drutvo s ogranienom odgovornou

Uprava: mr.sc. Darko Beuk, dipl.ing.um. Trgov ak i sud u Zagrebu, MBS 080251008 ir o r aun broj: 2340009-1100100360 k od Privr edne bank e Zagreb T emeljni k apital 1.171.670.000,00 kn Telefon 01/48 04 111 Telefax 01/48 04 101 pp 148 10002 Zagreb http://www.hrsume.hr e-mail: direkcija@hrsume.hr

10000 Zagreb, Ljudevita Farkaa Vukotinovia 2

Ur.broj:

Zagreb, svibanj 2006.

UPRAVE UMA PODRUNICE 1 16 - rukovoditelji proizvodnih odjela - str.sur.za gra. i investicije - str.sur.za projektiranje Predmet: Zakonske odredbe i ope smjernice kod projektiranja i gradnje umskih prometnica umske prometnice (umske ceste i vlake) predstavljaju najznaajnije graevinske objekte umske infrastrukture na kojima se osim prometa i privlaenja odvija i umska proizvodnja ( vri se prikrajanje, slue kao pomono stovarite ...), te zbog svoje funkcije i znaaja moraju zadovoljavati osnovne graevinske i ekoloke kriterije. FSC (The Forest Stewardship Council) prestini je certifikat na kojeg su Hrvatske ume d.o.o. svojim nainom gospodarenja stekle pravo i meunarodno priznanje za gospodarenje umama prema strogim ekolokim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja veliku ast i priznanje, ali i veliku obavezu jer je podloan godinjim kontrolnim pregledima. Kako bi i dalje odgovorno i savjesno gospodarili naim umama, elimo vas podsjetiti na temeljna naela projektiranja, gradnje i odravanja umskih prometnica, te vam u prilogu vam dostavljamo kratka uputstva i smjernice pri projektiranju, gradnji i odravanju umskih prometnica. Temeljem izmjena i dopuna Zakonskih akata vezanih za problematiku planiranja i izgradnje umskih prometnica, duni smo vas izvjestiti, pojasniti i uputiti vas i na sve Zakonske odredbe i postupke pri ishoenju potrebne dokumentacije prilikom planiranja i gradnje umskih prometnica. Za sve nejasnoe i dodatne informacije moete se obratiti u Slubi za proizvodnju kod gospodina: Zlatka Juruia dipl.ing.um. i Tomislava Ecimovia dipl.ing.gra. S potovanjem, Prilog: 1.Zakonske odredbe planiranja i gradnje 2.Osnovna naela projektiranja i gradnje umskih prometnica

ZAKONSKE ODREDBE PLANIRANJA I GRADNJE UMSKIH PROMETNICA Na temelju izmjena i dopuna Zakonskih akata vezanih za problematiku planiranja i izgradnje umskih prometnica, ukazana je potreba za uputama i svim postupcima pri ishoenju potrebne dokumentacije prilikom planiranja i gradnje umskih prometnica. 1. Ako je gradnja umske ceste predviena umskogospodarskim planom tj.osnovom gospodarenja potrebno je: a) izraditi glavni projekt (temeljem Zakona o gradnji:NN br.175/03 i 100/04) b) zatraiti potvrdu glavnog projekta (temeljem Zakona o gradnji:NN br.175/03 i 100/04, lanak 118.) u Uredima dravne uprave pri Slubi za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko pravne odnose. Potvrda projekta konani je dokument kojim se dozvoljava gradnja. 2. Ako gradnja umske ceste nije predviena umskogospodarskim planom tj.osnovom gospodarenja potrebno je: a) temeljem Zakona o umama (NN br.140/05, lanak 47.) prije planiranja i gradnje umske ceste zatraiti doputenje od Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva/Uprava za zatitu okolia i Ministarstva kulture/Uprava za zatitu prirode. b) nakon dobivenih suglasnosti (a koje predstavljaju uvjete gradnje) izraditi glavni projekt c) zatraiti potvrdu glavnog projekta (prema opisu u toki 1/b) d) temeljem Zakona o umama (NN br.140/05, lanak 35.) zatraiti dozvolu za krenje, odnosno istu sjeu, od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva/Uprava umarstva/Odjel za gospodarenje umama. Uz zahtjev za potvrdu glavnog projekta potrebno je popuniti i priloiti obrazac za obraun vodnog doprinosa prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN br.150/05, lanak 5.a i 5.b) Napomena: Budui da su Zakon o umama i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o financiranju vodnog gospodarstva stupili na snagu krajem 2005. godine, postoji mogunost da za neke umske ceste (koje su ranije dobile potvrdu glavnog projekta) a koje su planirane u 2006. godini, ne treba ishoditi u potpunosti gore opisanu proceduru. Napominjemo da je za sve umske ceste planirane za izgradnju u 2006. godini potrebno ishoditi potvrdu glavnog projekta i dozvolu za krenje (ako je potrebno). Za sve umske ceste koje se planiraju za gradnju u 2007. potrebno je ishoditi dokumentaciju prema opisanom redosljedu. Iz gore navedenih razloga ukazujemo na potrebu pravovremenog, detaljnog i strunog planiranja, kako bismo pravovremeno osigurali i olakali ishoenje potrebnih suglasnosti, potvrda i dozvola.

