatika je izborni predmet, a u gimnaziji informatika je zastupljena sa samo 2 sata nastave tjedno u prvom razredu. Ovim mjerama otvorio bi se prostor za masovno zapoljavanje jer jedino informacijska pismenost prua mogunosti zapoljavanja radnog kontingenta i ostalih graana. Prestali bi mladu generaciju i odrasle kolovati za Zavod za zapoljavanje i odlazak u druge zemlje svijeta. Za ove namjene primjerice firme i Vlada Republike Koreje daju povoljne kredite koji se mogu vraati bez problema doprinosom roditelja. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske u 1999. godini rastrono i suludo utroila 215 milijuna kuna za nabavu novih automobila (zloin). Za sanaciju banaka utroeno je preko 44 milijarde kuna. Ministarstvo prosvjete i porta potroilo je preko milijardu kuna u diobi besplatnih udbenika. Samo sa tim sredstvima mogla se je izvriti primarna informatizacija osnovnih i srednjih kola u Hrvatskoj. Sredstva koja su otuena pljakom i otimainom nije potrebno ni spominjati. Sa manjim dijelom ovih sredstava u Hrvatskoj se je mogla obaviti informatizacija nastave i drutva, izgraditi kolske zgrade za odvijanje cjelodnevne nastave u jednoj smjeni i izgraditi telekue za obrazovanje odraslih, itd. Nije istina da nema sredstava. Istina je da sredstava ima, ali su pogreno usmjerena. Nije istina da su Japanci i ostali narodi azijskih pacifikih tigrova, Nizozemci, Finci, Irci, Portugalci i Slovenci pametniji od nas Hrvata. Tisak prenosi vijesti da je proizvodnja i distribucija udbenika unosan biznis. U dravnom

proraunu za 2000. fiskalnu godinu, nevjerojatno ali istinito, nalazi se podatak da je za informatizaciju nastave u osnovnim i srednjim kolama bilo osigurano samo 4,5 milijuna kuna. U 2001. financijskoj godini u dravnom proraunu za iste namjene osigurano je 20 milijuna kuna. U proraunu za 2004. godinu za informatizaciju nastave u osnovnim i srednjim kolama osigurano je 20 milijuna kuna. Ako se nastavi sa ovakvim tempom ulaganja u informatizaciju nastave obavit emo za 20 godina. (Ove mjere granie sa zloinom prema vlastitom narodu). Da smo osigurali informatiko obrazovanje prije 8 godina za djecu, mlade i odrasle danas bi Zagreb imao 2 puta vei bruto drutveni proizvod. Grad Zagreb proizvodi vie od polovice hrvatskog BDP-a. Nedavno je predsjednik hrvatske Vlade (I. Raan) upoznao javnost da e se u narednom periodu investirati u djelatnost zdravstva uglavnom u bolnike objekte 7 milijardi kuna. Ova je investicija u kontinuitetu pogrenog voenja i postavljanja hrvatskog drutva. Ova e investicija sluiti uvanju zdravlja starijih osoba, jer mladih Hrvata nee biti. Mi ne sijeemo samo granu na kojoj sjedimo mi sijeemo stablo naroda kojem pripadamo. Informatizaciju nastave treba odmah poeti, i provoditi je u hodu gdje god je mogue. Investicije u materijalnu proizvodnju su skupe, oekivani rezultati proizvodnje su dugoroni, a investicije u informatizaciju graana i drutva su jeftini i daju rezultate u hodu (Josip upanov). Bez ekanja na nepotrebne reforme obrazovnog sustava, koje ne pripadaju vremenu visokih tehnologija, treba to prije otvarati normativni prostor i u nastavne planove na svim obrazovnim stupnjevima planski uvoditi sadraje informatike pismenosti i u nastavu uvoditi ljude koji to mogu ostvariti, jer nastavnik u svijetu stalnih promjena nije vie jedini nositelj znanja. To mogu biti ak uenici i studenti ili drugi graani. Kada sam kupio kompjutor, moja unuica, koja je tada imala 13 godina, uila me je prvim koracima rada sa kompjutorom (Z. R.). Ona ili bilo koja druga osoba koja posjeduje nova znanja moe biti pod vodstvom nastavnika u funkciji prijenosa znanja. U uvjetima akceleracije znanosti nastavnik sve vie prelazi u funkciju organizatora i medijatora u nastavi. A u suvremenoj nastavi sudjeluje veliki broj suradnika u nastavi. Sve nastavnike bez obzira na ivotnu dob treba nauiti da nastavu izvode na informacijski nain. Obzirom na komparativne prednosti i mogunosti zemlje, osnove drutvene reprodukcije sa sredstvima proizvodnje visokih tehnologija u Republici Hrvatskoj mogu se obaviti u kratkom roku, a u vremenu od 10 do 15 godina Hrvatska bi morala imati 20.000 dolara po stanovniku. etiri petine BDP stvarao bi se u dematerijaliziranom gospodarstvu e-businessa, stvarao bi se u virtualnoj stvarnosti. U tom sektoru proizvodnje bilo bi zaposleno i 80 do 90 posto radno aktivnog stanovnitva. U uvjetima visoke tehnoloke proizvodnje nema rasta BDP-a bez informatizacije drutva.

50

Gospodarske mogunosti omoguuju da se primarna informatizacija u veini mjesta Republike Hrvatske moe rijeiti tijekom jedne godine. Predlaemo da mi u Hrvatskoj informatizaciju drutva obavimo kao to su to uradili i rade Maari i Slovenci. Maari su pored informatizacije obrazovnog sustava informatiko obrazovanje odraslih graana rjeili ustrojavanjem telekua (telehazo) u prikladnim prostorima koji ne trae velika novana ulaganja (naputeni industrijski i objekti za poljoprivednu proizvodnju). U telekuama instalirano je najmanje 6 umreenih kompjutora, koji slue za rad, masovno obrazovanje u odreeno vrijeme i za druenje. U 2001. godini otvoreno je u Maarskoj 500 telekua. Plan je Maarske vlade da svako vee naselje i gradski kvart dobije svoju telekuu. Maarska Vlada oslobaa graane plaanja poreza (60.000 forinta) koji upiu i poloe engleski jezik. Trokove nastave stranih jezika plaa maarska drava. U kolama se uvodi 12 sati nastave tjedno za uenje maarskog i stranih jezika (cjelodnevni boravak). Koliko su Maari otili u irenju nove pismenosti, pokazuje podatak, da su to besplatno namijenili i proirili i na graane u mirovini. Sve vie Maara slobodno vrijeme provodi u telekuama u djelatnom druenju sa visokim tehnologijama. Na periferiji gradova u Maarskoj sve je manje graana u zadimljenim prostorima u kojima se upranjava alkohol, droga, prostitucija i kriminal. Nedavno je maarska vlada donijela odluku za financiranje centara informacijskog opismenjavanja sunarodnjaka koji ive u susjednim zemljama. U Europi bez granica eto ponovno maarskog naroda na okupu. Slovenci ije su ekonomske mogunosti trenutno daleko vee od maarskih u svim veim mjestima izgradili su ili grade multimedijske centre. U tim centrima zastupljeni su svi nositelji informacija i znanja, a slue za rad, uenje i druenje za sve graane (tisak, periodika, knjievnost, znanstveno prikladno tivo, kompjutori, nositelji zvuka slike, itd.). Takav jedan centar izgraen je u Novom Mestu u samom centru grada s velikim brojem umreenih kompjutera u kojima se preakticira i nastava na daljinu. U mjestima Hrvatske koja rasplau sa skromnijim mogunostima za informatizaciju drutva prikladniji je maarski model (telekue), a za mjesta sa veim mogunostima prikladniji je slovenski model (multimedijalni centri). Skuptina opine Virovitica ustrojava multimedijski centar u sreditu grada, slian multimedijskom centru koji je ustrojen u slovenskom Novom Mestu. U irenju nove pismenosti ni kadrovi ne smiju biti problem. U uvjetima brzih promjena, (akceleracija znanosti) svi graani a posebno nositelji novog znanja postaju uitelji i uenici i obratno (Jacques Delores). Skladno iznijetom obrazovni sustav i obrazovanje nastavnika u tom sustavu ustrojava se prema novonastalim potrebama ueeg drutva u funkciji stvaranja irenja i prijenosa znanja. U razvijenim

