Professional Documents
Culture Documents
93MV L3
93MV L3
93MV L3
S.Bri
Mehanika vonje
Sadraj
Dinamika vozila u podunom pravcu Kretanje vozila u prostoru Pravolinijsko kretanje vozila
S.Bri
Mehanika vonje
Sadraj
Dinamika vozila u podunom pravcu Kretanje vozila u prostoru Pravolinijsko kretanje vozila
S.Bri
Mehanika vonje
B z M z Fz r X x
G Z
Fx Mx
My Fy
GframeProstorni (inercijalni)frame G. . . . B in a global coordinate koordinatni sistem OXYZ B . . . Materijalni (pokretni) koordinatni sistem Sxyz
S.Bri Mehanika vonje
The vehicle coordinate frame is called the body frame or vehicle frame, and
5. Applied Kinematics
231
roll
FIGURE 5.4. Local roll-pitch-yaw angles.
pitch y
roll . . . bono ljuljanje (rotacija oko podune ose x) pitch . . . galopiranje (rotacija oko poprene ose y)
The rotation . . skretanje (rotacija oko vertikalne ose z) called precession, yaw . about the Z-axis of the global coordinate is the rotation about the x-axis of the local coordinate is called nutation, S.Bri Mehanika vonje and the rotation about the z-axis of the local coordinate is called spin.
through C and directed forward. The y-axis goes laterally to the left from Kretanje vozila u prostoru Dinamika vozila u podunom pravcu Pravolinijsko kretanje vozila the drivers viewpoint. The z-axis makes the coordinate system a righthand triad. When the car is parked on a at horizontal road, the z-axis is Generalisanethe ground, oppositeitosilegravitational acceleration g. koordinate the (pokretni sistem) perpendicular to
z y q Fy My Fz Mz
Mx
Fx x p
v
G y B 1
r1
Sideslip
r2 r4
C r3
d
3
S.Bri Mehanika vonje FIGURE 10.3. Top view of a moving vehicle to show the yaw angle between
are acting between connected bodies,Kretanje external vozila are acting from and vozila u prostoru forces Dinamika vozila u podunom pravcu Pravolinijsko kretanje outside of the system. An external force can be a contact force, such as the Sile koje deluju tireprint of a driving wheel, or podloge such as traction force at the na vozilo - reakcije a body force, the gravitational force on the vehicles body.
z y
Fz3
FIGURE 9.1. The force system S.Brivehicle is the applied forces and moments at of a Mehanika vonje
Veliki broj stepeni slobode kretanja Komplikovane nelinearne veze izmeu pojedinih delova sistema Veoma sloen sistem nelinearnih dif. jednaina kretanja
S.Bri
Mehanika vonje
SIMPACK AU
Kretanje vozila u prostoru Pravolinijsko kretanje vozila
What
S.Bri
Mehanika vonje
All brand names, trademarks and registered trademarks belong to their respective owners TESIS GmbH
11
S.Bri
Mehanika vonje
Pojednostavljena klasikacija kretanja drumskih vozila Pojednostavljeni sluajevi kretanja vozila sa smanjenim stepenima slobode kretanja Bolja preglednost i razumevanje dominantnog kretanja Klasikacija prema lokalnim osama vozila xyz
Poduna dinamika vozila Poprena dinamika vozila Vertikalna dinamika vozila
S.Bri
Mehanika vonje
Poduna dinamika drumskih vozila Vozilo se kree pravolinijskom i/ili krivolinijskom putanjom u vertikalnoj ravni:
- kretanje po pravolinijskoj horizontalnoj deonici puta - kretanje po pravolinijskom usponu ili padu puta - kretanje u vertikalnoj krivini (konkavnoj i konveksnoj)
Usvaja se da se drumsko vozilo kree (globalno posmatrano) translatorno, sa brzinom v(t) i ubrzanjem a(t) Uzimaju se u obzir samo sile u ravni kretanja (ostale se zanemaruju) Najjednostavniji raunski modeli kretanja
S.Bri
Mehanika vonje
Poprena dinamika drumskih vozila Analiza kretanja vozila u horizontalnoj krivini Analiza kretanja vozila u serpentinama Analiza manevrisanja vozila tokom kretanja (preticanje i sl.) Znatno sloeniji raunski modeli kretanja
S.Bri
Mehanika vonje
Vertikalna dinamika drumskih vozila Analiza oscilacija vozila tokom kretanja (usled raznih poremeaja) Analiza uticaja oscilacija vozila na udobnost putnika tokom vonje Analiza uticaja oscilacija vozila na kontakt sa putem Znatno sloeniji raunski modeli kretanja
S.Bri
Mehanika vonje
Analiza udara vozila u nepokretnu prepreku Analiza sudara vozila pri kretanju u istom smeru Analiza sudara vozila pri kretanju u suprotnim smerovima (eoni sudar) Analiza sudara vozila pod (pravim) uglom Najsloeniji raunski modeli
S.Bri
Mehanika vonje
Sadraj
Dinamika vozila u podunom pravcu Kretanje vozila u prostoru Pravolinijsko kretanje vozila
S.Bri
Mehanika vonje
Poduna dinamika drumskih vozila Vozilo se kree po horizontalnom (ili nagnutom) pravcu Posmatraju se samo podune sile (u vertikalnoj ravni) Vozilo je simetrino u odnosu na vertikalnu podunu ravan Glavni aspekt razmatranja su otpori kretanju i reakcije puta Ravnomerno kretanje (v = const) ili kretanje sa konstantnim ubrzanjem ili koenjem (a = const)
S.Bri
Mehanika vonje
Kretanje vozila u prostoru Dinamika of u from the rear a2 is the distancevozilaC podunom pravcu axle, and kretanje vozila Pravolinijsko l is the wheel base.
