Uvod AC06

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 6

KAKO DA KORISTITE KIGU

XV

Uvod
Dobrodoli u AutoCAD 2006 i AutoCAD LT 2006. Kao to su mnogi itaoci uvideli, ova kiga je jedinstven spoj vebi i uputstava u kojima je sadrano sve to vam treba da biste poeli i nastavili da radite u AutoCAD-u. U ovom izdau kige, dobiete informacije i objaea za najnovije mogunosti AutoCAD-a 2006 i AutoCAD-a LT 2006.

Kako da koristite kigu


Ova kiga vam nee pokazati kako funkcionie svaka komanda, ve vas sa AutoCAD-om 2006 upoznaje kroz konkretne aktivnosti. Nauiete da koristite komande radei na pravom projektu i trudei se da ostvarite odreeni ci. Dobiete osnovu na kojoj moete izgraditi sopstvene metode upotrebe AutoCAD-a i postati struak za rad u tom programu. Zbog toga nisam pomenuo svaku pojedinanu komandu niti svaki mogui odgovor na ih. Kigu posmatrajte kao nain da steknete detaan uvid u koriee AutoCAD-a u realnim projektima. Predlaem da, dok radite vebe, i sami istraujete AutoCAD i primeujete nauene tehnike u svom radu. Kiga e biti dobrodola i iskusnim korisnicima AutoCAD-a i poetnicima. Ako ste poetnik, najboe je da kigu itate kao da pratite predavaa poglave po poglave barem u prva dva dela kige. Videete da se vetine i informacije nadograuju iz poglava u poglave. Da biste se lake kretali kroz materijal, vebe su izloene u numerisanim koracima. Kako bi materijal bio dostupan svim korisnicima, mere u vebama date su i u britanskom (stope/ini) i u metrikom sistemu jedinica. Poto ovladate materijalom iz prvog i drugog dela kige, moete nastaviti da pratite svoja interesovaa i istraujete druge delove kige proizvonim redosledom. U treem delu saznaete kako da vae vetine podignete na vii nivo. Nauiete vie o uvau i razmeivau podataka iz crtea i nainima izrade sloenijih crtea. Ako vas zanima rad u 3D, pogledajte etvrti deo kige. Ukoliko odmah elite da ponete s prilagoavaem programa, preite na peti deo. Poglavima 27 i 28 moete se uvek vraati jer se u ima nalaze opte informacije o razmeivau AutoCAD-ovih datoteka sa kolegama. Poglave 28 je posveeno AutoCAD-ovom Sheet Set Manageru koji omoguava organizovae projekata na vie listova. Ovu kigu moete koristiti i kao referentni prirunik za reavae svakodnevnih problema i pronalaee odgovora na pitaa o komandama. Izborne vebe na kraju svakog poglava pomoi e vam da obnovite gradivo i istraite druge naine primene nauenih tehnika. I iskusnim korisnicima ova kiga e biti zgodan podsetnik. Najzad, ako u korieu AutoCAD-a naiete na probleme, proitajte odeak Kada stvari pou naopako u dodatku B. Tu ete pronai spisak najeih problema s kojima se novi korisnici suoavaju.

AutoCAD 2006 i AutoCAD LT 2006


Autodesk je istovremeno objavio AutoCAD 2006 i AutoCAD LT 2006. Ne iznenauje ienica da ti programi izgledaju i rade gotovo identino. Izmeu ih moete razmeivati datoteke, ne brinui o tome da ete ih otetiti ili izgubiti podatke. Glavna razlika je u tome to LT ne podrava sve 3D funkcije koje podrava AutoCAD 2006, kao ni prilagoavae pomou AutoLISP-a i VBA. I pored toga, LT nudi mnoge mogunosti i za poveae

XVI

UVOD

samo

ACAD

samo

LT

produktivnosti i za prilagoavae. Poto su programi toliko slini, mogu istovremeno predstaviti materijal za oba, uz samo male izmene. Kada je opcija koju objaavam dostupna samo u AutoCAD-u 2006, videete sliicu Samo AutoCAD. Dobiete i upozoree kada se vebe za AutoCAD 2006 i LT razlikuju. Ako su razlike sitne, videete ili upozoree ili e u samoj vebi biti objaena razlika izmeu dva programa. LT ima nekoliko funkcija koje nisu dostupne u AutoCAD-u 2006, i uz ihovo objaee videete sliicu Samo LT. Kad god je to mogue, dau objaee kako da u LT-u postignete isti rezultat kao u AutoCAD-u 2006, iako je odreena funkcija nedostupna u LT-u.

