vrata

u tradicionalnoj arhitekturi boke kotorske i njihova restauracija

Impresum
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Izdavai: EXPEDITIO Svenska Byggnadsvrdsfreningen Donator: SIDA - Swedish International Development Cooperation Agency Autor: EXPEDITIO, Aleksandra Kapetanovi, arh. konzervator Koautori: Jasminka Grgurevi, slikarka konzervator Ilija Laloevi, arhitekta konzervator Konsultant:

Calle von Essen Tekst: EXPEDITIO i uesnici 3. radnog kampa restauracije na palati Viskovi (imena navedena na str. 13) Materijal iz publikacije Conservation and Design Guidelines for Zanzibar Stone Town (str. 31-34) Fotografije: EXPEDITIO, Stevan Kordi, Bojana Prai, Kristina Janjetovi Crtei: EXPEDITIO Branislav Koji, Seoska arhitektura u Kotorskom zalivu (str. 20) Ilija Laloevi (str. 46, 47) Dizajn: EXPEDITIO tampa: Biro Konto, Herceg Novi Tita: 600 primjeraka
2006 EXPEDITIO

I - Volonterski radni kampovi restauracije Volonterski radni kampovi restauracije Saradnja EXPEDITIO i Svenska Byggnadsvrdsfreningen Radni kampovi restauracije u Perastu 7 8 9

II - Vrata Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske Osnovne karakteristike vrata Tipovi vrata 17 18 25

III - Restauracija vrata Uzroci propadanja drvenih vrata Principi restauracije Proces restauracije Materijali Detalji novih vrata po uzoru na tradicionalna Primjeri neodgovarajuih rjeenja Literatura 31 32 35 42 46 48 50

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Zato uvati tradicionalna vrata? O publikaciji

4 6

Sadraj

4
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Zato uvati tradicionalna vrata ?

Prethodni vijek je bio optimistian za sve nove stvari i materijale koji su se pojavljivali. Sa novim mainama i materijalima ivot je postao laki. Ili je bar tako izgledalo u poetku. U oblasti Boke Kotorske, kao i u vedskoj, moderni materijali su zamijenili veliki dio tradicionalnih materijala u gradnji. Tokom XX vijeka broj graevinskih materijala koji se koriste u vedskoj porastao je sa oko 500 na oko 50 000. To je dovelo do mnogobrojnih problema. Zbog toga je, tokom posljednjih 10-20 godina, upotreba tradicionalmih materijala i tehnika postala ponovo popularna u vedskoj. ta je razlog tome? - Tehniki. Tradicionalno, majstori su paljivo birali materijale, na primjer drvo za vrata i prozore. U oblasti gdje ja ivim postoje prozori iz XVIII vijeka koji su jo uvijek u dobrom stanju. Njih je takoe lako popraviti; ako je neki dio istrulio samo se zamijeni novim. Meutim, kada se radi o metalnim i plastinim prozorima, postavlja se pitanje da li je mogue ili ekonomino popravljati ih, jer ete najvjerovatnije morati zamijeniti cijeli prozor ili vrata zajedno sa okvirom, to je skupo. Mnoge nove materijale koji se prodaju uz objanjenje ne zahtijevaju nikakvo odravanje, veoma je teko, ili ak nemogue odravati ili popravljati. - Estetski. Mnogi stari prozori nisu napravljeni samo da proputaju svjetlost u prostoriju. Drvo je obraeno i profilisano da bi izgledalo lijepo, i, takoe,

da bi omoguilo igru svjetlosti i sjenki. Moderni metalni ili plastini prozor je jednostavno ravan i nije dizajniran da bude lijep. Stara vrata esto imaju odreene ukrase ili predivne rezbarije. Jo jedna razlika se ogleda u izgledu materijala kada ponu da stare tradicionalni materijali sa godinama esto

