1.

UVOD Tema naeg seminara je vrlo opirna jer su sukobi izmeu ljudi pa tako i djece naalost vrlo esta pojava. Konflikti su neto to postoji oduvijek, postoji i u dananje vrijeme, a sigurno e postojati i u budunosti. Dobra vijest je da je interes za poticanje nenasilnog rjeavanja sukoba u djejoj dobi sve vei. To ulijeva nadu da e uenje vjetina nenasilnog rjeavanja sukoba od najranije dobi postupno stvoriti okruenje u kojem e biti manje sukoba, a vie razumijevanja te u kojem e se sukob poimati kao naravna pojava u ljudskoj zajednici, koji proizlazi iz dobrodole razliitosti shvaanja i interesa ljudi, ali koji se moe rijeiti nenasilno i kreativno, na dobrobit svih koji su se u njemu nali. Ovaj problem je postao globalan pa se zbog toga izdaju razni prirunici koji su postali korisnim tivom kolskih i vrtikih pedagoga i psihologa, uitelja, odgajatelja, socijalnih pedagoga, socijalnih radnika, roditelja. Za poetak smo napisali definicju sukoba te smo objasnili da je to zapravo ne mora u vijek biti negativna pojava iako je oigledno da je svako s drugim osobama radije u prijateljskim odnosima nego li u svai, sukobu ili ratu. Naveli smo i vrste ponaanja koja se mogu pojaviti u sukobu. Zatim smo odluile pisati o konstruktivnom rjeavanju konflikata kao najprikladnijem nainu rjeavanja sukoba zbog toga to obje strane budu zadovoljne konanim rezultatom. Vrlo je vano znati biti posrednik u rjeavanju sukoba pogotov kada se radi o sukobu meu djecom koji treba rijeiti. Njihovo miljenje u toj dobi jo nije razvijeno do najvieg stupnja i esto su egocentrina te zbog toga trebaju nau pomo kako bi shvatili svog prijatelja s kojim su u sukobu. Na kraju smo napisale neto o nainima rjeavanja konflikata na konstruktivan nain te smo opisale igru koja je jako zanimljiva i interesantna te koja bi mogla koristiti u komunikaciji s djecom kako bi se sukob sprijeio ili uklonio.

2. SUKOB Sukob je situacija kada dvoje ili vie pojedinaca zauzimaju razliita miljenja o nainu rjeavanja nekog problema. Konflik sam po sebi ne mora uvijek biti destruktivan i negativan, pogotovo ako poznajemo uzrok sukoba. Konflikt moe dovesti do boljeg sagledavanja problema i poticanja novih, uspjenih rjeenja. Te konflikte glede njihovih ishoda nazivamo konstruktivnim konfliktima: 1. na subjektivnom planu oni dovode do osjeaja zadovoljstva i samopouzdanja te potiu radoznalost i kreativno miljenje 2. na interpersonalnom planu dovode do toga da su svi sudionici zadovoljni ishodom Iako u pravilu nije efikasno, u konfliktinim situacijama se esto reagira agresijom ili povlaenjem. Ovakav pristup ustvari ne dovodi do rjeavanja sukoba, ve do njegova potiskivanja. Nerazrijeeni sukob na individualnom planu moe dovesti do dugotrajne frustriranosti koja moe varirati od osjeaja tjeskobe, nelagode, zabrinutosti preko gubitka samopouzdanja i samopotovanja, do neurotskih i psihosomatskih poremeaja. Na interpersonalnom planu u pravilu dolazi do eskalacije sukoba. Naime, on je, iako pritajen, stalno prisutan, kako bi se prvom prilikom, makar se radilo i o bezazlenom povodu, ponovno razbuktao. Razliiti naini sueljavanja s konfliktom predstavljaju poseban aspekt socijalnih vjetina odnosno nauenih oblika ponaanja. Uenje ovih vjetina i razvijanje apriornog stava prema konfliktu kao neem dobrom ili loem zapoinje u najranijem djetinjstvu. To je uenje tj. usvajanje pretpostavki da se u sukob ue i iz njega izae bez primjene sile. Odreenje vjetine omoguuju djetetu da se osjea sposobnijim rjeavati konflikte konstruktivno i nenasilno. Znai, naglasak je na tome da djecu od najranije dobi trebamo nauiti socijalnim vjetinama te e oni tek onda moi konstruktivno rjeiti konflikt.