Brzo dolaee do informacija


Kiga obiluje savetima i upozoreima:

SAVET

Saveti treba da vam olakaju rad. Upozorea vas odvlae od greaka.

UPOZOREE

U svakom poglavu pronai ete i iscrpnije savete i objaea u vidu izdvojenih odeaka. Da bih vas ohrabrio, u nekim izdvojenim odecima pokazujem kako je tema iz poglava primeena u realnom projektu projektu Glavne biblioteke u San Francisku. Saveti, upozorea i izdvojeni odeci pruaju obie informacija koje sam sakupio tokom viegodieg rada u AutoCAD-u na raznim projektima i u raznim poslovnim okrueima. Slobodno prelistajte kigu i proitajte samo napomene da biste videli kako moete da ih iskoristite. esto ete prelistavati i dodatak C u kom se nalaze tabele svih sistemskih promenivih i promenivih za kotirae, s komentarima o ihovoj nameni. Ukoliko naiete na probleme, proitajte odeak Kada stvari pou naopako u dodatku B.

ta da oekujete
Kiga AutoCAD 2006 i AutoCAD LT 2006 podeena je na pet delova, a svaki je posveen jednoj etapi na vaem putu da postanete iskusan korisnik AutoCAD-a. Sledi opis delova kige i materijala koji ete u ima pronai.

Deo 1: Osnove
Kao i u bilo kom drugom veem poduhvatu, prvo se morate pozabaviti sitnijim, lakim zadacima. U prvom delu kige upoznaete se sa izgledom AutoCAD-a. Poglave 1, Okruee programa AutoCAD i AutoCAD LT, pokazuje kako da se snaete u AutoCAD-u. U poglavu 2, Izrada prvog crtea, nauiete kako da pokrenete i zatvorite program i kako da reagujete na AutoCAD-ove komande. Poglave 3, Podeavae i koriee AutoCAD-ovih pomonih alata za crtae, opisuje kako da podesite radni prostor, meate objekte i rasporeujete elemente crtea. U poglavu 4, Organizovae objekata pomou blokova i grupa, istraiete neke alatke jedinstvene za CAD: simbole, blokove i slojeve. Dok se upoznajete sa AutoCAD-om, imaete priliku da nacrtate nekoliko crtea koje ete koristiti u kasnijim vebama iz kige, a moda i u svojim buduim projektima. Poglave 5, Upravae slojevima, blokovima i datotekama pokazuje kako ete pomou slojeva

TA DA OEKUJETE

XVII

grupisati sline informacije, i kako ete koristiti svojstva objekata, kao to je tip linije, da biste stvari vizuelno organizovali.

Deo 2: Tehnike sredeg nivoa


Poto savladate osnove, poeete da istraujete neke preenije osobine AutoCAD-a. Poglave 6, Poveavae produktivnosti ponovnim korieem podataka opisuje kako da ponovo upotrebite informacije o postavci crtea i delove postojeeg crtea. U poglavu 7, Alatke za pregledae crtea, rafure i referencirani crtei, nauiete kako da koristite alatke za pregledae i rafure, i kako da sastavite i meate veliku datoteku crtea. Poglave 8, Uvod u tampae na tampau i ploteru i podeavae elemenata crtea, pokazuje kako da napravite papirnu verziju crtea. Poglave 9, Stilovi tampaa na ploteru, opisuje metode za upravae debinama linija i seneem na odtampanom crteu. U poglavu 10, Unoee teksta na crtee, saznaete kako da dodate i meate napomene na crteu. Poglave 11, Koriee poa i tabela, pokazuje kako da crteima dodate funkcije proraunskih tabela. U poglavu 12, Kotirae, isprobaete automatsko kotirae (jo jedna jedinstvena mogunost u CAD-u).

