SEMINARSKI RAD IZ MEUNARODNE EKONOMIJE ZADUENOST ZEMALJA U RAZVOJU SA POSEBNIM OSVRTOM NA BIH

UVOD
U ovom radu se analizira problem zaduenosti zemalja u razvoju, modaliteti rjeavanja dunike krize i, posebno, uloga meunarodnih finansijskih institucija u tom pravcu. Zemlje u razvoju gotovo cjelokupan priliv finansijskih sredstava troe na servisiranje obaveza po spoljnom dugu, to neutralie efekat meunarodnog finansiranja i onemogudava ekonomski rast i razvoj. U tom smislu najznaajniju ulogu trebaju odigrati meunarodne finansijske institucije: MMF koji ima centralnu ulogu u dunikoj krizi i Svjetska banka sa svojim lanicama. Kriza zaduenosti ved odavno nije samo regionalnog karaktera. Finansijske krize imaju globalno prenosive posljedice koje se manifestuju u berzanskim krahovima i recesionoj panici, tako da se problem zaduenosti smatra najvedom opasnodu po cjelokupni meunarodni ekonomski i finansijski sistem. U ovom radu objasnidemo neke osnovne pojmove koje imaju veze sa zaduenodu, sa posebnim osvrtom na BiH: -ta je to zaduenost i zbog ega se zemlje zaduuju, -uloga MMF-a i svjetske banke u zaduivanju zemalja -objanjavanje pojma vanjski dug i uporeivanje vanjskih dugova razliitih zemalja -objanjavanje pojma unutranji dug i uporeivanje unutranjih dugova razliitih zemalja -zemlje u razvoju -pokazatelji zaduenosti -servisiranje duga -HIPC inicijativa -reprogramiranje i ta ono pretstavlja -upravljanje spoljnim dugom.

Zaduenost
Dravni dug neke zemlje,je dug za koji je drava u irem smislu odgovorna, oznaava dravni vanjski dug i dravni unutarnji dug. Radi razumijevanja pojma duga, odnosno dravnog duga, u nastavku se daju njegove definicije. Dug oznaava obveze koje su stvorile institucionalne jedinice. To je pandan konceptu kredita. Kada se eli ukazati na zaduenost neke zemlje, onda se najveda panja pridaje dvama pokazateljima: 1. odnosu (%) duga prema bruto domadem proizvodu (BDP-u) 2. odnosu duga i izvoza Odnos (%) duga prema bruto domadem proizvodu (BDP-u). Prema prijanjim miljenjima odnos duga prema BDP-u ne bi trebao prelaziti 30%. Odnos duga i izvoza smatra se osobito vanim pokazateljem jer s jedne strane na stanovit nain ukazuje na ukljuenost domade privrede na meunarodnu, a s druge strane na izravni nain i mogudnost podmirenja inozemnog duga. Ukupna zaduenost u BiH, iznosi 14,5 milijardi maraka, a prosjena zaduenost po stanovniku iznosi oko 1.700 maraka, podaci su Centralne banke BiH. Zemlje se najede zaduuju zbog ulaganja u infrastrukturu kao to su putevi, eljeznice, aerodrome tj. Radi stvaranja povoljnog okruenja za rast i razvoj svoje privrede, te se jo zaduuju zbog popunjavanja budetskog deficita.

