RUSIJA -povrinom najvea drava svijeta (S-Baltiko more, J- Kavkaz; S-J 4000km, Z-I 10 000km (11 vremenskih zona)

- 142 814 mil.st, BDP: 583 mlrd $, BDP po st.:3 410 $ - Sastav st.: Rusi 81,5&, Tatari 3,8%, Ukrajinci 3%, uvai 1,2%, Bakiri 0,9%, Bjelorusi 0,8%, Moldavci 0,7%, ostali 8,1%--> >150 nac. I etnikih skupina; >120 jezika

onjenu tritu

Ekoloki problemi- gigantske hidroelektrane i termoelektrane, eljezare, povrinski rudarski kopovi; tvorniki pogoni raeni mimo ekolokih i zdravstvenih standarda; zastarjelost opreme Nuklearne elektrane- ernobil Atomsko oruje- Rusija, ukrajina, Kazahstan

Veina pravoslavci ratni sukobi (eenija) 4/5 st u EU dijelu; veina st. Oko Moskve, Sankt

Peterburga i Volge; 77% u gradovima; prirast:-3 initelji razvoja- izlaz na 12 mora, morska obala >16 000 km vie kontinentalna nego maritimna drava (mora uglavom zatvorena ili po zimi zaleena) - U 17.st. do obala Tihog oceana; doba Petra Velikog- do Crnog i Baltikog mora; 1793. osnovan Sankt Peterburg - II.svj.rat: SSSR- Kurilski otoci + juna polovica Sahalina + Kalinjingrad Zemlj.znaajke

Stepe: od J prema Sibiru; plodni ernozem; itnica

Rusije (penica, kukuruz, lan, konoplja, eerna repa) (stoarstvo, svinjogojstvo, govedarstvo, prehrambena ind.) mala proizvodnja zbog slabe organiziranosti Tajge: sjevernije od stepa i lesostepa kroz eu. I

azijski dio Rusije; pod umama 1/3 teritorija izvoz drvne mase i razvoj drven industrije (graa, celuloza, papir..) Prekambrij i paleozoik rudno bogatstvo (nafta

[Gazprom], plin, kameni ugljen, metali [Ural, Sibir, Daleki istok] boksit, olovo, eljezo, zlato, srebro) - Razgranata rijena mrea: znaajan HE izvor; jezera: Ladoga, Onega, Kaspijsko, Bajkalsko Gospodarska obiljeja- svjetska velesila (2.), G8, stalno lanstvo u Vijeu sigurnosti Poeci pretvorbe- siromatvo, propast brojnih tvrtki, nezaposlenost Izvoz: rude i sirovine (64,5%), industrijski proizvodi (28,3%), poljoprivredni proizvodi (7%) Uvoz: industrijski proizvodi (76,6%), poljoprivredni

KINA -3. Zemlja po veliini u svijetu; gl.grad: Peking - Povrina: 9 597 000 km2; br.st: 1,3 mlrd

139 st/km2; u urbanim podrujima I Kine > 2 200 st</km2; Z dijelovi

<10 st/km2 - Stanovnitvo: Han Kinezi 92%, 55 slubeno priznatih manjina - BDP: 1 649 mlrd $, BDP po st: 1 269 $ Povijest- kota, pismo, kalentar, papir, tiskarstvo, barut, kompas, svila - 1951. Tibet pripojen 1997. Velika Britanija vraa Hong Kong jedna drava, dva

(18,5%), rudarski (4,9%) Regionalizacija i polarizacija- 5 regionalnih cjelina: europski dio, Ural, Zapadnosibirska nizina, Srednjosibirska ravan (Sibir), Daleki istok Europski dio - najvei dio u Istonoeuropskoj nizini; dio Ruske

1. -

sustava (kapitalistiko Hong Kong, komunistika Kina) - 1999. Portugal vraa Makao - 1949. Oduzet Tajvan Regionalizacija- iznad 1000 m, 1/7 ravnice i krajevi ispod 500 m

ploe; najrazvijeniji i najbogatiji dio; metalne rude, kameni ugljen, nafta, plin, hidroenergija, drvna masa, poljoprivredne sirovine; industrijski bojas u obliku luka od Sankt Peterburga preko Moskve do Rostova na Donu-> najvea koncentracija uz Volgu; automobilska, kemijska, strojarska, teka, drvna i tekstilna indutrija Sjever : podruje arktike pustoi, tundre (S) i tajge

1.

Monsunska istona- najpovoljnija i najgue

naseljena; Velika kineska nizina s velikim lesnim naslagama i rijekama (Huang Ho, Yanhtze, Songhua Jiang, Xi Jiang i dr.) ostvaruje 90% poljoprivrednih proizvoda; pod utjecajem monsuna (ljetipadaline, osobito na J; sinijski tip klime s vruim ljetom); gorja prekambrijske i palezojske starosti Sjeverozapadna suha- 1/3 povrine, 4%

(J pojas); uma i kameni ugljen (grad Vorkut), nafta (rijeka Peora i Ima), eljezo, obojeni metali i fosfati (poluotok Kola); teite naseljenosti- priiobalni dijelovi Baltikog mora na uu Neve sagraen Sankt Petersburg (najvei grad sjevera, 2. U Rusiji) luki, gospodarski, kulturni, povijesni i obrazovne funkcije; Kalinjingrad-> 2.luka Rusije (izdvojena esklava izmeu Litve i Poljske); luka Murmansk na Barentsovom moru Sredinja Rusija : najrazvijeniji dio zemlje, gornji