zemljama svijeta (SAD, Norveka, vedska, Japan, itd.) u obrazovnom sustavu masovno se zapoljavaju nositelji novih znanja visoko obrazovni ljudi koji nisu zavrili nastavnike fakultete. Moe se rei da e cijeli informacijski znanstveni obrazovni sustav dokidanjem podjele rada u integralnoj proizvodnji drutva postupno preuzimati nastavne sadraje nastavnikih fakulteta. Informacijska pismenost sadri u sebi teorije uenja i znanstveno-istraivakog rada. Ovi ljudi se dodatno obrazuju za rad u nastavi. U proizvodnji drutva nastupile su nove proizvodne snage a nai nastavniki fakulteti obrazuju nastavnike na stari nain za svijet rada kojeg vie nema. Novi ciljevi obrazovanja sadrani u znanjima za znanstveni nain rada, za formiranje i odgoj upitne kritike otvorene svijesti i miljenja (znanstvena skepsa) koju sa sobom donose visoke tehnologije odvija se i postupno usvaja kao svakodnevni kontinuirani nastavni proces koji ne ide skupa sa sakupljakom faktografijom i skokovitim kvantificirajuim statikim reformama koje su svojstvene klasinim tehnologijama fizikalnih sustava industrijskog drutva. Ti procesi u stvaranju informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava mogu odmah poeti, a ne za 4, 10 i 20 godina o kojima 30 godina isprazno pogubno i stupidno govore isti nositelji takozvane reforme obrazovanja. Nositelji reforme trae da se za novu kolu prvo obrazuju nastavnici (dugotrajni proces) i da se osiguraju materijalne pretpostavke za novu kolu. U svijetu se informatizacija rjeava u hodu, ali uz sudjelovanje svih subjekata u drutvu. Ovaj cilj obrazovanja kao proces nije vezan za bilo kakva ogranienja. Ovaj cilj obrazovanja nije dato nego trajno neprekidno zadano stanje. Ovaj cilj obrazovanja moe se ostvarivati u materijalnim uvjetima partizanske ume, ali je jedno sigurno da e zavriti u visoko informatiziranom kolskom prostoru i drutvu koje se ustrojava kao obrazovni znanstveni i proizvodni sustav (integralna proizvodnja drutva). U strategijama razvitka drutva (prioriteti investicijskih ulaganja prijelaza sa fizikog naina rada na umni nain rada i prijelaza na slobodnu i neogranienu razmjenu materije s prirodom) znanstveni pokazatelji upozoravaju da na prvo mjesto u poveanju nacionalnog proizvoda pripada znanju i primarnoj informatizaciji drutva, kao jedinom osnovu drutvene reprodukcije, koja omoguava masovno poduzetnitvo zapoljavanje, samozapoljavanje i samoostvarenje bez dravnog posredovanja, to se moe vidjeti u velikom rastu sive ekonomije. Mnogi teoretiari visokih tehnologija upozoravaju da se korupcija i mito u drutvu mogu jedino rijeiti informatizacijom drutva, u kojem se javne potrebe zadovoljavaju bez posredovanja pojedinaca i otuenih centara moi (organizirani kriminal). U svijetu se prakticira elektronika uprava poznata u nazivu e-Government. Graani vie ne stoje pred alterima u dugim redovima, nego putem Interneta dobivaju

51

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

potrebne dokumente u svojim kuama (Kanada). U svezi s iznijetim zakljuujemo da je rast nacionalnog proizvoda jedne zemlje proporcionalan s rastom visokih tehnologija u obrazovnom sustavu (informatizacija obrazovanja i drutva Nizozemska). Austrijanci i Danci informatizirali su staje, a Nizozemci staje i vrtove. Suvino je ovdje spominjati kako se i to radi u Izraelu. Ako se krene tim putem drutveni proizvod po stanovniku nee za deset do petnaest godina iznositi samo 10.000 dolara kako to pokazuju predloene strategije razvitka Republike Hrvatske, nego etiri i vie puta od sadanjeg proizvoda kako to pokazuju razvojni procesi u Finskoj, Irskoj, Junoj Koreji, Singapuru, Kini, Portugalu i Sloveniji, a da i ne spominjemo Japan i ostale azijske pacifike tigrove. Jo jednom potrebno je napomenuti da su startne osnove i komparativne prednosti Hrvatske za izgradnju informacijskog znanstvenog drutva daleko povoljnije i vee od startnih osnova spomenutih zemalja Japana i azijskih pacifikih tigrova.
Obzirom na komparativne prednosti i resurse, od prvih slobodnih izbora do danas, bez obzira na srpsku agresiju, Hrvatska je imala uvjete da se svrsta u vodee proizvoae znanja u svijetu.

Dokumenti u kojima se zahtjeva ustroj novog informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava

Navodimo nekoliko dokumenata koji u irenju i stvaranju novog znanja zahtijevaju ustroj novog obrazovnog sustava. Europska komisija prihvatila je inicijativu koja treba potaknuti razvoj i zapoljavanje u podruju informacijskog drutva i medijske industrije dokumentom pod nazivom "i2010: Europsko informacijsko drutvo 2010 godine". i2010 je opsena strategija za modernizaciju i prihvaanje svih EU instrumenata i smjernica u poticanju razvoja nove ili digitalne ekonomije: pravnih instrumenata, istraivanja i partnerstva s industrijom. Prema tom dokumentu zemlje lanice EU moraju do listopada ove godine definirati nacionalne prioritete razvoja informacijskog drutva. Trai se poveanje investicije u istraivanja i informacijko-komunikacijske tehnologije (ICT) za 80%. Europa zaostaje u ulaganjima u ICT istraivanja investirajui samo 80 po glavi stanovnika za razliku od Japana koji investira 350 te SAD-a koje investiraju 400. Izmeu ostaloga, planira se "opsean pristup efektnom i interoperabilnom upravljanju digitalnim pravima (2006./2007.)"150,151 Japan je 1971. godine proizvodnju drutva usmjerio na strategijama razvoja novog informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava u dokumentu Plan za informacijsko drutvo - ciljevi do 2000. godine. Rezultati takve strategije razvitka Japana su poznati. Nekad siromani Japan, postao je u kratkom roku prva tehnoloka i gospodarska sila svijeta. Na tim strategijama razvitka kreu i azijski pacifiki tigrovi. Singapur koji se nalazi u grupi tih tigrova organizirao je u lipnju mjesecu 1997. godine znanstveni skup o razvoju kreativnog znanstvenog miljenja. Vlada Singapura osigurala je obrazovnom sustavu pored proraunskih sredstava dodatno za te svrhe 1,77 milijardi amerikih dolara. Mi ta sredstva troimo u proizvodnju materijalnih dobara klasinih tehnologija industrijskog drutva koja vie ne sudjeluju kao ranije u stvaranju bruto drutvenog proizvoda. Singapur spada u zemlje u kojoj je radni kontingent stanovnitva suvremeno i visokotehnoloki obrazovan. Juna Koreja pored ranijih promjena u obrazovnom sustavu definitivno je 1997. godine donijela dokument o pretvaranju korejskog drutva u drutvo koje ui, radi i stvara, omoguujui svakom pojedincu socijalnu promociju, jednake anse i lak pristup obrazovanju tijekom ivota u bilo koje vrijeme (tehnoloka jednakost obrazovnih mogunosti), Nai ministri financija ne razmiljaju u okviru izloenih kategorija, jer proizvodnju drutva jo uvijek obavljaju u okruju objektivne materijalne stvarnosti proizvodnjom materijalnih dobara. Oni kao i drugi lanovi vlade nisu spoznali i zakoraili u kiberprostor i virtualnu nematerijalnu stvarnost proizvodnje

Kod nas se jedini problem nalazi u glavama ljudi, koji postavljaju i vode hrvatsko drutvo. Zahvaljujui obrazovnom sustavu u Irskoj je od 1986. do 1991. godine otvoreno 500.000 radnih mjesta u poduzeima male privrede. U Portugalu je 1999. godine otvoreno 200.000 radnih mjesta. Maari su prije 6 godina imali postotak nezaposlenih kao i Hrvati, a danas prema Eurostatu imaju 5,7 posto nezaposlenih, itd. Na predloenim osnovama razvitka moe se postii nacionalni konsenzus, vratiti poljuljano povjerenje naroda u politiku u nadi brzog razvitka bogatog hrvatskog demokratskog drutva i drutva socijalne pravde. Predloena strateka opcija transcedira iracionalnu stupidnu iskljuivost politikog partikularizma jer je u njoj sadran nacionalni interes za sve graane drutva. Ova strategija ponitava destruktivno maloumno suludo nacionalistiko blebetanje pojedinih velikih stranakih lidera, generala i biskupa o patolokoj prolosti koju je kulturni i pametni svijet odbacio kao prljav civilizacijski otpad (jugoetniki boljeviki komunizam i nacifaistiko ustatvo). Oni povijesne i druge neupitne svete i nedodirljive interese nacije pretpostavljaju glupoj i samoubilakoj stranakoj uskogrudnosti grupnim i osobnim interesima. Osim iznijetog tehnologija rada u umreenom drutvu (slobodni protok informacija bez posredovanja) velike ideoloke, politike, vjerske, rasne i druge teorije koje su razdvajale ljude, zemlje i narode svijeta smjeta u duboku gluhu osobnu privatnost bez javnog drutvenog znaenja (drutvena integracija).