(2.3)
z a2 a1
2Fz2
mg
2Fz1
Parkiran automobil na ravnom putu Vozilo miruje na horizontalnom ravnom putu Vozilo je simetrino u odnosu na podunu vertikalnu ravan Posmatra se kao "prosta greda" Vertikalne reakcije puta se odreuju iz uslova ravnotee Z=0 M =0 Dobija se Fz1 = 1 a2 1 a1 mg Fz2 = mg 2 2 ( = a1 + a2 )
S.Bri
Mehanika vonje
z a2
a1
x h
a
2F z1
mg
2 2F x
F z2
1 h mg sin 2 1 h mg sin 2
Mehanika vonje
z a2 a1
x a 2Fx1
h
2Fx2
2Fz2
mg
2Fz1
Kretanje automobila po horizontalnom putu Vozilo se kree po horizontalnom putu sa ubrzanjem a = a Zakon o kretanju centra mase i Zakon o promeni momenta koliine kretanja: ma = FR JS = MR
(S)
Vozilo se kree translatorno (kao mat. taka), pa je = 0, (S) odnosno, MR = 0 Predpostavlja se pogon na sva etiri toka 2Fx1 i 2Fx2
S.Bri
Mehanika vonje
Zakon o promeni momenta koliine kretanja (za sredite mase): 0 = 2Fz1 a1 (2Fx1 + 2Fx2 ) h + 2Fz2 a2 Tri jednaine, 4 nepoznate reakcije puta Fx1 , Fx2 , Fz1 i Fz2 (nepoznato je i ubrzanje a, ali se posmatra kao poznat parametar) (3)
S.Bri
Mehanika vonje
Kretanje automobila po horizontalnom putu Unosei jedn. (1) u (3) eliminiu se Fx1 i Fx2 : 0 = 2Fz1 a1 + m a h 2Fz2 a2 Iz jedn. (2) se eliminie, npr. Fz1 : 2Fz1 = m g 2Fz2 pa se dobija, unosei u (4), 0 = m g a1 2Fz2 a1 + m a h 2Fz2 a2 (4)
S.Bri
Mehanika vonje
S.Bri
Mehanika vonje
Kretanje automobila po horizontalnom putu Statike komponente vertikalnih reakcija puta: Fz2,st = 1 a1 mg 2 Fz1,st = 1 a2 mg 2
Dinamiki deo vertikalnih reakcija zavisi od ubrzanja vozila, kao i od vertikalnog poloaja centra mase vozila
S.Bri
Mehanika vonje
S.Bri
Mehanika vonje
Maksimalno ubrzanje vozila je proporcionalno sa "vunim" silama, odn. sa horizontanim reakcijama podloge Maksimalno ubrzanje je proporcionalno sa koecijentom prianjanja izmeu guma i puta (jer je Fx = x Fz ) Predpostavlja se da su koecijenti prianjanja prednjih i zadnih tokova meusobno isti i da se maksimum ostvari u isto vreme Horizontalne komponente reakcija podloge su, tada: Fx1 = x Fz1
S.Bri
Fx2 = x Fz2
Mehanika vonje
Prema tome, maksimalno ubrzanje vozila je dato sa a = x g Maksimalno ubrzanje (usporenje) vozila direktno zavisi od koecijenta prianjanja x (za asfaltne i betonske kolovoze je x 0.8 0.9)
S.Bri Mehanika vonje
Maksimalno ubrzanje na horizontalnom putu Sa stanovita udobnosti vonje, ubrzanje (usporenje) vozila u podunom pravcu se ograniava Ogranienje ubrzanja vozila u podunom pravcu: Ubrzanje vozila Udobnost vonje m/s2 ] u[ u faktoru od g do 2.65 0.27 g udobna vonja do 3.45 0.35 g neudobna vonja do 4.25 0.43 g posebni uslovi (gde je g = 9.81m/s2 ubrzanje zemljine tee)
S.Bri
Mehanika vonje
Maksimalno ubrzanje na horizontalnom putu Sa stanovita udobnosti vonje, ubrzanje (usporenje) vozila u poprenom pravcu se takoe ograniava Ogranienje ubrzanja vozila u poprenom pravcu: Ubrzanje vozila Udobnost vonje m/s2 ] u[ u faktoru od g do 2.50 0.25 g udobna vonja do 3.00 0.31 g neudobna vonja do 3.50 0.36 g posebni uslovi (gde je g = 9.81m/s2 ubrzanje zemljine tee)
