JAZZ

SADRAJ: 1. Znaajke jazza................................................................................................. 2 2. Nastanak jazza................................................................................................. 3 3. Stilovi jazza..................................................................................................... 5 3.1. New Orleans Jazz............................................................................. 5 3.2. Swing................................................................................................ 6 3.3. Bebop................................................................................................ 6 3.4. Cool Jazz........................................................................................... 7 3.5. Free Jazz............................................................................................ 7 3.6. Jazz Rock ili Fusion.......................................................................... 7

1. ZNAAJKE JAZZA

Jazz je improvizirana amerika glazba koja koristi europske instrumente, te ujedinjuje znaajke europske harmonije, europsko-afrike melodije i afrikih ritmova. (MARSHALL W.STEARNS, The Story of Jazz) Jazz se u svim svojim oblicima temelji na improvizaciji i umjetnosti sviranja bez smiljanja unaprijed, bez obzira koja se glazbala koriste, je li glavni ton otro elektrian ili isto akustian, te je li forma definirana pravilnim 4/4 taktom ili uope nema mjere. Improvizacija je bit jazza. Jazz improvizacija obino ima oblik teme s varijacijama. Varijacije se temelje na harmonijskom uzorku koji se ponavlja dok improvizacije nisu iscrpljene. Improvizacija moe biti pojedinana i skupna. Temeljni harmonijski uzorak od 32 takta zove se korus (engl. chorus). KORUS 1 KORUS 2 KORUS 3 KORUS 4 TEMA 1. VARIJACIJA 2. VARIJACIJA 3. VARIJACIJA

Tablica 1. Oblik jazz skladbe Jazz najee svira mala grupa, combo od 2 do 8 sviraa ili velika skupina, big band od 10 do 15 sviraa. Temelj izvoakog sastava je ritamska sekcija koja daje stalni puls, harmonijsku podlogu i ritamsku raznolikost. Jazz izvoai trae to veu izraajnost i individualnost zvuka koja se postie posebnim nainima sviranja koji ukljuuju neiste tonove (blue notes), estu uporabu vibrata i glisanda. Jazz pjevae odlikuje naglaena emocionalna interpretacija, hrapavi, promukao glas, apat, uzvici i slino. Najznaajniji ritam jazza je sinkopirani ritam, a uz njega je znaajan i swing (engl. njihanje). Metriki puls nije vrst ve svirai mogu usporavati ili ubrzavati ritamske figure. Mjera jazz skladbi je etverodobna, s estim naglascima lakih doba. Jazz melodije su fleksibilne kao i ritam. Tonska graa jazza je durska ljestvica sa snienim III., V. i VII. stupnjem.

2. NASTANAK JAZZA

New Orleans je bio jezgra postanka jazza. Bio je kulturna talionica gdje su ljudi svih nacionalnosti ivjeli zajedno tijekom ranih godina 19. stoljea. U tom integriranom drutvu poeli su se mijeati zvuci melodija s Karipskog otoja s ostacima afrike poliritmije, to su ih sa sobom donijeli robovi, i europskom klasinom glazbom to su je izvodili Kreoli. Spiritual je vrsta duhovne pjesme crnaca s juga Amerike, koja se nakon ukidanja ropstva 1865. godine, proirila i na sjeverne drave. U spiritualu se spaja tradicija europskih crkvenih pjesama s folklorom amerikih crnaca. Duhovne pjesme pjevali su za vrijeme bogosluja s puno zanosa, pratei se pljeskanjem, udaranjem nogu, uz ritmizirane pokrete tijela. U ovakvom obliku te pjesme ive jo i danas, naroito u baptistikim crkvama. Oko 1920. godine nastaju nove duhovne pjesme, tzv. gospel (engl. evanelje). Joshua fit the battle of Jericho, The Golden Gate Quartet Ragtime je smiren klavirski stil koji se sastoji od dijelova jednostavnih, vedrih melodija s jednostavnim sinkopiranjem pri kojem desnu ruku ritmiki podrava lijeva. Naziv potjee od engleskih rijei ragged time to znai izlomljeni takt. Bio je vrlo popularan na prijelazu stoljea. Do 1899. u New Orleansu je izdano 120 ragtime skladbi, a kada su se pojavile tzv. pianole (vrsta automatskog glasovira) i tiskana notna izdanja, zemlju je preplavilo ragtime ludilo. Horde mladih ljudi okirale su svoje roditelje pleui uz tu zaraznu glazbu, to su je kritiari i novinari opisivali kao poludjelo sinkopiranje i proizvod nae dekadentne art kulture. Kraljem ragtimea smatra se Scott Joplin. Bio je sin biveg roba, roen u Texarkani 1868. godine. Glazbeno se obrazovao uz pomo majine zarade kao kune pomonice. S lakoom je oaravao mase pjevnim skladbama kao to su 'Maple Leaf Rag' i 'The Entertainer', no eznuo je za tim da ga smatraju ozbiljnim skladateljem. Njegova smrt 1917. godine oznaila je poetak kraja nadmoi ragtimea u Americi. Ragtime je ponovno postao popularan 70-ih godina, naroito nakon filma alac, s ragtimeom 'The Entertainer'. The Entertainer, Scott Joplin