3. TRI TIPA PONAANJA U KONFLIKTU AGRESIVNO PONAANJE Osoba koja se agresivno ponaa u konfliktu poto poto se eli izboriti za sebe i svoje miljenje. Brani svoje stavove bez obzira na nain i odnos. Karakteristike: ne uvaava i ne potuje druge osobe u konfliktu esto upotrebljava verbalne nadmoi i fizike prisile manipulira u glasu se osjea tencija, otrina, naredba, zapovijed, ismijavanje, ironija, sarkazam i napadaka taktika, jaki i povieni tonovi misli da je uvijek u pravu i da zna stvari bolje od drugih stavlja pred sebe obvezu da pod svaku cijenu mora dobiti ono to eli

Ovakvoj osobi agresivnost moe izgledati uinkovita, ali ak i ako je to istina, ta uinkovitost je kratkotrajna. Agresivne osobe ne tete samo drugima, nego i sebi jer svojim stavom unitavaju i svoj odnos s drugim ljudima. PASIVNO PONAANJE Osoba koja se ponaa pasivno u konfliktu eli se poto poto povui te izbjei konflikt i ulazak u njega. Karakteristike: neodlunost, odustajanje, osjeaj srama, straha i osobne krivnje omalovaavanje vlastitih miljenja i nejasnoa u izricanju elja i miljenja ne odbijanje tuih zahtjeva iako mu nisu po volji

srameljivost, bez samopouzdanja, samopotovanja govori snienom intonacijom, drhtavim glasom neaktivnost, pokornost

Pasivne osobe uvijek idu sebi na tetu, jer se ne zauzimaju za svoje stavove ni na bilo koji nain. Takvo ponaanje moe dovesti do psihosomatskih bolesti. ASERTIVNO PONAANJE Osoba koja ima ovaj oblik ponaanja u konfliktu argumentirano se zauzima za sebe i svoje stavove, brani ih na lijep, smiren i kulturan nain. Karakteristike: izraava svoje potrebe, elje i osjeaje drugim ljudima uinkovito ispunjava i ostvaruje vlastite potrebe, prava i miljenja uvaavajui pritom i druge osobe te njihove potrebe, prava i miljenja -

ne ugroava i ne teti drugim ljudima govori odlunim glasom, punim sigurnosti i samopouzdanja racionalan i realan

Asertivnost samo po sebi oznaava kombinaciju upornosti i samosvijesti. Primjenjujemo ga prilikom zastupanja vlastitog miljenja, traenju vlastitih prava, interesa i elja, odbijanju neopravdanih zahtjeva, suprostavljanju nepravdi i to bez osjeaja straha ili krivnje.

4. KONSTRUKTIVNO RJEAVANJE KONFLIKATA Nenasilno rjeavanje sukoba segment je ireg pristupa socijalizaciji djeteta kao prosocijalne osobe. Ono obuhvaa irok raspon sadraja, od onih vezanih uz odnose meu pojedincima i grupama u neposrednom okruenju djeteta, odnosno u svakodnevnim situacijama u obitelji i koli, upoznavanje ljudskih prava i sloboda, pa do meunarodnog razumijevanja i suradnje. U novije vrijeme u nekim se kolskim sustavima uvodi obrazovanje za nenasilno rjeavanje konflikata. Rije je, prije svega, o uenju tj. o usvajanju pretpostavki, da se u sukob ue i iz njega izae bez primjene sile. Odreene vjetine omoguuju djetetu da se osjea sposobnijim rjeavati konflikte konstruktivno i nenasilno. Samopouzdanje pri sueljavanju s protivnikom dobro razvijene vjetine komuniciranja, te kreativnosti pri pronalaenju rjeenja neke su od tih vjetina. Uenje konstruktivnog rjeavanja konflikata pomae djeci da upoznaju njihovu sloenost, istrae mogunosti reagiranja u konfliktnoj situaciji i odaberu najprikaldniju. Nalazei nove odgovore u konfliktnoj situaciji, djeca esto uviaju da mogunosti ima vie nego to im se u prvi mah inilo. Kroz taj proces traenja moguih reakcija na konflikt djeca rakoer razvijaju i razjanjavaju vlastiti sustav vrijednosti, to je vrlo znaajno s aspekta nenasilnog rjeavanja sukoba.