PROJEKTIRANJE I GRADNJA UMSKIH PROMETNICA(SAETAK) umske prometnice kao dio umske infrastrukture su jednostavni graevinski objekti koji trajno(umske ceste) ili povremeno(umske vlake) omoguuju promet motornim vozilima radi izvrenja zadataka predvienih umsko-gospodarskom osnovom. Pri prostornom planiranju, projektiranju i gradnji umskih prometnica treba voditi rauna da planirane prometnice to bolje (optimalnije) otvore umsku povrinu po kojoj se razvijaju, i tako maksimalno minimiziraju trokove transporta i privlaenja drvne mase, te da se to neprimjetnije uklope u okolinu ne ugroavajui bioloku raznolikost, izvore vode, ekoloke funkcije i integritet ume. 1. UMSKE CESTE

Prostorno planiranje i projektiranje umskih cesta treba uskladiti s planom izgradnje mree cesta za otvaranje cijelog umsko-gospodarskog podruja, kao i sa planovima prostornog ureenja jedinica lokalne i regionalne samouprave vodei rauna o ekologiji prostora, zatiti prirode i potrebama gustoe umskih i javnih cesta na tom podruju. Plan izgradnje mree cesta za otvaranje cijelog umsko-gospodarskog podruja mora biti izraen studiozno i struno sa izraunatim ili utvrenim optimalnim stupnjem otvorenosti kako bi se izbjegle improvizacije i promaaji u tehnikom i ekonomskom pogledu. 1.1. Projektiranje umskih cesta

umske ceste se prikljuuju ili nastavljaju uglavnom na mreu lokalnih javnih cesta, a ako je potrebno i na vie kategorije javnih cesta, uz potivanje propisanih uvjeta onih koji gospodare tim javnim cestama. Sve nove ceste koje se planiraju za projektiranje i gradnju potrebno je prethodno ucrtati na topografske karte na kojima su ucrtani svi postojei i povremeni vodeni tokovi te oznaena sva krianja sa vodotocima. Kako bi smo zadovoljili minimalne graevinske i ekoloke kriterije pri projektiranju umskih cesta treba se pridravati odreenih praktinih pravila kod visinskog i horizontalnog voenja trase ceste, a koja se sastoje od sljedeeg: Horizontalni i vertikalni konstruktivni elementi moraju biti prilagoeni vrsti i kategoriji ceste, odnosno vrsti i brzini vozila. Pri voenju i postavljanju nul-linije trase ceste, treba nastojati povezati sva znaajna i pogodna mjesta za uspjeno uzgajanje i iskoritavanje ume, te izbjegavati prelaz trase preko privatnog zemljita. Trasu ceste treba nastojati voditi na dobro nosivom tlu, te izbjegavati klizita i slabo nosiva movarna i tresetna tla. U nizinskim podrujima predvidjeti racionalno rijeavanje deponije humusa i panjeva. Trase cesta na dnu dolina pokuati razvijati to dalje od vodenih tokova, pokuati minimizirati broj krianja sa vodotocima, a neizbjena krianja sa vodotocima projektirati okomito na vodotok.

