MLADI IZRAELCI U SARAJEVU

Sarajevo, oktobar 2010. / he{van 5771.

1-9. decembra Hanuka

Evropski dan jevrejske kulture u Sarajevu obiljeava se i Izlobom postera na temu judaizma

Posteri iz bogate riznice jevrejske kulture

Jevrejski glas /1/ oktobar 2010.

Izme|u dva broja

Iz pera Odgovornog urednika
Izlazi ~etiri puta godi{nje Published four times yearly Broj 47 oktobar, 2010. Glasnik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine Herald of Jewish Community of Bosnia and Herzegovina Izdava~/Publisher Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine Glavni urednik Editor-in Chief: Jakob Finci Odgovorni urednik: Eli Tauber Redakcijski kolegij: Bobo Ko`emjakin, Lelo Tauber, Pavle Kaunitz, Klara Pelja i \oko Ninkovi} Dopisnici iz inostranstva: @eljko Ku~inovi}-^aja, Aron Albahari Fotograf Redakcije: Branko Gruji~i} Lektor: Gordana Girt [tanparija: Unioninvest plastika DTP: Sr|an Ninkovi} Adresa uredni{tva Editorial Staff Addres: Jevrejska op{tina Sarajevo za Jevrejski glas Hamdije Kre{evljakovi}a 59 71000 Sarajevo tel. 229-666 229-667 Rje{enjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Jevrejski glas je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 279, dana 22.4.1993. godine E-mail: jevrejskiglas@yahoo.com

Izme|u dva broja

I dalje apelujem ili Krik sa krovova

Proao je Tia beAv, odmori, Evropski dan jevrejske kulture, Ro Ha-ana, Jom Kipur i Sukot, ali sve to i moje posljednje obraanje vama, naim vjernim itaocima, nije nailo na odjek, na reakcije (osim jedne),- i to pomalo razoarava. Jevrejski glas je novina koja je iskljuivo pravljena za ciljane itaoce. Kroz stranice naeg lista pokuavamo da prikaemo djelatnost nae male zajednice, ali i da oivimo sjeanja, potaknemo na razmiljanja i aktivnost, da na momente zaustavimo istoriju da sve to smatramo interesantnim, podijelimo sa vama. Naravno, da u tome moemo uspjeti, samo ako nam vi pomognete. U bilo kojem obliku, na bilo koji nain. Onako kako znate i umijete, kako i koliko moete. U svakom sluaju, Redakcija e vam biti zahvalna. Onima koji su zaboravili o emu sam vam pisao proli put, radi podsjeanja, objavljujemo taj uvodnik u cijelosti. Odgovorni urednik Eli Tauber-Lelo

Iz pro{log broja

kcije lista. Tako je pala knjiga na dva slova, a mi, koji se trudimo da napraviDragi moji, mo to bolji list, moramo da ponesemo sada daleko Evo, prolo je ve etiri vei teret. Nije ni lako, ni mjeseca otkako Jevrejski jednostavno. Meutim, glas nije izaao, iz nekih izgleda da je dolo vrijeme ne ba sasvim odreenih da, konano, ponemo razloga i bez nekih razmiljati kao i drugi, moguih rijei opravdanja. recimo u zagrebakom Znam da oekujete sa Hakol ili beogradskom nestrpljenjem svaki broj Biltenu, o profesionalJevrejskog glasa, a i izaciji naeg lista po svim mi u Redakciji, elimo da osnovama - i kadrovskim i vam ponudimo ono to je tehnikim i da rijeimo taj interesantno i, koliko je to problem na koji ukazujemo mogue, aktuelno. Ovaj ve godinama. Niko ne zna broj je zbog zakanjenja da Redakcija Jevrejskog pretrpio ve nekoliko glasa nema svoju prosizmjena u fazi ureivanja, i toriju, svoje kompjutere, tako se ovdje nee pojaviti fotoaparate, kopir mainu zapisi sa proslave Pesaha, ve samo nekoliko ljudi koji obiljeavanja Jom Haoa, pokuavaju da partizanizleta u Bizovake Toplice i ski prave dobru novinu. Osijek, jer to je bilo davno. Iako izgleda jednostavno, nije to ba tako, kada jedna Jevrejski glas tranutno grupa pravi novine ve gopogaaju kadrovski probdinama iskljuivo na volonlemi odustajanje nekih terskoj osnovi, kada nastoji stalnih lanova od pisanja da pripremi to bolje tekili njihovo drastino sman- stove, razmilja o koncepjenje uea u radu Redaciji i sve to usklauje sa
Jevrejski glas /2/ oktobar 2010.

radom Jevrejske optine u Sarajevu, La Benevolencije i drugih jevrejskih optina u Bosni i Hercegovini. elja mi je da ovdje ukaem na probleme u vezi sa izlaenjem naeg lista, svima nama tako dragog, koji u ovako dobrom izdanju (na radost sviju nas) izlazi vie godina, koji tehniki izgleda jako lijepo, a i sadrajno je veoma itljiv i prihvatljiv, ali koji ve neko vrijeme prolazi kroz krizu koja je rezultirala i kanjenjem ovog posljednjeg broja. Naredni broj izai e krajem septembra ove godine, a u meuvremenu, pokuat u da kadrovski ojaam Redakciju naeg lista i da rijeim tehnike probleme. Ja oekujem da ete se javiti sa svojim prilozma, donijeti slike i porodine prie, jer stranice naeg lista su vam otvorene i dostupne. Sve zavisi od vas. Eli Tauber-Lelo

aravno, Bosna i Hercegovina je drava u kojoj su ljudska prava najbolje zatiena u Evropi i svijetu. Nema primjera drave u kojoj su sve meunarodne konvencije koje pokrivaju zatitu ljudskih prava postale dio unutranjeg prava, pa ak i one koje jo nisu stupile na snagu, jer nisu dobile potreban broj ratifikacija. Ali, papir je jedno, a stvarni ivot neto drugo. Jednostavno, ljudska prava su postala najomiljenija tema svih domaih politiara, kao i svih onih eksperata sa svih strana zemaljske kugle, koji se ovdje ve godinama rtvuju uz nemale plate i dnevnice, da nas podue kako je vano potovati komiju, kako biti razliit nije grijeh i kako bi mi trebali shvatiti da je najljepe ivjeti tolerantno i slobodno. Malo ko od njih zna da se u Bosni i Hercegovini tako ivjelo vijekovima, da smo bili zemlja uzor tolerancije, zemlja u kojoj su, dok su u Evropi bili proganjani, ak i Jevreji nali utoite i dobrodolicu. Ne znaju ili nee da znaju da samo u Jerusalemu i u Sarajevu na nepunih 200 metara, jedna uz drugu, stoje bogomolje velikih monoteistikih religija damija, katolika i pravoslavna crkva i

Govoriti danas o problemima manjina u Bosni i Hercegovini, je ustvari govoriti o Bosni i Hercegovini ovakvoj kakva jeste, sa formalno tri konstitutivna naroda (po Ustavu), koji se jo uvijek u onom drugom entitetu osjeaju i tretiraju kao manjina.

Manjine u Bosni i Hercegovini

sinagoga, vijekovima se naslanjajui jedna na drugu u punom saglasiju i bez ikakvih problema. Ovaj uvod nije potreban onima koji razumiju ovu mjeavinu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika kojim govorim i piem, ali je potrebno to rei onima koji sada unapreuju ono to je ovdje vijekovima uspijevalo i bez njihovih instrukcija. Jednostavno, naa zemlja je postala poligon za vjebanje zajednikog ivota onih koji su vijekovima zajedno ivjeli, i svaki taj projekat se smatra izuzetno uspjenim, jer eto, da nije bilo instruktora mi nikada ne bismo zajedno popili kafu ili zamezili uz hladnu Neretvu, Bosnu, Drinu ili Unu. ko eksperiment uspije u Bosni, onda za ujedinjenu Evropu ima anse, jer i u Evropskoj uniji, gdje je sada 27 drava, 23 jezika, nekoliko vjera, tek se poinju navikavati da ive zajedno. Nije lako objasniti da se ovdje ivjelo zajedno i kada su se oni klali i ratovali. Kako potvrditi da smo se mi po prvi put zakaili po nacionalnoj liniji upravo poetkom devedesetih godina sada ve prolog XX vijeka. Kako objasniti da je po popisu iz 1991. ovdje bilo gotovo 30% mjeovitih brakova i da je teko ovdje nai nekoga ko moe rei

da u njegovoj iroj porodici nema nikoga ko nije iste vjere ili nacionalnosti kao i on sam? Kako potvrditi da se ovdje nismo 500 godina uzajamno mrzili i samo ekali kako onim drugima doi glave? Teko je to objasniti strancima, a nerijetko i sami pokuavamo to zaboraviti i praviti se da to ustvari nije tako. Kada se to prevede na jezik pitanja manjina, njihove zatite i tretmana danas i ovdje, situacija je jo tea. Ponovo formalno imamo po prvi put, Zakon o zatiti manjina, Savjet nacionalnih manjina na dravnom i entitetskim nivoima, ali naalost, sve to manjinama ne garantuje ni osnovna politika prava. Uzaludan je bio pokuaj entuzijasta, da putem Suda za ljudska prava u Strazburu, natjera nae politiare da priznaju manjinama ista ljudska i politika prava kao i graanima koji se deklariu kao pripadnici konstitutivnih naroda. ak se neki vrlo pohvalno izraavaju o izdvojenom miljenju jednog od strazburkih sudija, koji je u izjednaavanju prava manjina sa pravima svih graana vidio opasnost od novog sukoba i rata na ovim podruijima. Poto sam i sam jedan od onih koji se zalagao za jednak tretman - ta da kaem? Nemojte ponovo ratovati, pa makar manjine ne bile ravnopravne u ovoj jedinoj evropskoj zemlji u kojoj je to tako, ukoliko vas to ini sretnima. Jakob Finci Predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine

Iz poruke koju je [imon Peres, predsjednik Izraela, poslao jevrejskim zajednicama u dijaspori povodom Jevrejske nove godine (5771) Sa zajednikom i boljom budunosti u svijesti, Jevreji u dijaspori i u Izraelu moraju djelovati zajedniki za dobrobit generacija koje dolaze i za svjetliju budunost. U tom kontekstu, imperativ je da duh bratstva i uskog povezivanja sa Izrelom nastavi biti dijelom jevrejske edukacije omladine u dijaspori.. Ja vjerujem da iskustva iz prve ruke, steena posjetama Izraelu igraju znaajnu ulogu u postizanju ovoga cilja. U tom duhu, ja aljem moje najljepe elje naoj brai u svijetu za godinu mira, radosti, dobrog zdravlja i prosperiteta. , Shana tova U Metuka Shimon Peres

Jevrejski glas /3/ oktobar 2010.

Manifestacije

Otvorena izlo`ba Jevrejski slikari

Povodom Manifestacije Evropski dan jevrejske kulture, u Umjetnikoj Galeriji Dobojskog centra za kulturu i obrazovanje, u etvrtak vee je otvorena Izloba Jevrejski slikari.
Autor: Sanja ^akarevi}
Izlobu je otvorio ministar prosvjete i kulture RS, Anton Kasipovi. Dario Atijas, generalni sekretar Jevrejske optine Doboj, kazao je da se ovom Izlobom Doboj pridruio gradovima u 26 evropskih zemalja, odnosno, tamonjim jevrejskim optinama koje otvaraju svoja vrata sugraanima i dijele sa njima bogate riznice jevrejske kulture i tradicije. Slike su dio fundusa Jevrejske optine Sarajevo. Ovo su slike koje su, uglavnom, radili Jevreji iz BiH ili su vezane za motive iz judaizma, naveo je on. Eli Tauber, publicista, rekao je da se Izloba o slikarima Jevrejima u BiH po prvi put organizuje izvan Sarajeva. On je naveo da se jevrejski slikari mogu podijeliti u dvije generacije. U prvoj grupi slikara imamo veliku etvorku, koju ova nova ganeracija jo nije uspjela da nadmai po kvalitetu i veliini. Tu se radi o Danijelu Ozmi, izvanrednom grafiaru, koji je naalost stradao u koncentracionom logoru Jasenovac, 1942. Najstariji od svih ovih umjetnika je Danijel Kabiljo, zvani Danilus, koji je prvi pokuao da u nae prostore uvede tzv. jevrejsko slikarstvo. Trei u nizu je Levi Monsino, koji je