2. 3. -

stanovnitva; 10% poljoprivrednih proizvoda; Tarimska zavalagotovo bez ivota; pustinja Gobi- najsjevernija i najhladnija pustinja, vie od 5% prekriveno pjeanim dinama Hladni Tibetanski plato- najvia regija, Tibet

tokovi Volge, Dnjepra, Zapadne Dvine i Dona; nizinski kraj s mjeovitim umama; okolica Moskve- povre, mlijeno i mesno stoarstvo; Moskva- politiko i industrijsko sredite (na rijeci Moskvi oko uvrde Kremlja); Podmoskovski bazen- nalazita kamenog ugljena, razvijena metalurgija Polvoje : JI eu dijela oko srednjeg i donjeg dijela

(prosjena visina >4000 m) izdigla se sudaranjem Australo-indijske i Euroazijske litosferne ploe Himalaja i Tibet; niske temp.zraka (ljeti 4-10C, zimi -20 0C) Demografska obiljeja- najmnogoljudnija zemlja svijeta 1970. Politika jednog djeteta: kasnije, dulje,

manje (raanje u kasnijoj dobi, dulji razmak izmeu raanja, to manje djece) pobaaji, ubojstva i zanemarivanje enske djece, brojani nerazmjer--> u ruralnim podrujima doputeno 2.dijete ako je 1.ensko Najvee aglomeracije: angaj (13 mil.st), Peking

Volge; poljoprivredno podruje (itarice, industrijsko i krmno bilje); dijelovi uz kaspijsko jezero- polupustinjska i pustinjska obiljeja; Volga- obilje ribe (jesetra), plovna, >HE potencijal; golemi izvori nafte i zemnog plina, znana petrokemijska industrija, strojogradnja; gradovi: Ninij Novgorod, Kazanj, Samara, Saratov, Caricin nkad Volgograd Ural- metamorfne i vulkanske stijene; brojne rude

2. 3.

(11 mil.st), Tianjin (9 mil.st); Shenyang, Wuhan, Guangzhou, Chongquing vie od 3 mil.st - 2 nacionalne manjine: Ujguri (bijelci, srodni Turcima, muslimaniXinjiang Uygur) i Tibetanci Gospodarske znaajke- iznimno brzi gospodarski rast (jeftina i marljiva radna snaga) 1978. Uvoenje trino orijentiranog

(eljezo i obojeni metali); glavno industrijsko podruje crne i obojene metalurgije; nedostatak ugljena-doprima se s istoka iz Karagande i Kuznjecka; 1/3 proizvodnje elika i sirovog eljeza; najrazvijenija metalurgija u Magnitogorsku i eljabinsku Zapadnosibirska ravnica - najvea u Euroaziji (2,6mil km2);

gospodarstva najprije poljoprivreda: sustav individualne odgovornosti (djelomina privatizacija) restrukturiranje starih dravnih poduzea (stimuliranje konkurencije) Najvei ulagai: SAD, Hong Kong, Japan,

rijeke Ob i Jenisej + pritoci velike movare u donjem toku; nizina se uzdie prema J i JI, ali nigdje ne prelazi 150m; otra klima, movare, velika udaljenost od Eu dijela onemoguuju iskoritavanje velikih zaliha prirodnog plina (1/3) i nafte (2/3); J diopoljoprivreda; sredita uz Transsibirsku eljeznicu; uz rijeku TomKuznjecki bazen (kameni ugljen, eljezne rude..) Novosibirsk, Novokuznjeck, Krasnojarsk (metalna ind, strojogradnja)

Tajvan najvei dio ulaganja odlazi u obalno podruje (jeftiniji dovoz sirovina i odvoz gotovih proizvoda) - Pomau SAD-u - Formiranje BDP-a: I. 15%, II. 53%, III. 32% - Najvie zaposlenih: I.50%, II. 20%, III. 28% Vodea drava u crnoj i obojenoj metalurgiji,

4. 5. -

Srednjosibirsko visoje- izmeu Jeniseja i lene; prekambrij-

> dijamanti, zlato, eljezo; najnie temp na sjev.polutci (Ojmjakon,77.8C), J-Bajkalsko jezero (najdublje jezero 1940m) voda i elek.energija; grad Irkutsk; otra klima, velika prostranstva i reljef; mala naseljenost; starosjedioci- uta rasa, ostali prisilno doseljeni (5 autonomnih republika); obilje ruda, energentima, umama i rijekama Istonosibirske planine - istonoazijski dijelovi; malobrojno

tekstilnoj industriji, prehrambenoj, elektroindustriji i elektrotehnici, vojnoj - Golemi hidroenergetski potencijal, bogatstvo sirovinama (nafta i zemni plin), ruda (ugljen, eljezo, olovo, cink, uran) Izvoz: industrijski proizvodi, 1/10 na

poljoprivredne proizvode i rude Uvoz: industrijski proizvodi, nafta, rude Glavni trgovinski partneri: SAD, Japan, Hong

st oko Amura i u pacifikom primorju; centri: Vladivostok i Habarovsk ekonomsko osamostaljenje OSTALE TRANZICIJSKE ZEMLJE- BIH, Albanija, Srbija, Crna Gora, Ukrajina, Albanija Zemlje nastale raspadom SSSR-a: zastarjelost ind

pogona, uspostava novih odnosa u opskrbi sirovinama i prodaji gotovih proizvoda 12 drava: Armenija, Azerbajdan,