Blues je, uz ragtime, jedno od najvanijih izvorita jazza. Naziv potjee od starog izraza the blue devils, to znai plavi avoli, a u prenesenom smislu odnosi se na potitenost, loe raspoloenje, tugu i tjeskobu. Pojavio se u afroamerikim zajednicama SAD-a, a korijene vue iz duhovne glazbe i himni, radnih i etvenih pjesama s plantaa pamuka, improviziranog pjevanja na radu umjesto razgovora koji je robovima bio zabranjen, kao i napjeva. Vokalni blues duboko je osoban, osjeajan nain pjevanja. Blues pjevai imaju poseban stil izvoenja koji prepoznajemo po upotrebi dirty notes neistih, neprecizno intoniranih tonova. Melodija se gradi na blues ljestvici. Osnovna cjelina bluesa je strofa od tri stiha a a1 b, to znai da se prvi stih ponavlja varirano. Strofa sadri 12 taktova u etverodobnoj mjeri. Dvanaestotaktni blues ima jednostavni harmonijski uzorak od samo tri temeljna akorda: toniki, subdominanti i dominantni. I I ili IV I I IV IV I I V IV I I ili V Tablica 2. Harmonijski uzorak bluesa Stormy Weather, Billy Holiday

3. STILOVI JAZZA

3.1. New Orleans Jazz Najvedrija glazba neupitno je New Orleans Jazz. Zvuk nekoliko puhaa koji svi zajedno improviziraju uz prilino jednostavne promjene akorda, gdje svaki instrument ima odreenu ulogu, ali i veliku slobodu, ne moe zvuati drukije nego radosno. (Scott Yanow) New Orleans Jazz prvi je stil u jazzu koji dobiva naziv po gradu u kojemu je nastao. Stvorili su ga crni i kreolski glazbenici ujedinjujui elemente bluesa i ragtimea s tradicijom puhakih orkestara. Tipini New Orleans Jazz izvodila je mala grupa, combo. Osnovna znaajka stila je grupna improvizacija. Glavna melodijska glazbala bili su trublja, klarinet i trombon, a njih je podravala ritam sekcija. Mnogo je jazz glazbenika aktivno djelovalo u New Orleansu tijekom prvog desetljea dvadesetog stoljea, ali jazz je prvi put prenesen na nosa zvuka 1927. godine. Ta ast je pripala skupini od pet mladih, bijelih glazbenika koji su se nazvali The Original Dixieland Jazz Band. Oni su pokrenuli ludilo koje je brzo preplavilo Ameriku, te pripremili pozornicu za tzv. Jazz eru dvadesetih. Liverly Stable Blues, The Original Dixieland Jazz Band Louis Armstrong Satchmo (1901. 1971.) bio je jedan od najveih jazz glazbenika uope. Poeo je pjevajui i svirajui u sumnjivim lokalima sirotinjskih etvrti u New Orleansu, a vinuo se do prestinih svjetskih dvorana. U 22. godini u Chicagu, utemeljio je dva sastava: Louis Armstrong's Hot Five i Louis Armstrong's Hot Seven. Snimke s ovim sastavima uinile su ga vodeim jazz trubaem. Pedesetih i ezdesetih godina postaje ambasador dobre volje za SAD. Sa 69 godina postigao je najvei uspjeh snimkom pjesme What A Wonderful World. Armstrong je otkrio novu dimenziju trube, svirajui u viem registru nego itko prije njega. Njegov stil sviranja karakteriziraju glissando i vibrato. Takoer je uveo scat singing, pjevanje melodije s besmislenim slogovima. Njegov hrapavi glas i njegovo izvanredno sviranje trube postali su legendom jazza. What A Wonderful World, Louis Armstrong
6

