Kompetencijski centri kao poslovni modeli za razvoj inovativnih javno-privatnih partnerstava u podruju programskog inenjerstva u Hrvatskoj

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Sadraj
Prirunik II .................................................................................................... 4 Osnovni podaci o projektu....................................................................... 4 Europski sveuilini partneri................................................................... 5 Sveuilita u Hrvatskoj ............................................................................. 5 Strune udruge i tijela dravne uprave.................................................. 5 Partneri iz industrije.................................................................................. 6 Potencijalni partneri .................................................................................. 6 Kompetencijski centri ................................................................................. 7 Osnivanje kompetencijskih centara ......................................................... 9 Modeli kompetencijskih centara............................................................. 12 Dravni kompetencijski centar.............................................................. 12 Javno-privatno partnerstvo.................................................................... 14 Prednosti javno-privatnog partnerstva ................................................ 17 Utjecaj kompetencijskih centara ............................................................. 20 Zakljuak ..................................................................................................... 21

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Prirunik II
Kompetencijski centri kao poslovni modeli za razvoj inovativnih javno-privatnih partnerstava u podruju programskog inenjerstva u Hrvatskoj

EU Tempus projekt: Kolaborativna internacionalizacija programskog inenjerstva u Hrvatskoj

Osnovni podaci o projektu

Cilj projekta Kolaborativna internacionalizacija programskog inenjerstva u Hrvatskoj je osnivanje mree kompetencijskih centara kao "kristalizacijskih toaka" za razne djelatnosti iz podruja programskog inenjerstva u sklopu sveuilita u Hrvatskoj.

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Europski sveuilini partneri

Paderborn University, Paderborn, Njemaka Nositelj projekta Mlardalen University, Vsters, vedska

Sveuilita u Hrvatskoj
Sveuilite u Zagrebu Koordinator projekta u RH

Sveuilite u Osijeku

Sveuilite u Splitu

Strune udruge i tijela dravne uprave

Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Partneri iz industrije
Ericsson Nikola Tesla d.d.

Konar d.d.

RING datacom d.o.o.

SIEMENS d.d.

Potencijalni partneri
Potencijalni partneri projekta su sva velika, srednja i mala poduzea, strukovne udruge i hrvatski socijalni partneri zainteresirani za suradnju.

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Kompetencijski centri
Osnivanje kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na sveuilitima u Osijeku, Splitu i Zagrebu predstavlja sredinji zadatak Tempus projekta broj UM-JEP-41023-2006 Kolaborativna internacionalizacija programskog inenjerstva u Hrvatskoj (akronim KISEK). Izvjee o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2006.-2007. stavlja Republiku Hrvatsku na 51. mjesto od 121 razmatrane zemlje svijeta. Izazovi pred Republikom Hrvatskom (globalizacija, tranzicija, globalni trendovi u 21. stoljeu, pristupanje EU) nameu strateki cilj njena ulaska unutar kluba 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta unutar sljedeih tri do pet godina. To je mogue samo znaajnim poboljanjem niza faktora koji odreuju globalnu i poslovnu konkurentnost zemlje. Informacijska i komunikacijska tehnologija, kao marginalna tehnologija, ima znaajnu katalizatorsku ulogu u poticanju razvojnih procesa i inovativnosti, a time i konkurentnosti, u gotovo svim granama ljudske djelatnosti. Stoga je, u cilju poveanja ukupne konkurentnosti gospodarstva, nuno uloiti znaajan napor u: uvoenje i irenje primjene ICT u svim, a naroito stratekim, razvojnim sektorima hrvatskog gospodarstva i javne uprave i poticanje i izgradnju kapaciteta hrvatskog ICT sektora.

Iznimno je bitno razviti domai IT sektor, a ne pribjei iskljuivo uvoenju i prilagodbi uvezenih proizvoda i sustava iz nekoliko razloga: Hrvatska ima dovoljno potencijala za stvaranje jake i izvozno orijentirane IT industrije, naroito zbog kvalitete obrazovanja IT kadra (mada nedovoljne brojnosti) i potrebnih relativno skromnih poetnih ulaganja.