Bjelorusija, Gruzija, Kazahstan, kirgistan, Moldavija, Rusija, Tadikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan stvaraju Zajednice Neovisnih Drava (ZND): 1991., unapreenje meusobnih trgovinskih i drugih odnosa (nisu se prikljuile Estonija, Litva i Latvija) Pad proizvodnje poveana nezaposlenost,

inflacija, vanjskotrgovinski deficit, smanjen BDP Sredinja Azija: Kazahstan, Uzbekistan,

Turkmenistan, Kirgistan, Tadikistan o ~4 mil km2; 55 mil.st.; nepovoljno klimatsko-vegetacijska obiljeja (stepa, pustinja, polupustinja); stoarstvo i ratarstvo (itarice, pamuk..), 20% st.u poljoprivredi; nafta, zemni plin, ugljen, obojeni metali (Kazahstan), plemeniti i rijetki metali (Kirgistan); visok prirodni prirataj; sukobi veinskog muslimanskog st. i nacionalnih manjina o Turkmenistan- nafta i plin-> usmjereni prema lanica ZTD-a;

o -

Uzbekistan- prerada i izvoz rudnih bogatstava

(plem.metali, rijetki metali, obojeni metali, fosilna goriva), proizvodnja i prerada pamuka

Gruzija- najuspjenija; Z- 2 autonomne pokrajine (Abhazija i Adzarija), S (Juna Osetija) Armenija i Azerbajdan biljee 1.pozittivne rezultate u

prestrukturivanju gospodarstva; ratuju za Gorsku Karabahu (6.godinji rat pripao Armeniji; Azerbajdan dobio Nahievansku Autonomnu Republiku) - Ogromna prirodna bogatstva (Azerbajdan- nafta i plin, Armenijaobojeni metali) - Rusija ima veliki utjecaj zbog prostorne, demografske i gospodarske veliine, i zbog odnosa i gospodarske ovisnosti ostalih lanica

Kong, Tajvan, Republika Koreja, Njemaka LATINSKA AMERIKA -pov. 20,5mil.km2 -Tri cjeline:Srednja Amerika, Juna Amerika i Antilsko otoje ili Karibi -nalazi se na Z hemisferi, najsjevernije->ameriko-meksika granica, najjunija toka Rt Horn -prolazi kroz 3 toplinska pojasa, izravan dodir s Atlantskim i Tihim oceanom -raznolikost reljefa, klime, biljnog pokrova, stan., naseljenosti i gosp. razvijenosti 3 reljefne cijenile od Z prema I-Kordiljeri, Gvajansko gorje i Brazilsko visoje Brazilsko visoje i Gvajansko gorje-najstabilniji i najstariji dijelovi, jezgra prekambrijske starosti, nekadanje Gondva -podruja prekrivena paleozojskim sedimentima, nadovezuje se junije neto mlaa Patagonska ploa-mezozojski i tercijarni sedimenti Velike nizine-najnii i najmlai dijelovi, nastale djelovanjem rijeka Orinoca, Amazona, Paraguaya i Parane Kordiljeri-najvii reljefni dio, pripadaju mladom ulananom gorju, izdignuto tijekom tercijara i kvartara Ande-juni dio Kordiljera, najdui planinski lanac svijeta, 8000km paralelno sa Z rubom J-amer. Kontinenta, alpska orogeneza -nakon Himalaja najvie gorje-vie od 50 vrhova,iznad 6000m, najvii vrh-argentinski ugasli vulkan Aconcagua (6960m) -protee se kroz nekoliko topl. podruja-klimatsko-vegetacijska raznolikost Podruja tropskih kinih klima s praumama (selvas) i savanama (camposi i Ilanosi), suhih klima s pustinjama i hladnim stepama, umjereno toplih kinih klima s listopadnim umama, travnatim stepama i sredoz. biljem, hladnim klimama i oskudnom vegetacijom -vaan modifikator klime Z dijelova Srednje i J Amerike je reljefvisinske klimatske zone: Vrua zemlja-tierra caliente-priobalni dijelovi, najnii-do 600m, vrui i vlani Umjerena zemlja-tierra templada-do 1800m, dosta vlage, gue naseljena, plantae Sjea zemlja-tierra fria-izmeu 1800 i 3000m, nie temp., rjee naseljenost, stoarstvo Ledena zemlja-tierra helada-iznad 3000m, najhladnija zona Rijeke teku prema Atlantskom oceanu-3 velika rijena sustavaAmazona, Orinoco i Paraguay-Parana Jezera se nalaze na Andama-Titicaca i Poopo u Boliviji, Valencia u Venezueli i Nahuel Huapi u Argentini Titicaca-JI dio Perua i Z Bolivije, sredite Inka, visina 3812m, najvie plovno jezero u svijetu