52

informacija i znanja na kojima se zasniva suvremena proizvodnja drutva. Mi troimo sredstva u proizvodnju koju pametni svijet naputa. (U 2001. godini meunarodna ekspertna grupa izvrila je procjenu uspjenosti obrazovnih sustava u 30 zemalja svijeta. Juna Koreja po uspjenosti u obrazovnom sustavu zauzela je prvo mjesto, slijedi ga Japan i ostali azijski pacifiki tigrovi. SR Njemaka kao reprezentant europskog prevladanog usmjerenog elektromehanikog dualistikog politehnikog obrazovnog sustava nalazi se na 28 mjestu uspjenosti obrazovnog sustava). U voenju obrazovne politike mi smo u Hrvatskoj u mnogo emu pogreno kopirali politehniki njemaki obrazovni sustav. Kako prenosi njemaki tisak 100.000 radnika u poduzeima male privrede dobilo je otkaz, a ta ista mala privreda trai 200.000 radnika sa znanjima nove pismenosti. Prema svim pokazateljima u okviru klasinih tehnologija Njemaka je meu najrazvijenijim industrijskim zemljama u svijetu. U toj injenici nalazi se meutim i osnovna slabost i tragedija njemakog gospodarstva i drutva. Njemaka, koja je bila uspavana zbog svojega gospodarskog uda postignutog u okviru tekue vrpce klasinih tehnologija industrijskog drutva i svoje socijalne drave, znatno zaostaje kao i cijela Europa za Japanom i Sjedinjenim Amerikim Dravama. (Prijelaz s materijalne elektromehanike proizvodnje dobara i fizikog operacijskog naina rada pokretne vrpce, na novi umni informacijski znanstveni nain rada - strukturna i tehnoloka nezaposlenost u Europskoj uniji nezaposleno je 20 milijuna fizikih radnika). Europsko politehniko usmjereno obrazovanje (professionally directed education) i intencionalno uenje (intentional learning) za odreeni obrazovni profil je u krizi jer ovjek tijekom ivota nekoliko puta mijenja zanimanje i struno zvanje, prilagoavajui se novim uvjetima rada i ivota. Dok se u svijetu masovno upranjava studij i obrazovanje na daljinu (Cyber Education) dotle Europa uva svoje srednjevjekovno elitno gospodsko zatvoreno sveuilite. Politehniki obrazovni sustav klasinih tehnologija jedini je krivac to je Europa pretvorena i to se i dalje pretvara u kontinent u razvoju. Radi (pre)sporog buenja iz industrijske orijentacije Njemaka otputa radnike (nedavo 20000 u Volkswagenu). Stoga je upitno hoe li okvirni programi (FP6 koji to nije dosegnuo te FP7) ostvariti potrebne razine i orijentacije znanja ka proizvodnji drutva o kojoj govorimo. Suvremena kriza drutva ne oituje se u smanjenju materijalne proizvodnje dobara. Materijalna proizvodnja dobara se poveava. Kriza se ispoljava u tehnolokoj nezaposlenosti fizikih i drugih rutinskih radnika. U jednom velikom pedagokom istraivanju u Sjedinjenim Amerikim Dravama poslije Drugog svjetskog rata (Rockfeller Report) zahtijeva se da kola mora napustiti svoju glavnu pogreku to uenike upoznaje sa poznatim i u svom radu mora prei na osposobljavanje uenika za nepoznato.

UNESCO je (1988.) prihvatio Izvjee Meunarodnog povjerenstva za razvitak obrazovanja za 21. stoljee u kojem se zahtijeva: nuno je potrebno da sva djeca gdje god bila usvoje znanja o znanstvenoj metodi u nekom primjerenom obliku i postanu vjeni prijatelji znanosti. Cilj je da mladi ljudi postanu djelatni u informacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu i drutvu (male heureke - learning by discovery ~ velika zadovoljstva -stvaranje upitno skeptine svijesti i miljenja). Djelatnost je osnovna antropoloka osobina ovjeka kao stvaralakog i samostvaralakog bia prakse. U djelatnoj aktivnoj nastavi i drutvu malo je prostora za asocijalna ponaanja (drutvena integracija). Grupa za promicanje znanosti u amerikim osnovnim kolama poruuje: Mi moramo osigurati da znanost postane vaan dio djejeg obrazovnog iskustva. Kongres Sjedinjenih Amerikih Drava je 24. rujna 1998. godine usvojio Deklaraciju Unlocking our Future (otkljuavanje nae budunosti) u kojoj se iznose razlozi da ciljevi obrazovanja u obrazovnom sustavu budu u funkciji razvoja znanstvenog naina rada. U Deklaraciji se istie: "Maksimalnom razvoju znanosti potrebno je prilagoditi cijeli obrazovni sustav. Kongres trai razvoj kolskih programa koji e pospjeivati znatielju i inovativnost uenika". Poto visoke tehnologije korijenito mijenjaju prirodu rada i organizaciju proizvodnje, Europsko vijee je konano 25 godina poslije Japana u Cannesu (1995.) zakljuilo daje izgradnja novog obrazovnog sustava uvjet intenzivnog gospodarskog rasta i zapoljavanja. Smjernice su sadrane u Bijelom dokumentu o obrazovanju Europske unije "Prema drutvu koje ui". U tekstu u kojemu se ne bi sloili sa autorovim zanemarivanjem socijalnih steevina Europe, Montgomery istie "Europa je zadnjih 25 godina stvorila 4 milijuna novih radnih mjesta. Sjedinjene Drave su ih u istom vremenu stvorile 57 milijuna". Smatramo da je iskljuivi uzrok visokotehnoloko i spoznajno kanjenje europskog ustrojavanja drutva152. e-Governmenti u strategijama razvoja moraju integrirati i primjenjivati Web ustrojstvo, podravati otvorene ICT (informacijsko-komunikacijske) norme, W3C-ove tehnologije shvaene kao alate koji ukljuuju rjeenja za privatnost, dostupnost osobama sa komunikacijskim potekoama, kvalitetu, sigurnost i znaenjsko postupanje sa podacima, istaknuto je na "European W3C Symposium on eGovernment" 1-2 veljae u Gijnu, u panjolskoj153. O znaaju novog informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava govori i Deklaracija o znanosti i znaaju znanja koja je jednoglasno prihvaena na svjetskoj konferenciji o znanosti i znanju (Budimpeta, 1999.). Ta je Deklaracija upuena svim lanicama UNESCO-a.