Iz aktivnosti Bohorete
Poslije ljetnog odmora, prvi sastanak Bohoreta se odrao 7. septembra. Jesenji praznici su donijeli Bohoretama uobiajene aktivnosti. Za Ro Haana, lanice Bohorete su pripremile veliku salu za sveanu proslavu i aranirale na stolovima jabuke, med, vino kojima su se prema tradiciji posluili svi uesnici u proslavi. Mnogi su prethodno bili u Starom hramu na molitvi, pa su doli u Optinu da se u skladu sa tradicijom poslue jabukama i medom, uz molitvu i interesantna objanjenja naeg gostujueg rabina Eliezera Pape. Bohorete su organizovale i dostavu paketa za slabopokretne, koji nisu mogli doi na proslavu. U paketima su bili jabuke, med, sok i kalendar. Za izlazak Jom Kipura, u Optini su se sastali svi oni koji su postili, da bi zajedno veerali. I za to posluenje su se pobrinule Bohorete, naime nabavile su kroasane i posluile su ih prisutnima uz kakao. Zatim dolazi Sukot za koji su opet Bohorete nabavile datule, bademe, groe, sokove i sve ostalo to se jede u Suka. 30.09.2010, etiri lanice Bohorete su uestvovale na skupu ena vjernica u organizaciji Meureligijskog vijea, gdje su bile i predstavnice pravoslavne i katolike crkve i islamske zajednice. Cilj ovog okupljanja je obnova rada ena vjernica i pronalaenje i osmiljavanje projekata za koje bi se mogla odobriti sredstva. Bilo je dosta prijedloga od strane prisutnih ena za karitativni i edukativni rad, npr. pomo starima i nemonima ili djeci bez roditeljskog staranja. Govorilo se o edukaciji mladih, s ciljem irenja ideje zajednitva meu mlaom populacijom, kakvo je bilo prisutno u Bosni, prije posljednjeg rata. Poslije sastanka u MRV, prele smo u Hotel Evropu, gdje smo poaene rukom, uz koji se nastavilo prijatno druenje.

uspio da preivi holokaust, a etvrti je Haim Pinto, koji je pred Drugi svjetski rat uspio da izbjegne iz BiH. Inae je bio bliski prijatelj Ismeta Mujezinovia u Tuzli, rekao je Tauber. Pokrovitelj Izlobe Jevrejski slikari je Ministarstvo prosvjete i kulture RS, a resorni ministar Anton Kasipovi na otvaranju Izlobe je kazao da ovo ministarstvo ima senzitivan odnos prema nacionalnim manjinama u RS, te s panjom prati ono ta radi Jevrejska zajednica. Biblioteka U Jevrejskom kulturnom centru sa Sinagogom Beit alom, u etvrtak je otvorena i biblioteka sa oko 1.500 naslova. U istom prostoru prireen je i koktel na kojem su prisutni gosti imali priliku da probaju neto od tradicionalnih sefardskih specijaliteta.

ME\UNARODNI DAN MIRA

Meunarodni dan mira ustanovljen je Deklaracijom Ujedinjenih nacija (UN), 1981. godine, a Generalna skuptina UN-a je 2001. godine odredila da se taj dan obiljeava 21. septembra, U prostoru Stare Pravoslavne crkve u Sarajevu, navedenog dana, odrana je zajednika molitva za mir. Molitvi koja je odrana na engleskom jeziku su osim mitropolita dabrobosanskog Nikolaja, prisustvovali nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pulji te predstavnik Jevrejske zajednice, predsjednik Sarajevske jevrejske optine Boris Koemjakin. Ovo je ve deveta godina kako uestvujemo u zajednikoj molitvi za mir, sa eljom da uinimo napor vie na prevazilaenju razlika koje u ovom vremenu Bosnu i Hercegovinu razjedinjuju uprkos naporima Meureligijskog vijea da afirmie zajednike vrijednosti monoteistikih religija. Jevrejski glas /4/ oktobar 2010. Jevrejski glas /5/ oktobar 2010.

Tuzla
Tekst i foto: Gabriel Pinkas

Bejahad 2010

Evropski dan jevrejske kulture Po jedanaesti put Zajedno

Evropski dan jevrejske kulture, 05. septembra, obiljeen je i u Tuzli. U organizaciji Jevrejske opine, upriliena je Izloba slika Abrahama Omrija, roenog Tuzlaka, ija je veina radova nastala u Izraelu. est slika iz privatne kolekcije prikazuju uglavnom pejzae. Izloba je upotpunjena sa etrdesetak romana i drugih knjievnih djela

Jevrejska opina Tuzla je bila u septembru domain Izlobe slika Abrahama Omrija

koja se bave temama vezanim za judaizam, ili su im autori Jevreji. Osim lanova Jevrejske opine, eksponate su tokom dvije sedmice u Hotelu Tuzla mogli vidjeti svi zainteresirani. Na listu gradova koji su prve nedjelje u septembru u znaku kulturnog naslijea Jevreja, Tuzla se svrstala 2006. godine. Evropski dan jevrejske kulture svojevrsni je uvod za Makabijadu 2010., kojoj je domainom Tuzla bila 24. septembra.

Opet Makabijada!!!
Poslije petogodinje neobjanve pauze, konano je neko u Bosni i Hercegovini odluio da nastavi izuzetno vrijedan i potreban susret Jevreja Bosne i Hercegovine - Makabijadu. Teret i odgovornost preuzela je Jevrejska optina u Tuzli koja je to, zaista, svojski odradila. Makabijada je organizovana sa puno etuzijazma, velikim brojem mladih ljudi koji su se ukljuili u oragnizaciju i bili tu u svakom trenutku da neto objasne, pomognu i to je najvanije sa osmijehom. Oni koji nisu doli u Tuzlu propustili su , prije svega, priliku da se drue, a i da budu srdano doekani i pogoeni. Najvie nas je mpresionirala portavovanost Marine Rajner koja je sve konce drala u svojim rukama i uopte sve organizovala,.

Lijepo je bilo vidjeti i prvog inicijatora ovakve manifestacije u naoj zemlji, Anu Lebl. Plesna grupa iz Zagreba Or ha-eme pod izvanredim vostvom Nede Vizler (porijeklom iz Tuzle) uljepala jei podigla atmosferu meu prisutnim gostima. Pronaena je i stara slika gospodina Vizlera iz Tuzle i uruena Nedi za sjeanje na uestvovanje na Makabijadi. Bravo Marina! - to je zaista bilo lijepo. U sportskom programu (mikado, karaoke, plivanje...- bilo je malo uesnika, ali su u onom u emu su uestvovali, Sarajlije bile veoma uspjene. Sve ovo dogaalo se uz hotelu Tuzla zahvaljujui ljubaznosti uzprave i osoblja, nae Amalije, koji su na sebe zbog loeg vremena, preuzeli ugoavanje gostiju (bilo je predvieno da se sve doJevrejski glas /6/ oktobar 2010.

godi u turustikom centaruPanonica). Ovogodinja Makabijada je jo jednom pokazala koliko je neophodna i potrebna, koliko vrijedna i koliko mi , ustvari, trebamo ovakve susrete koji objedinjuju bh jevrejstvo, jer doli su u Tuzlu i iz Mostara i iz Doboja i Sarajeva...Ovo pokazuje da Makabijadi u budubosti treba posvetiti dunu panju i prii njenoj organizaciji planski da postane tradicionalni susret svake godine. Jer, nije to obian susret Jevreja Bosne i Hercegovine, to je jedna poveznica meu nama da se ne pogubimo, da ostanemo vrsto povezani u svojim aktivnostima u okviru Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine. Zato, Makabijadu trebamo posmatrati kao jedan od faktora objedinjenja Jevreja Bosne i Hercegovine i razvijati je u budunosti kao svojevrsnu kulturno-sportsku manifestaciju.

Eli Tauber

ada se sada ovjek sjeti, ve davne, a tako bliske 2000 godine, kada su se po prvi put nakon rata, a u veem broju, okupili Jevreji iz bive Jugoslavije, ratrkani po cijelom svijetu, na Murteru, teko je neko mogao i pomisliti da e tradicija okupljanja zajedno ili na hebrejskom Bejahad prerasti u manifestaciju kakva je danas. Naime, od prvobitne ideje okupljanja ponovo zajedno negdje na moru, kao u doba ljetovanja u Rovinju, Cresu, Splitu, Loinju, Malom Zatonu ili Pirovcu, pa do idovske kulturne scene, kako se Manifestacija danas zvanino zove, proteklo je deset godina. Bejahad je postao mjesto i okupljanja, i zajednikog prisjeanja, i izmjene rezultata, jednostavno, postao je neto to nas dri zajedno. Nije lako svima udovoljiti, a kako se radi o grupi od nekoliko stotina uesnika, a imajui u vidu da se radi o Jevrejima, onda je to jo mnogo tee. Tako je bilo i ove godine u divnoj Opatiji, gdje smo se okupili kao najua familija, da se druimo, meusobno tjeimo to nismo vie mladi kao to smo nekada bili, te da se prisjeamo zgoda i nezgoda sa ranijih susreta. Odmah treba rei svaka ast Vladi alamonu, i naravno Blaenki, jer ne kae se uzalud da iza svakog uspjenog mukarca stoji njegova ena, to je uspio, evo po jedanaesti put zaredom, da nas okupi i sviju, vie ili manje, zadovolji. Istina, malo je alosno to je knjiga spala na jedno slovo, to to Vlado radi sam, jer koliko god da to dobro radi, kako kau, vie ljudi vie zna, pa bi moda bilo i jo bolje kada bi se pored njega jo neko pitao kako organizovati program, Bejahad napraviti

jo boljim. Program je i ove, kao i ranijih godina bio na visokom nivou, gosti vrlo interesantni, a bilo je i dosta slobodnog vremena za druenje, to je, naravno, i cilj Manifestacije. Bejahad mladih je bio nastavak onih starih druenja, tako da smo u njima vidjeli sebe od prije 20 30 godina, a bilo je i male djece, koja su nam dala nadu da e se ovakva manifestacija jo dugo nastaviti. Naalost, kako pjesnik ree, au meda jo niko ne popi da je aom ui ne zagri, pa tako i ove godine smo imali jelovnik koji je zbog nekolicine bio koer, mada se oni koji i kada nisu u Opatiji jedu koer, mogu nabrojati na prste jedne ruke, ali eto zbog zajednitva smo i to otrpili. Pogotovo mi koji smo odgladovali nekoliko godina opsade Sarajeva, moramo rei bolje i koer nego nita, ali ima i ukusne koer hrane, mada ova u Opatiji to nije bila. Sjetimo se godina kada je na Vlatko brinuo o koer ishrani na Bejahadu i kada smo svi bili prezadovoljni. Prema tome, brigu o koeru treba da vodi kuhar koji to zna, a ne rabin koji zna ta je koer a ta ne, ali ini se nije u stanju da skuha ruak. Pa, da budemo poteni, nedostajao nam je i onaj olet, na koji smo prethodnih godina i na Bejahadu a i u Novom Sadu bili navikli. ruga mala primjedba su nai strani gosti. Ove godine je bilo pedesetak Italijana Jevreja, koje niko nije upoznao, a ni oni nisu nikoga upoznali. Jezik nije bio prepreka, jer barem nai ljudi govore razne jezike, ali nije bilo zajednikih tema. Oni su drali predavanja na svom jeziku, za sebe i mali broj nas koji je to sluao, a nai uesnici su izuzetno interesantno govorili o italijanskim jevrejskim autorima, a da u Sali nije bilo niti jednog Italijana. Za narednu godinu su najavljena ak dva dana sa gostima iz inostranstva, pa se postavlja pitanje gubi li se smisao sastajanja, ako budu, naprimjer, gosti iz Maarske i Portugala i niko nikoga niti bude razumio niti bude sluao. Jesmo li potroili sve balkanske teme i sve nae prie? Kada smo ve kod pria, kako ne biti ponosan to su na konkursu za kratku priu, koji sada nosi ime nae BeoJevrejski glas /7/ oktobar 2010.

gradjanke Simhe Kabiljo uti, od tri nagrade dvije dole u Bosnu i Hercegovinu, ukljuujui prvonagraenu priu Zdravka Prlende, koju u ovom broju Jevrejskog glasa i objavljujemo. Za uesnikeBejahada organizovan je izlet na otok Rab i posjeta mjestu gdje su u logoru, tokom 1942 - 43, jugoslovenski Jevreji bili zatoeni. Tom prilikom poloili smo vijenac na spomenobiljeje. I tako, jedanaest Bejahada je iza nas, nadati se da ih je jo mnogo ispred nas, uvijek sa eljom da se vidimo sa dragim prijateljima, da poelimo da ih i iz Zagreba bude vie nego do sada, i da programi budu, jer je teko da budu bolji a ono na istom nivou. Na kraju, nema druge nego rei jedno veliko HVALA i Vladi i cijeloj ekipi oko njega, jer da nema Bejahada trebalo bi ga izmisliti. Jakob Finci

Pozdrav
U ratu Jevrejska optina je hranila itavu nau porodicu, moj tata je bio dobar s nekim lanovima Optine, i ak smo izali jevrejskim konvojem, takvu humanost nikad neu zaboraviti. Svebor Deli}, 6. august 2010

Praznik koji slijedi nakon takozvanih Velikih praznika je Sukot, sedmodnevni praznik (koji se u dijaspori slavi 8 dana) karakteristian po otvorenim Suka-kolibama u kojima Jevreji sjede i etiri vrste biljaka s kojim se mae zajedno svaki dan za vrijeme ovog praznika. Sukot je praznik neizmjerne radosti, gdje emo izraziti nae potpuno povjerenje u Boga, i slaviti nae povjerenje da nam je data dobra prosudba za narednu godinu. Istorijski posmatrano praznik Sukot je poljoprivredni praznik koji se slavi kao zahvala za etvu plodova. Tokom sedmice Sukota, jedemo, spavamo i druimo se u Suka, podsjeajui se biblijskog putovanja svojeg naroda prema obeanoj zemlji.