Stanovnitvo -stalni i brzi porast, u posljednih stotinu god, br. stan. porastao 9 puta-900% -visoke stope prirodnog prirasta-16, veliko useljavanje iz Europe (i Afrike) -pravilne dobno-spolne piramide s 1/3 stan. mlaeg od 15 god. -arolikost rasnog sastava-mijeanje starosjedilaca Indijana, kolonizatora iz Europe i afrikih robova -gustoa 25stan./km 2-slabo naseljen dio svijeta, neravnomjerna naseljenost, najgue obalni i nizinski dijelovi izvan tropa-uoljivo na razmjetaju najveih gradova -75% gradsko stan.-visokourbanizirani, najvie grad.stan. u Argentini, ileu, Uragvaju i Venezueli, objanjava se nesreenim agrarnim odnosima -najvei kompleksi obradivih povrina pripadaju veleposjednicima, oni ih iznajmljuju bezemljaima (peonima) -pravna nesigurnost i niska zarada tjera ih da napuste selo, veina ni u gradu ne ostvare nade te se naseljavaju uz rubove-nastaju divlja naselja-favele-graene od kartona, lima ili iblja s visokim stopama kriminala pranjenje provincija, brz rast velikih gradova (Ciudad de Mexico, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bogota, Lima, Caracas) -rimokatolici-90% i niski obrazovni sustav i visoka stopa nepismenih (<40%) GOSPODARSKA OBILJEJA -problem polarizacije u irim regionalnim i uim nac. Razmjerima -Meksiko lanica NAFTA-e, intenzivnija veza s SAD-om i Kanadom, iza njega prema razvijenosti su ile, Argentina, Urugvaj i Brazil- tri razvojna arita Santiago de Chile, zaljev rijeke La Plate i pojas izmeu Sao Paola i Rio de Janeira -najsiromanije, na Amerikoj prevlac ili Antilima (Haiti, Grenada, Nikaragva i Honduras) -izrazita unutarnja polarizacija-dominira siromatvo, mala skupina bogatih, velike razlike-nezadovoljstvo i zahtjev za promjene-politiki nemiri, smjena vlade, ratovi, dravni prevrati itd.. -Mafijake kartele (Medelinski kokainski kartel)-Kolumbija godinama u ratnom stanju -specifian povijesni razvoj i naglaena monokultura, prirodno-geo obiljeja -godinama pod kolonijalnom vlau panjolske, Portugala, Francuske, Nizozemske i VB, politika nezavisnost u 19.st. -od 17. St. Prve plantae-kave i eerne trske koje su gospodarski simboli, Kolumbija i Brazil najvei proizvoai kave, Kuba eera -politika dobrog susjeda-20.st. sve vie SAD utjee, velikim gosp. ulaganjima ostvaruje kontrolu -multinacionalne kompanije, automobili (toyota, general motors,fiat, renault, ford) Mercosur-vana regionalna trgovinska org. unutar Latinske Amerike, osnovana 1991. od Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja -1995. meusobno ukidaju carine te se povezuju s EU, ostale drave podnose molbe za lanstvo Slobodna trgovinska zona Amerike FTTA (free trade area of the Americans)-irenje EU potaknulo 34 drave amerikog kontinenta (osim Kube) na stvaranje, cilj smanjivanje i ukidanje trg. preprjeka izmeu zemalja i zatita trita od EU i Japana MEKSIKO -najvea je zemlja Srednje Amerike, izmeu Meksikog zaljeva i Karipskog morana istoku te Tihog oceana na zapadu, na sjeveru je od SAD-a odijeljen rijekom Rio Grande de Northe, na jugu granii s Belizeom i Gvatemalom -sastoji se od 31 drave, glavni grad-Ciudad de Mexico 2 planinska lanca-istono gorje Sierra Madre Oriental i zapadno gorje Sierra Madre Occidental-ti planinski lanci obrubljuju najnaseljeniji dio zemlje-Meksiku visoravan(Meseta)-na jugu ta visoravan zavrava planinskim lancem Sierra Neovolcanica ili Transmeksikim vulkanskim pojasom 2 poluotoka- Donja Kalifornija(suhi pustinjski dio) i Yucatan(vlani,SI pasati-tropske ume,vapnenake stijene,ruevine Maya) 106 milijuna stanovnika, 13.drava po broju stan., provode antinatalitetnu populacijsku politiku, problem-neravnomjeran raspored stanovnitva-najvea naseljenost u J dijelovima Meksike visoravni, a suhi sjever i vlani jug slabo naseljeni; u urbana sredita Meks.visoravni nekontrolirano se doseljava agrarno stanovnitvo koje bez ikakvih urbanistikih planova se iri Sjever-suh i veinom pustinjski, jug-vlaan i tropski, vlana istona obala, suha pacifika Najvea nalazita nafte nalaze se du Meksikog zaljeva jedan od vodeih izvoznika nafte Pretkolumbovska civilizacija Maya naseljavala je poluotok Yucatan Vulkani u Meksiku posljedica su dodira Kokos i Sjevernoamerike litosferne ploe etiri klimatsko-vegetacijske zone Meksika su: Tierra caliente(vrua zona), Tierra