53

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Za djelovanje i politiku praksu (postavljanje i voenje drutva) vrlo je vano znati da u uvjetima znanstvene revolucije sutinske promjene ne dogaaju se toliko u tehnici (sredstvima rada). Promjene se dogaaju u predmetu rada materijalne proizvodnje dobara u kojoj presudnu ulogu putem znanja imaju bioloki, kemijski, biokemijski, fiziki i biofiziki tehnoloki procesi, ali uz vladavinu procesa biolokih sustava. U ovim procesima putem znanja mijenja se struktura materije i dobivaju se sasvim novi predmeti rada (izdane nelimitirane sirovine) kako bi se zadovoljile ljudske potrebe za potronju. U svijetu sve se manje drutvena proizvodnja temelji na prirodnim sirovinama a sve vie na sintetikim materijalima u kojima je pohranjeno znanje. U tome se sastoji obrat civilizacije u kojoj putem znanja sve vie dominira slobodna razmjena materije ovjeka i prirode. Civilizacijski obrat dogodio se zbog toga to se u sredstva rada uselio umni (mentalni) nain rada (kompjutor) i to je predmet rada postala nematerijalna informacija i umreeno znanje i to se drutvena komunikacija u globaliziranom svijetu obavlja na engleskom jeziku. Uz sistemsku biologiju ovi sadraji moraju dominirati u svim nastavnim planovima. U agrarnoj i industrijskoj revoluciji vladala je tehnika utemeljena na fizikalnim sustavima a u znanstvenoj revoluciji pored tehnike na bazi prirodnih procesa vlada tehnologija i bioloki sustavi. U drutvenoj proizvodnji vri se demainizacija sredstava za proizvodnju. Iz dana u dan sve se vie naputaju sredstva proizvodnje fizikalnih elektromehanikih sustava industrijskog drutva. Znanja koja su sadrana u tim sredstvima proizvodnje gube na svojoj vrijednosti i znaaju u proizvodnji bruto drutvenog proizvoda. Znanstvena revolucija koja nastupa obavlja se preteno u okviru biolokih sustava. U tim okvirima stasaju i nova sredstva za proizvodnju visokih i nanotehnologija. U tim sredstvima proizvodnje sadrano je novo znanje. Znanstvene inovacije preteno se obavljaju (dogaaju) u biolokim sustavima. Industrijska revolucija preteno je djelovala i prilagoavala anorganski materijalni svijet svojim potrebama. Znanstvena revolucija u zadovoljavanju drutvenih potreba, pored anorganske sve vie prilagoava i ivu organsku prirodu svojim potrebama. Putem znanja na mikro razini ovjek vri strukturne promjene u anorganskoj i organskoj prirodi (materiji), vrei na nov nain razmjenu materije sa prirodom. Na obrazovni sustav ne prati ove procese. Iako je u oujku 2007. javnosti prikazana vrlo razvijena hrvatska sveuilina informacijska infrastruktura Sharon Kopyc: u "Unapreenje pouavanja uz pomo tehnologije: Jesmo li ve tamo?" veljaa 2007. / godite VII / ISSN 1333-5987 (http://www.carnet.hr/casopis/52/clanci/2) upozorava da Primjeri govore o malom broju nastavnika koji

tvrde da nemaju vremena ulagati u uenje nunih vjetina, unato skupoj infrastrukturi i vanjskim naporima pomonog osoblja. Sharon Kopyc tvrdi da institucije trebaju usvojiti raznolike, fleksibilne strategije radi poticanja rairenije primjene tehnologije u radu nastavnog osoblja. Povrh nastavnih radionica i tehnolokih vijea, Kopyc predstavlja daljnje strategije koje bi institucije trebale razmotriti: nastavnike obrazovne forume, tehnoloke poslijediplomske programe koji nastavnicima omoguuju vrijeme mirovanja i strukturnu podrku te pravovremene obrazovne mogunosti koje ukljuuju vremenska ogranienja, individualne potrebe i osobne prioritete lanova nastavnog osoblja u itavoj instituciji. U sreditu drutvene proizvodnje kao osnovno sredstvo rada nalazi se kompjutor (ip mikroelektronika koji objedinjava fizikalne i bioloke sustave - informacija je bioloki proizvod) i koji je osnovna struktura i infrastruktura cjelokupne dananje civilizacije. Iz navedenog se vidi kako znanost program za budunost razvoja drutva vidi samo u izgradnji novog informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava. Skladno iznijetom u svijetu je prihvaen stav da se sve strategije razvitka drutva sadre svode i izviru iz strategija razvitka informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava. Knjiniari u svojoj, kasnije nazvanoj "Mariborskoj deklaraciji" od 30.11.2006. takoer upozoravaju: "Kao bibliotekari i biblioteki informatiari apeliramo na rukovodstva univerziteta i na vlade u regiji da u svojim razvojnim strategijama i politikama uvaavaju ve provjerenu injenicu da bez dobrih bibliotekih informacijskih sistema nema kvalitetnog visokog kolstva. Oekujemo da e u nacionalnim sistemima vrednovanja kvaliteta visokog kolstva biblioteke biti tretirane kao bitan element bez kojeg visoko kolstvo regije ne moe biti konkurentno u zajednikom evropskom visokokolskom prostoru. Biblioteki informacijski sistemi obezbjeuju transparentnost rezultata istraivakog i pedagokog rada, koja je neophodna za uspjenu razmjenu studenata i nastavnika te za povezivanje u zajednike projekte." Na Svjetskom samitu o informacijskom drutvu 2005. god. zakljueno je da e se 17. svibnja proglasiti svjetskim danom informacijskog drutva. (World Summit on the Information Society WSIS, Tunis 2005, http://www.itu.int/wsis/).
Prema izvjeu svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o primjeni informatike tehnologije u gospodarstvu u 2005. godini Hrvatska je zauzela 57. mjesto meu 115 zemalja ukljuenih u izvjee.154 Svjetski dan infomacijskog drutva 2006-te niim nije obiljeen... "Procjenjuje se da je samo 3 posto Hrvata informatiki pismeno, da se primjeuje dodue

54

porast ulaganja drave, privatnih tvrtki i pojedinaca u sektor (IT) Informacijskih Tehnologija, da Hrvatskoj nedostaje oko 1200 raunalnih strunjaka, da su najtraenija zanimanja poput programera, data base developera, mrenih administratora, djelatnika za poptporu prodajnom timu, podrku komunikacijskom managementu, administratora baza podataka, voditelja obrade podataka... (za nita od toga ne obrazuju u Hrvatskoj trenutno pokrenuti ECDL sadraji)."155 Jesmo li naveli da zdravstvo nema sistematizaciju informacijskih kadrova?

Neshvatljiva, nevidljiva i neopipljiva investicija i drutveni razvitak (intangible investment - intelektualni kapital ekonomija znanja)
U integralnoj drutvenoj proizvodnji postupno se naputaju i posebne razvojne strategije materijalne proizvodnje i zapoljavanje u toj proizvodnji, kao glavne dosadanje djelatnosti. Ta proizvodnja poprima treerazredno znaenje jer se ta proizvodnja sadri i izvire iz obrazovne i znanstveno-istraivake industrije, koja je inae u znanstvenim krugovima poznata pod nazivom Intangible investment. U novije vrijeme za ovu djelatnost rabi se naziv virtualna stvarnost. Pod tim se podrazumijeva nematerijalna, neopipljiva, nevidljiva, difuzno, bez granica otvorena, globalno prisutna, nemjerljiva i za zdravo-razumski nain miljenja neshvatljiva investicija, alkarski reeno to je investicija u nita. To je investicija u novo. sasvim drukije znanje i obrazovanje, ulaganje koje osposobljava mladu generaciju i odrasle za znanstveni nain rada sa sredstvima proizvodnje visokih tehnologija (informatizacija obrazovanja i drutva novi ciljevi obrazovanja - otvoreni besplatni Linux sustav). To je ulaganje koje se zbog difuzne ekspanzivnosti irenja znanja (tehnoloka jednakost) ne mjeri matematikim i fizikalnim pokazateljima materijalne proizvodnje dobara industrijskog drutva, jer je kvantitativno nemjerljivo. To je investicija na kojoj se temelji drutvena reprodukcija informacijskog znanstvenog drutva. To je investicija koja daje rezultate u hodu, a ne u dugom amortizacijskom periodu (J. upanov). Novi pripadnici ekonomije znanja smatraju da to nije vie investicija a jo manje potronja, nego nain drutvene proizvodnje. Intangible investment je ulaganje u kvalitetu koja osigurava masovno samoostvarenje. poduzetnitvo, zapoljavanje, samozapoljavanje i socijalnu promociju u obiteljskim i ostalim poduzeima male privrede (procesi u SAD). Visoke tehnologije stvorile su uvjete demokratizacije obrazovanja. Pretpostavka za uspjeno obrazovanje nalazi se u posjedovanju kompjutora i mobitela (Cyber Education). a to nije velika investicija (Juna Koreja). Iz izloenog moemo zakljuiti da su visoke tehnologije dovele sa sobom i tehnoloku jednakost. Dovele su jednakost u oblasti obrazovanja, omoguivi svakom pojedincu socijalnu promociju, jednake anse i stimulirajui takav pristup obrazovanju tijekom ivota u bilo koje vrijeme. Na poznati sociolog prof.dr.sc. Esad Cimi esto istie da nije vana koliina i obujam naega znanja i saznanja, vana je njegova struktura i kvaliteta. Valja se nauiti i kako reprezentirati znanje da bude ponovno dohvatljivo iz umreenih banaka znanja i nauiti koristiti ga (ontology engineering). Malo je koji ivui znanstvenik toliko zaduio svjetsku informacijsku pismenost kao Tim Berners Lee, njegove realizacije Weba posebno njegova vizija Semantikog

Stoga, bilo kakav razgovor o strategijama razvoja drutva iskljuivo se svodi bez ostatka na razgovor o strategijama razvitka obrazovanja i znanosti i vice versa... jer visoke tehnologije drutvenu reprodukciju u globalu i detaljima obavljaju na informacijski globalno umreeni znanstveni nain. Operacionalizacija ostalih poslova obavlja se u izvedbenim programima.