4.1. RJEAVANJE PROBLEMA

1. U emu je problem? to se dogodilo? Na to se pitanje obino odgovara raznim optubama, pri emu izgleda da je problem neka osoba u sukobu. Da bismo pri rjeavanju konflikata mogli napasti problem, a ne osobu, ponajprije je potrebno opisati problem u terminima s kojima se obje strane mogu sloiti, npr. Postoji neslaganje glede..., Vesna bi htjela... to je u suprotnosti sa eljom Ivana da...

2. Kako se osjea u vezi s time? Osjeaji poput straha, srdbe i neisigurnosti predstavljaju vaan dio sukoba. Potrebno ih je izraziti, i to kao osjeaje, a ne prosudbe ili vrednovanja. Stoga je nuno tzv. govorenje iz japozicije, odnosno govorenje o vlastitim osjeajima i stanjima, te o posljedicama ponaanja druge osobe u sukobu za nas (npr. Ja se na njega ne mogu osloniti., umjesto On je neodgovoran.).

3. to elite da se dogodi? Iznenaujue je kako u konfliktnim situacijama rijetko postavljamo ovo jednostavno pitanje. Obino nadugo govorimo o tome to se trebalo dogoditi i tko je kriv to nije, iako znamo da se ono to je prolo ne moe izmijeniti. Ipak, prije negoli se usredotoimo na sadanju situaciju i realne mogunosti u njoj, poticajno je dopustiti mati da stvori sliku onog to bismo eljeli da se
6

dogodi kad bismo imali arobni tapi. Iako se moe raditi o posve nepraktinoj ideji, ona moe naznaiti smjer u kojem se nalazi rjeenje. Osim toga, kroz takvu aktivnost iznosimo svoje interese na vidjelo. Meutim, u nedostatku arobnog tapiua, potrebno je u ovoj fazi rjeavanje problema pojasniti koje su nae najvanije, temeljne potrebe, to najvie elimo izbjei, u emu je sutina onog to elimo, a to nam je manje vano. Tako stjeemo sliku o onome to je svakoj strani u sukobu najvanije postii.

4. to se uistinu moe dogoditi? Ovdje je rije o praktinim koracima, prihvatljivima svim stranama, koji mogu pridonijeti poboljanju situacija. Nije korisno traiti savreno rjeenje, ve prikupiti to vie ideja o moguim postupcima, prije negoli ih podvrgnemo kritkoj provjeri. Prilikom analize hoe li neko rjeenje uspjeti, moramo postaviti pitanja poput: Je li to pravedno?, Koja je cijena? i slino. Sve te promjene imaju odreenu cijenu trae ulaganje vremena, novca, emocija, energije. Ako je promjena preskupa, moda e strane u sukobu radije tolerirati sadanju situaciju. Mogue je, meutim, da je sadanja situacija prihvatljivija jednoj strani, ali ne i drugoj. Drugim rijeima, moe se dogoditi da na kraju procesa zajednikog rjeavanja problema nije stvoreno dovoljno povjerenja i uzajamne skrbi da ni jedna strana ne eli ostaviti drugu u situaciji koju ne moe podnijeti, ak i ako postoji cijena promjene. Ako doe do toga, osoba koja je u neprihvatljivoj situaciji trait e nain za nastavak sukoba do stupnja kad njegovo rjeavanje postane i interes druge strane. Ako je neki dogovor postignut, to jo nije nuno kraj procesa koji ovdje opisujemo. Nain rjeavanja problema o kojemu su se strane u sukobu sloile podloan je evaluaciji, izmjenama, ponovno uz pomo etiri prethodno navedena pitanja.