MMF i svjetska banka i njihova uloga u zaduivanju zemalja

Meunarodni Monetarni Fond (MMF) je meunarodna organizacija zaduena za nadzor globalnog finansijskog sistema, nadziranjem kamatnih stopa i bilansi pladanja, kao i za pruanje tehnike i finansijske pomodi. Tri su glavna podruja aktivnosti: promatranje, finansijska i tehnika pomod. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novanoj razmjeni zemalja lanica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom teaju, te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Financijska pomod ukljuuje kredite i zajmove lanicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. (Podatak od 31.januara 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). to se tie tehnike pomodi, MMF prua strunu pomod svojim lanicama pri kreiranju i provedbi finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statistike podatke. MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i finansijskim problemima odranoj u Bretton Woodsu 1994. godine. Osnovu za njegovo funkcioniranje inili su planovi sainjeni u Velikoj Britaniji iSAD-u. Razvoj Fonda moemo pratiti kroz dva perioda: MMF danas, kao i u prolosti MMF i dalje predstavlja meudravnu i monetarnu financijsku instituciju ali danas s gotovo univerzalnim lanstvom. Njegova se aktivnosti i politika provodi temeljem Sporazuma a izvrava se putem organiziranog vodstva u formi Odbora guvernera, zatim izvrnog odbora i Upravljakog direktora s timom od oko 2000 zaposlenika. Svjetska banka Svjetska banka predstavlja skupinu pet meunarodnih organizacija u ijoj odgovornosti je pruanje financijske pomodi zemljama u svrhu ekonomskog razvoja i smanjenja siromatva, te ohrabrenja meunarodnih investicija. Grupa i njoj pridrueni entiteti imaju sjedite u Washingtonu. Zajedno s Meunarodnim Monetarnim Fondom, organizacije Svjetske banke se nekad nazivaju institucijama Bretton Woodsa, prema Bretton Woodsu gdje je Monetarna i financijska konferencija Ujedinjenih naroda dovela do njihovog stvaranja. Djelovanje Banke je predmet dugotrajne i otre kritike od strane raznih nevladinih organizacija i akademika, a u nekim sluajevima i internih studija Banke. Optuuju je da predstavlja orueSAD i drugih zapadnih drava kojima one namedu ekonomske politike u zapadnom interesu. Kritiari tvrde da politika reforme u smjeru slobodnog trita - za koju se Banka zalae - u praksi esto dovodi do tetnih posljedica ako se provodi loe.

VANJSKI (SPOLJNI) DUG

Spoljni dug, (takoe, Eksterni dug), nastaje kada se javi deficit platnog bilansa kao rezultat platnobilansne i deviznobilansne neravnotee u poslovanju sa inostranstvom, to se finansijski pokriva kreditnim zaduenjima u inostranstvu u visini platnog deficita. Tako nastaje eksterna zaduenost tj. dug date zemlje prema inostranstvu. Spoljni dug BiH iznosi 4,2 milijarde KM, od ega na FBiH otpada 2,7 milijardi, na RS 1,45 milijardi, na Brko distrikt oko osam miliona KM, dok dravne institucije duguju blizu 10 miliona KM. Prema slubenim podacima Ministarstva, ukupan bruto drutveni proizvod BiH u 2007. godini bio je 21,67 milijardi KM, a stanje spoljne zaduenosti iznosilo je 3,96 milijardi KM, tako da se moe redi da se BiH jo uvijek nalazi u "dozvoljenim" okvirima po pitanju javne zaduenosti BDP-a. Pokazati de mo koliki je vanjski dug zemalja u regijonu i koja zemlja u Europi ima najvedi vanjski dug. Npr: Spoljni dug Hrvatske sledede godine de dostidi 45,5 milijardi eura, a svaki stanovnik Hrvatske bide zaduen prema inostranstvu sa po deset hiljada eura. Prema prognozama, Hrvatska de ovu godinu zavriti sa dugom od 42,2 milijarde evra. Dug de u 2010. dostidi ukupnu vrednost robe i usluga koji se tokom godine proizvedu u hrvatskoj privredi, to bi moglo dodatno da otea ivot dravi, graanima i poslodavcima. Spoljni dug Srbije 22,8 milijardi eura. Spoljni dug Srbije iznosio je poslednjeg dana 2009. godine 22,8 milijardi evra.Prema podacima Ministarstva finansija, javni dug Srbije na kraju januara ove godine bio je 10,07 milijardi eura, to je 30,5 odsto bruto domadeg proizvoda. Na kraju 2009. godine javni dug bio je 9,85 milijardi eura, to znai da je tokom januara povedan za oko 216 miliona eura. Grka je sa vie od 300 milijardi eura zemlja sa najvedim spoljnim dugom u Evropi. Budetski deficit ini 12,7 odsto bruto drutvenog poizvoda, dok je u EU tri odsto.