55

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Weba kao i W3C konzorcij kojemu je na elu. Intangible investment - ulaganjem u novu pismenost od obinog ovjeka stvara mega-ovjeka, ovjeka gorostasa i kreativno bie prakse. Intangible investment osigurava stvaranje znanja i irenje novog znanja (kritina masa). Ono nije spojivo sa tzv. proraunskom potronjom jer to nije vie potronja. (Ta se zakonitost ne nalazi u glavama veine naih znanstvenika iz znanstvenog polja ekonomije i ministara u resoru financija). U uvjetima visoko tehnoloke proizvodnje to ak nije vie investicija nego iskljuivi nain obnavljanja i proizvodnje drutva i to trajno u njihovom proirenom obliku. U strategijama razvitka koje nam nude nai ekonomisti vie ne mogu pomoi prevladane ekonomske teorije i znanosti vrsnih i velikih znanstvenika A. Smitha. D. Ricarda, K. Marxa, J.M. Keynesa i M.F. Friedmana. jer te stvarnosti i tog drutva vie nema. Zabrinjavaju programi ekonomskih i drugih fakulteta koji nisu programirani na novoj ekonomiji znanja, studija i obrazovanja, obrazovanja

stjecanja i koritenja razliitih vrsti vlasnitva, kreativnog upravljanja, upravljanja znanjem, ciljeva i naina obrazovanja podranih organiziranjem za stil i nain - cyber obrazovanja, obrazovanja na daljinu i otvorenosti sveuilita
U platformskom materijalu Understanding my Learning namijenjenom Joint Information System, Commiteeovoj (JISC), Learning and Teaching, specifinoj, online konferenciji "Innovating e-Learning 2006" od 27. do 31.3.2006. navodi se "kako vlade pojaano oekuju da uenici preuzmu odgovornost za svoj ivotni obrazovni prolaz te da odravaju svoje sposobnosti aurnima"156.

U tektonskim promjenama visokotehnoloka proizvodnja drutva donosi sa sobom sasvim novu drugaiju civilizaciju sa novom strukturom, sa novim odnosima u globalnom drutvu i sa novim odnosima ovjeka i prirode.

56

Zakljuak
Pojavom visokih tehnologija u koje se je uselio umni, znanstveni nain rada vri se prijelaz iz agrarnog i industrijskog u informacijsko znanstveno drutvo. Taj prijelaz ima znaajke civilizacijskog prevrata, jer nastupaju automatizirani strojevi koji umjesto ljudi pamte, misle i rade, obavljajui skoro sve poslove koje su prije sa jednostavnim i klasinim tehnologijama u materijalnoj proizvodnji drutva obavljali ljudi i strojevi. Naputa se dosadanji nain drutvene proizvodnje sadran u materijalnoj proizvodnji drutva, u materijalnom prostoru, materijalnoj stvarnosti, materijalnom predmetu rada i materijalnoj proizvodnji stvari i dobara.Naputaju se znanja na kojima je ta proizvodnja bila utemeljena. Sa visokotehnolokim sredstvima proizvodnje drutva ovjek izgrauje i prelazi u kibernetiki prostor u virtualnu stvarnost strojno udruivih i globalno povezivih znanja (prividnu stvarnost") i u proizvodnju novog predmeta rada sadranog u informaciji i znanju, kako bi se u slobodnoj, neogranienoj razmjeni materije s prirodom proizvodilo stvari i dobara daleko vie, uinkovitije, bre i kvalitetnije. Sa visokotehnolokom proizvodnjom nastupaju sasvim drugaija, nova znanja sadrana u novim sredstvima i nainima proizvodnje. U proizvodnji drutva vre se strukturne promjene u organskoj i anorganskoj prirodi (materiji). U slobodnoj razmjeni materije s prirodom proizvode se novi predmeti rada koji ranije nisu postojali i koji nisu ogranieni kao prirodne sirovine (egzotini, kompozitni i drugi sintetiki predmeti rada, koji su proizvod znanja i u kojima je sadrano znanje). Sa visokim tehnologijama vri se demainizacija (bioloki inenjering), dematerijalizacija (informatizacija proizvodnje) i postbioloka proizvodnja drutva (ovjek mijenja i prilagoava bioloki svijet svojim potrebama). U visokotehnolokoj proizvodnji drutva vlada umni, znanstveni nain rada, koji potiskuje najamni, otueni, fiziki rad. U takvoj proizvodnji vri se individualizacija rada jer je ljudsko miljenje nematerijalan umni proces rada, koji ne trpi bilo kakvu podjelu rada karakteristinu za industrijsku proizvodnju poto je iskljuivo vezano za ljudsku jedinku koja je nedjeljiva u svojoj fizikoj i misaonoj ukupnosti. Individualizacija rada i proizvodnje tehnoloki je uvjetovana. Otvaraju se novi pogledi na i nova razumijevanja materije (prirode) Kreaciju uvijek izrie prvo pojedinac, ali se podstiu mreni efekti. U takvoj individualiziranoj proizvodnji stvaraju se obiteljska i druga poduzea male privrede u kojoj ovjek postaje slobodan jer ne radi za drugog ovjeka. U uvjetima visokotehnoloke proizvodnje drutva u kojoj je osnovni predmet rada sadran u znanju nastupa novi, informacijski obrazovni sustav sa novim ciljevima obrazovanja u drutvu koje se ustrojava kao obrazovni i znanstvenoistraivaki sustav. Sa novim moralom koji e uvijek nastojati provjeriti da li je ono to znam, to tvrdim, kako radim jo uvijek istinito, aktualno, moralno i globalno provjerivo kao ope prihvaeno ili prihvatljivo. U tom drutvu obrazovanje i znanost postaju nervnim sustavom i krvotokom tog drutva. Sa visokim tehnologijama stvara se sasvim drugaija, horizontalna, umreena struktura drutva koju papa Ivan Pavao II iz svog religioznog kuta gledanja naziva Drutvo opeg dobra, to je sinonim za informacijsko znanstveno ili kiberkomunistiko drutvo. Znati - smatramo dobrim, istiu epistemolozi. Visoke tehnologije u proizvodnji drutva omoguile su ovjeku da postupno napusti materijalni predmet rada i da svoju djelatnost obavlja na predmetu rada sadranom u informaciji i znanju koji u kibernetikom prostoru i tehnolokoj jednakosti postaje zajednika svojina. Ovdje nije rije samo o obrazovanju za znanje, niti samo o gospodarstvu znanja. Rije je o drutvu koje se zasniva, cijeni nositelje i svoj ustroj proizvodi na toj materijalno-spoznajnoj aktivnosti koja je uvijek, prepoznata ili ne, donosila konana rjeenja drutvenog razvoja. Mogu li, mrenom demokracijom kontrolirane stranputice znanstvenog pozitivizma, tretiranje znanja kao temeljnog, egzistencijalnog, razvojnog imbenika modernih drutava i pripadnog mu sistemskog, metapredmetnog obrazovanja osigurati narodima odrivu budunost za sve ili barem one koji ne snivaju na drugim osnovama? Strojno upravljivo reprezentiranje znanja, izmeu ostalog, u nas jedva pokrenuto, kljuan je dio doprinosa prevoenja informacijskog u drutvo znanja, jednako znaaju robotizacije u materijalnoj proizvodnji. Ako ne znaajnije. Olakava snalaenje i povezivanje u kompleksnosti suvremenih spoznaja i podataka. Zahtijeva jednako ustroj, opremu, zgrade i ljude okrenute budunosti ba kao i nanotehnoloki ili biotehnoloki laboratoriji. Vodei trendovi u promiljanju najkompleksnije organizirane djelatnosti suvremene civilizacije - djelatnosti zdravstva, u znanstveno-informacijskoj podrci ustrojavaju se istraujui na tim osnovama reprezentiranja znanja. Stoga predlaemo i osnivanje Instituta za prouavanje znanja (CUC2006). Mi smo trebali, ali jo uvijek moemo, pouriti tim putovima opstanka, ustroja i obrazovanja drutva - morala bi biti misao vodilja svih stranaka drutva, budue mrene demokracije drutva, svih initelja koji drutvu ele dobro.