templada(umjerena), Tierra fria(svjea) i Tierra helada(ledena zona) Dvojni gradovi-gradovi koji se nalaze na meksiko-amerikoj granici te su nastali kao plod suradnje dvaju drava-Ciudad Juarez, Tijuana, Monterrey Veinsko stanovnitvo Meksika ine mestici(mjeanci Indijanaca i panjolaca)-60%,potomaka Azteka i Inka 30%, bijelci9%, ostalo 1% -zemlja je srednjeg stupnja gospodarskog razvoja, po ostvarenom BDP-u meu 15 je zemalja svijeta, gospodarstvo se zasniva na privatnoj inicijativi, uz snaan utjecaj dravnog kapitalizma Poljoprivreda je zastarijela, s nerijeenim agrarnim odnosima, na poljima peoni, vlasnici-veleposjednici, veliki problem-nedostatak vode-samo 4% povrina obraeno,dominira uzgoj kukuruza(jedan od simbola drave ), graha, pamuka,duhana,kave i tropskog voa Sekundarne djelatnosti-rudarstvo i industrija, rudna nalazita-u eruptivnim i sedimentnim stijenama, od ruda najpoznatija proizvodnja srebra-najvea na svijetu, plemenitih i obojenih metala( cink, bakar..), antimon,bezimut,grafit, soli Maquiladore-lokalne prera.tvornice(jeftina radna snaga)-ulaganja mnogih multinac. kompanija Veina meksikih radnika radi u poslovima dorade(lohn poslovi)bez carina uvoze sastavne dijelove te ih sklapaju i izvoze kao gotove proizvode NAFTA(Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgovini ) je utjec ala na razvoj Meksika tako da ga je povezala s visoko razvijenim zemljama te stabilizirala gospodarstvo i njegov razvoj unaprijedila Prolaze kroz 2.etapu demografske tranzicije Turizam-jedna od najvanijih gospodarskih grana-ostatci gradova Maya i Azteka, ljetovalita-Acapulco, Cancun, veliki gradoviCiudad de Mexico,Vera Cruz, Guadalajara Pobunjenika organizacija zapatista koja djeluje u pokrajini Chiapas-najvei politiki problem-pokrajina siromanog stanovnitva ali velikih prirodnih bogatstava koje eksploatiraju velike multnac.kompanije-otvoreni sukobi pounjenika s meksikom vlau BRAZIL -povrinom i stanovnitvom najvea zemlja Latinske Amerike -zauzima gotovo polovicu Junoamerikog kontinenta i peti je na svijetu (veliina i stanovnitvo) -prua se kroz tri vremenske zone i susjed je gotovo svim junoam. dravama -federativna predsjednika republika: 26 saveznih drava i distrikta gl. grada Brasilije -u reljefu dominiraju prirodno-geo. cjeline nizine Amazone te staro Gvajansko gorje i Brazilsko visoje Nizina Amazone-jedno od najveihnizinskih podruja svijeta -45% brazilske povrine i vrlo rijetko naseljeno (starosjedioci:Indijanci) -ila kucavica je vodom najbogatija Amazona -prodor vlanih pasatnih vjetrova s Atlantskog oceana -vegetacija: tropske kine ume ili selvasi (plua svijeta-4 mil.km2) brojne endemske biljne i ivotinjske vrste -visoka kvaliteta drva (mahagonij, tikovina, palisandar)nekontrolirana sjea enormne ekoloke i klimatske promjene -smanjivanje uma: sjea, veliki poari, gradnja cesta, stvaranje obradivih povrina -najvei grad je Manans, pritoci Amazone-Rio Negro i Rio Blanco Gvajansko gorje-2% teritorija, sjeverni dio zemlje -stari postanak, nekadanje kopno Gondvane -bogatstvo ruda (zlato, dijamanti, boksit, eljezo) -izvorite brojnih rijeka-najvanija Orinoco -najvii brazilski vrh: Pico da Neblina (3014m) Brazilsko visoje-55%, unutranji i obalni dijelovi juga i jugoistoka zemlje -prekambrij, bogato rudama (eljezo, kositar, krom, boksit, mangan pokrajina Minas Gerais) -klima je sutropska s velikim razlikama u koliinama padalina izmeu obale i unutranjosti -obalna pobra zbog puno padalina gusto naseljena -u unutranjosti savane, tzv. kamposi -plantana poljoprivreda (obala) , stolarstvo i rudarstvo (unutranjost) DEMOGRAFSKA OBILJEJA -broj stanovnika raste velikom brzinomnegativne gospodarske i prostorne posljedice -mjere smanjivanja rodnosti -u drugoj etapi demografskog prijelaza (tranzicije) kao i veina drugih latinoamerikih zemalja -dobno-spolna priramida pravilnog je oblika -velike socijalne razlike; malobrojno stanovnitvo vrlo bogato, dok je veina siromana -favelas-bespravno graene straare na rubovima gradova gdje se okuplja siromano stanovnitvomladi odrastaju uz drogu i kriminal -visok stupanj urbanizacije, 82% -veina gradova nastala je uz obalu te u trokutu Rio de Janeiro - Brasilia - Sao Paolo -vlada pokuava zaustaviti val naseljavanja na obale te planski

