Koju

metodu vrednovanja zaliha koristiti jedno je od sredinjih pitanja menadmenta. Izbor metode vrednovanja zaliha ima izravan utjecaj na iskazivanje poslovnog rezultata.

1. metoda ukupnih trokova (full costing ili absorption costing), i 2. metoda direktnih trokova ili varijabilna metoda (direct costing ili variable costing)
- Po toj osnovi sastavljaju se i izvjetaji o dobiti

 Razlika

izmeu metoda vidljiva je upravo prema nainu obuhvaanja fiksnog djela opih trokova proizvodnje.

 Metoda

ukupnih trokova klasificira trokove primarno prema poslovnim funkcijama, i to na proizvodnju, prodaju i upravu. Svi direktni (varijabilni) proizvodni trokovi (troak direktnog rada i troak direktnog materijala) kao i opi trokovi proizvodnje fiksni i varijabilni sadrani su u zalihama proizvodnje.

Suprotno tome, metoda varijabilnih trokova klasificira trokove prema ponaanju trokova s obzirom na promjenu aktivnosti. prema njoj zalihe proizvodnje sadre samo direktne proizvodne trokove (troak direktnog materijala i rada) te samo varijabilni dio opih trokova proizvodnje. Fiksni dio opih trokova proizvodnje (OTP-FT) iskljuen je iz zaliha i predstavlja trokove razdoblja (rashode) koji se odmah nadoknauju iz prihoda razdoblja kada su nastali. Izvjetaj o dobiti temeljen na metodi ukupnih trokova ne zahtijeva podjelu trokova na varijabilne i fiksne trokove.

IZVJETAJ O DOBITI (m. ukupnih trokova) MRS 1 to. 92 01.01. 31.12. 200X. 1. Prihod od prodaje....................................................................xx 2. Trokovi prodanih proizvoda: poetne zalihe got. proizvoda...................xx + trokovi proizvodnje razdoblja...................xx -konane zalihe got. proizvoda...................xx 3. Ukupno trokovi prodanih proizvoda .......................................(xx) Bruto mara (operativna dobit)..................................................xx 5. Trokovi razdoblja :
4.

trokovi prodaje.............................................xx trokovi uprave..............................................xx

6.

Ukupno troovi razdoblja ...........................................................(xx)

7. Dobit prije poreza.........................................................................xx

 TEMELJI

SE NA PODJELI TROKOVA NA: (a) fiksne i (b) varijabilne trokove TROAK PROIZVODA: + troak direktnog materijala + troak dir. rada + OTP (vt) TROAK RAZDOBLJA: trokovi prodaje + trokovi uprave + OTP (ft)

IZVJETAJ O DOBITI (m. varijabilnih trokova)

01.01.-31.12. 200x 1. Prihod od prodaje..............................................................................xx 2. Trokovi prodanih proizvoda: po. zalihe got. proizvoda.................xx +trokovi proizvodnje razdoblja.......... xx -konane zalihe got. proizvoda.........(xx) 3. Ukupno trokovi prodanih proizvoda................................................ (xx)

4. Marginalna kontribucija...MK I............................................................ xx 5. Ostali varijabilni trokovi ...................................................................(xx) 6. Marginalna kontribucija MK II ........................................................... xx 7. Fiksni trokovi: trokovi prodaje (ft)................................xx trokovi uprave (ft).................................xx OTP (ft)..................................................xx 8. Ukupno fiksni trokovi...................................................................... (xx) 9. Dobit prije poreza.................................................................................xx

IZVJETAJ O DOBITI ABC 01. 01. 31. 12. 200x

Prihodi Ostali poslovni prihodi Ukupni poslovni prihodi Poveanje/smanjenje zaliha (xx)/xx Trokovi po prirodnim vrstama: -materijalni trokovi -trokovi usluga -bruto plae -amortizacija -vrijednosna usklaivanja -rezerviranja trokova -ostali trokovi Ukupno poslovni rashodi Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti xx xx

xx

xx xx xx xx xx xx xx xx xx

 Sve

vei broj kompanija koristi metodu varijabilnih trokova za interno izvjetavanje menadmenta. Naime, veina menadera u cilju donoenja nekih odluka kratkorono preferira varijabilnu metodu prema kojoj se kao trokovi proizvodnje uzimaju samo varijabilni trokovi.

Tako npr. prilikom donoenja odluka o cijenama proizvoda preferira se varijabilna metoda koja pomae menadmentu pri odlukama o visini cijena. Prodajnom cijenom treba pokriti, prije svega, direktne trokove (troak direktnog materijala i rada) koji su ujedno i varijabilni trokovi. Razlika koja ostaje (marginalna kontribucija II ili ukupna marginalna kontribucija) ostaje za pokrie fiksnih trokova.

 Meutim,

dugorono gledajui, potrebno je pokriti i fiksne trokove proizvodnje (OTP-ft) kao i ostale fiksne trokove (prodaje i uprave). Stoga, metoda ukupnih trokova ima svoje opravdanje jer pored direktnih trokova potrebno je iz prodajne cijene pokriti i indirektne trokove meu kojima se znaajan dio odnosi na OTP-ft.