57

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Napomena: Tehnike, tehnoloke i odgojno obrazovne sadraje promiljao je u ovom tekstu preteno Zlatko Pape, a povijesne, drutvene, odgojno obrazovne i politike sadraje Zvonko Reetar. Kontakt adresa: Hrvatska udruga za promicanje novog znanja i obrazovanja - HUPNOZ Web stranica http://www.hupnoz.hr Zvonko Reetar 10000 Zagreb, Hribarov prilaz 10, tel. 6620-343, mob. 091 6607-194 Zlatko Pape 10000 Zagreb, Vinogradske stube 5, tel. 3769-079, mob. 091 3712 023 e-mail hupnoz@hupnoz.hr, ili zlatko@obsd.hr Web adresa ovog materijala: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=234196

58

Literatura
1 J. Boievi, Vijee Hrvatskog inovacijskog sustava, Inovacijsko arite, Vol. 2(2) 2005, str 1 Prema Global Information Technology Report-u Svjetskog ekonomskog foruma na "Growth Competitiveness Index rankings 2005 and 2004 comparisons" na 62. smo mjestu od 117 navedenih s tendencijom daljeg pada;
http://www.weforum.org/site/hom epublic.nsf/Content/Growth+Comp etitiveness+Index+rankings+2005 +and+2004+ comparisons

13 14

globalno informacijsko drutvo, Bruxelles, 26.05.1994 Gospodarske vijesti HTV-TELETEXT 183, Zagreb, 8.5.2006.
http://public.mzos.hr/Download/ 2005/11/25/DugorocniIKratkorocn iStrateskiPravciIstrazivanjaU_R H.pdf

15

16 17 18 19 23

7 8

9 10 11 12

A. Milovan, "Strunjaci svijeta upozoravaju - Poticati suradnju sveuilita s privatnim sektorom", Vjesnik, 29.3.2006. str. 52 B. Vuk Koraak, R Majeti: Studija sluaja: Spremnost Hrvatske za e-learning, lipanj 2006. / godite VI / ISSN 1333-5987 http://www.vlada.hr/Download/2006/05/ 05/1_-_157.pdf ili http://public.mzos.hr/default.asp?jezik=& ru=796&sid= Z. Pape, A. Dragievi, Z. Reetar, S. Anti, A. Vrgo "Dominantnost e-poslovanja, visokotehnolokog, sistemskog, udruivog znanja i cjeloivotnog obrazovanja ili plodova zemlje i industrijskog rada?", e-biz2006 Savjetovanje o elektronikom poslovanju, Opatija, 2006, http://www.case.hr/e-biz2006/predavanja _pon.htm Ken Wilber: Teorija svega, Gorin, Rijeka 2004. Danuse Bauerova: "Where (Who, What) are the Drivers for the New Model of Learning", VSB - Technical University, Ostrava u: ITI 2006 Proceedings of the 28th International Conference on Information Technology Interfaces, Cavtat, Dubrovnik 19-22. 06 2006 Hina, Zagreb, 6.8.2001. HTV1 izvjee HGK 14.5.2006. Rubrika "Ukratko", Vjesnik, 30.9.2006, str. 10 Preporuke i dokumenti Europske unije, lanovi visoke skupine: Europa i

Deagan Petri: Homo zappiens, Jutarnji list, Zagreb, 6.3.2007 str. 24, http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,3, 5,homo_zappiens,65215.jl Veernji list, Zagreb, 20.12.2004. http://www.hiteh.hr http://ec.europa.eu/education/policies/edu c/eit/index_en.html http://cepp.hup.hr BBC, Nenad Jari-Dauenhauer: Najbre snimke molekularnih kretanja, Jutarnji list, 05.03.2006,
http://www.jutarnji.hr/tehnolog ija_i_znanost/clanak1/art-2006, 3,5,molekula_atosekunda,15027.j l

24

25 26

27

Vladimir Jankovi: Gomilanje digitalnih informacijsa, Metro Express, Zagreb, str.16. Novi rekord u prijenosu podataka (bk) , Vidi, br 122 / svibanj 2006. str 20 Mario Valent, Bioloki laboratorij na ipu: ipom protiv ptije gripe, Vidi 122 / svibanj 2006, str 38 Mirela Lilek: Sveuilita ne vode rauna o potrebama trita, Zagreb, Vjesnik, Zagreb 7.3.2005. str. 3 J. F. Rischard: Tono u podne, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb, 2005. str. 41. Tanja Rude "Hrvat otkrio stanini stroj za proizvodnju masti", Jutarnji list, 02.03.2006,
http://www.jutarnji.hr/tehnolog ija_i_znanost/clanak1/art-2006, 3,2,Ban_masti,14655.jl

28

29

30 31 32 33 34 35

I. Ri. Inenjeri isprintali ivo tkivo, Jutarnji list, 22.3.2006, str. 24 Jutarnji list 30.1.2007. str 32. Slavko Kuki: Sociologija, Sarajevo Publishing, Sarajevo 2004. Kjell A. Nordstrm, Jonas Ridderstrale: Fanky Business, Differo, Zagreb, 2002. str.59. Fanky Business, isto str.242. Alvin Toffler: Third Wave, New York, 1980

59

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

36 37

38 39 40

Fanky Business,, isto str 121 Predrag Bajakovi: Drutvena istraivanja, Zagreb, br 3. 2006. g. str. 417. Dragomir Vojni, Ekonomija (RIFIN) br. 2, Zagreb, 2005. str 435 Fanky Business, isto str.121. Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordstrm: Karaoke kapitalizam, Differo, Zagreb, 2004. str.118. Lester Turow: Glavom o glavu, Mladost, Zagreb, 1993. str.36. Alvin Tofler: Intervju dan L'Expresu prenio Vjesnik, Zagreb 11.04.1994. god. Peter Drucker: Nova zbilja, Novi Liber, Zagreb, 1992. str.109. John Naisbitt: Megatrendovi, Globus, Zagreb 1985. str. 23 Boris Petrovi: Patenti na tekuoj vrpci, Vjesnik, Zagreb 15.10.1996 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordstrm: Karaoke kapitalizam, Differo, Isto, str. 81 United nations: Statististical Office Narional and Per Capita Incomes Seventy Countries - 1949, str 16, str 28 http://www.w3.org/2007/Talks/0221-Ban galore-IH/ Adriano Milovan, Podaci svjetske banke o svjetskom gospodarstvu, Zagreb, Vjesnik 29.03.2005. Str 3 Pekka Himanen: Hakerska etika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. str. 115 Joichi Ito, Sharing Economy:
-http://joiwiki.ito.com/joiwiki /index.cgi?sharingeconomy -http://www.blog.hr/arhiva/?id= 870

56 57 58 59

Hearing on the "Digital Future of the United States: Part I -- The Future of the World Wide Web" http://dig.csail.mit.edu/2007/03/01-ushou se-future-of-the-web.html FBI odbacuje 170 milijuna dolara vrijedan sustav, Veernji list, 7.2.2004 Joichi Ito, isto Http://news.netcraft.com/archives/web_server_survey.html Relja Duek, Slobodni softver pokrenuo je Extremaduru, Vjesnik, 22 i 23.4.2006. str 24 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordstrm: Karaoke kapitalizam, Differo, Isto, str. 81 Adolf Dragievi, Doba Kiberkomunizma, isto http://www.w3c.es/Eventos/2007/eGov/P rogram/Text Pekka Himanen: Hakerska etika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Str Fanky Business, isto str 46. Tomislav Ladan, Vjesnik, Zagreb, 13.7.1999. str 3. Dragievi Adolf: Politika ekonomija informacijskog drutva, Tiskara Varteks, Varadin, 1994. str.43 Kjell A. Nordstrm, Jonas Ridderstrale: Fanky Business, isto str.239 Jadreji, Tamara: Milijun amerike djece koluje se kod kue, Jutarnji list, Zagreb, 10.01.2007. str 29. D. Kule: Renault omoguuje rad kod kue, Vjesnik, Zagreb, 3i4.2.2007 str 48. Relja Duek: Znanje pokree indijsko gospodarstvo, Vjesnik, Zagreb, 14.2.2007. http://www.ncvvo.hr Jacques Lesourne: Obrazovanje i drutvo, Educa, Zagreb, 1993. str 139 Shoshane Zuboff: In the age of the Smart Machine, New York, 1988. Kjell A. Nordstrm, Jonas Ridderstrale: Fanky Business, Differo, Zagreb, 2002, str. 241. Jean Jacques Servan Schreiber: Svjetski izazov, Globus, Zagreb, 1981.str.245. Jean Jacques Servan Schreiber: Ameriki izazov, Zagreb, 1968, str. 38-49 Dragievi Adolf: Politika ekonomija informacijskog drutva, Tiskara Varteks, Varadin, 1994. str.43. Adolf Dragievi, Zvonko Reetar, Zlatko Pape: Prijedlog za razmiljanje, interni materijal, Zagreb, 2004, str. 1