i dalje izgledaju lijepo, a ponekad postaju ak i ljepi dobijanjem patine. Ali, da li ste ikada vidjeli da neto od plastike postaje ljepe kako stari? - Istorijski. Oblici, obrasci ili ukrasi na starim vratima su vani da se sauvaju za budunost. Oni mogu ispriati mnoge prie i biti svjedoanstvo za budue generacije. Oni takoe mogu pruiti vana znanja o, na primjer, razliitim vrstama spojeva, itd. Ove injenice mogu biti korisne ne samo prilikom popravke ili izrade novih vrata na tradicionalan nain, ve i za pruanje informacija vanih za istorijsku nauku. Ponekad je to praeno i tehnikim razlozima. Stari prozorski kapci omoguavaju podeavanje poloaja, tako da moete regulisati koliinu svjetlosti koja ulazi u prostoriju. - Ekoloki. Veina tradicionalnih materijala su uzeti iz prirode i mogu se u nju vratiti bez ikakvih tetnih uticaja. Meutim, savremeni materijali sadre mnogobrojne razliite hemikalije, koje su, pojedinano ili u meusobnom dejstvu, opasne po zdravlje i prirodu. U vedskoj sada ak imamo izraz bolesne kue, za kue koje emisijama iz razliitih materijala izazivaju oboljenja kod ljudi koji ih koriste. Jo jedan primjer je da je do prije nekoliko godina bilo zabranjeno graditi kue sa vie od 2 sprata

zbog opasnosti od poara. Danas takva ogranienja ne postoje. U sluaju poara, metalne grede konstrukcije gube oblik i padaju bre od drvenih greda. Takoe, u sluaju poara, sredinom XX vijeka, ljudi su imali oko 15 minuta da napuste kuu prije nego to bi im ivot bio ugroen. Danas to vrijeme iznosi samo oko 3 minuta a opasnost ne nastupa zbog vatre ve zbog dima koji sadri otrovne gasove iz tekstila i namjetaja koji su izraeni od modernih materijala! Moda je danas tee nai kvalitetne tradicionalne materijale ili dobre majstore koji znaju sve tradicionalne tehnike, ali ako ih zahtijevate, vremenom e ih biti sve vie. Prije 10-20 godina u vedskoj je to bilo veoma teko, ali danas ih moemo nai na svakom mjestu. Zato snano preporuujem ljudima u Boki da svoja predivna vrata, prozore, kure, itd. popravljaju na tradicionalan nain koristei tradicionalne materijale. Ili ako su u suvie loem stanju da naprave nove kopije po tradicionalnim uzorima. Predivne kue u ovom predivnom kraju to zasluuju! Sa Bokom u srcu, elim vam svu sreu u budunosti!


Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Calle von Essen Svenska Byggnadsvrdsfreningen

6
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

O publikaciji
Ova publikacija je nastala kao rezultat saradnje

Uz neophodnu edukaciju kroz praksu, prenoenjem znanja o tradicionalnom nainu izrade i restauracije vrata, vjerujemo da i biljeenje tih znanja, upotpunjeno identifikovanjem osnovnih karakteristika i elemenata tradicionalnih vrata, mogu doprinijeti njihovom boljem poznavanju, a samim tim i ouvanju. Ovom publikacijom smo htjeli da skrenemo panju na vrijednost tradicionalnih vrata i njihov znaaj u ouvanju izuzetnog i kompleksnog nasljea Boke Kotorske, kao i da ukaemo na neophodnost njihovog uvanja, kako restauracije i odravanja tako i izrade novih, korienjem tradicionalnih

EXPEDITIO i Svenska byggnadsvrdsfreningen - vedske asocijacije za brigu o nasljeu, nakon zajedniki organizovanih volonterskih radnih kampova restauracije u Perastu. U Boki Kotorskoj, podruju koje se nalazi
na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljea, na tradicionalnim kuama jo uvijek je sauvano dosta tradicionalnih vrata, prozora i drugih sekundarnih elemenata. Meutim, tokom odravanja ili obnove kua njima se esto ne pridaje dovoljno vanosti. Tradicionalna drvena vrata se esto neadekvatno restauriraju ili se jednostavno zamjenjuju novim, drvenim, metalnim ili plastinim. Takoe, ne vodi se dovoljno rauna ni o adekvatnom odravanju tradicionalnih vrata, koje je neophodno. Tokom pripreme volonterskog radnog kampa restauracije na palati Viskovi, ija tema je bila Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke, uvidjeli smo da ne postoji dovoljno podataka, makar ne dostupnih u literaturi, o tradicionalnim vratima, prozorima i drugim sekundarnim elementima, kao ni o procesu njihove izrade i restauracije. Sreom, zanatlije koje znaju tradicionalni nain izrade i restauracije vrata jo uvijek postoje, iako ih nije jednostavno nai. Postoji opasnost da se znanja, koja su stari majstori imali i prenosili svojim uenicima, polako izgube, jer je sve manje oni koji ih znaju, primjenjuju i prenose, jer ta znanja nisu ostala zabiljeena.