UNUTRANJI (JAVNI) DUG

Osnovni pojmovi sukladno Zakonu Sukladno Zakonu o zaduivanju dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (Slubeni oglas br. 52/05) unutarnji dug je podijeljen na dva dijela i to : - Izravni (direktni) unutarnji dravni dug - Neizravni (indirektni) unutarnji dravni dug Direktni unutarnji dravni dug je unutarnji dravni dug nastao izravno u ime Bosne i Hercegovine. Zaduivanje temeljem izravnog unutarnjeg dravnog duga mogude je za: a) financiranje dravnog proraunskog deficita proizalog iz gotovinskog tijeka; b) financiranje dravnog proraunskog deficita u sluajevima kada Ministarstvo procijeni da odobreni rashodi prelaze ili de prijedi iznos dravnih prihoda; c) refinanciranje neizmirenog izravnog unutarnjeg i vanjskog dravnog duga; d) pladanje dravnih jamstava, u cijelosti ili djelimice, u sluaju da zajmoprimac ne ispuni svoje financijske obveze; e) pladanje trokova servisiranja dravnog duga, ukljuujudi i povezane trokove kao to su: emisija vrijednosnih papira, odravanje rauna, amortizacija, fiskalni agencijski trokovi; f) financiranje kapitalnih investicija; i/ili g) financiranje fonda proraunskih priduva i priuva drave. Unutranji dug FBiH iznosi 1,8 milijardi KM. Unutranji dug RS iznosi 1,4 milijarde KM.

POKAZATELJI ZADUENOSTI

Pokazatelji zaduenosti pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzede financira svoju imovinu. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzede, odnosno odreuju stupanj koritenja posuenih financijskih sredstava. Najede koriteni pokazatelji zaduenosti su:

koeficijent zaduenosti koeficijent vlastitog financiranja odnos duga i glavnice pokride trokova kamata faktor zaduenosti stupanj pokrida I. stupanj pokrida II.

Koeficijent zaduenosti Koeficijent zaduenosti = ukupne obveze / ukupna imovina Koeficijent zaduenosti pokazuje do koje mjere tvrtka koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vedi odnos duga i imovine, vedi je financijski rizik, a to je manji, nii je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti trebala biti 0,5 ili manja. Financijski rizik predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nede pokriti kamate na dugove poduzeda) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzeda (rizik da poduzede nede biti u mogudnosti vratiti dug). Stupanj rizika se povedava usporedo sa stupnjem zaduenosti poduzeda.

SEKTOR ZA SERVISIRANJE DUGA

Sektor za servisiranje duga, kreditiranje i razvoj Sektor za servisiranje duga, kreditiranje i razvoj obavlja poslove zaduivanja u dozvoljenim okvirima kod meunarodnih finansijskih institucija, pripreme i ocjene mogudnosti finansiranja investicionih projekata, kreditnih zaduenja i donacija za realizaciju projekata, pripreme ugovora i sporazuma o kreditnim zaduenjima, garancijama i donacijama, servisiranje dugova, finansijske realizacije projakata, uspostavlja, razvija i odrava sveobuhvatnu bazu podataka o kreditima, garancijama i donacijama, prati realizaciju kreditnih linija datih iz budeta Kantona i planira povrat istih, uestvuje u izradi budeta u okviru svoje nadlenosti, u saradnji sa resornim ministarstvima obavlja poslove na realizaciji kreditnih linija za zapoljavanje demobilisanih boraca, plasman sredstava od privatizacije, stambenih kreditinih linija, aurira otplatne planove prema izmjenama kursa valute, izrauje mjesene, polugodinje i godinje planove obaveza po kreditima i izvjetaje o realizaciji planova, izrauje mjesene, polugodinje i godinje izvjetaje potraivanja po kreditima, vodi evidencije svih kreditnih linija, utvruje relevantnost projekata koje predloe resorna ministarstva i njihovu usklaenost sa strategijama, poslove obezbjeenja finansiranja projekata, poslove na planiranju i koordinaciji finansiranja razvoja Kantona, sve poslove koordinacije pomodi Kantonu, vodi zvanine registre i uva orginalnu dokumentaciju o projektima, zaduivanju i odobrenim kreditima, evidentira neangaovana sredstva i nadzire investiranje sa finansijskog aspekta u resornim ministarstvima i nain odobravanja kredita, sarauje aktivno sa bankama, uestvuje u izboru banaka, sarauje sa Jedinicom za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj FBiH, obavlja i druge poslove u skladu sa planovima i programima rada.