41 42 43 44 45 46 47

60 61 62 63 64 65 66

48 49

67 68

50 51

69 70

52 53

aci bjee iz kole, Dnevnik HTV 13.5.2006. Adolf Dragievi: Doba kiberkomunizma, Golden marketing, Zagreb, 2003. Lawrence Lessig, Kd i drugi zakoni kiberprostora, Multimedijalni institut, Zagreb 2004. Testimony of Sir Timothy Berners-Lee CSAIL Decentralized Information Group Massachusetts Institute of Technology Before the United States House of Representatives Committee on Energy and Commerce Subcommittee on Telecommunications and the Internet

71 72 73 74 75 76 77

54

55

78

60

79 80 81

Fanky Bussines, isto str.248. Ken Wilber: Teorija svega, isto, str. 4. Gorin, Rijeka, 2004. Ivana Kalgjera Brki: Odbaeni u Hrvatskoj, genijalci u Americi", Jutarnji list, 11.02.2006.
http://www.jutarnji.hr/nedjeljn i_jutarnji/clanak/art-2006,2,11 ,mario_juric,11219.jl

94 95 96

Stipe uvar: Globus, Zagreb, 18.7.2003. br 658 str. 43 Ivan abi: Panorama, Vijesnik, 5.10.2002. Str 11. Anelko Mijatovi: Zakazala misija UNPROFOR-a u Hrvatskoj, Vjesnik, Zagreb 23.8.2005. Peter Drucker: The Postcapitalist Society, New York, 1993. Yonie Masuda: The Information Society as Post Industrial Society, Tokio 1971. Ivan Pavao II - Vjesnik: 19.11.1998, str 32

97 98 99

82

Tanja Rude: "Hrvat prvi Europljanin nagraen za dostignua u istraivanju raka", Jutarnji list, 16.02.2006.
http://www.jutarnji.hr/dogadjaj i_dana/clanak/art-2006,2,16,dji kic_priznanje,12117.jl

83

84

85

86

E.M. kovrlj: intervju s prof. dr. Ivanom ikiem: "Samonametnuta utnja koi napredak drutva", Novi list, 15.10.2006. Tanja Rude: U najboljoj kompaniji na svijetu radi etvero Hrvata, Hrvatski znanstvenici u svijetu postiu izvrsne rezultate, a u domovini du podcijenjeni i ovise o politikim igrama, Jutarnji list,15-17.4.2006. str 42. T. Rude: Prvi hrvatski znanstvenik u elitnom klubu, Marin Soljai (32), Jutarnji list,10.9.2006. http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znan ost/clanak1/art-2006,9,10,So... Vladimir eks: Antifaizam - temelj Hrvatske, Vjesnik, Zagreb, 23.11.2005. str. 2. Glas antifaista demokratske Hrvatske, Zagreb, 15.12.2006. br 47 str. 4. Zdravko Dizdar, Milivoj Kujundi Doprinos hrvatske pobjede antifaistike koalicije, Sabor Republike Hrvatske, Odbor za obiljeavanje 50. obljetnice pobjede antifaistike koalicije u Europi i svijetu, Zagreb 1995, str. 110 Duko Bilandi Povijest izbliza, Prometej, Zagreb 2006. str 205 Leksikografski zavod Miroslav Krlea: Enciklopedija leksikografskog Zavoda, Zagreb, str. 220. Josip Grbelja: Genocid talijanskih faista u Hrvatskoj, Vjesnik, Zagreb, 26.11.2004. Dragomir Vojni "Duboko korijenje problema koji proimaju hrvatsko gospodarsko i drutvo: Ekonomija RIFIN d.o.o., Zagreb br 2, 2005. str 433 Duan Bilandi: Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, zagreb, 1999. str. 25.

100 Mediji: mrea komunikacije, zajednitva i suradnje, - Poruka Benedikta XVI. za Svjetski dan sredstava drutvenih komunikacija, Glas koncila, broj 22, Zagreb 2006, str. 2 101 Adolf Dragievi: Znanost, obrazovanje i znanje u postmodernom razvoju Hrvatske, Ekonomija br. 1, RIFIN, Zagreb, 2003. Str.256. 102 Lynne McTaggart, Polje, Jednorog, d.o.o. Zagreb, 2005. 103 John Greco i Ernest Sosa, Epistemologija, vodi u teorije znanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004. 104 Winfried Nth, Prirunik semiotike, Drugo, posve novopreraeno i proireno izdanje, Ceres, Zagreb, 2004. 105 npr. J. P. McEvoy i Oscar Zarate, Kvantna teorija za poetnike, Zagreb 2002, ili Dave Robinson i Judi Groves, Platon za poetnike, Zagreb, 2001 i pedesetak drugih, Jesenski i Turk 106 Miroslav Tuman, Prikazalite znanja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2003. 107 Cecilija Juri Katunar, Intencionalnost kao aspekt znaenja, str 213-226, u: Rijeki filoloki dani, knjiga V, zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani, Rijeka, 2002, Filozofski fakultet, Rijeka 2004 108 Kim H. Veltman, Towards a Semantic Web for Culture, Journal of Digital Information, Volume 4 Issue 4, Article No. 255, 2004-03-15, http://jodi.tamu.edu/Articles/v04/i04/Velt man/ 109 Pape, Z, Bengez, D, Kirini Pape, V, Konjevoda, Z. Reetar, Z. Elementi mrene suradnje u telemedicini ili telemedicinsko organiziranje asinkronog upravljanja znanjem, u: Demarin, Vida

87 88

89 90

91 92

93

61

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Znanstvene osnove telneurologije telestroke model, HAZU, 2004. 110 Adolf Dragievi, vidjeti pod:
http://komunikator.tportal.hr/t jive/thread.jspa?forumID=32&thr eadID=42838&tstart=0 ili http://bib.irb.hr/prikazi-rad?& rad=232657

"Drutvo znanja i slobodna razmjena informacija", u organizaciji CARNet-a i Multimedijalnog instituta, IRB 3.2.2006)

130 Richard Stallman:"Opasnosti od softverskih patenata", (7. predavanje na

temu "Drutvo znanja i slobodna razmjena informacija", u organizaciji CARNet-a i Multimedijalnog instituta, IRB 3.2.2006),

8.3.2006
http://www.carnet.hr/novosti/?newsId=696

111 Vladimir Schmidt: Pedagoki rad, br 7-8, Zagreb, 1971. str. 287 112 Teslina ruka - ortopedski nadomjestak ake, http://www.inovatorstvo.com/?A=DINO &ID=328 113 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordstrm: Karaoke kapitalizam, isto str.140 114 Jacques Delores: Uenje blago u nama, Educa, Zagreb, 1998. str.151. 115 Fanky Bussines, isto str.174. 116 V. Vrsenik, Indeks reformi: Hrvatski studenti ue za burzu rada, Jutarnjui list, str 12. 3.3.2007. 117 William Glasser: Kvalitetna kola, Educa, Zagreb, 1994. 118 Brad Greene: Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola, Alinea, Zagreb, 1996. 119 Mirela Lilek: Vjesnik, Zagreb, 8.2.2005. str 1i2 120 Svjetski izazov, isto str. 271-272 121 Zlatko Pape i sur. isto kao pod 63. (Elementi mrene suradnje u telemedicini ili telemedicinsko organiziranje asinkronog upravljanja znanjem) 122 http://www.tonybates.ca/ 123 Health Care and Life Sciences Interes Group:
http://www.w3.org/2001/sw/hcls/

131 thttp://www.w3.org/2001/sw/ 132 http://www.landcglobal.com/page

s/freepharma.php

133 http://www.nlm.nih.gov/pubs/fac
tsheets/medline.html

134 http://www.nlm.nih.gov/pubs/fac
tsheets/factheets.html

135 http://www.snomed.org/ 136 http://sig.biostr.washington.ed

u/projects/fm/AboutFM.html

137 http://www.geneontology.org/ 138 http://www.i2b2.org/ 139 Sina Karil "Hedvig Hricak - svjetski inovator u dijagnostici tumora", Nacional br. 530 od 10.01.2006. str. 60-65 140 Mirela Lilek: Vjesnik, Zagreb, 8.2.2005. isto 141 Tony Bates,
http://www.tonybates.ca/keynote s.html