 U nizinskim terenima niveletu ceste treba zbog odvodnje podii iznad okolnog terena, tj. iznad razine maksimalne vode, a mostove i propuste projektirati na pogodnim mjestima u horizontali ili blagom nagibu vodei rauna da donji rub konstrukcije bude iznad razine visoke vode. Odvodne jarke projektirati tako da smanje eroziju i da se ne isputaju u prirodne vodotoke, a tamo gdje se to ne moe izbjei treba ugraditi muljne brane koje je potrebno redovito istiti. Propuste po mogunosti projektirati da ne ometaju migracije ribe, da ne stvaraju brzace i da ne ine korita nepodesnim za ribe. Ako je mogue razvijanje trase treba biti na prirodnim zaravnima, hrptovima i ravnijim padinama prilagoeno liniji najmanjih zemljanih radova, kako bi se izbjegli veliki usjeci, zasjeci i nasipi. Na taj nain se omoguuje lake prikljuivanje traktorskih vlaka i obavljanje stovarinih radova, te osiguravaju graevinske, ekonomske i ekoloke pogodnosti. Maksimalne nagibe nivelete treba primjenjivati samo na tekim dionicama. Nastojati da se prevoz drveta planira prvenstveno u padu, a da se visinsko razvijanje trase odvija po mogunosti sa nagibom nivelete do 6%.Sa stanovita odravanja umskih cesta kod ovog nagiba voda se sporo ocjeuje i ne razara kolovoz.Savladanu visinu ne naputati bez opravdanog razloga. Izbjegavati prelome nivelete u horizontalnim krivinama, a u krivinama malih radijusa ublaiti nagib nivelete kako bi ujednaili uvjete vue.Lomovi nivelete (vertikalni i horizontalni) moraju osiguravati preglednost i nesmetan prolaz vozila na tim mjestima.Trase na padinama voditi sa to manje serpentina. Na krianjima, prilazima i prikljucima umskih cesta sa mreom javnih cesta treba osigurati preglednost, a geometriju i prometnu signalizaciju primjeniti prema propisima za javne ceste. 1.1.1. Elementi poprenog presjeka Na svakom poprenom profilu zasebno se odreuje irina prosjeke (svjetle pruge) a ona ne moe biti ira od irine projektiranog poprenog profila uveanog za jedan metar sa svake strane. Prema tehnikim uvjetima irine planuma umskih cesta ovisno o kategoriji cesta, konfiguraciji terena i gustoi prometa mogu se projektirati od minimalno 4,5 m za seste sa jednim voznim trakom do 7,5 m za ceste sa dva vozna traka. irina kolnike konstrukcije umskih cesta kree se od 3,5 m za ceste sa jednim voznim trakom do 5,5 m za ceste sa dva vozna traka, a kod cesta sa jednim voznim trakom potrebno je na duini vidljivosti ( 500 m) predvidjeti mimoilaznice. irine bankina projektiraju se 0,5-1,0 m, a u brdskim i planinskim terenima gdje se ne projektiraju uzduni odvodni jarci u pravilu se bankina projektira samo sa vanjske(nasipne) strane. Radi osiguranja poprene odvodnje na pravcima projektiraju se jednostreni popreni nagibi prema bankini ili objektima odvodnje. U horizontalnim krivinama radi odvodnje i stabilnosti vozila u krivini projektiraju se jednostreni popreni nagibi prema unutarnjoj strani krivine.