4.1. NAINI KONSTRUKTIVNOG RJEAVANJA KONFLIKATA

Uenje opaanjem ili modeliranje U aktivnostima koje koriste mehanizme uenja opaanjem, djeca posredno doivaljvaju sueljavanje s problemima i njihovo rjeavanje. Te aktivnosti potiu pronalaenje i vrednovanje razliitih mogunosti reagiranja. Proirujui njihovo iskustvo o rasponu moguih reakcija i njihovihi posljedica, te aktivnosti takoer pripremaju djecu za rjeavanje slinih konflikata u budunosti. Skeevi Djeci se zadaje njima znaajna konfliktna situacija koju nekolicina njih odglumi. Zatim svi u malim grupama razgovaraju o sukobu i moguim rjeenjima te odgovaraju na itanja: U emu se sastoja sukob?, Kojih se rjeenja moe domisliti? i slino. Odabrano rjeenje djeca preobraze u ske ili igrokaz, uvjebaju ga i, kad su spremna, izvedu ga pred ostalima. Voditelj na kraju saima razliita iznesena rjeenja i potie djecu na raspravu o rjeenjima i o tome kako su se osjeala glumei ih. Igranje uloga Igranje uloga moe pokazati da su uobiajene reakcije djeteta nedjelotvorne, te potaknuti iskuavanje drugih naina reagiranja. Djeci se moe zadati scenarij ili mogu sama predloiti konfliktnu situaciju za igranje uloga. Napominjemo da pri naznaavanju konfliktne situacije djeci moe biti lake oponaati ponaanje protivnika negoli ga verbalno opisati. Po zavretku je znaajno podijeliti osjeaje i zapaanja u grupi. Igranje uloga takoer se moe koristi za
8

rjeavanje upravo prisutnih konflikata u grupi. Tada je pogotovo korisna tehnika zamjene uloga, u kojoj se od djece trai da nastupe sa stajalita svojih protivnika. Osim dobivanja uvida u problem iz druge perspektive i boljeg razumijevanja protivnika, igranje uloge protivnika omoguuje djetetu da vidi kako se netko drugi ponaa u njegovoj ulozi u sukobu i na koje naine pokuava rijeiti odreeni problem.

Zamrzavanje Zamrzavanje se odnosi na intervenciju voditelja kojom on zaustavlja proces igranja uloga u odreenom trenutku. Time sudionici i promatrai dobivaju priliku za dodatne uvide, donoenje odluke o daljnjem tijeku interakcije i drugo. Voditelj to potie pitanjima: to si sad uradila?, Kako se osjea? i slino. Drugo ja Tehnika drugo ja omoguuje djeci da promatraju igranje uloga, a i voditeljima, da se na krae vrijeme ukljue u samo igranje uloga, te nekim svojim verbalnim i neverbalnim ponaanjem pridonesu odreenoj strani u sukobu ili rjeavanju sukoba. To ine tako da stanu iza osobe iju ulogu naas preuzimaju, poloe joj ruke na ramena i sami pokuavaju reagirati s tih pozicija u konfliktnoj situaciji.

5. IGRA Igra je aktivnost jedne ili vie osoba koja slui za razonodu i zabavu. Bit igre je postii neki cilj pridravajui se zadanih pravila. Kljune komponente igre su motivacija za postizanje nekog cilja, pravila te interakcija odnosno kontakt meu sudionicima. Mnoge igre, upravo poradi pobrojanih elemenata, su korisne, edukacijske te sudionike tjeraju na usvajanje novih znanja i vjetina. Igra je odlian nain kako djecu nauiti kako konstruktivno rjeavati sukob, a da im bude zabavno i zanimljivo. Zato smo smislili odlian scenarij koji je jednostavan i nedvosmislen te pomou kojega e djeca shvatiti zato nije lijepo svaati se te ako do te svae ipak doe kako e ju to lake i bre rijeiti. Igru smo napravili kao jedan ske kojeg e odlumiti odreena skupina uenika, dok e ostatak razreda dati svoje komentare na odglumljeni scenarij. SCENARIJ Prva djevojica Igra Uno zajedno sa svojim prijateljicama i dolazi vam jedan djeak iz kole. Tebi se on ne svia zato to je on deko, a deki su zloesti i stalno se tuku te misli da e vam pokvariti igru. Zato mu stalno prigovara. Druga djevojica Igra Uno zajedno sa svojim prijateljicama i dolazi vam jedan djeak iz kole. Tebi se on ne svia zato to te je proli tjedan dok je igrao nogomet pogodio loptom u glavu. Zato mu stalno prigovara.
10

