Peter Holmes raspravlja moe li se eksplozivna mjeavina protekcionizma, ekstremizma i konflikata iz tridesetih godina prologa stoljea ponoviti tijekom

dananje financijske krize. Za mnoge je ekonomiste politika nona mora 1930.-ih prouzroena povlaenjem u protekcionizam. Protekcionizam je pogorao depresiju kroz propadajuu trgovinu dovodei do masovne nezaposlenosti i na kraju, do uspona faistike agresije. Ekonomisti i povjesniari su pronali veze izmeu ekonomije i proizlazeih sukoba. Adam Tooze je zastupao miljenje da je nacistika ekspanzija imala ekonomske motive. Drugi smatraju da je vojni sukob izmeu SAD-a i Japana zapoeo zbog amerike blokade Japana. Stara izreka koja kae da ukoliko dobra ne prijeu granice, vojnici hoe postala je pogonska sila u stvaranju GATT-a i EU-a. Stara izreka koja kae da ukoliko dobra ne prijeu granice, vojnici hoe postala je pogonska sila u stvaranju Opeg sporazuma o tarifama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade, GATT) i EU-a. Potonji je zapoeo kao Europska zajednica za ugljen i elik uspostavljena kako bi se zajedniki upravljalo resursima oko kojih su se Francuska i Njemaka neprestano sukobljavale. No skeptici, koji unato tome prihvaaju injenicu da su ekonomski razlozi hranili nestabilnost, protekcionizam ne vide kao glavni problem. Ekonomist i nobelovac Paul Krugman je prilikom nedavnog predavanja u Londonu spomenuo otmjenu la da je depresija 1930.-ih bila prouzroena protekcionizmom. On je tvrdio da je kriza 1930.-ih prouzroena deflacijskom makro politikom te da put za izlazak iz aktualne krize mora biti kroz fiskalne poticaje.

Wikipedija Moe li trgovinski protekcionizam prouzroiti depresiju slinu onoj iz 1930.-ih? Ovim se ne nijee da e kriza imati uinka na trgovinu u velikim razmjerima. Zapravo, trgovinski i proizvodni kolaps od 2007. nadalje slijedio je isti uzorak koji se pojavio od 1929. nadalje. Niti moemo zanijekati da je protekcionizam opasnost. No, istovremeno ohrabrujua i zastraujua jest injenica da je trgovina jako propala bez masovnog pribjegavanja protekcionizmu. Ohrabrujui dio jest novolansirano upozorenje pod nazivom Global Trade ili Globalna trgovina (http://www.globaltradealert.org) koje donosi popis protekcionistikih mjera koje su poduzele trgovinske nacije, a koji je krai nego to se netko mogao pribojavati. Meutim, zastraujui dio predstavlja podatak koliko je trgovina propala te koliko brzo. Kineski je izvoz u svibnju bio nii za 26 % nego prethodne godine. Indijski izvoz je pao za 30 % u odnosu na prethodnu godinu (iako se stopa pada smiruje). Do sada je veina intervencija bila u okviru pravila tj. bili su kompatibilni s pravilnikom WTO-a, ukoliko ne u doslovnom smislu onda sigurno u duhu Svjetske trgovinske organizacije (World Trade Organisation, WTO).

Krugman se sloio s Peterom Sutherlandom (bivim generalnim direktorom WTO-a) da su okolnosti za slobodnu trgovinu uistinu najvie ovisile o sistematskim pitanjima i pitanjima koja su potencijalno vezana uz sigurnost. Sustav WTO-a jest glavni primjer vladavine prava u meunarodnim odnosima. Njegova bi ugroenost predstavljala puno vie nego samo gubitak zarade od ekonomske specijalizacije. Najvea bi se prijetnja bez daljnjega pojavila u Kini. Nezaposlenost je u Japanu u sijenju stremila maksimumu svih vremena. Protekcionistika bi prijetnja mogla ugroziti globalne reime prema kojima teimo, a koji su utemeljeni na vrstim pravilima. No sam po sebi, trgovinski kolaps predstavlja velike prijetnje stabilnosti te stoga, potencijalno, i sigurnosti. Najvea bi se prijetnja bez daljnjega pojavila u Kini. Nezaposlenost je u Japanu u sijenju stremila maksimumu svih vremena a izvjea kau da ovogodinji sveuilini diplomanti imaju potekoe u pronalaenju posla. Kina jo uvijek raste, no mora zadrati godinji rast bruto nacionalnog proizvoda ili BDP-a (gross domestic product, GDP) na vie od 6 % kako bi izbjegla porast nezaposlenosti. Kina se javno odrekla protekcionizma i usvojila ekspanzionistiku fiskalnu politiku. uo sam primjedbu jednog savjetnika kineske vlade: Svi smo izvukli pouke iz 1930.'ih, zar ne?.