Sukot
etiri tipa Jevreja u sluenju Bogu. Etrog - ima i okus i miris, simbolizira one koji i prouavaju Toru i ine dobra djela. Lulav - ima okus ali nema mirisa, simbolizira one koji prouavaju Toru, ali ne ine dobra djela. Hadas - ima miris, ali ne i okus, simbolizira one koji ine dobra djela, ali ne prouavaju Toru. Arava - nema ni okusa ni mirisa, simbolizira one koji niti prouavaju Toru, niti ine dobra djela. Sefardi stavljaju jednu arava na desno od lulava i drugu arava na lijevo, i

Praznici

Pirovac 2010

Moj raspust u Pirovcu

^etiri vrste (Arbat HaMinim)

U prvi dan uzmite voa s lijepih drveta (etrog), i grana palmovih i grana s gustih drveta(mirta) i vrbe s potoka, i veselite se pred Gospodom Bogom svojim sedam dana.Lev 23,40 Na Sukot nam je zapovjeeno da maemo sa etiri vrste, od koje je svaka poznata po svojoj posebnoj ljepoti: g Etrog citrus slian limunu, mirisna voka s gustom, smeuranom bijeloutom korom. Ove mediteranske divlje voke se beru s drveta dok su jo zelene, a zatim dozrijevaju do svijetle ute boje. g Lulav - palmina grana, koja se smatra izuzetno lijepom zbog svog ravnog oblika i vrsto povezanih listova. g Hadas - grana mirte, koja ima prekrasan uzorak lista sa tri listia koja izlaze iz iste take u toj grani. g Arava - grana vrbe, koja treba imati duguljaste listove glatkog ruba. Postoji nekoliko objanjenja zato su ba te vrste su bile odabrane za ovu micva. Midra kae kako vezanje etiri vrste simbolizira nau elju da se ujedine

pokrivaju ih sa tri grane mirte - jednu s desne, drugu s lijeve, a treu iznad lulava, lagano naslonjenu udesno. Grane se onda grupiu i veu s prstenovima od traka od palminog lia. Etrog se dri zajedno sa granama okrenut prema dole. Grane treba protresti u svim smjerovima, kao simbol Bojeg gospodarenja nad svim stvorenjima. Posebna tradicija je da se za ovu micva uzimaju najljepi primjerci etiri vrste koje imamo na raspolaganju. Sa etiri vrste se mae svaki dan (osim na abat) u sinagogi, u vrijeme moljenja Halela, molitve hvale. Za Halelom slijedi Hoanot, gdje svi krue oko Tore koja stoji na Bima.

Sukot za sve generacije

Suka (koliba) Suka je koliba koja se obino gradi zajedno sa svojom porodicom i prijateljima ili se, kako je i kod nas obiaj gradi u zajednici. Moe biti izgraena u dvoritu, na balkonu, pa ak i na leima slona. Najmanje dozvoljene dimenzije Suka su 67x67 cm. Koliba mora imati tri zida, napravljena od bilo kakvog materijala koji moe izdrati vjetar. Zidovi bi trebali biti najmanje 96 cm visoki i ne bi trebali prelaziti visinu od 9,6 m. Za zidove se mogu koristiti neki ve postojei zidovi pa ak i grmlje ili ograda. Suka se iznutra ureuje liem, cvijeem, crteima i voem. Krov kolibe se mora izraditi od materijala koji raste iz zemlje, obino grana i lia. Ako koristite obraene daske ne smiju biti ire od 38 cm. Krov treba da bude pokriven tako da danju daje vie hlada od sunca a da se nou kroz krov mogu vidjeti zvijezde. Za vrijeme praznika, izgovara se molitva Upizin kojia simbolizira dobrodolicu sedmorici uzvienih gostiju. Ovi upizin (aramejski gosti), predstavljaju sedam pastira Izraelovih: Abrahama, Ichaka, Jakova, Mojsija, Arona, Josefa i Davida. Prema tradiciji, svake noi razliit gost ulazi u suka, a slijedi ga ostalih est.

Mi ne zaboravljamo ono to nas ini jedinstvenim i vodi ka krajnjem putu na kojem potujemo nau hiljadugodinju tradiciju i potujemo uspomene na nae praoce i one dane kada je jevrejski narod izaao iz egipatskog ropstva i dobio Toru. I ove godine, kao i mnogih ranijih, Miel i eljko su pripremili Suka, a nae vrijedne Bohorete uredile i i aranirale prazninu trpezu-bogatu sa svim onim to treba da se na njoj nalazi. David je odrao molitvu u sinagogi, a Lelo je posvetio suka. Bilo nas je puno, atmosfera je bila topla i srdana, a to je najvanije doli su na posveenje suka pripadnici svih generacija. Ohrabruje da su se opet sa nama pod suka nali i najmlai. Blagoslovljen si Gospode to si nam omoguio da postojimo i stignemo u ovo vrijeme.
Jevrejski glas /8/ oktobar 2010.

edva sam ekala kraj kole i brojala sam dane da krenemo za Pirovac. ika Hamo i teta Zlatica su se trudili da nam putovanje bude to ljepe i interesantnije uz dobru muziku. U Splitu smo se odmorili i nastavili put za Pirovac.Bili smo nestrpljivi, sami sebe smo ubjeivali jo malo, jo malo i konano stigosmo.Tamo su nas doekali: Lajla, Marina, Eli, Maja, Dejan, Zoki, Saa, teta Marija i teta Duka koja nas je podsjeala na nau baku kad god je pogledam, a meu njima je bila i jedna mala plavuica. Na vratima svake sobe ekala su nas naa imena,a u zraku i svuda oko nas osjeala se toplina i ljubaznost naih madrihim. Svaki dan je bio dan za sebe, bilo je to deset nezaboravnih dana kupanja, igre, jutro smo poinjali sa jutarnjom gimnastikom, a zna se gdje je Nives tu je i ples. Teta Marija se brinula da niko ne bude gladan i edan i bila je super, sve je bilo na vrijeme. Upoznali smo puno drugova i drugarica, a najdraa nam je bila ona mala plavuica Ela koja je trkarala za svima. Svima nama je nabacivala peticu, a mi je ljubili i pazili. Veliko hvala organizatoru i donatorima koji su se potrudili da ove godine provedemo deset nezaboravnih dana u Pirovcu. Kui smo se vratili sretni i veseli, u ljubiastim majcama. Na rastanku smo napravili zajedniku fotografiju i obeali jedni drugima da se dogodine vidimo na istom mjestu, kad svane prvi ljetni dan ...Pirovac Mia i Lana, Jevrejska op{tina Doboj

Jevrejski glas /9/ oktobar 2010.

Susreti

Jevrejska ba{tina
Poklon kidu{
Harold i ejla Mandel iz Toronta posjetili su Sarajevo i tom prilikom prisustvovali abatnjoj molitvi, a poslije toga , naem ve tradicionlanom kiduu. Srdaan prijem, ugodna i otvorena atmosfera veoma se dojmila naih gostiju. Toliko ih se dojmilo da su odluili na simbolian nain da sponzoriraju jedan na kidu. Lijepo je kada neko osjeti toplinu koju svakome pruamo pri posjeti naoj zajednici. Hvala im to su to osjetili.

OTVORENA VRATA
U subotu, 25. septembra, u Jevrejskoj optini Sarajevo organizovana je Manifestacija Otvorena vrata, u kojoj su uestvovali: Sunday school, (3-12 godina) Mala kola jevrejske tradicije (12-15 godina) i Omladinski klub (15 godina pa navie). Predstavljanje rada sa djecom i omladinom otpoelo je retrospektivnim filmom o naem dosadanjem radu, a zatim su svi voditelji kola i klubova pojedinano predstavili svoj rad po segmentima. Iza oficijelnog dijela, ljubazne gospoe iz Bohorete priredile su malo osvjeenje. Manifestacija Otvorena vrata nastavljena je druenjem uz crtanje, pjevanje i igru. Svi mali lanovi Jevrejske optine dobili su pozivnice na kunu adresu, a oni vei i jo vei obavijeteni su elektronskim putem. Odaziv je bio relativno dobar, ali uvijek moe vie i bolje. Od subote, 2. oktobra, kola i klubovi poeli su svoje redovne aktivnosti u uobiajenim terminima. Koordinator: Sonja Elazar

MLADI IZRAELCI U SARAJEVU

Na nae veliko zadovoljstvo, 16. septembra, 2010. godine, u prostorijama Jevrejske optine u Sarajevu, odrana je promocija knjige naeg ranijeg lana i aktiviste aka Fincija, Sefardski nokturno. Napominjem da je ovdje rije o re-ediciji knjige koja je u izdanju knjiarske kue Veselin Maslea, u Sarajevu, objavljena prije 20 godina, 1990. godine i svoju jedinu promociju, tada je imala na Sajmu knjige u Beogradu, dok je Sarajevo, autorov grad, bio uskraen za korektno i javno prezentiranje ove veoma interesantne knjige. Knjiga Sefardski nokturnona veoma ilustrativan nain govori o ivotu Jevreja Sefarda u Sarajevu, pred Drugi svjetski rat, o suivotu i zajednitvu, ali tako isto i o njihovoj traginoj sudbini i stradanju u Holokaustu, najveoj poasti moderne civilizacije, te o postratnom vremenu u kojem ivot poinje tei jednim novim tunim tokom, bez

SEFARDSKI NOKTURNO

velikog broja lanova svih jevrejskih porodica koji zavrie ivot samo zbog injenice da bijahu Jevreji. Promociju ove knjige zajedniki su organizovali Jevrejsko kulturno prosvjetno i humanitarno drutvo La Benevolencija Sarajevo, Bnei Brit loa Srbije 676 Beograd i sinovi autora Dr. Leo i Rudi Finci, ije prisustvo nas je sviju obradovalo, jer su to i djeca ove Jevrejske optine. Promotori koji su veoma nadahnuto i sa puno sentimenta, uz izuzetno vrednovanje knjievne vrijednosti knjige govorili, bili su Eliezer Papo, nerezidentni Rabin u Bosni Hercegovini, prof.dr. Midhat Ridanovi, akademik prof. dr. Vladimir Premec, gospodin Boro Spasojevi, gospoa Seka - Erna Debevec i gospodin Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Svima nama prisutnima, a bilo nas je veoma mnogo, obratio se i gospoJevrejski glas /10/ oktobar 2010.

din Branko nap, predsjednik Bnei Brit loe Srbije 676 iz Beograda, uz iju nesebinu podrku je ovo djelo ugledalo svjetlo dana. Naredne, 2011. godine, navrava se 70. godina od poertka Drugog svjetskog rata na naim prostorima. To je bila vremenska prekretnica kada su se ljudske sudbine promijenile i kada se do tada radostan i sadrajan ivot preko noi preokrenuo u beskonani niz ljudskih tragedija. O tom nesretnom vremenu, vremenu u kojem su ljudi bili i ljudi i neljudi, govori ova interesantna knjiga, a toplina kojom su govorili promotori govori o njihovom pijetetu prema jevrejskom narodu, a o onoj drugoj komponenti, esto zaboravljenoj, neljudskoj, govore rijei akademika Premeca: oah jeste najvea tragedija jednog naroda u povijesti, ali je istovremeno i najvea sramota ostalog dijela ovjeanstva. Boris Ko`emjakin /nastavak na 18. strani/

Putovanje kroz jevrejsku kulturnu batinu je program Zalman Shatar Centra za jevrejsku istoriju . Ovaj jedinstveni projekat ima dvojaku misiju: jaanje jevrejskog identiteta meu mladim Izraelcima i dokumentovanje jevrejskog naslijea u razliitim jevrejskim centrima irom svijeta. Od 2002. godine, studentske delegacije su dokumentovale jevrejsku batinu razliitih jevrejskih zajednica irom Evrope i Azije, te su tako do

sada posjetile i istraile naslijee jevrejskih zajednica u Turskoj (Izmir), Slovakoj (Kosice), ekoj (Brno), Rumuniji (Oradea), Bugarskoj (Sofija), Grkoj (Tesaloniki), Indiji (Mumbai), Rumunjskoj (Iasi), Gruziji, Madjarskoj (Debrecin), te sada i u Bosni i Hercegovini (Sarajevo). Ove godine, u Sarajevu, su od 16.08. do 01. 09. boravili mladi Izraelci, grupa od 40 mladih studenata sa razliitih izraelskih Univerziteta. Svrha njiho-

vog boravka u Bosni i Hercegovini je bila istraivanje kulturne batine bosanskohercegovakih Jevreja. Ovi mladi ljudi bili su gosti Jevrejske optine u Sarajevu i Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog drutva La Benevolencija, a tokom boravka u naoj zemlji obili su i druga mjesta koja su znaajna za istoriju Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, te Jevrejske optine u Sarajevu, posebno. Rezultati njihovog istraivanja, po zavretku Projekta, prezentirani su iroj javnosti i bosanskohercegovakim medijima u Jevrejskoj optini u Sarajevu, a publikacija koja e biti izdata ostat e na raspolaganju Jevrejskoj zajednici BiH. U radu ove istraivake grupe, koju je vodila ga Hana Holand, aktivno su bili ukljueni i lanovi Jevrejske optine Sarajevo. Osim naih volontera, za koer ishranu grupe se pobrinuo Vlatko Vinalek, dok su logistiku i drugu podrku grupi pruili Nataa Pelja, Elma Softi Kaunitz , Eli Tauber, Gordana Girt, Anja Kovaevi, te mnogi drugi ija imena namjerno ne pominjem da nekoga ne bih neopravdano izostavio. Boris Ko`emjakin

Jevrejski glas /11/ oktobar 2010.