124 Miroslav Tuman, Prikazalite znanja, isto, str. 165 125 Fanky Business, isto str.238 126 N. ajn: jutarnji list, Zagreb, 26.4.2005. Str. 19 127 http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/ iom 128 Peter M. Senge: Peta disciplina, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. Str.8 129 Tihomir Katuli: Drutvo znanja i slobodna razmjena informacija predavanje Johna Wilbanksa na Institutu Ruer Bokovi,
http://www.carnet.hr/casopis/42 /clanci/1 (6. predavanje na temu

142 Dora Koreti: "Najmanje diplomiranih studenata na FPZ-u", Jutarnji list, 22.2.2006, str. 45 143 Tanja Rude: Miroslav Radman - ovjek koji je sruio genetski zid, Izvori, Zagreb, 2003 144 Lidia erni: Miroslav Radman, akademik: "Riskirali smo i uz sve USPJELI", Vjesnik, 30.9.2006. str 7 145 Intervju s Miroslavom Radmanom, emisija Cenzura, OTV, 17.02.2003. 146 John Naisbitt: Megatrendovi, isto. str. 25 147 A.Milovan: Strunjaci svijeta upozoravaju - Poticati suradnju sveuilita s privatnim sektorom, Vjesnik, 29.3.2006, str. 52) 148 Karaoke kapitalizam, isto str. 15 149 Rudi Supek: Sociologija, kolska knjiga, Zagreb. str.83. 150 i2010: Europsko informacijsko drutvo 2010. godine http://www.e-hrvatska.hr/ehrvatska/modu les.php?name=Sections&op=viewarticle &artid=33

62

151 http://europa.eu.int/information_society/e europe/i2010/docs/press_release_en.pdf 152 William Montgomery, GLOBALIZACIJA Europska ekonomija gubi bitku s azijskim tigrovima, Jutarnji list, Zagreb, 22.4.2006, str. 78 153 http://www.w3c.es/Eventos/2007/eGov/ 154 Poslovni savjetnik, svibanj 2006, br 18, str. 106. 155 M. Neki IT sektor, Prazna radna mjesta, Hrvatskoj nedostaje oko 1200 raunalnih strunjaka, Hrvatski informatiari u svemu ravnopravni s europskim, Vjesnik, 17. listopada 2006., str. 6 156 http://www.jisc.ac.uk/elearning
_pedagogy.html

Fourastie Jean: Univerzitet pred steajem. Duga, Beograd, 1973. Kahn Herman: Slijedeih 200 godina. Stvarnost, Zagreb, 1976. Prentis Steve: Biotehnologija nova industrijska revolucija. kolska knjiga, Zagreb, 1991. For Edgar: Uiti za ivot: Svet obrazovanja danas i sutra. Struna tampa, Beograd, 1975. Biljanovi Petar: Mikroelektronika i visoke tehnologije kao infrastruktura modernog drutva. III. Program Radio Zagreba br. 14, Zagreb, 1986. Radin Davorin: Slike, slova, slike. kolske novine, Zagreb, 1999. Puli Ante: Elementi informacijske ekonomije. Birotehnika, Zagreb, 1992. Dragievi Adolf: Suton socijalizma kraj masovnog drutva. August Cesarec, Zagreb, 1989. Longran Pol: Uvod u permanentno obrazovanje. Narodni univerzitet, Brae Stamenkovi, Beograd,1971. Toffler Alvin: Trei talas. Prosveta, Beograd, 1983. Galbraith J.K.: Nova industrijska drava. Stvarnost, Zagreb, 1978. Evans, Ch. Kompjutorski izazov. Zagreb, 1983. Cipra, F.: Vrijeme preokreta. Zagreb, 1986. Wolff Kurt: Uvod u sociologiju saznanja, Naprijed, Zagreb, 1984. Filipovi Dragomir: Razvoj i obrazovanje, Kultura, Beograd 1989. Huntington Samuel: Sukob civilizacija, Izvori, Zagreb, 1998
http://www.cybergeography.org/atlas/topology.html

Ostala literatura i linkovi

(Uz poimanje rada:

Upozorimo npr. na mogue nekritiko iitavanje naslova i interpretacije rezultata istraivanja, potaknuto vjerojatno "zatitarskim" komercijalnim namjerama: "'Surfanje' oduzima milijune radnih sati" objavljenog u Vjesniku: autora Miroslav Neki, Bojan Terglav, 22 i 23. travnja 2006, u rubrici Vijesti, str 7, Neupueni bi palijativnim iitavnjem naslova mogao zanemariti stanje da je istraivakim radom koji ukljuuje 'surfanje' uspostavljena osnovna funkcija otvorenosti dananje Mree, ekonomije i stvarnosti dananjega Sintaktikoga Weba. Dodatno, prelaskom u Sematiki Web popravljaju se neka ogranienja prvoga usavravajui1 efikasnost nalaenja sadraja... Grozd linkova od e-Vlade, MZO, EU i njezinih pretpristupnih fondova do raznih udruga civilnog drutva, moda najiscrpnije grupiran na:
http://www.obsd.hr/CivilnoDrustvo.html http://www.hupnoz.hr

20

Povjerenstvo Europske unije: Prema drutvu koje ui, Educa, Zagreb, 1996. Josip Pivac: kola u svijetu promjena, Institut za pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1995. Kastells Manuel: Uspon umreenog drutva, Golden marketing, Zagreb, 2000. Fourastie Jean: Civilizacija sutranjice. Naprijed, Zagreb, 1968.

20 21

Ana Kirin, Hrvatska na dnu po konkurentnosti, Nacional, 11.5.2006. http://www.nacional.hr/articles/view/251 03/ UNESCO: "Sprijeiti izumiranje jezika", Vjesnik, Zagreb, 24.2.2006. Leksikografski zavod Miroslav Krlea: Ekonomski leksikon, Zagreb, 1995. str.455.

21 22

63

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Sadraj
Predgovor I Uvodne napomene

II

Znanstvena revolucija i novi pogled na razvoj drutva - strategije razvoja drutva u okruju kibernetikog prostora i virtualne stvarnosti 1 Informacije i znanje - novi predmet rada u proizvodnji drutva 1 Civilizacijski prevrat drutva koja su razumjela organizacijske prednosti kda 10 Obrazovni sustav u visokim tehnologijama

13

Znaajke proizvodnje industrijskog i informacijskog znanstvenog drutva 21 to bi narodi ovih prostora trebali znati o svojoj novijoj povijesti, radi nastupanja oekivane budunosti, a koju sa sobom donose visoke tehnologije 27 Znanje i vrste znanja u proizvodnji informacijskog znanstvenog drutva 35 Informatizacija rada i proizvodnje primjeri u Sloveniji i Maarskoj 49 Dokumenti u kojima se zahtjeva ustroj novog informacijskog znanstvenog obrazovnog sustava 52 Neshvatljiva, nevidljiva i neopipljiva investicija i drutveni razvitak (intangible investment intelektualni kapital - ekonomija znanja) 55 Zakljuak Literatura

57 59

64

65

Z. Reetar, Z. Pape: Znanje kao osnovni imbenik drutvene proizvodnje

Ovo izdanje objavljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima. Njegov sadraj moete slobodno umnaati, distribuirati i preraivati, pod uvjetom da navedete izvornog autora te da kopije i prerade dijelite dalje pod istim uvjetima pod kojima ste primili ovo djelo. Tekst je slagan na Venturi Publisher 8, u spomen tiskaru Damiru Ivanoviu koji je ivio i radio uei do zadnjeg svog asa, sa suprugom, sa tiskarskim strojevima iz Njemake, s tipografskim softverom iz Kanade, s no name PC-ima iz Tajvana, sa znanjem, suradnicima (Mladen ienajn iz Vodica i mnogi drugim vrijednim otkrivaima nepostojeeg ceha digitalnih tipografa) s duom Hrvatske; maloj tiskari branog para pod nazivom M&D na zagrebakom Trnju, sa herojskim otiscima knjiga, asopisa (Govor, Strojarstvo - meu prvima u nas digitalno sloenim), s Webom o digitalnom tiskarstvu, s obrascima za precizno optiko strojno itanje za fakultetske ispite jo uvijek u u potrebi... krei svoj djeli digitalnog prijelaza za nas...

66