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Potencijalne visoke profitabilnosti poduzea iz IT sektora, naroito onih orijentiranih na razvoj inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga. Osiguranje kompetitivne prednosti domae (razliitih sektora) kroz uvoenje lokalno inovativnih IT proizvoda u njihove aktivnosti. industrije razvijenih

Kao reakciju na relativno lou ocjenu stanja ICT konkurentnosti Hrvatske iznesene u Global Information Technology Report 2006.2007. Svjetskog ekonomskog foruma, Nacionalno vijee za konkurentnost izdalo je dokument Preporuke za poveanje informacijsko komunikacijske i tehnologijske konkurentnosti Hrvatske. NVK navodi est preporuka u cilju transformacije Hrvatske u drutvo temeljeno na znanju i inovativnosti. U preporuci 1, osim potrebe obrazovanja veeg broja ICT kadra, takoer su naglaene potrebe: poveanja ulaganja u istraivanje i razvoj vezanih uz ICT, povezivanja znanstveno-obrazovnih institucija i poduzea prema modelu javno-privatnog partnerstva, transfer znanja i mobilnost strunjaka, osnaivanja znanstvenih istraivanja i razvoj, kapaciteta ukljuenih u ICT

poticanje suradnje znanstvenog sektora i industrije naroito putem razvoja centara inovativnosti.

Unato znaajnom poveanju financijskih sredstava Hrvatska i dalje znaajno zaostaje u ulaganju u znanost per capita, prvenstveno zbog vrlo slabe povezanosti i ulaganja industrije u znanstveni sektor. Stoga je potrebno uvesti nove naine i modele suradnje znanosti i industrije, a kompetencijski centri za programsko inenjerstvo mogu biti jedan od uspjenih modela suradnje u podruju IT.

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Osnivanje kompetencijskih centara

Osnovni razlozi osnivanja kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na sveuilitima u Republici Hrvatskoj su: Pritisak konkurencije kao rezultat liberalizacije i globalizacije hrvatskog i svjetskog gospodarstva Koritenje endogenih (domaih) potencijala putem nacionalne i internacionalne suradnje i razvoj regionalnog profila i identiteta Transfer know-how i znanja od sveuilinih i istraivakih institucija k malim i srednjim poduzeima i obrnuto Etabliranje regionalnih mrea (kanala za know-how transfer) za regionalni socio-ekonomski razvoj i nastup pod zajednikim imenom Poboljanje ivotnog standarda, novo zapoljavanje, razvoj partnerstva i tzv. socijalnog kapitala Razvoj i poboljanje hrvatskog tehnolokog i inovacijskog sustava Razvoj upravljakog kadra i proizvodnje znanja i upravljanja znanjem u podruju programskog inenjerstva u Republici Hrvatskoj

Okvirna definicija, karakter i sadraj rada kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na sveuilitima u Osijeku, Splitu i Zagrebu: Kompetencijski centri za programsko inenjerstvo su osnovne stanice (kristalizacijske toke) za razvoj gospodarskih klastera malih i srednjih poduzea u Republici Hrvatskoj u odabranim stratekim podrujima nacionalnog razvoja.

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Katalizatori nastanka kooperacija izmeu domaih i inozemnih aktera regionalnog i nacionalnog razvoja Republike Hrvatske. Kompetencijski centri za programsko inenjerstvo kroz dijalog definiraju regionalni profil i regionalni identitet. Oni su tzv. uee organizacije koje podupiru ostvarenje koncepta cjeloivotnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj na 5 razina: regija, mrea, poduzee, grupa/tim i pojedinac. Kompetencijski centri nastaju u konkurentno sposobnim gospodarskim i znanstveno-obrazovnim podrujima Republike Hrvatske, a pokrivaju njihov razvoj, istraivanje, proizvodnju, plasman, marketing, odnose s javnou i sl.

Postupak osnivanja kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo je dosta kompleksan, a esto ga prate slijedee poduzetnike i osnivake dileme: Kako napraviti objektivnu i interdisciplinarnu tzv. S.W.O.T. (snage-slabosti-anse-opasnosti) analizu endogenih regionalnih potencijala? Kako organizirati inicijalnu raspravu kroz izravni dijalog svih aktera regionalnog razvoja o potrebi osnivanja i etabliranja kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo u Republici Hrvatskoj? Tko treba biti formalni nosilac, tj. osniva kompetencijskog centra? Kako definirati irinu i dubinu djelatnosti centra? Kako izabrati najpovoljniju organizacijsku formu i definirati optimalan poslovni model i poslovnu i razvojnu strategiju? Kako osigurati financiranja? Kako izabrati strukture? samoodrivost kompetentne centra i izvore i njegova

upravljake

poslovodne

10

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Osim poetnih poduzetnikih i osnivakih dilema javljaju se i razliiti regionalni i nacionalni problemi u radu i razvoju kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo kao to su: Loi opi uvjeti privreivanja. Deficit socijalnog kapitala (nedostatak povjerenja i labilne komunikacijske strukture). Problemi financiranja. Slabo mreno upravljanje zbog heterogenosti interesa mrenih aktera. Konzervativan regionalni milje i otpor prema promjenama. Strah i averzija prema kooperacijama. Nedovoljna kvalificiranost i kompetentnost mrenih aktera. Strah of gubitka know-how i odljeva znanja.