S.Bri
Mehanika vonje
S.Bri
Mehanika vonje
x h
2F x
2F z1
mg
2 F x2
2F z2
S.Bri Mehanika vonje
Zakon o promeni momenta koliine kretanja (za sredite mase): 0 = 2Fz1 a1 (2Fx1 + 2Fx2 ) h + 2Fz2 a2 Tri jednaine, 4 nepoznate reakcije puta Fx1 , Fx2 , Fz1 i Fz2 (nepoznato je i ubrzanje a, ali se posmatra kao poznat parametar) (7)
S.Bri
Mehanika vonje
Kretanje automobila po nagnutom putu Zbir tangencijalnih reakcija se iz (4) unosi u (7) Jedna od normalnih reakcija se iz (6) unosi u (7) Reenje za normalne reakcije i za zbir tangencijalnih reakcija je Fz1 = Fz2 Fx1 + Fx2 1 a2 h mg( cos sin ) + 2 1 a1 h = mg( cos + sin ) 2 1 1 = ma + mg sin 2 2 1 h ma 2 1 h ma 2
S.Bri
Mehanika vonje
Kretanje automobila po nagnutom putu Ubrzanje centra mase (pri kretanju uzbrdo): a= 1 (2Fx1 + 2Fx2 ) g sin m
U sluaju pogona samo na zadnje ili samo na prednje tokove je Fx1 = 0 ili Fx2 = 0
S.Bri
Mehanika vonje
Normalne reakcije su iste bez obzira da li je pogon na prednje, zadnje ili na sve tokove (za umereno ubrzanje i prav put) Prednosti i mane pogona se javljaju u manevrisanjima, na klizavom putu i kada su potrebna maksimalna ubrzanja
S.Bri
Mehanika vonje
Maksimalno ubrzanje vozila je proporcionalno sa "vunim" silama, odn. sa horizontanim reakcijama podloge Maksimalno ubrzanje je proporcionalno sa koecijentom prianjanja izmeu guma i puta (jer je Fx = x Fz ) Predpostavlja se da su koecijenti prianjanja prednjih i zadnih tokova meusobno isti i da se maksimum ostvari u isto vreme Horizontalne komponente reakcija podloge su, tada: Fx1 = x Fz1
S.Bri
Fx2 = x Fz2
Mehanika vonje
S.Bri
Mehanika vonje
Maksimalno ubrzanje na nagnutom putu - prianjanje Za ubrzano kretanje uzbrdo . . . a > 0, > 0 Za usporeno kretanje nizbrdo . . . a < 0, < 0 Koecijent prianjanja treba da bude x | tan | Za suv i dobar kolovoz (beton, asfalt) je x 0.8 0.9 Uglovi nagiba puta sa stanovita prianjanja
- za x = 0.8 . . . 390 - za x = 0.9 . . . 420
S.Bri
Mehanika vonje
Reakcije veza moraju da budu pritisci na podlogu: Fz1 0 Iz relacije Fz1 0 se dobija a a2 cos sin g h
S.Bri Mehanika vonje
Fz2 0
S.Bri
Maksimalno ubrzanje na nagnutom putu - geometrija Za realne prosene podatke o putnikom automobilu:
- osovinski razmak . . . = 2.6 [m] - rastojanja osovina do teita . . . a1 a2 = 0.5 = 1.3 [m] - visina teita . . . h 0.56 [m]
S.Bri
Mehanika vonje
Maksimalni dizvoljeni poduni nagibi puteva Niveleta puta je prostorna linija - osovina kolovoza Maksimalni mogui poduni nagibi nivelete puta zavise od snage motora vozila i uslova prianjanja Za prosena motorna vozila (automobile) je oko 30% ( 170 ) Za prosena teretna vozila je oko 15% ( 8.50 ) Maksimalan dozvoljeni poduni nagib nivelete zavisi od predviene brzine kretanja vozila i od vrste puta Red veliine dozvoljenih podunih nagiba puta je 5 12%
S.Bri
Mehanika vonje
a1
x h
2F x
2F z1
mg
Ct
2F x
2F z2
mt g
2F z3
S.Bri Mehanika vonje
a
1 2F x
2F z1
mg
b2
F xt
h1
F zt
2F x
2F z2 b3 Ct
F zt
F xt
h1
h2
mt g
2F z3
S.Bri
Mehanika vonje
S.Bri
Mehanika vonje
(9)