Reuters Nezaposlenost je u Kini dosegla svoj maksimum predstavljajui moguu prijetnju stabilnosti i sigurnosti Ukoliko se kriza proiri i dovede do stalnih socijalnih nemira, jasno je da e komunistika partija biti pod pritiskom usvajanja tvrde linije kako bi zabranila razliita miljenja te ponovno razmislila o svojoj strategiji trgovinske otvorenosti i drugim gospodarskim liberalizacijskim mjerama. Hoe li se nova kineska financijska snaga u bilo kojem sluaju poeti sukobljavati s amerikom, teko je rei. Kina nema puno opcija osim da se dri svojih dolara, no ukoliko kriza dovede do ozbiljnih frustracija postoji mogunost politikog povlaenja. angajska organizacija za suradnju (Shanghai Cooperation Organisation) koja povezuje Rusiju, Kinu i zemlje Srednje Azije, mogla bi imati vanu ulogu poglavito ukoliko im se pridrui Irak kako je planirano. Meu ostatkom lanica BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), uinak krize je sloeniji. Brazil ima konzervativniji financijski sustav i manju izloenost meunarodnoj trgovini. No njegova je industrijska proizvodnja naglo pala u 2008. Rusija je prije pogoena cijenama nafte nego koliinom industrijskog izvoza - te potencijalno, financijskom nestabilnou. Unutarnji bi uinak mogao imati vanjske posljedice. Unato padu izvoza, Indija je manje financijski izloena. No, mogla bi postojati povratna veza izmeu krize i razliitih indijskih separatistikih pokreta to bi dovelo do vanjske nestabilnosti. Malo je vjerojatno da bi ta situacija bila povezana s protekcionizmom. Pakistan bi mogao biti ranjiviji. Njegova se industrija osjea ugroenom zbog perspektive dogovora o slobodnoj trgovini izmeu EU-a i Indije te bi se tu mogla dogoditi izravna politika napetost ukoliko EU bude nesposoban odgovoriti na pakistansku elju za nekom vrstom paralelnog trinog otvaranja.

Druge vrlo ranjive regije nalaze se na junom Mediteranu. Alir je u situaciji slinoj ruskoj. Islamski fundamentalizam moe biti hranjen postojanjem velikog broja nezaposlenih mladih ljudi, poglavito kada islamske skupine pruaju jedinu skrb. Prema Paulu Krugmanu, moje razumijevanje situacije kae da su najgori scenariji pria strave trenutno manje izgledni nego to su to bili prije est mjeseci. Stvari mogu biti gore, no kolaps se usporava (u svibnju je, na primjer, zabiljeen porast investicija u Kini). Krugman je takoer izjavio da bismo trebali vie fiskalnih poticaja. Ukoliko se pronae uspjena makro politika uporabom postojeih instrumenata, mogli bismo izbjei najgori fiskalni poticaj od svih: ponovno naoruavanje. No trenutno izgleda da emo prije morati smanjiti nego poveavati vojnu potronju (barem na Zapadu) kada najgore bude iza nas. Ozbiljni protekcionizam poput onoga iz 1930.-ih za ekonomiju bi bio kao dodavanje soli na ranu, a za politiku strana opasnost. Ekonomska bi nestabilnost mogla dovesti do poveanja ekonomskog nacionalizma te moda i do politikoga nacionalizma s mogunou sukoba. U trenutku pisanja ovoga lanka, buka protekcionizma glasnija je u SAD-u nego u EU-u, no postoji ozbiljni potencijal politikog neslaganja. Za sada se nastavlja retorika suradnje. Kriza moe imati neproporcionalne uinke na zemlje u razvoju te moe dalje destabilizirati ve nestabilne no strateki vane zemlje poput Pakistana. Ponovno dovoenje u red globalne ekonomske snage potpuno razotkrivene krizom, zasigurno ima utjecaja na globalnu strateku ravnoteu. Ukratko, kriza ima veliki potencijal stvaranja unutarnje politike nestabilnosti diljem svijeta. Trgovina je ve jako pogoena. Ozbiljni protekcionizam poput onoga iz 1930.-ih za ekonomiju bi bio kao dodavanje soli na ranu, a za politiku strana opasnost. No tome se moemo suprotstaviti ukoliko (i to naglaavam rije 'ukoliko') moemo upravljati makro stranom krize. Peter Holmes predaje na dodiplomskim i poslijediplomskim europskim studijima, dodiplomskom studiju ekonomije, te poslijediplomskom studiju meunarodne ekonomije na Sveuilitu u Sussexu. On je strunjak za podruje europskih ekonomskih integracija i drugih pitanja javne globalne politike, obuhvaajui odnose EU-a sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). http://www.nato.int/docu/review/2009/FinancialCrisis/PROTECTIONISM/CR/index.htm Peter Holmes je predava s podruja ekonomije na Ekonomskom zavodu Sveuilita u Sussexu, Ujedinjeno Kraljevstvo.