Jevrejska ba{tina

[ta smo pronali, ta je ura|eno...

Hercegovine i Centar za edukaciju o holokaustu.

snimio unutranjost sinagoge i pronaao izvanredne crtee sauvane u kupoli. Napravljena je i skica unutranjosti i maketa objekta. Impresivan rad! Ovom prilikom estitamo timu na odvanosti i portvovanosti.

Il Kal Grandi (BKC)

Najvea sinagoga na Balkanu, danas Bosanski kulturni centar. Zahvaljujui ljubaznosti direktora olia i Hame koordinatora, tim je

Jevrejsko groblje na Kova~i}ima

Jedno od najveih jevrejskih grobalja u Evropi. Spisak grobnih mjesta nije

Jevrejska groblja (Travnik, Zenica, @ep~e)

Tim entuzijasta obavio je lijep posao na grobljima u epu, Zenici i Travniku. Po prvi put na ovim grobljima popisani su spomenici, sainjena je detaljna smjetena u Aekenskom hramu. Radi se uglavnom o vrijednim knjigama vjerskog sadraja. Dvojica mladia, Idan i Gilad, obavila su teak i mukotrpan zadatak. Uspjeli su da na osnovu spiskova koje posjedujemo i vlastite metodologije uspostave digitalizovan spisak knjiga, da ih rasporede po temama i znaaju, po starini i vrijednosti. Pronaeni su i neki molitvenici i knjige koje su sainili sarajevski rabini,

Kal di Bilava
Sinagoga na Bjelavama stoji ve godinama naputena i zaputena. U ovoj

sinagogi djelovala su dva drutva Bet tefila i Ezrat jetomim. Istraivaki tim pronaao je na tavanu dijelove svetih knjiga, a na zidovima crtee. Tim je pronaao i kako se nekad ulazilo u ovu sinagogu i kako je ona izgledala prije. Ono to predstoji je njena revitalizacija i i izgradnja dokumentacionog centra za istraivanje istorije Jevreja Bosne i

usaglaen tako da je grupa koja je radila imala pred sobom zaista teak zadatak. Uspjeli su da saine spisak novijeg dijela groblja, analiziraju pojedine napise, slikaju sve.. Ostaje nam da nastavimo istraivanja na najstarijem dijelu groblja. Oekivati je da se idue godine isti tim ponovo sastane i nastavi ISTRAIVANJE. Moda je ovo prilika da napravimo internacionalizaciju Menuha akcije i priemo ozbiljno istraivanju i ouvanju naeg groblja, groblja koje je po mnogim svojim karakteristikama zasluilo zatitu UNESCO-a.

mapa, snimljena situacija. Snimljeni su i svi spomenici, imat emo sada ta da ostavimo i za istoriju. Istina na mnogim spomenicima (posebno u Travniku) bilo je nemogue proitati imena, ali i ono to je proitano i sistematizovano vrijedno je svake panje.

vrijedni sauvani rukopisi na solitreu, slike, ketuba...

Vjerska biblioteka
Najvei problem u projektu kulturnog naslijea predstavljala je biblioteka
Jevrejski glas /13/ oktobar 2010.

Intervjui
Iako izgleda najlake, bilo je najtee sastaviti intervjue i pronai ono najkarakteristinije u naoj zajednici,

Jevrejski glas /12/ oktobar 2010.

Jevrejska ba{tina

Jevrejska ba{tina

Autor: Zvjezdan @ivkovi}

entar Zalman azar u Izraelu, uz podrku fondacije Avi Haj, organizuje ovaj multidisciplinarni Projekat, u kojem studenti iz raznih akademskih oblasti posjeuju mjesta i istrauju o kulturno-historijskim znamenitostima Jevreja koji su naseljavali mnoga podruja svijeta. Cilj projekta je nauiti o prolosti jevrejskih zajednica i dokumentovati njihovu kulturnu batinu, te probuditi kod uesnika Projekta osjeaj veze sa zajednikim jevrejskim naslijeem. Nora Rajs, radei na projektu u BiH, grupa od 40 studenta bila je podijeljena u manje grupe koje su se bavile razliitim aktivnostima: u Sarajevu ienjem Starog jevrejskog groblja, pravljenjem arhitektonskog nacrta kompjuterske trodimenzionalne animacije Akenaske i bive Sefardske sinagoge i snimanjem stanja arhivske grae Jevrejske optine, te

Putovanje kroz jevrejsku kulturnu batinu naziv je Projekta u kojem je grupa od 40 mladih Izraelaca - studenata dola u BiH kako bi se bolje upoznala sa batinom ovdanjih Jevreja. Istraujui lokalitete male, ali bogate jevrejske zajednice u Sarajevu, Zenici, epu i Travniku, doli su do podataka koji e biti uvrteni u publikaciju i doprinositi irenju znanja o postojanosti jevrejskih zajednica na svijetu. kaem, prvo to Izraleci koji dolaze ovdje skoro nemaju nikakve veze sa Sarajevom, sa jevrejstvom u BiH, stvarno su eljni da znaju. Velikoduno su nam pomogli i bosanski studenti. Ja mislim da je bio jako dobar Projekat skupa i da je stvarno uspjeno sve prolo, kae Rajs. model i mi pokuavamo provesti u Jerusalemu. Moda nas ba iskustva iz Sarajeva mogu neemu nauiti, navodi Priel. Hana Holland, voditeljica projekta Putovanje kroz jevrejsku kulturnu batinu, istie da se svaka zemlja razliito odnosi prema kulturnom naslijeu Jevreja. U mjestima gdje vie nema jevrejskih zajednica, ili su vrlo male, veoma je teko batiniti i odravati jevrejsku kulturu. Sinagoge bivaju unitene, a moete sauvati groblje - nita vie od toga. Meutim, imate sredina u

Na putovanju kroz jevrejsku kulturnu batinu u BiH

Foto: Zvjezdan @ivkovi}, Itai Bloch i Eldad Menuchin kojima je jevrejska zajednica u manjini ali, ukoliko je njena zaostavtina znaajna, onda kao takva postaje dio nacionalnog blaga te zemlje, pojanjava Holland. Student meunarodnih odnosa, Ronen Fluxman, radio je na istraivanju i sreivanju Starog jevrejskog groblja Borak u Sarajevu, koje je u Evropi drugo po veliini, odmah nakon Prakog. Iako je vlada BiH uinila dobar gest proglaavajui ga nacionalnim spomenikom, tu se pria o njegovom ouvanju, naalost, i zavrava, pojanjava Ronen: Groblje je trenutno u loem stanju. Iako smo devet dana radili na groblju, nismo mogli prii polovini nadgrobnih spomenika zbog iblja i nepristupanog terena. Primijetili smo da tamo neki ljudi provode noi, jer je kapija stalno otvorena. Pronali smo ostatke hrane, smea, ak i prezervativa. Nisam siguran ko, drava ili Jevrejska zajednica, ali neko mora raditi vie na ouvanju groblja. Ako se ovako nastavi, bojim se da e potpuno propasti, upozorava Fluxman. Publicista i istraiva Eli Tauber projekat posmatra kao jedinstvenu priliku da BiH pone koristiti podatke do kojih su studenti doli: Sad znamo da u rukama posjedujemo jo vie nego to smo mislili. Mi sad to moemo koristiti kao prvo da se sauva taj Bosanski kulturni centar gdje je bila najvea sefardska sinagoga, da se sinagoga na Bjelavama pretvori u centar za izuavanje o Holokaustu, kao jedini i prvi takav centar na Balkanu, i da se i ostale stvari oznae, kao to su groblja, da se oznai svako grobno mjesto, kae Tauber. Bogato iskustvo, steeno ba na podruju BiH, sakupljeno je u obliku dokumentarnog materijala koji ukljuuje filmove, prezentacije, tekstove, arhitektonske nacrte i raznovrsnu arhivsku grau. Rezultati istraivanja bie objavljeni u obliku publikacije, kao i u vidu turistikog vodia za promociju svjetske kulturne batine Jevreja. Radio Slobodna Evropa

Sli~nosti Sarajeva i Jerusalema

ono to odraava jednim dijelom istoriju, tradiciju i vjeru, a drugim dijelom sadanjost, mogunosti i budunost. Intervjuirani su nai lanovi pripadnici raznih generacija i spolova. Zabiljeeni su vani detalji, napravljene fotografije...

vraali u prolost, sluali lijepe prie o Jevrejima, uspomene...

Zaklju~ak
Nikada nismo bili tako impresionirani kao to smo bili prezentacijom koju su nam 31. avgusta u Sinagogi priredili lanovi volonterske grupe iz Izraela i 6 studenata sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Pokazali su nam ta to imamo, ta je sauvano, a nismo znali, otkrili nove stvari i detalje. Sistematizovali smo djelimino nau biblioteku, grobljanske spiskove, slikali razna groblja i spomenike, susretali ljude u Travniku, epu i Zenici koji su nas

Ovo istraivanje je bilo neophodno, a najvea je teta da to nije uraeno mnogo prije, jer u meuvremenu, je mnogo propalo, izgubilo se i zagubilo, iezlo u vremenima nebrige. Prezentacija je poNora Rajs kazala da imamo jo mnogo toga da uradimo, da ovo to je sada uraeno, predstavlja, tek inicijalnu kapislu na ijim osnovama treba da nastavimo da radimo, da se nadahnjujemo onim to imamo i da se borimo da to sauvamo. Ne za nas, ne za generacije iza nas, ve za sjeanje na bogatu riznicu jevrejske kulture i ivljenja u Bosni i Hercegovini. Eli Tauber
Jevrejski glas /14/ oktobar 2010.

istraivanjem jevrejskih zajednica u drugim bh. gradovima. Za Noru Rajs, roenu Bosanku koja od djetinjstva ivi u Izraelu, Projekat je od izuzetnog znaaja. Meni je to prekrasno, iskreno da

Tamar Priel, tokom osam godina, koliko traje Projekat, studentske delegacije posjetile Hana Holland su i dokumentovale batinu jevrejskih zajednica u Turskoj, Slovakoj, ekoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grkoj, Maarskoj, Gruziji i Indiji, gdje je svaki put ila nova ekipa studenata. Iako ranije nita nije znala o Jevrejima u BiH, studentica antropologije Tamar Priel kae da je sada dobila traene odgovore. Sarajevo i Jerusalem itekako imaju slinosti. Judaizam u BiH je unikatan, toliko je razliitosti koje utiu jedna na drugu. To je jedan veoma liberalan judaizam, koji uspijeva biti otvoren prema sredini, a istovremeno ostati isti. Takav oblik judaizma jedino moemo nai u gradovima tipa Sarajeva. Ono to sam sad mogla shvatiti jeste da su ovdanji pripadnici razliih naroda otvoreniji jedni prema drugima. Takav

Jevrejski glas /15/ oktobar 2010.

Izlo`be

Jedno putovanje
Preneseno iz Osloboenja ko kulturno-prosvjetno i humanitarno drutvo La Benevolencija, organizirali su obiljeavanje Evropskog dana jevrejske kulture otvaranjem Izlobe postera na temu judaizma, iji je autor Mihajlo Atijas u Galeriji Novi hram.