Trea djevojica Igra Uno zajedno sa svojim prijateljicama i dolazi vam tvoj dobri susjed s kojim se oboava igrati i s radou ga doekuje. Naalost, tvoje prijateljice ne ele da se on igra s vama iz nekih tebi nepoznatih razloga. Tebi je krivo zbog toga i staje na njegovu stranu jer stvarno ne razumije u emu je problem.

etvrta djevojica Igra Uno zajedno sa svojim prijateljicama i dolazi vam tvoja simpatija. Presretna si to ga vidi i to e se igrati s vama. Naalost, tvoje prijateljice ne ele da se on igra s vama iz nekih tebi nepoznatih razloga. Tebi je krivo zbog toga jer ti se stvarno svia i ne razumije u emu je problem. Djeak Vidi svoju prijateljicu i simpatiju te njihove dvije prijateljice kako kartaju Uno. Poeli se igrati s njima, meutim kad doe druge dvije djevojice ne ele tvoje drutvo, a ti ne razumije zato. Vrlo je vano to da uenici koji budu glumili budu uvjerljivi u tome. Nakon to odglume scenarij ispitat emo svakoga od njih slijedea pitanja: 1. U emu je problem? to se dogodilo? 2. Kako se osjea u vezi s tim? 3. to elite da se dogodi? 4. to se uistinu moe uiniti? Nakon to glumci daju svoje iskaze na temelju ovih pitanja, moramo svakako ispitati i uenike promatrae. Pitat emo ih slijedee: 1. U emu je problem?
11

2. U kojoj od ovih situacija si se ti pronaao/pronala? 3. Kako si se osjeao/osjeala? 4. to si uinio/uinila? Na kraju ovakve radionice za koju je najbolje da traje blok sat kako bi uspjeli potpuno analizirati situaciju, ali i kako bi uenici mogli zamijeniti uloge glumaca i promatraa moramo donijeti zajedniki zakljuak. Na taj nain moemo provjeriti i da li su svi uenici razumjeli viene situacije, te kako treba reagirati u njima.

6. ZAKLJUAK Po zavretku ovog seminara zakljuili smo da bez obzira na golemi napreadk ljudskog drutva u cijelosti, svjedoci smo nevjerojatnog barbarstva, a upravo je ono izraz natjecanja izmeu dviju ili vie osoba, skupina ljudi ili naroda. Upravo sukobi su izvori ratova meu zemljama. U takvim se sukobima uzalud troe nasilna sredstva i gube ljudski ivoti. Golemi su napori potrebni za rjeavanje konflikata, kada jednom do njih doe, a rezultati su neizvjesni. Da u budunosti ne bi dolo do sukoba ovakvih razmjera potrebno je da djecu od najranije dobi uimo konstruktivnom rjeavanju konflikata. Smatramo da je natjecateljski duh izmeu djece potreban kako bi ona napredovala u svom intelektualnom razvoju, meutim, treba paziti da taj natjecateljski duh ne preraste u zavist, ljubomoru ili agresivno ponaanje te na taj nain izazove sukob. Zakljuile smo da sukob nije uvijek negativan, kao to veina ljudi smatra, nego da pomou njega moemo doi do brojnih ideja o tome kako rijeiti odreeni problem. Na kraju kada postignemo dogovor kojim e sve strane u sukobu biti zadovoljne moemo rei da smo sukob rijeili na konstruktivan nain. Sloile smo se da bi igra koju smo osmislile mogla puno pomoi u obrazovanju djece o tome kako nenasilno odnosno konstruktivno rjeavati konflikt. Ona su jo mala i zbog toga im je potreban konkretan primjer kako bi razumjela vanost rjeavanja sukoba. Mislimo da emo ovakav nain rjeavanja konflikata koristi u svom svakodneom radu s djecom.

12

7. LITERATURA 1. Ajdukovi M., Penik N.: Nenaislno rjeavanje sukoba, Alinea, Zagreb, 2007. 2. Buni K., Ivkovi ., Jankovi J., Penava A.: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb 2002. 3. Jankovi J.: Sukob ili suradnja, Alinea, Zagreb, 1993.

13