gradi gradove u unutranjosti tako je nastala Brasilia, glavni grad -prije Brasilie gl.grad je bio Rio de Janerio(karneval, samba, nogomet), koji se sada pretvara u grad favela, kriminala i bijede -vodeu ulogu od Ria preuzeo je Sao Paolo, najvei grad June Amerike i vodee gospodarsko sredite zemlje -ostali vei brazilski gradovi rasporeeni su pravilno du obale, samo 3 od 14 milijunskih gradova smjeteni su u dubljoj unutranjosti zemlje (Brasilia, Goiania i Manaus) -obalni i priobalni prostor gusto je naseljen, a unutranjost slabo, ili je potpuno pusta -rasni sastav je raznolik: bijelci (Portugalci, Nijemci, Talijani) ine veinu; 55%, mulata je 38%, crnaca &% i 1% ostalih (Japanci, Arapi i Indijanci) -3/4 stanovnitva su katolici (125 mil.) pa je Brazil najkatolikija zemlja svijeta GOSPODARSKA OBILJEJA -veliki BDP zemlje, Brazil meu 15 gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta -ubraja se u skupinu srednjerazvijenih zemalja zbog BDPa po stanovniku -do polovice 20.st. Brazil je bio agrarna zemlja; plantani uzgoj kave, eerne trske, kakaa, duhana, pamuka i kukuruza -snaan industrijski rast tijekom 60ih i 70ih zbog velikog bogatstva ruda i energetskog potencijala rijeka -u 80ima kriza, u 90ima oporavak koji se jo odvija -oporavna politika koji je propisao MMF-Meunarodni monetarni fond -najvie se izvoze industrijski (automobili), obrtniki i poljprivredni proizvodi te mineralne sirovine -uvoze se industrijski proizvodi, nafta i poljoprivredni proizvodi -glavni trgovinski partneri: SAD, Njemaka, Argentina i Kina -loa prometna povezanost sa unutranjou J.Amerike zbog visokih Andi i teko prohodne nizine Amazone razvitak luka -najvanije luke: Rio de Janeiro, Santos, Porto Alegre, Salvador, Recife, Belem, Fortaleza ARGENTINA 4 pririodno-drutvene regije:Ande,Sj.ravnjak,Pampe,Patagonija. Ande-veliki planinski lanac Ju.Amer.,zapadni dio Argentine,regija je gotovo treina drave a rijetko naseljena -malo padalina,vegetacija stepa(monte),snjena klima.ovarstvo.govedarstvo -Najznaajniji grad Cordoba(eljezniko,indust.sredite.auta i zrakoplova) -vei gradovi: Mendoza,Tucuman,San Juan Sj.ravnjak-zahvaa Boliviju,Paragvaju i Brazil. -2 dijela-Gran Chaco (suhu stepski prostor,izmeu Anda i rijeke Parane,uzgoj stoke) i meurjeja(argen.Mezopotamija ili Entre Rios,gue naseljen,ind i prom.sredite je grad Parana) Pampe-plodne,prostrane stepske ravnice,najrazvijeniji dio Arg.,2/3stan.,poljoprivreda i stoarstvo, -gosp. sredite-zaljev La Plata,urbana zona Buenos Aires(Dobar zrak)-velika luka,monocentrian urbani razvoj -Luke:Rosario,Santa Fe,Bahia Blanca,Mar del Plata-turizam Patagonija-ju.dio.1/5 Arg.,nastala je i najvea juamer.pustinja,rijetko naseljena,ovarstvo -nalazi se na dijelovima kopna Godvane(Patagonska ploa),naftna polja Comodora i Plaza Huincula, -najjuniji dio regije-Ognjena zemlja(tierra del fuego) ili Veliki otok-arhipelag koji ini J granicu izmeu Argentine i ilea, opasna plovidba-Rt Horn i Magellanov prolaz (Magellan otkrio otoke, Darwin opisao) -najjuniji grad svijeta Ushuaia (55j.g..), Hrvati su naseljavali Arg. Mala zlatna groznica-pronaeno zlato i lignit, privuklo doseljenike iz Europe, rude se iscrpile i stan. Se bavi ovarstvom i turizmom -potomci doseljenika iz panjolske i Italije Veina stan u regiji Pama i ua La Plate-gl.grad(B.Aires), vie od 80% u gradovima, monocentrizam u urbanom sustavu Villas miseria-divlja rubna naselja,gradovi mizerije-problem monocentrizam 1983. stabilizacija dravnog gosp., 1989. Gosp. Kolaps s inflacijom Najcrnja godina- god.2001.devalvacija nacion. valute pesosa i zamrzavanja bankovnih depozita-brza i financijska pomo MMFa -sada bolji gosp. razvoj ali golemi vanjski dug,suficit ,lokomotiva razvoja i udruivanja (prirod.bog., turizam,poljop., visoka obrazovanost) ILE -po BDP-u jedna od najrazvijenijih drava Latinske Amerike; zbog brog razvoja jo se naziva i ''LATINOAMERIKI GOSPODARSKI TIGAR''(porast BDP-a i ivotnog standarda) -izoliran dugaki otok, omeen Andama(S) i otocima Ognjene