tehnika i tradicionalnih materijala. U publikaciji su date samo osnovne

karakteristike tradicionalnih vrata u Boki Kotorskoj i smjernice za njihovu restauraciju. Ona moe biti

podsjetnik, kako zanatlijama tako i svima koji na svojim kuama imaju tradicionalna vrata, o tome koje su vrijednosti vrata i kako ih treba uvati. Nadamo se da e ova publikacija makar u nekoj
mjeri doprinijeti da se sauvaju tradicionalna vrata u Boki, a moda i podstaknuti studioznije bavljenje ovom i slinim temama vezanim za tradicionalne tehnike i zanate.

EXPEDITIO

Volonterski radni kampovi restauracije su jedan od moguih, konkretnih, vidova djelovanja nevladinih organizcija na polju zatite kulturnog nasljea. Kroz volonterske radne kampove restauracije umnogome se doprinosi ouvanju kulturne batine. Konkretnim intervencijama zaustavlja

ali i da se uesnici kampa obue kako da obnove graevine koristei tradicionalne materijale i tehnike. Radionice sprovode razliite organizacije i lokalne zajednice, zajedno sa ekspertima iz institucija koje se bave zatitom nasljea i zanatlijama sa iskustvom. Uesnici - volonteri su najee razliitih profesija i godina. Objekti na kojima se radi su raznovrsni, a najee su zatieni spomenici kulture. Dobri rezultati prvih kampova bili su podsticaj lokalnim i dravnim kulturnim institucijama u vedskoj da podre ovakve projekte, i da se i sami ukljue predlaui lokacije na kojima bi se moglo raditi, ime se pozitivan efekat kampova jo vie poveao. esto se kao uesnici, ili kao voe kampova, javljuju i eksperti iz slubi zatite spomenika kulture.

se degradacija kulturnih dobara, obuavaju se volonteri da obavljaju intrvencije koristei tradicionalne materijale i tehnike, a istovremeno, promovisanjem korienja tradicionalnih tehnika i materijala podie se i svijest o prednostima njihove primjene. Bitno je i da se kampovi uglavnom organizuju na lokalitetima koji imaju javni sadraj i koji e na taj nain biti dostupni iroj javnosti i lokalnoj zajednici. O ovom modelu djelovanja nevladina
organizacija EXPEDITIO je imala prilike da sazna preko iskustva partnerske organizacije Svenska

byggnadsvrdsfreningen - vedske asocijacije za brigu o nasljeu. vedska asocijacija za brigu o nasljeu je nevladina organizacija koja broji oko 5000 lanova. Jedna od njihovih osnovnih aktivnosti je organizovanje kampova restauracije irom vedske, a posljednjih godina i u drugim zemljama. Sa kampovima restauracije ova organizacija je poela 1991. godine, po uzoru na sline u Francuskoj, koji postoje od pedesetih godina XX vijeka. U vedskoj se, posljednjih godina, u prosjeku, organizuje 10 kampova svakog ljeta, kroz koje proe oko 120 uesnika. Osnovna ideja i cilj ovih kampova je da se, prije svega, zaustavi propadanje kulturnih dobara,

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Volonterski - VOLUNTEER I radni kampovi RESTORATION CAMPS restauracije

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija


Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Saradnja EXPEDITIO i vedske asocijacije za brigu o nasljeu