Posteri iz bogate riznice jevrejske kulture

Evropski dan jevrejske kulture u Sarajevu obiljeava se i Izlobom postera na temu judaizma

@idovska op}ina Zagreb i The American Jewish Joint Distribution Committee,

imaju ast pozvati Vas na etvrtu Limmud Keshet konferenciju za podruje zemalja bive Jugoslavije, koja e se odrati na Bjelolasici, od etvrtka 18. do nedjelje 21. studenog 2010.
Dragi prijatelji, za sve Vas koji ste ve lanovi Limmud obitelji, kao i za sve Vas koji ete to tek postati, imamo divne vijesti: Novi Limmud Keshet odrat e se od 18. do 21.11.2010. godine u olimpijskom selu Bjelolasica, u Hrvatskoj. Prostor koji smo odabrali za Vas ove e godine zasigurno biti ugodno iznenaenje. Sa novom lokacijom stiu i nove mogunosti, koje e Vam pruiti sasvim nove programe, nova iskustva, kako odraslima, tako i najmlaima. Zato Vas pozivamo i elimo da i Vi podijelite taj trenutak sa nama, da budete dio neega o emu e se priati i to e se pamtiti, da budete dio Limmud Kesheta! Krajnji rok za prijave i uplate je 20.10.2010. godine! Prijave za volontere otvorene su do 5.10.2010. godine. Tokom konferencije program poinje u 9:30 sati i traje neprekidno do 23 sata, tako da ete u svakom trenutku moi izabrati jednu od pet ponuenih radionica. Bili bismo jako sretni da doete i budete dio ovog nesvakidanjeg Jevrejskog Kaleidoskopa ispunjenog kulturom i tradicijom. Konferenciju gotovo u potpunosti organizira tim volontera. Pored njih, organizacija ove godine ide takoer na ime idovske opine Zagreb, koja e svojom koordinacijom, zalaganjem i trudom biti jo jedna garancija kvalitete ovog dogaaja. Vie informacija moi ete nai i na web stranicama: www.limmud-keshet-exyu.org i www.zoz.hr Prijave aljite na email: prijava@limmud-keshetexyu.org Obrazac prijave moete dobiti na recepciji Jevrejske optine u Sarajevu, gdje moete i ostaviti popunjen obrazac i vau uplatu. Ovogodinja cijena boravka za tri puna pansiona iznosi: - samac ..........................................50 Eura - brani par ( suprunici )............75 Eura - djeca od 3-10 godina..................10 Eura - djeca od 11-18 godina................20 Eura Zavisno od broja prijavljenih pokuat emo organizovati zajedniki prevoz autobusom. Cijena prevoza bit e odreena naknadno, takoer zavisno od broja uesnika.

Prva izlo`ba
-Osim novih, izlaem i svoje stare angairane postere, pa e publika vidjeti dvije serije, od ukupno 28 plakata, koji na umjetniki nain govore o judaizmu i ostalim religijama, kae Atijas i istie da mu je iznimno vano to predstavlja svoja djela u okviru Evropskog dana jevrejske kulture, jer je to prilika da sa Sarajlijama podijeli umjetnost iz bogate riznice jevrejske kulture. Atijas postere radi ve desetak godina, u sklopu Udruenja umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH. Oni su ve izlagani u Galeriji Collegium Artisticum. poevi od 1992. do 2010. godine. I pored toga to Sarajlije poznaju njegov rad, jer ih je na kolektivnim izlobama izlagao jo od 1984. godine, ovo mu je ipak tek prva samostalna izloba. - ovjek kad ue u zrelo doba uvijek trai neku ispriku. Ovu izlobu sam organizirao upravo na dugogodinji nagovor kolega, pojanjava Atijas i dodaje da je bilo izazov pribliiti judaizam, omoguiti ljudima da donesu svoj sud o hamsi ili kabali. Recimo, tu su posteri o sefardskoj nonji u BiH od izgona iz panije do Prvog svjetskog rata, a raene su razglednice svih ostalih postera, koje

U organizaciji Jevrejske optine i Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog drutva La Benevolencija, po 11. put, odrava se Manifestacija Evropski dan jevrejske kulture. U veini zemalja Evrope gdje ive Jevreji, prve nedjelje septembra, jevrejske zajednice otvaraju vrata svojih optina, muzeja, sinagoga, da bi kroz predavanja, razgovore, koncerte,

filmske projekcije, druenja ili na neki drugi nain upoznali svoje sugraane sa dijelom bogate jevrejske tradicije i kulture. Ovaj dan je jedinstven za sve zajednice i po tome to uvijek ima temu koja je identina u svim zemljama Evrope. Tema ovogodinjeg Evropskog dana jevrejske kulture je Art i judaizam Jevrejska optina u Sarajevu i Jevrejs-

su razgrabljene ve prvu veer po otvaranju Izlobe. - Smatram da bi svaki umjetnik, trebao osjeati da ima zadatak da se oglaava povodom stanja u svojoj zemlji. Tako i sam preko polakata pokuavam uticati na svijest ljudi u okruenju. Poznajui nae ranije ivote iz vremena kada smo imali daleko ljepe meuljudske odnose, moja je poruka da se moramo suprotstaviti nacionalizmu koji je poguban za BiH. Pokuao sam ga tretirati kroz postere i poruiti da je to najgora stvar koja nam se desila. Poev od prvog postera iz 1992. godine, koji sam uradio uoi agresije, preko drugog koji sam izlagao u Brnu, a to je simbol X-mana, koji predstavlja doba kada je poelo rastakanje naeg ovjeka, sve do ovogodinjeg plakata na kojem sam preko Da Vinijevog ovjeka pokuao objediniti vrijeme u kojem traje velika bitka za vlast, odnosno, tron i to nacionalno obojen, kako bi se izdjelila BiH, koja je hiljadama godina ivjela u harmoniji zahvaljujui svojoj duhovnosti. Na neki nain, ovo je predizborni plakat, koji govori da e biti jako teko, ali da se s angamanom mladih i novih ljudi, ipak moe dogoditi ono to svi eljno iekujemo, a to je napredak. Mr. Sekuli}

Jevrejski glas /16/ oktobar 2010.

Jevrejski glas /17/ oktobar 2010.

Sefardski nokturno

Sefardski nokturno
Sarajevu i vodio jedan od najznaajnijih stratekih projekata u poljoprivredi Drutveni ciljevi - DC: DC-10. Tim avionom JAT-a i African Airways-a je otputovao u misiju FAO-a u Senegal, ini mi se 1972. godine. Kao borac u ratu, nikada nije hteo da maskira neefikasnost pokreta otpora u Splitu, gde su ga pustili da eka do februara 1942. pa nije ni traio Spomenicu. Odlikovan je ordenima za hrabrost, bratstvo i jedinstvo, sa raznoraznim zvezdama, i srebrnim i zlatnim. Nama, mom bratu i meni, je putao da ih kaimo kada smo se igrali vojske, kao klinci. Neke od tih odlikovanja smo prikupili za njegovu sahranu. Bilo ih je jo, radnih i ratnih, al neemo sada o tome. On je bio skroman, al odluan. Nije dao na sebe, a ni na nas. Dodeljena mu je nagrada Veselin Maslea, najvie priznanje SR Bosne i Hercegovine, za nauno-istraivaki rad i doprinos. Uroena mana, veliko srce naloila mu je - i on je nagradu podelio sa saradnicima. Mi smo se bunili zbog honorara: umesto 15 dana zimovanja, samo 5 dana u hotelu Argentina u Dubrovniku. Tamo ga se jo uvek seaju kao dobrog klijenta, za razliku od saradnika koji su nam poslali naoruanu para-militarnu ekspediciju tokom ratnih devedesetih godina prolog veka, da nam isprazne stan u Radojke Laki 26, a sad, bogme, Captol. Al je makar isti broj, ako se ne varam. ri stvari nije doiveo, iako ih je i ljudski i profesionalno zasluio i prieljkivao. I on i naa mama. Profesionalno, da postane akademik. Zasluio je to po svim nauno-istraivakim kriterijima, poevi od broja i raznovrsnosti publikacija, preko meunarodnog aspekta i prisustva pa do originalnosti doprinosa. Ali se zamerio veterinaru, predsedniku Akademije, jer mu nije dao saglasnost kao predsednik komisije za neke fondove, ini mi se FAO-a, za svih deset projekata koje je bio podneo. Fino, ljudski mu reko: amo, daj popravi, da to nauno na neto lii, a da ne bude samo nko, da se uzmu pare!. Ljudski, da u naruju ljulja mukog nasljednika koji e da nosi ime Finci. I treu stvar, da primi nagradu Dragojlo Dudi u Predsednitvu Srbije za Sefardski nokturno. Za ove poslednje dve falilo mu je samo pola godine. Al on nita nije volio na pola, pa eto ni t. Rudi Finci Novembar 2009. u kafani hotela Majestic, Beograd, u nedelju ujutro

Prof. dr @ak Finci 1921 - 1989

dlika porodice Finci, koja je u Bosnu ponosnu stigla proterana iz panije u XV veku i, na putu za konanu destinaciju Sarajevo, zaustavila se na nekoliko vekova u Travniku, tadanjem administrativnom centru Tamnog Vilajeta, je da su svi mukarci sluili u razliitim vojskama. Prvo ih nisu hteli jer su bili razliiti, a onda je austrijski imperator Josef otvorio tu asnu muku dunost i moj deda Leon je sluio Njegovu visost. Moj ujak Rafael-Rudi i stric alomBuki sluili su Kraljevinu (znai, hijerarhijski, ve nii stepen), ali makar - Jugoslaviju. Moj otac ak je bio oficir u Titovim partizanima. Moj stariji brat Leo i ja sluili smo puni vojni rok u Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji, prvi kao medicinar, a drugi kao intendant. U porodici Leona Fincija i njegove ene Roze Altarac, udate Finci, bili su samo deaci. Najstariji Buki, posle u Izraelu - alom Jehuda, koji je ugledao svet 1911. godine, onda Braco, Jakov-aki i Alberti. Braco i Alberti nisu doiveli da imaju decu. Buki i aki jesu. Prvi u izraelskom kibucu aar-haAmakim, a drugi u rodnom i osloboenom Sarajevu. Nastavili su tradiciju mukadije i isprojektovali po dva sina: Buki - Eliu i Ramija, sabre u ozvanienoj dravi Izrael, a aki u eheru 1954. sina po imenu Leo i 1958. jednog crvenokosog, ini limited edition kojeg nazvae po ujakovom nadimku Rudi, a u dui Rafael. aki je bio radoznao i krhog zdravlja. Imao je uroenu sranu manu, tzv. veliko srce. Ta fizika mana, za nas, ljude iz njegovog prvog okruenja, je stalno potvrivana - ali u svom emocionalnom ispoljavanju. To e rei i njegov prijatelj iz detinjstva Nahum, kojeg je izneo ranjenog na leima sa prve linije fronta, i njegov ratni kurir Alija, i njegov fakultetski dostavlja Biber, i nauni asistent Bogdan, i medicinske sestre iz Meljina, gde se oporavljao od preivljenog infarkta miokarda, pa i ef recepcije hotela Dubrovnik Palace gde je njegovo veliko srce prestalo da kuca.

ak Finci roen je 15. septembra 1921. godine u Sarajevu, u Hulusinoj ulici, u centru grada, u neposrednoj blizini Markala. Za one koji ne poznaju Sarajevo, to je centar svih ekonomsko-socijalnih zbivanja: natkrivena trnica, sagraena pod Austro-Ugarskom imperijom.