Deo 3: Napredne tehnike


Kada doete do ovog poglava ve ste na putu da postanete pravi struak za rad u AutoCAD-u. Trei deo kige je osmien tako da vam pomogne u usavravau ve steenih vetina i u sticau novih. U poglavu 13,Atributi, saznaete kako da objektima na crteu pridruite podatke i kako da te podatke izvezete u datoteke baza podataka i proraunskih tabela. U poglavu 14, Prenoee postojeih crtea u AutoCAD nauiete tehnike za prenoee crtea sa papira u AutoCAD. U poglavu 15, Napredne tehnike obrade i organizovaa, zavriete vebu izrade projekta stambene zgrade. Nauiete kako da integriete steena znaa i dobiete jo neke savete o timskom radu. U poglavu 16, Rasporeivae elemenata u dokumentu za tampae, obraene su alatke koje omoguavaju organizovano prikazivae crtea. Poglave 17, Dinamiki blokovi, pokazuje kako da napravite blokove koji se mogu meati pomou ruica, bez potrebe da ih ponovo deniete. Poglave 18, Crtae krivih linija i ispuavae povrina, iscrpno objaava neke posebne objekte crtea, kao to su krive tipa splajn i krive zaobene opcijom Fit. U poglavu 19, Dobijae i razmena podataka iz crtea, nauiete kako da doete do informacija o crteu i kako da AutoCAD poveete s drugim aplikacijama, kao to su programi za tabelarna izraunavaa ili pripremu tampe. Saznaete i kako da kopirate i prenosite podatke. Ukoliko podatke iz svog crtea treba da poveete s bazom podataka, na prateem CD-u pronai ete poglave Rad sa sponim bazama podataka, posveeno AutoCAD-ovom dbConnect Manageru. dbConnect omoguava da objekte i tekst iz crtea poveete sa programom za rad s bazama podataka i tako vodite evidencije, na primer, o delovima sklopa ili o opremi na planu sprata.

Deo 4: Modelovae i crtae u 3D


Iako je crtae u 2D najea namena AutoCAD-a, crtae u 3D omoguava da proirite svoje ideje i sagledate ih u novom svetlu. Poglave 20, Izrada 3D crtea pomou povrina obrauje AutoCAD-ove osnovne opcije za pravee trodimenzionalnih crtea. Poglave 21, Napredne tehnike za 3D crtae predstava monije funkcije za rad u 3D.

XVIII

UVOD

Poglave 22, Rasterizovae 3D crtea pokazuje kako da u AutoCAD-u napravite realistine prikaze 3D crtea. Poglave 23, Crtae punih tela u 3D, vodi vas kroz opcije za modelovae punih tela u AutoCAD-u 2006. Na CD-u ete pronai poglave Modelovae punih tela u arhitekturi koje se detanije bavi izradom punih 3D tela vodei vas kroz modelovae klasine zgrade i pokazujui vam nese AutoCAD-ovih opcija za 3D. Napredno modelovae povrina, takoe na prateem CD-u, pokazuje kako da u potpunosti iskoristite AutoCAD-ove alatke za modelovae povrina da biste napravili sloene, prirodne oblike.

Deo 5: Prilagoavae i integrisae AutoCAD-a


Jedna od najjaih strana AutoCAD-a jeste mogunost prilagoavaa. Poglave 24, Alatke Express, lagano vas uvodi u svet prilagoavaa AutoCAD-a. Nauiete kako da uitate i koristite postojee alatke Express da biste poveali funkcionalnost AutoCAD-a, a upoznaete i AutoLISP kao alat za pisae makroa. Poglave 25, Istraivae AutoLISP-a, uvod je u AutoCAD-ov popularni jezik za pisae makroa. Nauiete kako da napravite namenske komande zasnovane na postojeim komandama i kako da uvate podatke, dolazite do podataka o lokacijama i sl. Poglave 26, Prilagoavae paleta alatki, menija, vrsta linija i rafura, pokazuje kako da prilagodite te elemente. Poglave 27, Upravae crteima i razmeivae crtea, objaava kako da AutoCAD prilagodite sopstvenom nainu rada. Uiete o alatkama koje e vam pomoi u razmeivau crtea s drugima i o zatiti crtea od meaa. Poglave 28, Skupovi listova i organizovae projekata, pokazuje kako da iskoristite novi Sheet Set Manager da biste pojednostavili upravae datotekama. Pomou Sheet Set Managera moete automatizovati naporne zadatke usklaivaa crtea. Ukoliko prilagoavae shvatate ozbino, preporuujem da proitate dodatno poglave sa CD-a u kom su teme prilagoavaa detanije objaene. Istraivae VBA bavi se osnovnim konceptima automatizacije pomou Visual Basica. Visual Basic omoguava izradu namenskih aplikacija koje rade sa AutoCAD-om i drugim Windowsovim programima. Na CD-u se nalaze jo dva poglava ije su teme VBA i ActiveX.