Saradnja izmeu EXPEDITIO i Svenska

byggnadsvrdsfreningen poela je 2001, nakon susreta predstavnika ove dvije organizacije na Europa Nostra Youth Heritage Forum-u, u Piranu u Sloveniji. Ve iste godine, dvije lanice EXPEDITIO uestvovale su na radnom kampu restauracije koji je vedska asocijacija za brigu o nasljeu organizovala na ostrvu land u vedskoj. Dobar primjer volonterskih radnih kampova koje
organizuje vedska asocijacija za brigu o nasljeu, i iskustvo naih lanova ueem u njima, bili su povod da u saradnji sa partnerima iz vedske pokuamo da ostvarimo neto slino i na naim prostorima. Saradnja je pokrenuta, i od 2002, EXPEDITIO i vedska asocijacija za brigu o nasljeu su zajedno organizovali tri volonterska radna kampa restauracije

u Perastu. Na ovim kampovima, koje su organizovali i vodili koordinatori iz obije organizacije, uz zanatlije iz vedske, uestvovali su volonteri iz vedske, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovake, ... Prva dva kampa su organizovana na perakoj
tvravi, a trei na palati Viskovi. Kampovi su organizovani u saradnji sa Drutvom prijatelja grada Perasta i Regionalnim zavodom za zatitu spomenika kulture Kotor. Tokom pripreme i odravanja kampova velika pomo je dobijena od predstavnika lokalne zajednice, Mjesne zajednice Perast i mnogih Peratana. Saradnja sa vedskom asocijacijom za brigu o nasljeu se nastavila se i kroz razmjenu volontera, tako da je do sada 12 volontera EXPEDITIO imalo prilike da uestvuje na radnim kampovima restauracije u vedskoj.

Prvi radni kamp Raiavanje tvrave sv. Krst u Perastu Tvrava sv. Krst, Perast, 03 - 14. 11. 2002. Prvi volonterski radni kamp Raiavanje tvrave sv. Krst u Perastu odran je od 03. do 14. novemba 2002. godine. Na kampu je uestvovalo 14 volontera iz Srbije i Crne Gore i vedske. Ovaj prvi radni kamp EXPEDITIO i vedska asocijacija za brigu o nasljeu, organizovali su u saradnji sa lokalnom nevladinom organizacijom Drutvo prijatelja grada Perasta. Kako je tvrava bila u veoma zaputenom stanju i u velikoj mjeri obrasla vegetacijom, prvi korak je morao biti raiavanje. Za 10 dana, koliko je trajao kamp, uklonjena je sva vegetacija sa zidova tvrave, kako brljan tako i krupnije rastinje i stabla. Sem zidova tvrave raiena je i zona oko nje, ukljuujui i bistijernu i pristupnu stazu od magistrale do tvrave. Dio snimaka postojeeg stanja je provjeren i doraen. Drugi radni kamp Pripremni radovi za sanaciju tvrave Tvrava sv. Krst, Perast, 05 - 18. 10. 2003. Nakon uspjeno realizovanog prvog radnog kampa, sredstva za nastavak aktivnosti na tvravi EXPEDITIO je dobio na javnom konkursu od Skuptine Republike Crne Gore. Na kampu je uestvovalo 12 volontera iz Srbije i Crne Gore, Republike Srpske, Slovake i vedske, a meu njima i eksperti koji su vodili radionice za kamen i drvo. Ovaj kamp organizovan je u saradnji sa Regionalnim zavodom za zatitu

spomenika kulture Kotor, uz pomo Drutva prijatelja grada Perasta, Mjesne zajednice Perast i mnogih Peratana. Jedan od ciljeva ovog radnog kampa, koji je podrazumijevao pripremne radove za sanaciju tvrave, bila je obuka volontera u radu u kamenu i drvetu. Uz pomo eksperta za kamen uraena je rekonstrukcija jednog stepenika, kamenog stepenita katela. Uz instrukcije stolara uraen je projekat, izrada i postavljanje drvenog stepenita u donjem pojasu. Na naknadno probijenom ulazu u tvravu izraena su i postavljena drvena vrata. Postojea gvozdena kapija na ulazu u donji odbrambeni pojas je oiena, konzervirana i osposobljen je mehanizam za zatvaranje. Izradom novih drvenih vrata i osposobljavanjem postojee kapije omoguena je kontrola ulaza u tvravu i sprijeavanje odnoenja materijala, koje je bilo izraeno posljednjih godina. To je bila intervencija koju je EXPEDITIO uoio kao kljunu za zatitu tvrave. Nastavljeno je sa neophodnijim mjerama odravanja tvrave, ienjem i skidanjem vegetacije, a izvrena su i dodatna arhitektonska snimanja i analize.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Radni kampovi restauracije u Perastu

10
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Prvi radni kamp Raiavanje tvrave sv. Krst u Perastu Tvrava sv. Krst, Perast, 03 - 14. 11. 2002.