Bio je dobar uenik i volio je da ita. Za razliku od svoje brae koji su bili vie praktini. Svi su otili na neki zanat, a on je dobio stipendiju Jevrejskog prosvjetnohumanitarnog drutva Benevolencija i tako upisao Beogradski univerzitet 1939. godine. ruco je Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, ali i zimmermann bogatakog sugraanina koji nije ba tako revnosno pohaao nastavu na Medicinskom fakultetu. aki ga je esto, za skromnu drugarsku nadoknadu, zamenjivao na predavanjima kao alias i tako, sluajno i revnosno pripremljen, preuzeo dunost efa saniteta u Petoj dalmatinskoj, a potom u Dvadesetoj romanijskoj brigadi sa kojima je bio na Neretvi i Sutjesci. Neki e znati da su to bile ofanzive u NOB-u iliti Drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije, a za neke e to biti samo geografska imena. E, za te, fala bogu i internetu, postoji wikipedia, koja je zamenila enciklopediju Savremene administracije ili Prosvete, a u najboljem sluaju Enciklopedia Britannica-u. Makar i po pristupnosti u kunoj ili najblioj biblioteci. Iz rata je izaao sm samcat. Niko izuzev Bukija, najstarijeg brata koji je u Palestinu

otiao 1937. godine, nije preiveo oa: ni Leon, ni Roza, ni Braco, ni Alberti. Njima je posvetio ovu knjigu, a to ete otkriti kada otvorite prvu stranicu Sefardskog nokturna. U Beogradu se upoznao sa Loni Musafija, sarajevskom plavom Jevrejkom iste sudbine. Sma samcata na belom svetu i u belom gradu. Svi su joj govorili: Nemoj s njim; svojevoljno demobilisani oficir, napustio perspektivnu vojnu karijeru, u visokim konim izmama i rajthoznama kao civilno lice, vitak i zgodan, valovite rie kose - on ti je enskaro!. Ali ljubav ne poznaje granice: ona je pola za njega 6. avgusta 1949. u Zavidoviima i odmah za njim na veni poinak 28. maja, 1989. u enevi. Samo su se tu razdvojili. On u Dubrovniku u aprilu mesecu, a ona u enevi u maju. Oboje u tuini. ak Finci je osniva Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Asistent, docent, vanredni pa redovni profesor. Dekan Fakulteta je pristao da postane samo pod uslovom da jednoglasno i bez uzdranih glasova bude izabran od strane Nastavno-naunog vea. Studenti su ga mnogo voleli. Izmeu ostalog i zbog toga to je prvi dekan koji im je uredio toalete, do tada markirane parfemom urina. I obezbedio im autobus sa vozaem, da na praksu idu kao ljudi, organizovano, kao budui inenjeri. I kada nije bilo uglja za loenje, da se zagriju uionice, naredio je domaru (vie u bunilu probuen u 4 sata ujutro da efikasno zavri iznenadni poziv) da iscepa stari nametaj i zaloi. Druge univerzitetske struke su se smrzavale te sarajevske zime u magli i ekonomskoj nestaici, ali budui inenjeri agronomi bili su u toplim uionicama. Eto, zato su ga voleli! Uvek je volio da pie. Nalivperom ili lepom hemijskom olovkom, ispisanim i karakteristinim rukopisom. Nikada mainom za kucanje - to je dekoncentracija, a i hleb koji se uzima daktilografkinjama Zori, Mirzeti, Slavici Napisao je univerzitetski udbenik Farm management, strune knjige strategije razvoja poljoprivrede i ekonometrijskih metoda u planiranju, redovno je objavljivao u asopisima Udruenja tehniara SFRJ Organizacija, univerzitetskom magazinu Pregled. Periodino se pojavljivao i kao autor lanaka u dnevnom listu Osloboenje i strunom za poljoprivrednike, Zadrugar. Osnovao je Institut za ekonomiku poljoprivrede, Studentski servis Univerziteta u

o iznemoglosti smo se igrali andara-lopova. Idealniji ambijent za tu uzbudljivu djeju igru iznenaenja i preokreta nije se mogao ni zamisliti od ruevne austrougarske tvrave na Vracama. Nadvisila je grad svojim poloajem i stajala nepomino na samom ulazu u Sarajevo s trebevike strane. Traganje du spoljnih rovova, odavno ve zaraslih u grmlje i korov, iznenaenje koje dolazi od poprene traneje dopola zatrpane naslagama zemlje, prostrano poploano dvorite kroz koje izbija trava na sastavima parvougaonih ploa - to je samo spoljni prostor preko koga se lopovi oprezno unjaju u unutranjost tvrave koju uvaju andari. U tvravi vlada polumrak, iako su krovovi davno zarueni, a na ivicama kamenih zidova rastu uvarkue, koje nadvisuju granje tankih breza izniklih iz bujnog korova koji je osvojio unutranjost kasarne. ao i sva kamena zdanja koja je podizala AustroUgarska po ovoj buntovnoj Bosni, kamena tvrava odolijeva zubu vremena, stoji kao kamen cijelac koji je srastao sa zemljom. Pukarnice od elika sa uzanim prozorima ugraenim u sam kamen, iroki otvori za topovske cijevi i oni neto manji za teke mitraljeze Schwartz-Lose jo nije ni ra uhvatila. I sada na njima stoji sivozelena boja, samo to je mjestimino okrznuta upornim tucanjem kamena u kamen. Ove pukarnice slue andarima da nas skriveni osmotre, ili nama lopovima da viknemo po imenu svakoga od njih koji se vraa sa bezuspjenog traganja po rovovima i tranejama. - aja, vidio sam te! Mrtav si! I ti, Hajime! Svi ste mrtvi! Ta bezazlena djeja igra sad mi

Volim ovaj grad

zvui kao zloslutno proroanstvo onoga to e se koju godinu kasnije ovdje zbiljskli deavati: okupator i njegovi domai pomagai pretvorili su ruevnu austrougarsku tvravu u stratite. Sve je pogodovalo ustaama da odaberu upravo Vraca za prostor na kome e izvravati svoje stravine odmazde. Dugi zid je sluio da se du njega taoci poredaju pred strijeljanje; nije ih trebalo daleko voziti kamionima; zatvori su se punili danju, a praznili nou: Vraca su postala stratite na ulazu u moj rodni grad. rijeme protie. Vrijeme je najmonije: ono pobjeuje i samu smrt. Vie nema napola sruene austrougarske kasarne na Vracama. Nema ni stratita na kome je carevala nasilna smrt. Restaurirana austrougarska kasarna, obloena mramornim ploama, postala je Dom. To nisu obine ploe, ne! Svaka od njih nosi ime jednog od ubijenih Sarajlija. Jedan po jedan, strijeljani i nasilno umoreni stanovnici Sarajeva polako se useljavaju u svoj Dom. itav manji grad, jedanaest hiljada ljudi, stanuje na Vracama. I kad se malo bolje pogledaju imena, vidi se da tek svaki deseti nije Jevrejin. Vraca su, vjerovatno, jedino mjesto u Evropa gdje ima toliko Jevreja na tako malom prostoru. i u srednjovjekovnoj paniji, ni u Portugalu, ni u Maroku, ni u jednom gradu, osim, moda, u Solunu nije balo toliko Sefarda na jednom mjestu, Samo, sad su na Vracama - mrtvi! Moj rodni grad je slobodan. Naeg kunog gnijezda i nae porodice vie nema. Ni naeg djetinjstva, ni naeg djeatva, ni prvih ljubavi vie nema. Ostalo je ogoljelo sunce slobode koje oni nisu vidjeli. Sve je presjeeno, prekinuto u dahu Volim ovaj grad uprkos svemu to me zadesilo u njemu. @ak Finci

Jevrejski glas /18/ oktobar 2010.

Jevrejski glas /19/ oktobar 2010.

...sa Bejahad-a
Autor: Zdravko Prlenda, dobitnik nagrade Simha Kabiljo, na natjeaju za kratku priu