Za izvjetavanje eksternim korisnicima kompanije diljem svijeta koriste metodu ukupnih trokova za vrednovanje zaliha. U praksi, mnoge kompanije ne ukljuuju u vrijednost zaliha cjelokupne OTP-ft. Jedan dio tih trokova evidentira se kao troak razdoblja. Visina OTP-ft koji se ukljuuje u vrijednost zaliha ovisi o odnosu izmeu ostvarenog i normalnog kapaciteta pri emu je normalni kapacitet obino prosjeni (5-10 godina) praktini kapacitet korigiran trinom ponudom i potranjom. OTP-ft ukljuuje se u zalihe samo u visini iskoritenog kapaciteta.

Kapacitet obino oznaava odreeno ogranienje ili limit. Najee u upravljakom raunovodstvu kapacitet povezujemo s proizvodnjom. Obzirom na to moe se govoriti o nekoliko tipova kapaciteta: 1. Teoretski kapacitet- predstavlja maksimalnu proizvodnju outputa u idealnim uvjetima bez prekida rada ili isporuke materijala, energije i sl. Tako npr. ako je punja sokova moe napuniti maksimalno u jednom satu 2 400 boca tada je maksimalna proizvodnja (u idealnim uvjetima bez prekida) uz osam satno radno vrijeme i dvije smjene (prema kolektivnom ugovoru) u jednom mjesecu: 2 400 boca x 8 h x 2 smjene x 30 dana = 1 152 000 boce.

2. Praktini kapacitet- je onaj koji uzima u obzir sve potencijalne prekide koji se dogaaju tijekom poslovanja (vrijeme odravanja i resetiranja opreme, prekidi rada i isporuke materijala, praznici i sl.). Ako se pretpostavi da poduzee moe u normalnim poslovnim okolnostima napuniti 2 000 boca za jedan sat te da pogon radi 25 dana mjeseno tada e praktini kapacitet biti: 2 000 boca x 8 h x 2 smjene x 25 dana = 800 000 boca Da bi se ocijenio teoretski ili praktini kapacitet evidentno je da menadment treba poznavati tehnike i ekonomske uvjete proizvodnje. Treba poznavati brzinu proizvodne linije, vrijeme punjenja boca,brzinu lijepljenja etiketa na bocama. Takoer, treba poznavati politiku plaa, kolektivne ugovore, sindikalnu politiku, situaciju na tritu sokova, poreznu politiku vlade i sl. Teoretski i praktini kapacitet polaze od toga to pogon moe ponuditi.

Suprotno tome, potrebno je u odreenim sluajevima poi od toga koja koliina proizvodnje se moe traiti od pogona. Za to slue dvije mjere koje se obino koriste kao denominatori kod rasporeivanja OTP-ft na proizvodnju a to su: Normalno iskoritenje kapaciteta (normalni kapacitet)- je ona koliina proizvodnje koja treba zadovoljiti prosjenu potranju kupaca u odreenom vremenskom razdoblju od 5-10 godina. Zato se ovaj kapacitet jo naziva i prosjeni kapacitet a ukljuuje jo i sezonske, ciklike i druge faktore. Plansko ili budetsko iskoritenje kapaciteta (planski kapacitet)- je anticipirana razina proizvodnje za nadolazee plansko razdoblje.

 esta

dilema menadmenta je upravo izbor izmeu normalnog i planskog kapaciteta. Praksa je pokazala veu sklonost prema planskom kapacitetu u sluajevima kada je teko procijeniti normalni kapacitet s puno sezonskih i ciklikih faktora.

Poduzee "VITA" dd proizvodi prirodne sokove. Varijabilni trokovi proizvodnje svake boce iznose 0,35 kn/boci. Mjeseni fiksni trokovi proizvodnje (amortizacija i najamnina) iznose 50 000 kn za mjesec listopad 2009. Ovo poduzee koristi metodu ukupnih trokova za vrednovanje zaliha. Rasporeivanje OTP-ft vri se pomou slijedeih baza ili denominatora:

Tip denominatora (baza) Planirani OTP-ft Razina denominatora Stopa dodatka (Sd) (1) (2) (3) (4) = (2) : (3) Teoretski kapacitet 50 000 1 152 000 0,0434 Praktini kapacitet 50 000 800 000 0,0625 Normalni kapacitet 50 000 500 000 0,1000 Planski kapacitet 50 000 400 000 0,1250

 Stvarna

proizvodnja u mjesecu listopadu bila je 460 000 boca a stvarno je prodano 420 000 boca. Nije bilo poetnih zaliha na poetku listopada. Ovo poduzee planira prodavati boce sokova po cijeni od 0,5 kn/boci. Jedinini trokovi proizvodnje uz razliite denominatore ili baze raunaju se na slijedei nain:

Tip denominatora (baza) (1) Teoretski kapacitet Praktini kapacitet Normalni kapacitet Planski kapacitet

vt/jedinici (2) 0,3500 0,3500 0,3500 0,3500

Sd OTP-ft (3) 0,0434 0,0625 0,1000 0,1250

ukupni troak/jedinici (4) = (2) + (3) 0,3934 0,4125 0,4500 0,4750

Odstupanja od razine denominatora ili baza mogu se izraunati na slijedei nain:

Odstupanje = (razina denominatora - stvarna proizvodnja) x Sd OTP-ft Teoretski kapacitet = (1 152 000 - 460 000) x 0,0434 =30 033 N (nepovoljno odstupanje) Praktini kapacitet = (800 000 - 460 000) x 0,0625 = 21 250 N Normalni kapacitet = (500 000 - 460 000) x 0,1000 = 4 000 N Planski kapacitet = (400 000 - 460 000) x 0,1250 =7 500 P (povoljno odstupanje)