Odvodni jarci uglavnom treba projektirati u nizinskom i progorsko-brdskom podruju trokutastog, trapezastog ili zaobljenog presjeka. Niveleta jarka uglavnom treba pratiti niveletu ceste, a na uzdunim nagibima veim od 8% zbog opasnosti da ne doe do erozije treba predvidjeti posebnu konstrukciju dna jarka u obliku stepenica ili neke druge odgovarajue obloge jaraka. Nagibi kosina usjeka i zasjeka projektiraju se ovisno o kategoriji zemljita, a kreu se od 1:1 za C kategoriju do 5:1 za A kategoriju. Nagibe kosina zasjeka ovisno o kategoriji zemljita od koje se izrauje treba projektirati od 1:1 do 1:1,5. 1.1.2. Elementi uzdunog presjeka Kod visinskog voenja trase treba izbjegavati due dionice nagiba nivelete iznad 8%. Nagib nivelete od 10 % treba koristiti u iznimnim sluajevima kada nema drugog rjeenja, a nagib od 12% samo na kratkim dionicama do 100 m u pravcu. Treba nastojati da radijusi konveksnih vertikalnih krivina nisu manji od 400 m(iznimno 300 m), a konkavnih od 300 m(iznimno 200 m). Krivine istog oblika mogu se dodirivati, a izmeu krivina suprotnog smjera treba nastojati isprojektirati meupravac najmanje 50 m(iznimno 20 m). Vertikalne lomove nivelete do 2% nije potrebno zaobliti. Maksimalni uzduni nagib nivelete u serpentini moe biti maksimalno polovica vrijednosti najveeg nagiba prije ili poslije serpentine i ne smije prei 5%. 1.1.3. Elementi situacije Kod horizontalnog voenja trase pokuati trasu voditi kroz prirodne zaravni i ravnije padine kako bi stvorili to vie prostora za pomona stovarita i omoguili prikljuivanja umskih vlaka. Kod projektiranja horizontalnih krunih krivina treba izbjegavati minimalne vrijednosti radijusa, a meupravci izmeu dviju krivina suprotnih smjerova moraju iznositi minimalno 20 m(iznimno 10 m). U horizontalnim krivinama sa radijusima manjim od 100 m projektiraju se prema tehnikim propisims proirenja i to za R30 sa unutarnje strane i za R30 sa vanjske strane ili kombinirano ako odnosi na terenu to dozvoljavaju. U serpentinama se proirenja izvode sa vanjske strane, a minimalni dozvoljeni radijus u serpentini iznosi 10m. Kod cesta sa jednim voznim trakom potrebno je na duini vidljivosti (500 m) predvidjeti mimoilaznice ija korisna duina mora biti najmanje 20 m, a irina kolnika u mimoilaznici ne bi trebala prelaziti 5 m. Na krajevima umskih cesta ili na udaljenostima 2-3 km potrebno je na prikladnim mjestima predvidjeti okretnice minimalnog radijusa 12 m, a oblik okretnice prilagoditi uvjetima na terenu.

1.1.4. Kolnika konstrukcija Kolnika konstrukcija umske ceste projektira se kao jedinstveni konstruktivni sustav koji mora udovoljiti graevinsko tehnikim zahtjevima pri emu treba voditi rauna o veliini prometnog optereenja i karakteru tla na kojem se predvia izgradnja kolnika. Dimenzioniranje i vrsta kolnike konstrukcije ovisi o oekivanom intenzitetu prometa, prometnom optereenju, mogunosti koritenja lokalnog graevinskog materijala u prirodnom stanju ili uz odgovarajuu doradu, te ekonominosti i reimu koritenja umskih cesta. Prometno optereenje umskih cesta je povremeno i nije velike gustoe, ali se sastoji od tekih vozila sa velikim specifinim pritiscima kotaa, to uzrokuje najee deformacije kolnika u obliku kolotraga. Iz tog razloga se kolnike konstrukcije umskih cesta uglavnom grade od nevezanog zrnatog kamenog materijala u dva sloja (nosivi i zavrni) kako bi se nastale promjene i oteenja lake i ekonominije otklonili. Preporua se da se umske ceste u vrijeme odmrzavanja i dugotrajnih kia potede od teeg prometnog optereenja. Ako se umske ceste grade u odvojenim fazama (donji i gornji stroj), i ako se izgradnja gornjeg stroja ne planira iste godine, treba nastojati da se radovi na izgradnji donjeg stroja izvre u cijelosti, tj. sa svim izgraenim uzdunim i poprenim objektima odvodnje kako bi se na mjestima gdje trasa ceste presjeca stalne i povremene vodotoke osiguralo nesmetano protjecanje vode. Mostove kao bjekte odvodnje treba projektirati i graditi kao posebne objekte prema tehnikim i ostalim uvjetima za te objekte. Propuste treba projektirati i graditi kao cijevne propuste 50-150 cm sa betoniranom podlogom i ulazno-izlaznim glavama i kao masivno monolitne ili montane konstrukcije otvora do 4m. Izuzetno je vano nakon izgradnje i tijekom koritenja umskih cesta njihovo odravanje i uvanje, i to prvenstveno od tetnog utjecaja oborinskih voda. Zato je potrebno redovito istiti i odravati propuste i putne jarke kako ne bi dolo plavljenja, promjene vodenih tokova i erozivnog djelovanja na cesti i okolnom terenu. Tijekom izvoenja radova u umskoj proizvodnji na Iskoritavanju uma vano je esto i radoviti istiti putne jarke kako ne bi ostali zatrpani gulama i granjevinom, to kod obilnijih a kratkotrajnih oborina dovodi do promjene vodenih tokova koji svojim snanim erozivnim djelovanjem u kratkom vremenu prouzroe znaajne tete na umskoj cesti, te zastoje u proizvodnji i u konanici poskupljenje same proizvodnje.