...sa Bejahad-a
Da! Neka se zove jo i Flora! ree Salomon dok je prilazio Sari. Zvae se Liberta Flora Andaluzija Kajon! ree Sara. Slobodni cvijet Andaluzije! rekoe u glas Raael i Ramon. More se smirilo. Sve ee uo se krik galeba. Dubrovnik je bio sve blie. Sefardi su znali da e morati neko vrijeme provesti u karantenu u dubrovakom lazaretu. Tu e ekati odluku iz Kneeva dvora da im se doputa boravak u Dubrovakoj Republici. Prvih nekoliko godina Kajoni su ivjeli zajedno, svi u jednoj veoj prizemnoj prostoriji iznajmljenoj od jednog ostarjelog trgovca kojem je nekad ta prostorija sluila kao magaza. Bavili su se raznim poslovima, nekad lakim, a ee grubim i teim. Stari trgovac o kojem je poela da brine Sara, vremenom ih je uputio u obiaje, pravila i tajne trgovakog posla. Lako su uili i brzo uli u poslove sa dubrovakim trgovcima. im su stekli dovoljno, kupili su manju, naputenu, tronu kuu izvan zidina i osposobili je za kakav-takav boravak. Ramon je ve} nekoliko puta iao s karavanima u Bosnu, ak do Srebrenice. Deset dana jahanja po bosanskim vrletima. Tovarili su srebro u Sasama, olovo u Fojnici, kovake proizvode u Kreevu, kou u Visokom, grnarije i razne drvene proizvode u Sarajevu, miroije koje su stizale s Istoka Sva ta roba postizala je na obali dobru cijenu, a u prekomorskim zemljama jo bolju. Salomon je drao na vezi nekoliko mletakih trgovaca, a Rafael je jednog dana otplovio s nekom karakom za Smirnu, pratei robu Kajonovih. Dogodit e se da e tamo i ostati. Sara Kajon, koja je jo uvijek brinula o starom dubrovakom trgovcu, rodila je sina kojeg nazvae Moni, a dvije godine kasnije jo jednu kerku koja dobi ime Blanka. Ramon se nije nikad oenio. Jednog ljeta stie vijest da je Rafael oenjen za Grkinju iz dobro stojee obitelji nekog grkog trgovca u Smirni. U turskim, a i grkim krugovima, Rafi je vaio za vjetog i uglednog trgovca. Liberta Flora Andaluzija udade se za iva de Silvestra, vlastelina iz upe dubrovake, i Salomon dobi kroz nekoliko godina dvije unuke. Nona Sara se ponosila njima, Blanku je, kad je imala esnaest godina, Salomonov povjerenik u Veneciji odveo u Mletke. Nikad se vie nije vratila u Dubrovnik. Sarin i Salomonov sin Moni, im je dorastao, dva-tri puta godinje uz Ramona iao je u Bosnu. Nakon nekoliko godina postao je ve iskusan voditelj karavana i spretan trgovac. Ramon je mogao u mirovinu. U Smirni Rafael ostade sam sa svojom Grkinjom. Sinovi Isak i David jo u mladosti preoe u Stambol. Znalaki su upravljali Rafaelovom steevinom i irili posao po cijeloj Carevini, pa i do Sarajeva. Jedne godine rano zazimi u Bosni. Pade dubok snijeg. Karavan Monija Kajona nae se u Sarajevu ekajui robu iz Carigrada, koju rani snijeg zamete negdje u Sandaku. Tako Moni ostade u Sarajevu da prezimi dugu i glavnu zimu. Novac koji je imao za robu carigradsku brzo se topio u toplim hanovima sarajevskim. Posjeujui neke obitelji Sefarda, pristigle iz Portugala prije nekoliko godina, Moni Kajon zagleda se u Betiku Atijas. Kad doe proljee, od oca Blankinog Moe Atijasa zatrai njenu ruku i dobi je. Uto stie i ona roba iz Carigrada, zaostala zimus u Sandaku. Moni Kajon plati robu novcem posuenim od Blankinog oca i rasproda je odmah u Sarajevu. Vrati dug Moi Atijasu, a po nekim Dubrovanima posla dio novca svojima u Dubrovnik s porukom da se oenio za Betiku Atijas i da se nee vraati. Porui jo da mu spreme neto robe iz Mletaka, venecijanskog stakla, osuenog mediteranskog bilja raznog i recepata iz dubrovake apoteke. Poetkom jeseni u Sarajevo stie karavan iz Dubrovnika i Moni Kajon dobi sve to je poruio. U posebnom zaveljaju nae konu kesu uvijenu u poruku oca Salomona: Ovo je sve to nam je ostalo iz Espanje. Neka to bude kod tebe. Ti si mi nasljednik. Moni je znao da je u kesi klju. Osjeao ga je pri dodiru kese i da je ne otvara. Betika Kajon je u narednih deset godina rodila petero djece. Moni je svih tih godina dobro trgovao i na Zapadu i na Istoku. Carevini je uredno plaao propisane dabine. Vodee uglednike u ariji povremeno je darivao poklonima iz Europe, a glavne glave u vlasti ponekad i kesom utaka. Njihovu ensku eljad, koju nikad nije ni vidio, uoi svakog Bajrama darivao je najfinijom svilom i kadifom. Znao je kako treba ugoditi monicima, a oni su mu blagonaklono doputali da vodi svoje poslove bez ometanja s bilo koje strane. Kua u kojoj su odrastala djeca Betike i Monija Kajona bila je tijesna za brojnu obitelj, a djeca su rasla. Moni narui neimare i pogodi s njima da mu izgrade novu kuu, primjerenu statusu i imovinskom stanju. Opremi je u orijentalnom stilu, s dodatkom venecijanskih ogledala. U toj e kui ostati Monijev sin Benjamin, nakon to sestre odoe udajom. Monija i Betike Kajon dugo ve nije bilo kad se Estera Kamhi udala za Benjamina Kajona. Spremajui svoje djevojako ruho, Estera u jednoj sehari naie na konu kesu iz Palosa i nagovori Benjamina da narui kod rezbara drvenu kutiju u kojoj e otad, utisnut u crveni pli, leati klju od kue Kajonovih u Espanji. Estera je takav klju vidjela u kui Kamhijevih, a i u kui Bohoretijevih iz koje je bila njena majka. Klju iz Espanje bio je nasljedna obiteljska relikvija. enidbenim vezama i visoko razvijenim poslovnim duhom svojih predaka, generacije Kajonovih viestruko su umnoavale kapital. Mlade Kajonove slali su na kolovanje u Petu, Prag, Be, Berlin, Pariz Neki su ostajali u Europi, neki odlazili u Ameriku, rjee su se vraali. Povezivao ih je njihov genetski kod uvijek su znali ko su i odakle su. Verzirani u novane transakcije, lako su ulazili u krem poslovnog miljea. Na kraju tridesetih godina dvadesetog stoljea, osjeao se novi rat u zraku. U paniji je zavren Graanski rat, a u Njemakoj ve se dogodila kristalna no. Zlo se valjalo Europom. Slutei irenje krakova nacistike hobotnice, u martu 1941. godine, Jakob Kajon sredi svoje finansijske poslove i spremi se sa obitelji, enom Laurom i sedmogodinjom kerkom Rejnom, za put u Ameriku. Klju od kue ostavi svom najboljem prijatelju Emiru Paiu s kojim je proveo djetinjstvo po sarajevskim mahalama. Dade mu i neto novca, nek se nae. Na rastanku se zagrlie, a Jakob ree: uvaj mi kuu dok se ne vratim! Ni mjesec dana od tad nije prolo kad su u Sarajevo uli Nijemci, a ustae uspostavile vlast. Jevreji se odmah naoe na meti. Odvodili su ih nou i u sred dana, a njihove stanove i kue zauzimali i pljakali. Emir Pai imade hrabrosti i prenese u svoju kuu u nekoliko navrata koliko je mogao iz kue Kajonovih. Nekoliko umjetnikih slika, tri-etiri portreta Jakobovih predaka, eki porculan, kristal, srebrninu, nekoliko topova engleskih tofova i kineske svile, dva velika i tri manja perzijanera, dvije Laurine bunde od nerca kratka i duga, menoru, neke najstarije knjige iz kune biblioteke i jo dosta sitnica pokupljenih iz ormara, vitrina i komoda. Posljednji put, kad je ve bio na izlazu iz velike dnevne sobe, zapazi na jednoj polici drvenu rezbarenu kutiju. Otvorio je i ugledao klju na crvenom pliu. Za trenutak je zastao, a onda i tu kutiju ugurao u prepunu torbu. Sutradan u kuu je provalio i uselio se neki ustaki satnik. Emir Pa{i} nije pre`ivio rat. eni Behari i sinu Kemalu u amanet je ostavio priu o Jakobu Kajonu i poruku za njega: Nisam mogao sauvati kuu, ali neto je ostalo. Godine 1962. u Sarajevo je doputovala Rejna Kajon udata Majer. Pronala je kuu Paia. Doekao ju je Kemal. Uz kafu i Beharino slatko od dunja, ispriale su se prie o Kajonima i Paiima. Zatim je Kemal poveo Rejnu u jednu tavansku prostoriju. Bila je ista i zrana, sa nekoliko ormara i velikih sanduka uza zidove. Kemal ih je otvarao, a Rejna ostajala bez daha ugledavi slike, porculan, kristal, srebrninu udisala je miris lavande ondje gdje su briljivo bili upakovani tofovi i svila. Kad je Kemal izvadio iz jedne sehare, pune raznih predmeta, rezbarenu drvenu kutiju i otvorio je, Rejna vie nije mogla zadrati suze. Da, to je klju iz Espanje! rekla je. Dole kod Behare je klju od tvoje kue. Na alost, to je samo klju koji je moj rehmetli otac sauvao. Kuu nije mogao uzvrati Kemal. Iz Sarajeva je Rejna Kajon, udata Majer, ponijela u San Francisko samo drvenu kutiju sa kljuem iz Plosa i klju koji joj dade Behara. - Po drugo u doi drugi put rekla je na odlasku. U proljee 1992. godine Sarajevo se nalo pod opsadom. Ginulo se svakodnevno, ginulo se na ulicama i u kuama. Mala Jevrejska zajednica organizirano je izvela sve koji su eljeli i mogli otii. Kljueve ostavljenih stanova i kua uredno su predali u Zajednicu. Agilni Jakica Finci i saradnici brinuli su o svemu. Preko La Benevolencije obitelj Pai povremeno je dobivala dolarske iznose iz San Franciska. Jednog dana stigla je poruka: Prodajte sve. Morate preivjeti. Te godine kralj Huan Karlos ponitio je edikt Izabele Katolike i Ferdinanda II Aragonskog i tom prigodom predstavnicima jevrejskog naroda uruio specijalno izraen klju. Bio je to simboliki klju svih sefardskih kua sa porukom: panija je vaa kua. Moete se u nju vratiti! Koja kraljevska gesta! Koja ljudska gesta! Pet stoljea od izgona! Majk Majer, unuk Rejne Majer roene Kajon, sa suprugom Meri, u ljeto 2009. godine bio je na branom putovanju po Europi. Obili su prvo bisere Andaluzije Kordobu, Granadu, Sevilju posjetili fantastinu Alhambru, bili na koridi a onda u marini Palos de la Frontera iznajmili jahtu sa skiperom i zaplovili Mediteranom. U Otrantskim vratima, gdje se nekad davno, po olujnom moru, na dubrovakoj navi Liberta, rodila Liberta Flora Andaluzija Kajon, bilo je mirno, more ko ulje. U Dubrovniku su mladenci ostali nekoliko dana, a potom rent-a-carom doli u Sarajevo. Oarao ih je taj udesni grad. Ismar Pai, sin Kemalov, nije im dao oka zatvorit. Vodao ih je po ariji, od damije do katedrale, sa evapa na tulumbe i tufahije, sa ruka i begove orbe u Inat kui, do veere i jagnjeeg peenja u Parku prineva uz ivu muziku na uho, od Tunela do Vrela Bosne, fijakerom naravno, na film festival, a nou od kafia do kafia, meu raju. ivot je bujao na sve strane, a njegovi mirisi isprepleteni sevdahom u toplim avgustovskim noima, kao neizbrisiv trag urezivali su se u due mladih Majera. Kako ree Ismar: To ti je taj uveni sarajevski duh! To ti je, ba, multipleks konglomerata ljudi i dogaaja! U pravu je Ismar! Jednog dana, u Jevrejskoj zajednici, Majk je uo da u Opatiju dolazi Flory Jagoda. Susretljivi Danilo iz Zajednice osigurao im je karte i mladenci su otputovali na koncert. Oprotaj sa Ismarom Paiem i Sarajevom bio je gotovo bolan. Doi nam u San Francisko kad god hoe. Moe ostati koliko god hoe! pozvali su Majeri Ismara. Da, da! Svakako ali ta viza, ta prokleta viza uzdahnuo je on. Kad je Flory, rodom Altarac iz Bosne, izala na scenu, vladala je apsolutna tiina. A kada je zapjevala Onde este la jave ke estave in kaon Mis nonus la truerun kun grande dolor De la kaza de Espanja, de Espanja, Mark Majer osjetio je nadnaravno uzbuenje. Znao je ko je. On je bio Kajon iz Palosa, iz Espanje. Meri se nagnula prema njemu i apnula: To je onaj klju u Frisku to ti je ostavila baka Rejna, zar ne!?

Nagraena pria sa BEJAHAD-a

KLJU^
Onde esta la jave ke estava in kaon Mis nonus la truerun kun grande dolor De la kaza de Espanja, de Espanja. (Gdje je klju to bio je u sanduku Preci moji ponijeli ga potreseni bolno Od kue u paniji, u paniji.) ast i slava onima koji su Klju nosili u svojim srcima.
Krajem jula 1492. godine, u luci Palos de la Frontera, na jugu panije, vladala je nesvakidanja ivost. Isticao je rok do kojeg su etiri mjeseca ranije, svojim kraljevskim ediktom, Izabela Katolika i Ferdinand II Aragonski naredili svim Jevrejima da napuste paniju i da se nikada ne vrate. Braa Kajon, Salomon (24), Rafael (21) i Ramon (17) napustili su dom s prvim zracima sunca. Najstariji, Salomon, zakljuao je kuu i ovei klju spustio u konu kesu zakaenu o pojasu. Zagrlio je svoju enu Saru koja je bila u visokoj trudnoi. Oekivali su da bi se mogla poroditi i prije nego to krenu, ali se vie nije moglo ekati. Pridruili su se Rafiju i Ramonu i krenuli niz drum. Svako sa po dva zaveljaja osrednje veliine. Vie i nisu mogli nositi. U luci ih je doekala neopisiva vreva i amor ljudi u masi. Sefardi su se neprekidno ukrcavali na brodove koji su odmah po ukrcaju naputali luku. Manevriranje za izlaz na otvoreno more bilo je sporo i oprezno, jer su na sidritu, odmah ispred luke, blizu obale, karavele Pinta i Ninja, uz karaku Santa Maria, krcale vodu, hranu i druge potreptine za dugu plovidbu. Govorilo se da kreu preko velikog mora na zapad za Indiju. Kajonovi su imali ugovoren ukrcaj na dubrovaku navu Liberta koja je sino doplovila iz Huelve sa nekoliko sefardskih obitelji i ekala na sidritu da primi preostale izgnanike odlune poi u nepoznati Dubrovnik. Ramon Kajon se posljednji popeo iz amca na palubu nave. im je dignut amac, a zatim ankora, Liberta je razvila jedra i lagano se poela udaljavati od Palosa. Dvadesetak putnika, mukaraca i ena, nijemo stojei uz ogradu, gledali su obalne rubove rodne zemlje kako lagano izmiu iza nave. Moglo se osjetiti duboko i teko disanje svakoga ponaosob, kao da su svi eljeli to due udisati mirisni zrak Andaluzije koja je zauvijek ostajala iza njih. Umor i emocije svladali su Sefarde jo prije zalaska sunca na horizontu; Salomon se pobrinuo da udobno smjesti Saru, a Rafael i Ramon naoe se u blizini. Liberta je pod dobrim jedrima brzo klizila kroz no, a u duama usnulih Sefarda vladala je zebnja i neizvjesnost. Plovidba je bila mirna, a putnici su se pomalo zbliili s posadom. Notromo ih je zabavljao priama o gusarima koji su iznenada presretali trgovake brodove, pljakali ih i spaljivali. Napetost izazvana ovakvim priama naglo je porasla kad je Liberta ula u Mesinski prolaz, jer to je bila zona sicilijanskih i kalabrekih pirata. Zapovjednik nave umirivao je putnike uvjeravajui ih u djelovanje dubrovakih poklisara koji su Dubrovniku osiguravali plovidbu plaanjem ugovorenih taksi Sicilijancima i Kalabrezima za slobodan i miran prolaz. Dubrovaki trgovci solidarno su namirivali ove takse i lako ih nadoknaivali dobrim cijenama za robu sa Orijenta i Balkana. U dalekoj budunosti neko e ove takse prozvati reketom. Pred Otrantom vrijeme se pogoralo. Sudar vjetrova iz Jadrana i Sredozemlja bio je estok. Liberta se sve tee probijala naprijed. Propinjala se sporo na krijeste visokih valova, a propadala naglo. Sara Kajon, skupljena od straha i povremenih bolova, sve tee je disala. Salomon ju je hrabrio i drao za ruku. Kako je Sara sve ee jaukala, a jauci se gubili u oluji, Salomonu postade jasno da su poeli predporoajni bolovi. Zapovjednik odobri da Saru unesu u njegovu kabinu. Tri ene, jedva stojei na nogama, pomagat e pri porodu. Konstrukcija nave jezivo je kripala. U jedrilju je ibalo fijucima. Konopi su bili prenapregnuti do pucanja. Prova se ruila u pjenu valova, a krma uzdizala kao da e poletjeti. Iskusni zapovjednik bio je miran. Znao je da e Liberta izdrati. Ta, to je rad dubrovakih kalafata! Na Mediteranu to je imalo posebno znaenje. Salomon je bio s braom ispred vrata kabine kad je usred divljanja vjetra i loma valova, uo djeji pla. Uletio je u kabinu curica! Neka se zove Liberta! ree kapetan.

Jevrejski glas /20/ oktobar 2010.

Jevrejski glas /21/ oktobar 2010.