zemlje(J). GRANII s ;Argentinom, Bolivijom;Peruom -Glavni grad:Santiago -kopno o Ognjenu zemlju razdvaja Magellanov prolaz -poloaj opisali Indijanci iz plemena MAPUCHE, koji su imenom CHILE oznaavali prostor gdje zavrava Zemlja PRIRODNA OBILJEJA:Reljef:3 cjeline 1)ANDE -visoki prirodni zid prema Boliviji i Argentini, Ande najrairenije u S djelu,stvaraju prostranu visoravan omeenu vrhovima viim od 6000m. -najvii vrh: OJOS DEL SALADO(6880m). Najvei dio visoravni zauzima Atacama-istie se aridnou i golemim rudnim bogatstvima. Na J-fjordovi i ledenjaka jezera, nestabilan tektonski prostor(dodoiri Nasca i Jam.litosferne ploe)-vulkani i potresi 2)SREDINJA DOLINA:nalazi se izmeu Anda i Primorskih Kordiljera. U tektonskom jarku(1000km)-glavnina ileanskog stanovnitva i gosp. Dolina ispunjena materijalom andskih vulkana i rijeka, te je agrarno najvaniji dio zemlje. 3)PRIMORSKI KORDILJERI :.od NAJVEE LUKE(VALPARAIS) na S do grada Puerto Montta na J. Graen od strih kristalinskih kriljavica i ralanjen dolinama rijeke KLIMATSKO VEG.POJASI:S dio(Atacama)-pustinjska. Na sunost Atacame vanu klimu ima hladna HUMBOLDTOVA morska strujaonemoguava pritjecanje vlage s Tihog oceana. SREDINJI DIOsredozemna klima-uzgoj mediteranskih kultura(uzgoj voa i vinove loze) J-DIO:vlani tip klime, snjeni, prostori uz Magellanov tjesnac imaju vie od 5000 mm padalina po m2 u obliku snijega DEMOGRAFSKA OBILJEJA:izmeu gradova Concepcion i La Serene ivi vie od 90% st. S i J prostori rijetko naseljeni. Doseljavanja u ile poinju tijekom 1930ih. Ima homogeni rasni sastav st. Veina populacije MJEANCI panjolaca i Indijanaca(70%), Bijelci(Eur i arap.zemlje-25%)panj,nijemci,eng,tal,hrvati,sirijci. Indijanci iz plemena Mapuche(5%) -visoki stupanj organizacije. Vaniji gradovi: Santiago, Concepcion,Vina del Mar,Antofagasta,Punta Arenas, Valparasio GOSPODARSKA OBILJEJA:-ini Z dio osovine J.Am. nazvane ABC(Argentina, Brazil,Chile) -stabilnost postignuta nakon diktature generala AUGUSTA PINOCHETA UGARTEA-on je 1973 svrgnuo demokr.izabranog predsjednika SALVADORA ALLENDEA GOSSENA(nacionalizirao banke,rudnike,tvornice), sad dolo do privatizacije banaka, rudnika, tvornica.Ukidanje ljudskih prava usporio gospodarski razvoj. 90ih g.20.st brz razvoj gospodarstva. Stopa inflacija smanjena,br.nezaposlenih pao, trgovinska bilanca pozitivna -Polovina IZVOZA otpada na rude(bakar), kemijski proizvodi(papir,riba,medo,povre) -LANSTVO:CUFTA(lanice NAFTA-e i zemlje Srednje Am), MERCOSURU(udruga drava Jdijela Lat.Am) i APEC(Azijskopacifiko ekonomsko udruenje)-trgovinski partneri su:SAD, Japan, Kina, Argentina ;Brazil, R.Koreja FTAA(free trade area of americas)-veliko slobodno trite po cijelom amerikom kontinentu GOSPODARSKE GRANE:Rudarstvo i industrija!! Rudna bogatstva- na S u pustinjskom djelu -najvei svjetski proizvoa bakra!, proizvodnja(Fe,nitrata,Zn,ugljena,srebra,zlata,Mn,molibdena) -Industrijske grane:crna metalurgija(ILE NAJVEI PROIZVOA ELIKA U J.AM), kemijska, prehrambena,drvna i tekstilna.=> SREDINJI DIO ILEA -razvijeno poljodjelstvo:proizvodnja povra(.repa,kukuruz,krumpir), voa(jabuke, groe) i u zadnje vrijeme VINA .vrlo vana djelatnost RIBARSTVO=> MEU VODEIMA U SVIJETU ZANIMLJIVOSTI:KAMENI KIPOVI MOAI NA USKRSNIM OTOCIMA(otoci su od 1888.pod suverenitetom ilea.Poznati po kamenim kipovima Moai koji su graeni prije dolaska prvih Europljana.Otkriveni na Uskrs 1722.=>JACOB RAGOVEEN) ILSKA SALITRA(prirodno biljno gnojivo koje se dobivalo iz natrijevog nitrata-svi kupovali. ile se proirio na provincije Tarapaca i Antofagasta-pripadali Boliviji i Peruu.Bolivija ostala bez izlaska na T.ocean. Proizvodnju pokrenuli Englezi i Nijemci a nastavili Hrvati. Dananje tvornice ilke salitre: Hervacka,Napried,Brac,Slavonia -Hrv.graana ima oko 150000(manje od 1%ukupnog st.). Prvi Hrvati dolaze u ile u dr.pol.19.st. i naseljavaju Ognjenu zemlju(privueni ''zlatnom groznicom''). Krajem 19.st-drugi val-naseljavaju S dijelove zemlje. 3.val-izmeu 2 svj.rata-naseljavaju sredinje dijelove i gl.grad