3.2. Swing Postojalo je vrijeme, od 1935. 1946., kad su tinejderi i mladi ljudi plesali na glazbu jazz orkestra, kad je jazz dominirao na top listama i kad su utjecajni klarinetisti bili poznati u svakom domu. To je bila swing era. (Scott Yanow) Swing je uglavnom svirao veliki izvoaki sastav, big band. Njihov snaan zvuk mogao je ispuniti plesne dvorane, koje su nicale po Americi. Bila je to komercijalizirana glazba namijenjena masovnoj publici. Mnogi slavni jazz glazbenici imali su svoje orkestre, Duke Ellington, Count Basie, Glenn Miller i Benny Goodman kralj swinga. Najpoznatije pjevaice swinga bile su Billie Holiday, Sarah Vaughan i Ella Fitzgerald. U swingu je saksofon postao jedan od najvanijih instrumenata, no sastav zbog veliine (oko 15 glazbenika) vie nije mogao skupno improvizirati, ve se morao osloniti na unaprijed napisanu partituru. Glazbena naobrazba jazz glazbenika postaje neophodna. Air Mail Special, Ella Fitzgerald

3.3. Bebop Premda se o bebopu esto govorilo kao o glazbenoj revoluciji, to je zapravo bila prirodna evolucija jazza, pri emu se radilo o inovativnim pristupima harmoniji i ritmu, to je glazbu gurnulo naprijed, u moderno doba. Naznake bebopa poele su se pojavljivati poetkom etrdesetih. Naziv je onomatopeja dviju kratkih nota, tipinih za kraj fraze. Bebop nastaje kao pobuna protiv komercijalizirane i aranirane glazbe swing bendova. Bebop skladbe izvodili su manji sastavi. U to vrijeme jazz glazbenici postaju svjesni sebe kao umjetnika i ne ele svoju glazbu mijeati s plesom, pjevanjem i komedijom. Prekinuvi vezu s plesom, bebop prestaje biti zanimljiv mlaoj publici. Najvei bebop glazbenici bili su: saksofonist Charlie Parker, truba Dizzy Gillespie, pijanist Thelonious Monk. Tempo bebopa je bri, fraze su due i sloenije, a akordi disonantniji nego u ranijim stilovima. Zbgo toga bebop pripada modernoj vrsti jazza. Bebop, Dizzy Gillespie

3.4. Cool jazz Pojavio se pedesetih, slian bebopu, ali mirniji, suzdran i manje emocionalan. Najznaajniji glazbenici bili su tenor saksofonisti Lester Young i Stan Getz, pijanist Lennie Tristano i truba Miles Davis. Djela cool jazza su dua nego u bebopu i pod veim su utjecajem suvremene umjetnike glazbe. Katkad su rabili i nova glazbala poput roga, flaute i violonela, a poele su se koristiti i nove mjere 3/4, 5/4 i 7/4. Na novije cool jazz glazbenike, kao to su Modern Jazz Quartet i Dave Brubeck Quartet, vidljivo je utjecala europska klasina glazba, osobito polifona djela J.S.Bacha. Vendome, The Modern Jazz Quartet

3.5. Free jazz Razvio se tijekom ezdesetih godina i temeljio se na potpunoj improvizaciji. Jazz glazbenici su odbacili zadanu melodiju, harmoniju i oblik, a esto ne koriste niti tonsku grau iz tonaliteta. Dva glavna predstavnika Free jazza su Ornette Coleman, saksofonist, i John Coltrane, takoer saksofonist. Alabama, John Coltrane

3.6. Jazz Rock ili Fusion Od kasnih ezdesetih nadalje na jazz je snano utjecao rock. Izraz fusion moe se primijeniti na svaku glazbu koja spaja dva ili vie razliitih stilova. Jazz rock stekao je popularnost kakvu je svojevremeno imao swing. On spaja jazz improvizaciju s elektronikim instrumentima i vrstim ritmom rocka. Glavni predstavnici su Miles Davis, Herbie Hancock, John McLaughlin i Chick Korea, a skupine Weather Report i Return to Forever. Watermelon Man, Herbie Hancock

Literatura:
1. Du Noyer, Paul. 2005. Ilustrirana enciklopedija glazbe, Zagreb: 2. edrov, Ljiljana, Perak Lovrievi, Nataa, Ambru-Ki, Ruica. 2004. Glazbeni

susreti 4. vrste, Zagreb; Profil

3. Meeder, Christopher. 2008. Jazz: The Basics, New York: Routledge 4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Blues (12.2.2011.) 5. http://en.wikipedia.org/wiki/Louis_Armstrong (12.2.2011.) 6. http://en.wikipedia.org/wiki/Scat_singing (12.2.2011.)