Jevrejska imena

Jevrejska imena
Jovu 30:8 Bijahu ljudi nikakvi i bez imena, manje vrijedni nego zemlja (Sinovi bezvrijednih, soj bezimenih, bievima su iz zemlje prognani) Najtee prokletstvo nalazimo u Psalmima Davidovim: 109:13 Natraje njegovo nek se zatre, u drugom koljenu neka pogine ime njegovo. (Neka mu se zatre potomstvo, u drugome koljenu neka se zatre ime njegovo!) Po jevrejskoj tradiciji, ime treba da prati ovjeka od kolijevke do groba. Ime je povezano sa ivotom i djelovanjem njegovog nosioca. Ime treba da oznai duhovna i tjelesna svojstva koja roditelji prieljkuju za dijete. Ime treba da bude izraz idealnih stremljenja, vjerskih, nacionalnih i socijalnih osjeanja, da oznaava vezu sa istorijskom prolou i porodinom tradicijom. Imena su Jevreji davali djeci u nadi i sa eljom da djeca s imenom naslijede i osobine i vrline velikih predaka ili milih pokojnika, uzora po kojima su ime dobila, u nadi da e ime imati odluan uticaj na karakter djeteta. Davana su imena narodnih velikana, proroka, mudraca, uitelja, muenika i pravednika, pa i istorijskih i mitolokih junaka, jer je ime za Jevreje bilo simbol, znamenje za njegovog nosioca, koje je trebalo da nagovijesti i donese mu neto dobro - Bonum omen. anhum Bar-Aba, koji je iveo u Erec Israelu oko 350. godine nove ere, zapisao je: Budite briljivi pri izboru imena vaoj djeci, jer ime religioznog ovjeka, mudraca, junaka ili kojeg velikana moe imati odluan uticaj na budue zvanje i karakter djeteta, moe da naslijedi odlike uzora ije ime nosi. U doba Prvoga hrama nalazimo mnoga imena, ali se ona ne ponavljaju u drugoj i treoj generaciji. Djeci nisu davana imena predaka, pa ni velikana, kao imena Avraham, Jichak, Jakov, Moe, Aharon, David, lomo i sl. pa se tano zna na koga se od njih ime odnosi. Meutim, karakteristino je da je svako ime imalo svoje znaenje i velika je teta to se ni u jednom prevodu, moda makar u zagradi ili u napomenama, ne objanjava nastanak tih imena. Zato emo ovdje pokuati da to ukratko iznesemo bar u nekoliko primjera: Avraham i supruga mu Sara nisu imali dece do u poznu starost. Kada su, po legendi, aneli saoptili Sari da e zatrudnjeti i roditi sina, ona se nasmijala kao na dobru alu, ali kada joj se ipak rodio sin ona ga je prozvala Jichak, to bi se moglo prevesti kao Smjeko. Taj Smjeko i supruga mu Rivka imali su blizance: prvi je roen veoma rutav kao trava (esev), te mu je tako i ime dato Esav, to bi se moglo prevesti kao Travko. Drugi sin rodio se drei se za petu (akev) prvoroenog Esava, pa je zato i dobio ime Jakov, to bi se moglo prevesti kao Petko. (Prva knjiga Mojsijeva, 25:26). Jakov je kasnije je dobio ime Israel, jer se junaki borio i s Bogom i s ljudima i odolio im (Prva knjiga Mojsijeva ili Knjiga postanka - Bereit, 32:27-28). I ve}ina ostalih biblijskih imena ima svoja zna~enja...

Bolje je dobro ime od dobrog ulja

ov em miemen tov - Bolje je dobro ime od dobrog ulja. Nomen est omen - Ime je znak. JAD VAEM - Podii u u domu svome i meu zidovima svojim SPOMENIK i IME, dau vjeno ime svakome od njih, ime koje se nee zatrti! (Isaija, 56:5) U Ime Boga, uz blagoslov Boji (Baruh haem), uz pomo Boju (Beezrat haem) i uz hvalu Gospodu (Toda laEl) - neka je sveto Ime Njegovo Poinjem ovaj prikaz o imenima, Bog neka mi oprosti, kratkim uvodom o Imenu Gospoda, tanije reeno imenima Njegovim, kako se pojavljuju u Knjizi nad knjigama TANAH-u (skraenici za Tora - nauka, Neviim - proroci, Ktubim - spisi) na hebrejskom, odnosno u Starom zavjetu - po prevodu ure Daniia, kao i u novim i novijim prevodima. Ne znam koliko imena ima tamo Bog i vjerujem da ih ima puno, ali vjerovatno manje nego naziva za Alaha u Koranu, gdje ih On ima oko devedeset. Ovde u se zadrati samo na nekoliko Njegovih imena, onih koja se pominju najee: Bog (na hebrejskom: El, Eloha, Elohim, Elokim), Ime (Haem), Bog svemogui ili svemoni (El adaj), Gospod (Adon olam, Adonaj), Gospod stvoritelj / tvorac svijeta (Elohim Bore Olam), Bog Savaot ili Bog nad Vojskama (Elohim Cvaot), Jahve (etiri hebrejska slova: jod-hej-vav-hej, simbol Gospoda Boga Svevinjega), to se kasnije pretvorilo u naziv Jehova O Bogojavljenju imamo dvije verzije, srpsku i hrvatsku: U Drugoj knjizi Mojsijevoj 34:5-6, po Daniievom prevodu, stoji: 5/ A Gospod sie u oblaku, i stade ondje s njim [s Mojsijem] i povika po

Ovaj prilog o jevrejskim imenima, poinjemo sa Boijim imenima i imenima iz TANAH-a, a u slijedeem broju emo objaviti dio koji se bavi linim imenima Jevreja.
njemu: Gospod. 6/ Jer prolazei Gospod ispred njega vikae: Gospod, Gospod, Bog milostiv, alostiv, spor na gnjev i obilan milosrem i istinom Taj isti pasus, po prevodu Silvija Grubiia, stoji: 5/ Jahve se spusti u liku oblaka, a on [Mojsije] stade preda nj i zazva Ime: Jahve! 6/ Jahve proe ispred njega te se javi: Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdbu, bogat ljubavlju i vjernou rimjera radi donosim ovdje nekoliko citata sa imenima Imena (po prevodima Daniia i Grubiia): Prva knjiga Mojsijeva: 17:1 A kad Avramu bi devedeset i devet godina javi mu se Gospod i ree mu: ja sam Bog svemogui (Ukaza mu se Jahve pa mu ree: Ja sam El adaj Bog Svevinji) 35:11 I jo mu ree Bog: Ja sam Bog svemogui (Onda mu Bog ree: Ja sam El adaj Bog Svevinji) 48:3 I ree Jakov Josifu: Bog svemogui javi se meni u Luzu i blagoslovi me (Ree Jakov Josipu: Bog Svemoni, El adaj, objavi mi se u Luzu i blagoslov mi dade) Prie Solomunove (Izreke): 18:10 Tvrda je kula Ime Gospodnje. K njemu e utei pravednik (Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utjee i nalazi utoita) Jeremija: 32:14 Ovako veli Gospod nad vojskama Bog Izrailjev (Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov) 32:18 Boe veliki, silni, kojemu je ime Gospod nad vojskama (Boe veliki i moni, kome je ime Jahve nad Vojskama) Isaija:

14:22 Ustau na njih, ree Jahve nad Vojskama (Ustat u na njih rije je Jahve nad Vojskama) 24:15 - Zato slavite Gospoda u dolinama, na ostrvima morskim ime Gospoda Boga Izrailjeva (I na istoku ime Jahve slave oni, na otocima mora ime Jahve, Boga Izraelova.) 30:27 Gle, ime Gospodnje ide izdaleka (Gle, ime Jahve izdaleka dolazi) Psalmi Davidovi: 7:18 Hvalim Gospoda za pravdu Njegovu, i pjevam imenu Gospoda vinjega (A ja u hvaliti Jahvu zbog pravde Njegove, i pjevat u imenu Jahve vinjega.) 102:16 (15) Tada e se neznaboci bojati imena Gospodnjega (Tada e se pogani bojati, Jahve, imena Tvojega.) 113:1-3 Hvalite, sluge Gospodnje, hvalite ime Gospodnje Da bude ime Gospodnje blagosloveno otsad i dovijeka. Od istoka sunanoga do zapada da se slavi ime Gospodnje (Hvalite, sluge Jahvine, hvalite ime Jahvino sada i dovijeka. Od istoka sunca do zalaska, hvaljeno bilo ime Jahvino) 135:1-3 Hvalite ime Gospodnje Hvalite Gospoda, jer je dobar Gospod; pojte imenu njegovu, jer je slatko (Hvalite ime Jahvino Hvalite Jahvu, jer dobar je Jahve, pjevajte imenu njegovu, jer je ljupko) 135:13 - Gospode, ime je tvoje vjeno; Gospode, spomen je tvoj od koljena do koljena (Ime Tvoje, o Jahve, ostaje dovijeka, i spomen na te, o Jahve, od koljena do koljena.) 148:5 Neka hvale ime Gospodnje, jer On zapovijedi i stvorie se (Neka hvale ime Jahvino, jer on zapovijedi i postadoe.) 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo Njegovo ime uzvieno, slava Njegova na zemlji i na nebu (Nek svi hvale ime Jahvino, jer jedino je Njegovo ime uzvieno! Njegovo velianstvo zemlju i nebo nadvisuje) U jevrejskoj tradiciji ime je znak, predskazanje, neto to sluti na neto znaajno. em tov je dobro ime, dobar glas u smislu reputacije, bogougodno, a em ra je ime loe, zlokobno, zloslutno, bogohulno, te su Jevreji imenima pridavali veliki znaaj i duboki smisao. Kao primjer: Knjiga o

Dobrovoljni prilozi
SOCIJALNA SEKCIJA
Zeli Vladimir Za uspomenu na porodicu Glazer 50 KM

Erna Cipra 70 KM Sjeanje na moju majku Soliku Danon Cipra Boris, Zdravka i djeca Sjeanje na nau nonu Soliku Danon 30 KM

Porodica Hamovi iz Izraela 200KM Sjeanje na nae drage Vesnu i Jozefa Kabiljo Porodica Ungar Blanka Kamhi i Rifka Raus Albahari Sjeanje na drage roditelje 50 KM 100 KM

afar Simha i Jakob Finci 50 KM U povodu godinjice smrti majke Rene i oca Aera Fincija Finci Alen Finci Aer 50 USA$ 50 USA$

Novi naslovi u Biblioteci

Priredila: Gordana Girt U posljednjem periodu smo dobili nekoliko knjiga na poklon, na kojima se zahvaljujemo darovateljima. Mladen i Jelica Sorger, su nam povodom smrti svoje majke, Lee Sorger, poklonili knjigu Through Time and Countries koju je na engleskom napisao njen brat Haim Bretler. Knjiga opisuje predratne godine u Sarajevu, ratne godine u Italiji i prve godine poslije rata u bivoj Jugoslaviji do odlaska 1948. godine u Izrael. Od Nine Elazar smo na poklon dobili knjige: Holokaust u Zagrebu, Ivo Goldstein, Do konanog rjeenja, eni Lebl i Jevrejski almanah (1971-1996). Danica Kamhi nam je poklonila komplet knjiga Sarajevo u revoluciji. Girt Gordana je poklonila biblioteci nekoliko knjiga beletristike Ovaj put je i naa biblioteka bila u ulozi donatora. Naime, poklonili smo Dobojskoj optini, povodom otvaranja njihove biblioteke tridesetak knjiga, od onih koje smo imali u vie primjeraka.
Jevrejski glas /23/ oktobar 2010.

50 KM Tatjana Miha Porodica Krmpoti 100 KM 12.10.2010. navrava se 26 godina od smrti naeg dragog Karla / Dragana / Krmpoti. Prilog daje porodica

VJERSKA SEKCIJA CADIK DANON

Draginja Beba Baruh 100 KM Kadi za: Avram Solomon Baruh, Solomon Isaka Baruh i Avram Mojsija Abinun Ile Stjepan 20 KM Molitva za roditelje, Ile Jelenu i Vojislava za Jom Kipur

ZA RAD JEVREJSKE OP[TINE

afar Simha i Jakob Finci 50 KM U povodu godinjice smrti majke Rene i oca Aera Fincija amanek Jakulj Tatjana Berta Toi 50 KM 50 KM

Joa i Lili Druker 100 KM Sjeanje na nae drage sestre i zaove Gerdu Koemjakin i Violu Janekovi Sofija Kaufer 20 KM

JEVREJSKI GLAS

Porodica Hamovi iz Izraela 100 KM Sjeanje na nae drage Vesnu i Jozefa Kabiljo afar Simha i Jakob Finci 50 KM U povodu godinjice smrti majke Rene i oca Aera Fincija Porodica Kuli 50 KM Povodom godinjice tragine smrti Mirne Muli Flora Montiljo Nay Za Jevrejski glas 20 Eura

BOHORETA

Porodica Hamovi iz Izraela 100 KM Sjeanje na nae drage Vesnu i Jozefa Kabiljo

Jevrejski glas /22/ oktobar 2010.

Exp.

Zajednica jevrejskih op{tina Bosne i Hercegovine 71000 Sarajevo Hamdije Kre{evljakovi}a 59

Jevrejski glas /24/ oktobar 2010.

Nina Romano (Zlatanova i Nata{ina) sretno se udala i nosi prezime Romano - Grubor. ^estitamo!