Dodaci
Ova kiga ima etiri dodatka. Dodatak A, Instalirae i podeavae AutoCAD-a, sadri uputstva za instalirae i kongurisae programa. Ukoliko AutoCAD nije ve instaliran na vaem raunaru, pratite korake u ovom dodatku pre nego to ponete da itate poglave 1. Dodatak B, Saveti o hardveru i softveru, nudi informacije o hardveru vezane za AutoCAD. U emu ete pronai i savete o poboavau performansi AutoCAD-a i reavau problema, kao i detanije informacije o podeavau AutoCAD-ovih opcija za tampae na ploteru. U dodatku C, Sistemske promenive i promenive za kotirae, navedene su sistemske promenive i promenive za kotirae, i date su detane informacije o parametrima stilova kotiraa. Najzad, dodatak D, Nove mogunosti, ukratko opisuje nove osobine AutoCAD-a 2006, kao i nove i izmeene komande.

Minimalni sistemski zahtevi


U ovoj kizi pretpostavam da imate IBM ili kompatibilan raunar, sa najmae Pentium IV ili ekvivalentnim procesorom. Raunar treba da ima barem jedan CD ureaj i vrsti disk sa 500 MB ili vie slobodnog prostora za AutoCAD-ove programske datoteke i oko 120 MB dodatnog prostora za primere datoteka i radni prostor. Pored tih zahteva, na disku treba da imate i dovono prostora za Windowsovu virtuelnu memoriju najmae

RADITE SA STILOM

XIX

500 MB. Vie podataka o virtuelnoj memoriji pronai ete u uputstvu za Windows ili u dodatku B ove kige. Najzad, AutoCAD zahteva 220 MB slobodnog prostora na jedinici C vrstog diska, za privremene instalacione datoteke. AutoCAD 2006 najboe radi na sistemima sa 512 MB ili vie RAM-a. Raunar treba da ima i monitor visoke rezolucije i noviju graku karticu. Bie vam dovoan SVGA prikaz u rezoluciji 1024 768 ili veoj. Ukoliko ete koristiti digitalnu tablu, trebae vam jedan slobodan USB ili serijski prikuak. Pretpostavam da koristite mi i tampa ili ploter. CD ili DVD ita vam treba da biste instalirali AutoCAD i softver za ovu kigu. Pored toga, trebae vam i veza sa Internetom da biste do kraja iskoristili podrku koju obezbeuje Autodesk. Ako vam treba detanije objaee hardverskih opcija za AutoCAD, proitajte dodatak B.

SAVET

Ukoliko ete umesto mia koristiti digitalnu tablu, Autodesk nudi ablon za u u datoteci Tablet.dwg. Otvorite je i odtampajte, a potom postavite na tablu. Kada ispravno podesite ablon za tablu, komande ete moi da birate direktno iz ablona. Uputstvo za podeavae tog ablona pronai ete u dodatku B.

Radite sa stilom
U ovoj kizi je mnogo pae posveeno stilskim pravilima upotrebi velikih i malih slova, kurziva ili polucrnih slova itd. to bi trebalo da vam pomogne u ueu. Njihovog uticaja verovatno neete biti svesni. Ipak, imajte na umu sledea pravila: Birae opcija iz padajuih menija prikazano je nizom opcija razdvojenih znakom
(na primer, odaberite File New).