Drugi radni kamp Pripremni radovi za sanaciju tvrave Tvrava sv. Krst, Perast, 0 - 1. 10. 2003.

11
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

12
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Trei radni kamp restauracije Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske Palata Viskovi, Perast, 26.09 - 09.10. 2004.

Agency. Saradnici na projektu su i ovog puta bili: Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture Kotor, Mjesna zajednica Perast, Muzej grada Perasta i Drutvo prijatelja grada Perasta. Velika pomo tokom realizacije kampa dobijena je od lokalnog

Trei radni kamp restauracije na palati Viskovi u Perastu, sa temom Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske organizovan je u periodu od 26. septembra do 9. oktobra 2004. Uesnici kampa su bili 13 volontera iz: Srbije i Crne Gore, vedske i Bosne. Sponzor ovog kampa bila je SIDA - Swedish International Development Cooperation

stanovnitva kao i lokalnih institucija i organizacija. Kao lokacija za trei radni kamp restauracije odabrana je Palata Viskovi, jedna od najstarijih i naj-slojevitijih cjelina Perasta, u centralnoj zoni grada, na jednom od najatraktivnijih mjesta, koja se nalazila u veoma loem stanju, uruena i zaputena. Porodica Viskovi je palatu ustupila Optini Kotor, u ijem je vlasnitvu sada, uz uslov da dio palate i bude memorijalnog karaktera tako da e ona bez obzira na buduu funkciju imati i sadraj javnog karaktera. Ovo je bio bitan preduslov jer je praksa koju primjenjuju vedski partneri da se kampovi realizuju na objektima koji imaju javni sadraj i koji e na taj nain biti dostupni iroj javnosti i lokalnoj zajednici. Tema kampa je bila konzervacija i restauracija drvenih vrata. Volonteri su uz instrukcije dva eksperta, stolara iz vedske, imali priliku da budu upueni i sami prou cijeli proces restauracije vrata. Na kampu je uraena restauracija troje vrata: ulaznih vrata palate Viskovi i dvoje na susjednoj kui Balaban. Cijeli proces opisan je detaljno u ovoj publikaciji. Uz restauraciju vrata, glavnu aktivnost kampa, raena je i rekonstrukcija vrta - ardina ispred loe palate Viskovi. Radove na rekonstrukciji vrta su vodili pejzani arhitekti. Vrt je bio u zaputenom stanju, neodravan godinama i potpuno zarastao. Vrt je prvo

raien a zatim se pristupilo vrtnoj arheologiji, kroz paljivo skidanje nasutih slojeva, analizi izvornog ureenja vrta. Na osnovu sauvanih ostataka bilo je mogue u potpunosti rekonstruisati oblik vrta. Pronaeni su originalni elementi njegovog ureenja kao i lukovice nekih biljaka koje su u njemu bile zasaene. Nakon analize pristupilo se rekonstrukciji, uz korienje pronaenih elemenata ureenja, zasaene su biljke koje su pronaene kao i one koje su karakteristine za Perast. Tokom radova istraene su i dvije manje arheoloke sonde, kako bi se sagledali stariji slojevi vrta i njegov razvoj. Na ardinu palate raena je i konzervacija me-

talne ograde, koja se nalazi na ogradnom zidu prema putu. Nakon ienja ograde, izvrena je analiza bojenih slojeva a zatim je ograda ofarbana bojom pripremljenom na tradicionalni nain: mijeanjem crnog pigmenta i lanenog ulja. Znaajno je da je radni kamp restauracije
na palati Viskovi uticao da se pokrenu i druge

aktivnosti na ovoj palati i time ova cjelina makar donekle pomjeri iz stanja potpune zaputenosti i nebrige. Tokom priprema za radni kamp restauracije uspostavljen je, zbog konsultacija, kontakt sa konzervatorima iz Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture Kotor. Oni su, nakon zajednikih obilazaka terena, i uvida u veoma loe stanje palate, a naroito loe i dekorativnog slikarstva u njenom enterijeru, uspjeli da obezbijede sredstva za rekonstrukciju krova loe. Drutvo prijatelja grada Perasta i Mjesna zajednica Perast takoe su nastavili sa aktivnostima na odravanju palate i ardina.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