11

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Modeli kompetencijskih centara

Dva su osnovna modela kompetencijskih centara iz podruja programskog inenjerstva prisutna u svijetu: Model centra osnovanog i financiranog od strane dravnog tijela (vlade, ministarstva, agencije ...). Model centra temeljenog na javno-privatnom partnerstvu.

Dravni kompetencijski centar

Cilj dravnog kompetencijskog centra u pravilu je misionarsko djelovanje na sektor kao cjelinu, s namjerom pruanja podrke malim i srednjim poduzeima u prihvaanju viih razina razvoja programske podrke kroz usvajanje i primjenu procesa, meunarodnih standarda, transfer znanja i tehnologije, poticanje izvoza gotovih proizvoda i pruanje usluga outsourcinga. Centar temeljen na javno-privatnom partnerstvu u pravilu ima ue, specijalizirano podruje interesa, fokusirano na potrebe jednog ili vie partnera u konkretnom projektu. Ovakav tip centra karakteristian je za drave s viim stupnjem razvoja ICT sektora, gdje primarni zadatak vie nije samo irenje bazinih znanja na razini itavog sektora, ve identifikacija i iskoritavanje usko specijaliziranih nia, istraivanje i razvoj novih tehnologija te uvoenje inovacija kako unutar ICT sektora, tako i njihova primjena unutar ostalih gospodarskih sektora. Polazei od preliminarnih rezultata analize razloga osnivanja, dileme funkcioniranja i samoodrivosti, kao prikladan poslovni model i kooperacijska forma kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na hrvatskim sveuilitima namee se koncept tzv. javnoprivatnog partnerstva, poznat u SAD kao "Public Private Partnership PPP", u Engleskoj kao "Private Financed Initiatives - PFI", a u SR Njemakoj kao ffentlich-privaten Partnerschaften PP. U svijetu i razvijenim zemljama EU ovaj oblik partnerstva rasprostranjen je, osim na sveuilitima, i u raznim podrujima drutvenih i

12

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

gospodarskih djelatnosti (npr. u izgradnji raznih infrastrukturnih objekata kao to su autoputovi, mostovi itd. ili objekata od opedrutvenog interesa kao to su bolnice, kazneno-popravni domovi, zatvori itd). Zbog razliitosti poslovnih modela, organizacijskih formi i podruja primjene, ne postoji opeprihvaena definicija javnoprivatnog partnerstva. Kompetencijski centri za programsko inenjerstvo na hrvatskim sveuilitima predstavljaju specifini inovativni i institucionalizirani oblik suradnje izmeu hrvatskih sveuilita i projektnih partnera (poduzea, ustanova i udruga), u okviru kojih se ele ostvariti slijedei zajedniki ciljevi: Unapreenje suradnje izmeu dravnih institucija, sveuilita i gospodarstva stvaranjem mree kompetencijskih centara (javno-privatno partnerstvo) Potpora internacionalizaciji hrvatskih sveuilita "bottom-up" putem internacionalizacije i europeizacije tehnikih fakulteta, u ovom sluaju u podruju programskog inenjerstva i ICT. Usavravanje nastavnog i administrativnog kadra kod europskih projektnih partnera; transfer "know-how", uenje "na terenu". Strateko pozicioniranje i etabliranje, na regionalnom i EUtritu, obrazovnog i strunog branda "Made in Croatia" u podruju programskog inenjerstva i ICT. Potpora osiguranju kvalitete visokokolskog (dodiplomski, diplomski, doktorski studiji, internacionalizacija nastave) i profesionalnog ("life-long-learning") obrazovanja u podruju programskog inenjerstva i ICT sukladno europskim standardima. Izgradnja stratekog partnerstva s domaim i inozemnim partnerima za sudjelovanje u nacionalnim i europskim projektima.