Unos preko tastature prikazan je polucrnim fontom (na primer, upiite Rotate). Zahtevi za unos prikazani su neproporcionalnim fontom (na primer, Select objects:). Za veinu funkcija opisano je kako da izaberete opciju s palete alatki i sa trake menija. Pored toga, dodao sam i preice s tastature i imena komandi u zagradama, tamo gde su dostupne. Imena komandi bie naroito korisna itaocima koji su navikli da rade s komandnom linijom.

ta se nalazi na CD-u?
Pratei CD sadri obie pomonih programa, biblioteke simbola i primere programa koji e znaajno unaprediti upotrebu AutoCAD-a. Tu se nalaze i datoteke crtea za sve vebe iz kige, pa s vebama moete krenuti od bilo kog poglava, bez potrebe da ih pratite od samog poetka. Te datoteke moete koristiti i za ponavae vebi ili istraivae naina na koji su datoteke organizovane i sastavene. tavie, CD sadri probnu verziju AutoCAD-a 2006, u sluaju da nemate program. Ukoliko ste zainteresovani za prilagoavae, pronai ete i tri poglava posveena ActiveX kontrolama i dodatnim informacijama o okrueu VBA. CD sadri dodatne programe za rad u 3D i biblioteku 3D objekata. Na kraju ige pronai ete spisak materijala sa CD-a.

UPOZOREE

Sada je mogue istovremeno instalirati i AutoCAD 2006 i stariju verziju programa. Meutim, ako kupite nadogradu do verzije AutoCAD 2006, moraete da uklonite stariju verziju AutoCAD-a u roku od 60 dana.

XX

UVOD

Nove mogunosti u AutoCAD-u 2006


AutoCAD 2006 nudi mnotvo novih alatki koje e pojednostaviti crtae. Dinamiki blokovi omoguavaju jednostavno meae simbola, koji se u AutoCAD-u nazivaju blokovi, a opcije vezane za simbole dostupne su na listi. Funkcija Table (proitajte poglave 11) omoguava da brzo napravite tabele i rasporede zahvaujui automatskom organizovau teksta u kolone i redove. Pored toga, u tabelama moete koristiti i matematike funkcije, kao to radite u programima za tabelarna izraunavaa. Korisnici koji su radili u ranijim verzijama AutoCAD-a odmah e primetiti prirunu komandnu liniju, zahvaujui kojoj ne morate sputati pogled s crtea da biste videli poruke na komandnoj liniji. Priruna komandna linija prikazuje informacije o crteu uz kursor, pa u toku crtaa moete pratiti ta se deava. AutoCAD 2006 ima i sledee funkcije: alatke za obradu koje omoguavaju istovremeno meae vie objekata kotne linije iju duinu i vrstu moete zadati kotirae duine lukova prelomene kote poluprenika proraunske tabele koje se mogu uvoziti i izvoziti bou kontrolu poloaja rafura meae teksta direktno na crteu funkciju Customize User Interface kalkulator QuickCalc koji omoguava konvertovae jedinica i unoee vrednosti u stopama i inima radne prostore koji omoguavaju prilagoavae AutoCAD-ovog prostora linim potrebama i snimae rasporeda egovih elemenata poboane opcije za oporavae oteenih datoteka, sline onima u programu Microsoft Ofce poboane komande Zoom i Pan koje omoguavaju da vidite koji ste deo crtea posmatrali Najzad, otkriete da je AutoCAD-ov interfejs dosledniji i boe integrisan.

Piite autoru
Nadam se da je e vam kiga AutoCAD 2006 i AutoCAD LT 2006 koristiti i da ete, poto zavrite vebe, nastaviti da je koristite kao referentni prirunik. Ukoliko imate komentare, kritike ili ideje za poboae kige, poaite mi poruku na sledeu adresu:
Masteringacad@earthlink.net

Ukoliko u kizi primetite greke, molim vas da obavestite izdavaa. Na lokaciji


www.sybex.com pronaite kataloku stranu za ovu kigu, pa pritisnite vezu Errata da

biste dobili obrazac u koji ete uneti problem. Na kraju, hvala vam to ste odabrali kigu AutoCAD 2006 i AutoCAD LT 2006.

You might also like