3. radni kamp restauracije: Uesnici: Hanna Domfors, Jasna Jaramazovi, Ana Jovovi, Marko Aleksi, Nenad Peranovi, Ivana Srgota (dio vremena: Lejla Hadi, Damir Hadi) Zanatlije: Ulf Hger, Stefan stberg Saradnice: Jelena Franovi, Ivana Rakovi Konsultanti: Zorica ubrovi, Jasminka Grgurevi Koordinatori: Calle von Essen, Bojana Prai, Aleksandra Kapetanovi

13

14

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

na kampu

prije i poslije radova

ardin palate Viskovi

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

1

16
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Zato su VRATA odabrana kao tema ?

Bavljenjem tradicionalnim vratima htjeli smo da skrenemo panju na njihovu vrijednost i znaaj u ouvanju nasljea Boke Kotorske, i da ukaemo na neophodnost njihovog uvanja, kako restauracije i odravanja tako i izrade novih, korienjem tradicionalnih tehnika i tradicionalnih materijala. Vrata, kao sekundarni elementi na tradicionalnim graevinama, pored praktinih funkcija koje vre, vaan su segment slojevitog nasljea nekog okruenja. Ovi elementi su vrijedni jer nam govore o funkcionalnim zahtjevima i estetskim kriterijumima njihovih graditelja i korisnika, jer su ih izradili vjeti lokalni majstori, koristei praksom potvrene tehnike i najbolje materijale, jer pokazuju slojevitost i bogatstvo istorije okruenja. Ukoliko se dozvoli da ovi tradicionalni elementi propadnu usljed nebrige, ili da budu uniteni ili uklonjeni loom popravkom, vrijednost ukupnog ambijenta bie umanjena.

Vrata su granica. Otvorena simboliu komunikaciju, strujanje ivota, dobrodolicu za goste. Zatvorena su izolacija, simboliu okupljanje, ouvanje materijalnih vrednosti. Oznaka i slika drutvenog poloaja i moi. Mesto doeka i prvog akta gostoprimstva. Ona su neprikosnovena, potovana, obeleavana. Deo mnemonikog saoptavanja, element lepog ili runog ponaanja. Kroz okiena se stupa u novi ivot brak, zbog svega toga oko vrata i ulaza mnotvo je postupaka. Glasnik etnografskog instituta SANU, knjiga XLIX, Vrata, vratnice, kapije i ulazi-vekovna potreba organizacije i bezbednosti, Srebrica Kneevic, Beograd, 2000

Stolarija u kuama Kotorskog zaliva raena je vrlo precizno i od odline grae. Pored toga je i najsavesnije odravana. Za onoga koji je osetio klimatske prilike u Boki s onim estim nevremenima, dugim kinim periodima, i morskim slapom koji u vidu magle nabacuje na kue juni vetar, ispada kao neka vrsta zagonetke kada vidi u kakvom su dobrom stanju jo i sada poneki prozori koji su raeni pre 150, pa i vie godina. Prema usmenom predanju i jo uvek ivoj tradiciji svi stolarski radovi radili su se u samom mestu. (Vinko urovi, O konstrukcijama kua od XVI do konca XIX vijeka u Kotorskom zalivu i njihovim graditeljima, Spomenik CIII, SANU, Beograd, 13, str. 1)

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Vrata uII - THE DOORS tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

The woodwork in the houses of the Bay of Kotor was made of excellent timber, in quite precise manner. Furthermore, they were maintained very carefully. Those who have experienced the climatic conditions in Boka Kotorska, characterized by frequent bad weather, long rainy spells and sea cascades thrown on the houses in the form of fog by south wind, marvel at a good condition of some windows produced 150 years ago, or even earlier. According to oral and preserved tradition, all carpentry works were carried out in the area. (Vinko urovi, On construction of houses and craftsmen in the Bay of Kotor, from the 16th until the end of the 1th centuries, Spomenik CIII, SANU, Belgrade, 13, p. 1)

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

The doors in the traditional architecture of the Boka Kotorska

17

1
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Osnovne karakteristike vrata

Tema ove publikacije su spoljna vrata na kuama u Boki Kotorskoj. Spoljna vrata razlikuju se po karakteru od unutranjih. Ona su izloena vremenskim uticajima, posebnim funkcionalnim zahtjevima (bezbjednost, izolacija), arhitektonskim i estetskim kriterijumima (naglaenost ulaza, osobenost), zato se razlikuju po veliini, formi, materijalima, konstrukciji i nainu obrade od unutranjih. Spoljna vrata na kui su ulazna vrata kao i vrata na balkonima i terasama. Takoe, spoljna vrata se nekada nalaze i na kamenom ogradnom zidu dvorita bokeljskih kua.