13

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Javno-privatno partnerstvo
Razvoj i primjena modela javno-privatnog partnerstva u ostvarenju navedenih ciljeva za visoko kolstvo u Republici Hrvatskoj i za projektne partnere predstavlja: politiku ekonomsku i socijalnu inovaciju.

Model inovativnog i razvojnog javno-privatnog partnerstva u politikom smislu predstavlja modernizaciju hrvatskog javnog obrazovnog sektora, postupno povlaenje drave iz obrazovnog sektora i ustupanje mjesta jednoj vrsti kontrolirane privatizacije dravnih sveuilita, te racionalniju koncentraciju drave na njene klasine funkcije (npr. sigurnost, zakonodavstvo i sl.). U ekonomskom smislu se kroz model JPP ostvaruje koncept tzv. neoliberalne ekonomske i razvojne politike, na osnovu kojeg se otvaraju nova trita za zajednike javno-privatne investicije uz oekivanu veu rentabilnost i uinkovitost ulaganja. Na socijalnoj razini se kroz model JPP postie tzv. dodatna vrijednost u hrvatskom drutvu, kroz poveanu drutvenu koheziju, komplementarnost drutvenih i gospodarskih interesa i time ostvarenje sinergijskih uinaka. U ovom zajednikom poduzetnikom i razvojnom poduhvatu osigurava se samoodrivost kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo u Hrvatskoj na dugi rok putem: institucionaliziranja kooperacije projektnih partnera iz podruja obrazovanja i gospodarstva u formi modela JPP, a prema hrvatskom zakonodavstvu i europskoj praksi, zajednikog ulaganje i koritenje sredstava svih partnera, zadravanja poslovne samostalnosti i identiteta poslovnih partnera, te

14

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

ostvarenja zajednikih poslovnih ciljeva javnog i poslovnog karaktera.

Uvoenjem javno-privatnog partnerstva u obrazovni i inovacijski sustav Republike Hrvatske alju se ne samo dobri signali o politikoj, ekonomskoj i socijalnoj zrelosti Hrvatske za bri ulazak u EU, ve se preko kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo potie kreativnija i ravnopravnija integracija Hrvatske u svjetsko gospodarstvo. Za hrvatska dravna sveuilita je bitno da u procesu ulaska Hrvatske u EU razviju strateki visokokolski marketing i ovladaju njegovim poznatim instrumentima pribavljanja sredstava iz treih izvora kao to su: javno-privatna partnerstva, sponzorstva i prikupljanje sredstava (eng. fundraising).

Strateki pristup razvoju kompetencijskog centra za programsko inenjerstvo na osnovama javno-privatnog partnerstva zahtijeva od projektnih partnera: redovitu i kreativnu komunikaciju u pogledu ostvarenja projektnih ciljeva, redovitu analizu stanja i razmjenu poslovnih informacija, zajedniko povjerenje i zajedniku viziju funkcioniranja i razvoja kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na hrvatskim sveuilitima.

Bit stratekog pristupa razvoju kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo ini vieslojna koordinacija i ostvarenje interesa poslovnih partnera prvo unutar zajedniki institucionaliziranog JPP, a potom na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini (vidi Prikaz 1).

15

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Internacionalna razina

Nacionalna razina

Regionalna razina

Visoke kole

Poduzea

JPP
Opinionleader Korisnici usluga

Regionalni profil

Obrazovni i znanstveni brand Made in Croatia

Integracija Hrvatske u europsko i svjetsko gospodarstvo

Prikaz 1. Integralna strategija razvoja kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo u Republici Hrvatskoj na temeljima modela javno privatnog partnerstva

Glavni regionalni akteri u razvoju kompetencijskog centra za programsko inenjerstvo na osnovama poslovnog koncepta JPP u Republici Hrvatskoj su: znanstvene i visokokolske institucije (sveuilita, veleuilita, instituti), poduzea (mala i srednja poduzea iz sektora ICT, udruge, ustanove).

