Kao to ni vrijeme koje tee, pravei od svake protekle minute historiju, nije statina aktivnost, tako ni elja i potraga

za historijskim znanjem nije samo nijemo sricanje rijei sa pranjavih stranica u tiini biblioteka. "Hodoljublja" predstavljaju svojevrsnu organizovanu aktivnost Udruenja Bosona koja za cilj ima grupnu fiziku posjetu objektima i lokacijama od kulturno-historijskog znaaja u Bosni i Hercegovini i okruenju.Zadatak Hodoljublja je u konkretnom i autentinom pribliavanju uesnika lokacijama o kojim postoje pisani historijski tragovi ili izravna narodna predanja. Od svih uesnika se oekuje da aktivno uestvuju u razmjeni znanja i informacija o posjeenim lokacijama kao i u moguim izvoenjima rekonstrukcija pojedinih dogaaja vezanim za lokacije i osobe koje su historijski povezane sa istim. Kompletan raspored planiranih Hodoljublja za 2012 moete preuzeti ovdje:

HODOLJUBLJA 2012 Arhiva:

HODOLJUBLJA 2009 HODOLJUBLJA 2010 HODOLJUBLJA 2011

elite nam se pridruiti na nekom od Hodoljublja? Kontaktirajte nas nabosona@bosona.ba

Mjesto Bobovac Srebernik Lukomir Dubrovnik/ Herceg Novi

Datum
19.05.2012 02.06.2012 14.07.2012 21.09.2012

UG BOSONA ZADRAVA PRAVO IZMJENE TERMINA I LOKACIJA UZ BLAGOVREMENU OBJAVU

ta je Bosona?

Udruenje graana BOSONA je dobrovoljno, nestranako, nevladino i neprofitno udruenje graana osnovano sa ciljem da okupi, educira, povee i kroz konkretne drutveno-korisne projekte organizuje osobe koje se bave ili zanimaju za historijsko nasljee Bosne i Hercegovine
Izvod iz Statuta UG BOSONA moete pogledati ovdje: UG

BOSONA STATUT

Zato Bosona?
(Bosona) .Illyrian Bosna, Bosna river, running water Obino se uzima da je srednji vijek vrijeme od nekih hiljadu godina od 5. do 15. stoljea ili tanije od 476. do 1492. godine. Negdje na toj vremenskoj skali nastala je negdje oko dananjeg Visokog drava imena Bosna (ni dan danas ne znamo ba tano porijeklo tog naziva). Namjerno kaemo negdje na toj vremenskoj skali jer zapravo ne zna se tano ni kada je Bosna nastala. Svakako je to bilo prije 10. stoljea kada se bosansko ime prvi put spominje u pisanoj formi, zahvaljujui opet jednom vizantijskom caru koji se zvao Konstantin i koji je na sreu volio da pie (ili je barem volio drugima narediti da piu za njega). Tako je Konstantin zapisao kako negdje tamo poprilino daleko od Carigrada postoji i zemljica Bosona sa dva poznata grada koje naziva Katera i Desnik. Dakle, bili smo oito mala zemlja jer nam Konstantin sigurno nije tepao od milja, ali vano je da smo ve tada bili tu, prisutni na evropskoj politikoj sceni, bez obzira koliko mali bili. To isto tako ne znai da smo tek doli u Evropu, naime, Slaveni na teritorij koji danas zovemo Balkanom doli su ve mnogo prije. Vratimo se na kratko u godinu 626. Da ste tada ivjeli u Carigradu ta bi vam godina bila izuzetno teka bez obzira to bi ste bili stanovnik najvee evropske metropole toga doba. Postojala je velika mogunost da lako izgubite glavu jer je grad bio pod opsadom i to sa svih strana, uz veliku prijetnju dvostrukog napada, Persijanaca koje predvodi ahrbaraz sa azijske i udruene vojske avarskog hagana sa evropske strane. Za nau priu naroito nam je zanimljiva ova druga, avarska vojska jer se ona najveim dijelom sastojala od Slavena, a tek onda od Avara, Bugara i Gepida. itava pria zavrava sretno po Carigrad jer su nakon velike pomorske bitke 10. augusta 626. godine slavenske lae bile poraene od strane vizantijske flote, nakon ega su se povukli i Persijanci. Ono to je naroito inspirativno u ovoj opsadi jeste injenica da su Slaveni za napad na Carigrad koristili i tzv. monoksile, amce napravljene od jednog stabla drveta, to nam govori prije svega koliko su bili hrabri (ili dovoljno ludi). Ova nadasve dinamina epizoda nae historije govori nam kako su ve u 7. stoljeu, slavenska plemena, a meu njima i ono koje e kasnije stvoriti svoju zemljicu Bosonu, iako pod avarskom dominacijom bili jedan od bitnih politikih faktora na podruju Balkana. Poevi od 6. stoljea pa

do tog pomenutog 10. stoljea kada se Bosna po prvi put spominje u pisanim izvorima, Slaveni prelaze Savu, dolaze, ostaju, rjeavaju se Avara (tome treba itekako zahvaliti i gospodinu Karlu Velikom koji je uradio najvei dio posla) te se konano politiki organiziraju u svoje prve drave. Tako se i Bosona mogla kao ve formirana drava spomenuti u spisu jednog vizantijskog cara.

Prvi izvor u kojem se pismeno spominje Bosna i Bosanska drava je dijelo bizantskog cara Konstantina VII Porfirogeneta (AD. 905 - 959) Originalno po nazivom Pros ton idion yion Romanon... djelo je posvetio svom sinu da bi mu pomogao pri vladanju dravom i predstavlja svojevrstan testament i popis teritorija koje ostavlja sinu Romanu. Ovaj dokument se javno pojavljuje pod nazivom:
De Administrando Imperio (O upravljanju carstvom, Spis o narodima... )

Izmeu ostalog, navodei sve teritorije i drave koje ostavlja sinu navodi se i : [horion Bosona] - (mala teritorija Bosna,dio zemlje Bosne ili kako neki zajedljivo prevode, zemljica Bosna) AD .948 ...k ...
...a u Bosni se nalaze dva grada Katera i Desnik

Nadalje, u Bosni mu ostavlja i dva grada, Katera i Desnik. Katera je otkrivena juno od Sarajeva ali je lokacija Desnika ,jo uvijek nepoznata... za sada... Pros ton idion yion Romanon... De Administrando Imperio AD .948

...k ...

U izradi! BATINA - Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijea TK Bonjaki institut Dravni arhiv u Dubrovniku Historijski muzej Bosne i Hercegovine Institut za istoriju Sarajevo Kantonalni zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Sarajevo Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika Muzej grada Zenice ROTOR Tragovima Bosanskog Kraljevstva STANAK Zaviajni muzej Visoko Zaviajni muzej Travnik Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku