Euklid

Euklid (gr., 330. pr. Kr. - 275. pr. Kr.), grki matematiar Euklid je poznati grki matematiar iz Atene. ivio je i radio u Aleksandriji gdje je stvorio matematiku kolu. Napisao je brojna djela, od kojih neka nisu sauvana i poznata su samo po naslovu. Sauvana djela su: "Elementi", "Data", "Optika", i dr. U odnosu na druge znanstvene oblasti, geometrija je dostigla zavidan nivo oko 300. pr. Kr. pojavom djela "Elementi". Tada u matematici geometrija dominira, pa su i brojevi interpretirani geometrijski. Euklid je pokuao da izlaganje bude strogo deduktivno i upravo zbog te dosljednosti "Elementi" su stoljeima smatrani najsavrenijim matematikim djelom. Mnoge generacije matematiara i drugih naunika su uili iz ove knjige kako se logiki zakljuuje i novo povezuje s ranije utvrenim injenicama. Kasnije su "Elementi" analizirani i dopunjavani. Posebnu panju su privlaili aksiomi i postulati. U ovoj knjizi su sadrana sva saznanja i otkria do kojih su dosli Euklid i njegovi prethodnici i suvremenici u geometriji, teoriji brojeva i algebri. Takoer, dokazana su i 464 teorema na nain koji je i danas besprijekoran.

Euklidovi Elementi
Postulati
1. Dvije toke odreuju segment pravca (duinu) 2. Duinu je mogue produiti u beskonanost (na oba njena kraja, ime se dobiva pravac) 3. Zadani segment pravca definira krunicu (jedan kraj segmenta je sredite, a duljina segmenta je polumjer) 4. Svi pravi kutevi su jednaki (kongruentni). 5. Ako pravac sijee dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produe) sijeku. Neeuklidske geometrije se zasnivaju na pobijanju petog postulata (Lobaevski).

Anegdote [uredi]
Najpoznatija anegdota o Euklidu (autor je Proklo), kae kako je Euklid iao faraonu Ptolemeju pokazati svoju knjigu Elementi. Faraon ga je upitao: "Postoji li laki nain do matematike od prouavanja Elemenata?" Ovaj je odgovorio: "Da, postoji." Faraon ga upita: "Postoji li 'kraljevski' nain do matematike?" Euklid mu odgovori: "Ne, ne postoji. Onaj tko eli shvatiti matematiku mora raditi. Isto vrijedi i za kraljeve."

Euklidova geometrija je geometrija izgraena na aksiomama apsolutne geometrije i Euklidovom aksiomu (postulatu) o paralelnim pravama: kroz taku A koja ne lei na pravoj a, u ravni koja je odreena takom A i pravom a, moe se povudi samo jedna prava koja ne see pravu a. Euklidovu geometriju esto nazivaju elementarna geometrija. Geometriju koja se izuava u srednjoj koli takoe nazivaju Euklidova geometrija i to je u vezi s injenicom da je njenu prvu sistematsku izgradnju izloio starogrki geometar Euklid u 3. veku pre n.e. u svojoj knjizi Elementi (v. Euklidovi Elementi). Prva geometrija razliita od Euklidove geometrije bila je geometrija Lobaevskog, koju je izgradio veliki ruski matematiar Lobaevski. 1.

Odredi vrijednost ugla '. (Rjeenje: '=165) 2. Pravougaonik EFHG je upisan u krug. Linija AE je duine 5 *cm+, a linija EG 7 *cm+. Kolika je duina linije EH ? (Rjeenje: 12cm)

3. Na slici su prikazane cijevi kojima se puni bazen za plivanje. Na slici A su dvije cijevi sa poluprenicima 16 cm. Na slici B je cijev poluprenika 30 cm. Ako je pritisak u cijevima isti u oba sluaja (sluaj A i sluaj B) kojim sistemom de se bazen bre napuniti ? (Rjeenje: sistemom B).

4. Figuru u obliku bokala, prikazanu na slici, precrtaj na list papira i razrei je dvjema pravim linijama na takva tri dijela od kojih se moe sloiti kvadrat.