16

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Prednosti javno-privatnog partnerstva

Osnivanje kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na osnovama poslovnog koncepta JPP predstavlja ostvarenje slijedeih stratekih prednosti za hrvatsko visoko kolstvo: optimalni oblik povezivanja sa regionalnim gospodarstvom i razvoj stratekog partnerstva u odabranim zajednikim podrujima, porast znanja i vjetina, dodatni izvor financijskih sredstava, razvoj stratekog marketinga na osnovama learning by doing, razvoj profila i good will visokih kola kod korisnika njihovih usluga, razvoj nacionalnih i internacionalnih suradnji, kontinuirano unapreenje transfera znanja, iskustava i osoblja, poboljanje kvaliteta profesionalne i akademske ponude, poboljanje transparentnosti trita rada, bolje zapoljavanje, brze strukovno i poslovno napredovanje zavrenih studenata (tzv. employability) rast konkurentnosti, motivacije visokokolskog kadra i profesora, i profesionalizacije

izgradnja i jaanje odnosa s javnou, sponzorstava i prikupljanja sredstava.

Kompetencijski centri za programsko inenjerstvo osnovani po modelu JPP omoguuju ostvarenje slijedeih stratekih prednosti za sektor malih i srednjih poduzea (SME): izravnu suradnju s znanstvenim i visokokolskim institucijama, izravan pristup trenutno postojeem i buduem znanju, izravan pristup strunim i znanstvenim kadrovima,

17

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

rast konkurentnosti i utede u trokovima istraivanja, zajedniko struno obrazovanje zaposlenih, osiguranje strunih i rukovodeih zaposlenika novaka, razvoj poslovnih funkcija kao npr. marketinga, prodaje, nabave, servisa, razvoj proizvoda i usluga u skladu s potrebama domaeg i meunarodnog trita, razvoj i osiguranja kvalitete, jaanje drutvenog ugleda firme i sl.

Kod stratekog pristupa osnivanju kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na osnovama poslovnog koncepta JPP moraju se ukljuiti i dodatni partneri kao to su: korisnici usluga (graani, studenti, znanstveno-nastavno osoblje, struni i rukovodni kadrovi, profesionalne udruge, poduzea, banke, osiguravajui zavodi, ustanove, ministarstva, agencije i sl.), opinion-leaderi (ugledni hrvatski graani iz podruja znanosti, politike, kulture i sporta, predstavnici poslovnih i vladinih udruga i slubi, struni mediji, predstavnici dijaspore i inozemnih investitora, sponzori i sl.).

Ova skupina partnera ne samo da moe podupirati rad kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na osnovama poslovnog koncepta JPP, ve takoer moe, kao korektivna snaga, sprijeiti nastanak slijedeih rizika: Iskljuivu profitnu orijentaciju i komercijalizaciju istraivanja, pri tome preteito ostvarenje interesa industrije, a zapostavljanje stratekih interesa visokog kolstva. Umjesto nacionalnog i internacionalnog povezivanja, iskljuiva orijentacija kompetencijskih centara samo na jednog partnera ili jednu regiju.

18

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Preuska profesionalna orijentacija na male trine segmente, a zapostavljanje interesa drugih aktera u lancu stvaranja novih vrijednosti, to dovodi do odljeva mozgova i seljenja poduzea u inozemstvo. Ovisnost visokokolskih institucija od financijske podrke poduzea i time gubitak istraivake i akademske samostalnosti, tako da visoke kole postaju produene radionice poduzea.

19

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Utjecaj kompetencijskih centara

Zajednikim djelovanjem navedenih aktera u osnivanju kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo u Republici Hrvatskoj na sveuilitima u Osijeku, Splitu i Zagrebu ostvaruje se bri socijalni i gospodarski razvoj kroz: Stvaranje regionalnih profila i tzv. regija koji ue kroz povezivanje znanstvenih i gospodarskih endogenih potencijala, a time poveanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea u Republici Hrvatskoj. Promociju i trino etabliranje obrazovnog i znanstvenog branda Made in Croatia kao rezultat razvoj visokokolskih i istraivakih institucija. Poveanje izravnih inozemnih investicija (FDI) koje doprinose optimiranju integracije hrvatskog gospodarstva u europsko i svjetsko gospodarstvo i jaanju regionalnog, europskog i meunarodnog ugleda Republike Hrvatske.

20

Uloga i zadaci sveuilita u razvoju programskog inenjerstva

Zakljuak
Cilj ovog prirunika je pomo partnerima Tempus projekta broj UM-JEP-41023-2006 Kolaborativna internacionalizacija programskog inenjerstva u Hrvatskoj, ali i ostalim zainteresiranima, u osnivanju i razvoju kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na sveuilitima u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Sastavni dio ovog prirunika ine osnivaki ugovori i ostali poslovni akti kompetencijskih centara za programsko inenjerstvo na sveuilitima u Osijeku, Splitu i Zagrebu.

21