AZIJA Kontinent superlativanajvei,najdublji,najmnogoljudniji,najvii,najkiovitiji,najveih gosp.razlika -granica s Europom:Ural,Kaspij.jezero,Kavkaz,Crno more, za Aziju i Europu esto se rabi ime Euroazija Prirodno geografske osobine -prastari prekrambijski masivi-Angara u sred.Sibiru,dijelovi Kine,poluotok Dekan,Arapska ploa -paleozoik-Altaj,Tian Shan, Pribajkalsko gorje i Ural, rudna bogatstva -mlada nabrana gorja-Kavkaz,Anatolijsko gorje,Hinduku,Pamir,Himalaja(najvii vrh Azije omolung ili M.Everest 8850m)->treina azije, onemoguuju gosp.i prom. povezanost s unutranjou -unutar planinskih nizova prostrane visoravni-Tibet,Takla Makan, Anadolija-klimats.nepovoljne,nenaselj. -geoloki najmlai-nizine uz eufrat,Tigris,Ing,Ganges,Huang ho(uta rijeka),Jangce(modra)-naseljeni -pustinje-Gobi,Takla Makan; vulkanske zoneJapan,Filipini,Indonezija;duboki rovovi-Palestinski,Bajkalski Klimatske osobine -najhladniji dijelovi-obala Sj.ledenog mora i gorje Pamir-klima tundre -prostrana podruja Sibira-vlana(zapadni i srednji) i suha borealna(istoni) -pustinjski i stepski-jugozapadni i sredinji dijelovi azije -sredozemna-azijsko sredozemlje; umjereno topla vlana-kineska obala i djelovi Japana, sinijska-j.Kina,Koreja,dolina Gangesa -juni dijelovi-utjecaj monsuna-savanska(indokina i insidijski poluotok),praumska(malaja i indonezija) Calcutta-savanska, Shanghai-sinijska, Jakutsk-borealna Demografska obiljeja -najvia god.stopa rasta-Jemen,Sirija,Saud.arabija,Jordan -nia-Indonezija,Indija,Banglade,Laos i Pakista-mjere smanjivanja rodnosti -veliki udio mladih-gosp.nerazvijene zemljeAfganistan,Banglade,Laos,Mongolija,Nepal,Pakistan. -manje mladih-Japan,Hong kong,Singapur -prosjena naseljenost-125.st/km2 -najnaseljenije-monsunska azija, kina, indija; slabo naseljeneSibir,srednja azija, dijelovi JZ azije hinduizam(indija);budizam,taoizam,intoizam,konfucijanizam(J I i I azija);islam-najmnogoljudnija islamska drava Indonezija(JZ, pakis,bangla,indonez); krani(Filipini,Armenija, sredozemni dio JZ Azije i Rusija);judaizam(Izrael) -prema BDP-u samo ispred Afrike -prema dohotku najrazvijene-Japan,Katar,Singapur,Hong Kong,UAE,Kuvajt,Cipar,Izrael,Brunei -nerazvijene-Mijanmar,Afganistan,Nepal,Kamboda,Banglade-brzi porast stan. i povijesni razlozi 5 geografskih regija:istona,JI,juna,JZ i sjeverna INDIJA -izdvajauj se tri prirodne cjeline:Himalaja;Indo-gangeska nizina,Visoravan poluotoka Dekan Himalaja-sj dio indije,najvii planinski sustav svijeta,izdignute tijekom tercijara,rijetko naseljeno,bave se poljodjelstvom i stoarstvom Indo-Gangeska Nizina-juno od Himalaje,oko rijeke Inda,Gangesa,Brahamputre -plodno tlo,velika poljopr proizvodnja,jugozapadni dio-stepe i pustinjska klima Visoravan Dekan-geoloko najstariji dio indije,prekambrijski titostatak kopna Gondvane,tu se nalaze prekambrijske i paleozojseke stijene,izmjenjuje se tropska vlana klima i stepska klima,savana -najsuniji dio indije je Pustinja THAR Demografska Obiljezja-problem-nekontrolirani rast stanovnistva -odvojila se od Britanije-1947. (nastale Pakistan i Banglade) ,razvijena zemlja ali puno siromanog stan -ubraja se medu najgue naseljene dijelove svijeta -dominantna 4 metrpol podruja oko-Mumbai-najvea indijska luka,indust srediste,12 mil ljudi,Calcutta-najvei grad Indije-13 mil ljudi-dolina rijeke ganges,Delhi-gl grad Indije od 1931,sjeveroistok zemlje,Madras-na poluotoku Dekana-vana luka,industrijski centar -vjera-najvie hindusi,muslimani,pa krani... Kamir-povijesna regija oko koje se sukobljavaju Kina, Indija i Pakistan Vodene povrine:Arapsko more, Indijski ocean, Bengalski zaljev Susjedi:Pakistan, Nepal, Kina, Butan, Banglade, Mijanmar, Pakistan -antinatalitetna politikaGOSPODARSKA OBILJEZJA -poljodjelstvo-umarstvo i ribarstvo-najznaajnija djelatnost -Zelena Revolucija-razvijanje visokoprinosnih usjeva,sustav natapanja, poboljanje kvalitete umjetnog gnojiva -problem-usitnjeni posjedi -najvie se izvozi-eerna trska,ria,penica,aj,kava,zaini -industrija i rudarstvo-medu svjet. proizvoaima-eljezne rude, ugljena, boksita, mangana, bakra -razvija se i tekstilna indusrija,crna obojena metalrugija,kemisjka,prehrambena -usluzne djelatnosti-razvoj IT sektora-ulaganje u znanost i kolovanje mladih intelektualaca,indija vise uvozi,biljezi trgovinki deficit trgovinski partneri-Sad,Japan,Kina,UAE SLABIJE RAZVIJENE AZIJSKE ZEMLJE I JUGOZAPADNA AZIJA Kontinentalna unutranjost ( Tadikistan, Uzbekistan, Kirgistan, Mongolija, Laos, Nepal, Butan, Afganistan) Izlaz na more ( Mijanmar, Kamboda, Banglade, Vijetnam) Poljoprivredna kultura monsunskog dijela Azije: ria, eerna trska, prirodni kauuk, kava, pamuk, aj, mirodije, duhan... Najvea brzina nestajanja tropskih uma (Laos, Kamboda, Mijanmar) Velika rudna bogatstva ( kositar, olovo, eljezo, mangan i kameni ugljen) JUGOZAPADNA AZIJA ( izmeu Crnoga, Egejskoga i Crvenoga mora te Ind.o. sa istoka) Na dodiru 3 kontinenta pa imaju obiljeja sva 3 kontinenta, kriite civilizacija i ishodite velikih svj. religija ( islam, kransvo, budizam..) Morski prolazi: Bospor, Dardaneli, Hormuz, Bab el Mandeb, Sueski kanal Sueski kanal - povezuje Sredozemno i Crveno more Glavna vanost - goleme svj. zalihe nafte 65% (arapsko-perzijski zaljev) Katar vodea zemlja Azije ( ispred Japana), golema leita nafte i plina, BDP 37 610 $ OPEC- organizacija zemalja izvoznica nafte Najvei proizvoai nafte Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati Gospodarski slabije razvijene zemlje Turska, Libanon, Jordan, Sirija, Jemen (najnerazvijeniji) , azijske republike biveg SSSR-a Kandidat za ulazak u EU Turska Izrael najrazvijeniji po gospodarstvu, razvijena poljoprivreda, ind. proizvodnja, trg., turizam Tranizcijske zemlje Armenija, Azerbajdan, Gruzija, Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan, Tadikistan, Turkmenistan *problemi: ratovi zbog nafte brojni unutranji sukobi i meunarodni ratovi, teroristiki napad na SAD (htjeli pacificirati taj dio svijeta)