2.

UMSKE VLAKE

umske vlake su umske prometnice namjenjene prvenstveno za traktorsku vuu i privlaenje i sve manjim djelom za animalnu vuu. Mogu biti povremenog ili trajnog karaktera, a njihova izgradnja (ili obnova) planira se godinjim planom proizvodnje, te se za njih ne izrauju posebni projekti ve samo skica sa dokaznicom mjera i trokovnikom. 2.1. Projektiranje (trasiranje) i gradnja umskih vlaka

Projektiranje optimalne mree umskih vlaka sastoji se u idejnom postavljanu (razradi) vlaka na to detaljnim slojnikim kartama (1:5 000 i 1:10 000) za pojedini odjel ili odsjek, a potrebni elementi za njihovu izgradnju odreuju se neposredno na terenu prilikom trasiranja, gdje su mogue manje korekcije i odstupanja. Prilikom projektiranja i gradnje mree umskih vlaka treba poznavati ciljeve i zadatke zacrtane osnovom gospodarenja, te imati u vidu sve ekoloke karakteristike prostora kako bi se tete na tlu i sastojini svele na najmanju moguu mjeru. Trasiranje vlaka zahtjeva detaljno upoznavanje konfiguracije terena i detaljnu razradu kako bi se svi bitni elementi vlake (uzduni nagib, irina, duljina) sveli na optimum. Na gustou i raspored umskih vlaka moe utjecati konfiguracija terena, ciljevi, nain gospodarenja, stanje sastojine i tehnike mogunosti mehanizacije koju koristimo. Ovisno o konfiguraciji terena i uvjetima na kojima se umske vlake grade i koriste razlikujemo: umske vlake u ravniarskom i blago valovitom terenu - gdje je mogue vlake trasirati i graditi okomito na slojnice bez veih graevinskih zahvata i naruavanja ekosustava. umske vlake na brdskim terenima gdje vlake treba polagati podalje od dna jaraka i vodotoka. Ako je mogue treba izbjegavati prelaze preko vodotoka ili ih izvesti od debljih komada viemetrice kako bi omoguili nesmetan prolaz i minimalno zamuljivanje vode. umske vlake u planinskom podruju na strmim planinskim terenima treba razvijati po padinama prilagoavajui se konfiguraciji terena Izgradnja umskih vlaka u brdskom i planinskom podruju sastoji se od sjee stabala i vaenju veine panjeva, poravnavanju povrine trase vlake na potrebnu irinu te zasjecanju terena na strmijem poprenom nagibu. Kod izgradnje je potrebno koristiti laku graevinsku mehanizaciju, a na terenima sa veim ueem kamena gdje je potrebno njegovo razbijanje potrebno je koristiti bager sa hidraulikim ekiem. Kod izgradnje znaajnu panju treba posvetiti poravnavanju i formiranju poprenog nagiba vlake (oko 4-6%) na vanjsku stranu i na taj nain omoguiti poprenu odvodnju. irina izgraenih vlaka ne smije prelaziti 4 m, a uzduni nagib ovisno o sredstvu rada i smjeru izvlaenja moe biti u padu do 25% (iznimno 30%), a za vuu u usponu do 20%. Odravanje i opstanak umskih vlaka u velikoj mjeri ovisi i o nainu njene izvedbe kod izgradnje. Ne treba graditi strme vlake sa dosta usjeka (tkz.bob staze) i izvedenim porenim nagibom prema unutra, jer s vremenom takve vlake postanu bujini tokovi te su za njihovu obnovu i sanaciju ponovo potrebna znaajnija financijska sredstva.