HIPC inicijativa

Skupi oprost dugova HIPC (Heavily Indebted Poor Countries) inicijativA iji je cilj smanjenje tereta spoljnog duga za etrdesetak najzaduenijih zemalja HIPC inicijative, putem koje se MMF i Svjetska banka zalau da se siromanim zemljama oproste dugovi za koje je ionako svima jasno da ih ne mogu vratiti. Osim velikih dugova i siromatva stanovnitva, da bi se dobio status "visoko zaduene siromane zemlje" (HIPC) kojoj de se otpisati dugovi, uvjet je da se zemlja strogo pridrava programa MMF-a i Svjetske banke. Taj program nareuje siromanim zemljama da sreu javnu potronju (to ukljuuje kolstvo i zdravstvo) i da liberaliziraju trgovinu, to siromane farmere ini nesposobnima da se natjeu s uvozom iz bogatih zemalja. Naravno, nareeno im je da privatiziraju i sektore opskrbe elektrinom strujom i - vodom (to je, osim loijih usluga, dovelo do viih cijena koje siromani ne mogu pladati). Dosad je 18 zemalja zadovoljilo sve uvjete za otpis dugova: Benin, Bolivija, Burkina Faso, Etiopija, Gana, Gvajana, Honduras, Madagaskar, Mali, Mauretanija, Mozambik, Nikaragva, Niger, Ruanda, Senegal, Tanzanija, Uganda i Zambija. U prvu fazu HIPC inicijative uli su Burundi, Kamerun, ad, Demokratska Republika Kongo, Republika Kongo, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisao, Malavi i Sijera Leone. U ovo drutvo trude se udi Centralnoafrika Republika, Obala Bjelokosti, Haiti, Lao, Nepal i Togo. Zemlje kao Eritreja, Liberija, Somalija i Sudan smatraju se dovoljno zaduenima, ali jo nede udi u HIPC inicijativu jer nemaju programe MMF-a i Svjetske banke. Drave kao Kenija, Ekvador ili Jamajka nisu dobile ocjenu dovoljno siromanih ili dovoljno zaduenih da bi im bogati otpisali dugove nakon to svoje resurse prepuste stranim ulagaima.

REPROGRAMIRANJE
Reprogramiranje (engl. rescheduling, njem. Reprogrammierung) je postupak produljivanja roka otplate kredita. Obvezno se o tome mora postidi dogovor s vjerovnikom. Poslu reprogramiranja u pravilu se pristupa onda kad je dunik nesposoban da vrati kredit ili bi mu vradanje kredita znatno otealo poloaj. Meutim, moe se reprogram provesti i iz nekih drugih poslovnih interesa bilo davaoca bilo primaoca kredita.

UPRAVLJANJE DUGOM

Resor za upravljanje dugom Resor za upravljanje dugom obavlja poslove:

uestvuje u izradi zakonskih i podzakonskih propisa koji reguliu oblast unutranjeg i spoljnog zaduivanja, garancija i hartija od vrijednosti; uestvuje u pripremi projekata i pregovorima, priprema odluke o zaduivanju, prati realizaciju meunarodne pomodi; sarauje sa jedinicama za implementaciju projekata, korisnicima kredita, nadlenim ministarstvima, domadim i meunarodnim institucijama; prikuplja i sistematizuje kumulativne podatke o ugovorenim i realizovanim meunarodnim kreditima i donacijama;o bavlja poslove koji se odnose na pradenje spoljnog i unutranjeg duga; uestvuje u izradi strategije za upravljanje unutranjim dugom; uestvuje u pripremi i izradi budeta i trogodinjeg dokumenta okvirnog budeta; obavlja poslove koji se odnose na izdavanje garancija i emisiju hartija od vrijednosti Republike Srpske; provodi proceduru emisije i prometa hartija od vrijednosti, vodi evidenciju o zaduenju, dugu, garancijama i hartijama od vrijednosti, te priprema izvjetaje i zvanine informacije vezano oblast zaduivanja, garancija i hartija od vrijednosti Republike Srpsk; upravlja portfeljom duga, s obzirom na izvore, ronost, valutnu i kamatnu strukturu.

ZAKLJUAK

U ovom radu imali smo priliku uvidjeti koji svi faktori utiu na zaduenost zemalja, koja je uloga MMF-a i svjetske banke, zbog ega se zemlje zaduuju i kako planiraju i vre otplatu duga. Planirano i kontrolisano zaduivanje moe imati pozitivan uinak na privredu zemlje, tj zaduivanjem esto rastu investicije, i dobiva se potrebni kapital za povedanje proizvodnje i zaposlenosti.Meutim nekontrolisano zaduivanje vodi preopteredenju budeta i nemogudnodu vradanja duga to na kraju moe izazvati nepopularne rezove i utede u budetu. Bosna i Hercegovina sa 4,2 milijarde vanjskoga duga, nije previe zaduena zemlja , tako da se moe redi da se BiH jo uvijek nalazi u "dozvoljenim" okvirima po pitanju javne zaduenosti BDP-a.