Otvori za vrata
Otvori za vrata sa karakteristinim kamenim okvirima pragovima utiu na oblik i odreuju i dimenzije samih vrata. Otvori mogu biti ravno ili luno zavreni. U Kotoru se javlja i poseban oblik vrata spojenih sa prozorom tzv. vrata na koljeno - karakteristina za prostore koji su imali trgovaku namjenu. Dok su kue u Boki zidane od lokalnog kamena, okviri za otvore su raeni od kamena podesnijeg za obradu koji je dovoen sa hrvatskih ostrva Vrnika i Korule. Ovi okviri su imali standardizovane mjere,

1
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

20
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

koje su tako odreivale i dimenzije samih otvora. Kao mjerna jedinica se sve do polovine XIX vijeka koristila

Okov Na drvenim vratima ugraivale su se razne vrste okova: > nosivi okov: baglame makulii (na pragovima) > mehanizmi za zatvaranje: reze brave > mehanizmi za dodatnu zatitu: klavovi batun ili tres > mehanizam za otvaranje: ruka ruka sa saltarelom za podizanje reze Kao poseban elemenat sa spoljne strane ponekad se postavlja i zvekir (ili batadur), ili sistemi za zvona.

stopa (mletaka stopa 1= 34,7 cm) koja se dijelila na 12 uncija (1= 2,9 cm). Visina spoljnjih vrata najee iznosi 191,2
cm (56) ili 208,6 cm (6), kod onih sa polukrunim zavretkom i vie, a irina se kree od 104,3 cm (3) do 173,8 cm (5), to obrazuje najee proporcijski odnos otvora 3:2 ili 4:3.

Sklop vrata
Vrata se sastoje iz rama - dovratnika i pokretnog dijela krila. Kod spoljnih vrata na tradicionalnim kamenim kuama kameni pragovi koji obrazuju otvor imaju i funkciju dovratnika, na koje se kae krila. Prema broju krila vrata mogu biti jednokrilna i dvokrilna. Vrata na tradicionalnim kuama su u poetku bila jednokrilna, kasnije su se razvila dvokrilna, koja su sada zastupljenija. U sluaju lunog portala pojavljuje se iznad krila odvojeni polukruni dio, ali i sama krila mogu nekada biti luno zavrena, posebno ukoliko ravno zavrena ne bi imala dovoljnu visinu.

ruka sa saltarelom

zvekir

brava i ruka

brava sa kvakom

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

21

22
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Okov je raen od kvalitetnog, oplemenjenog eljeza, tzv. arcal, arcao (od ital. acciaio = elik). Svojstvo ovakvog okova je da bez bitnije korozije traje na samoj obali mora i po vie stotina godina. Makulii su fiksirani olovom, to je jo antiki metod, a na taj nain se amortizuje eventualna korozija koja moe nastati u direktnom konatktu kamena i eljeza.

Dodatno obezbjeenje

Glavna ulazna vrata u kuu, vrata prema vrtu ili na ogradnom zidu esto su se viestruko obezbjeivala od mogunosti provaljivanja. S unutraenje strane vrata ponekad moe da se nae i po 3-4 sistema zatvaraa: brava, reza, klavovi, batun (it. bastone), a u nekim sluajevima postavlja se i pat. Pat (ven. pato) je snana etvrtasta greda koja se uvlai u posebno ostavljene rupe u zidu. Postavlja se iza zatvorenih vrata i time dodatno obezbjeuje cijeli otvor. U Boki se i danas zadrao izraz zapatat vrata za zatvaranje vrata.

baglama makuli klav pat batun

klav

Vrsta drveta
U sredini kao to je Boka gdje svakodnevno deluju morska so, kia i velika vlanost, moralo je biti korieno dobro drvo. Ranije se za izradu vrata uglavnom koristio bor i posebno njegova kvalitetna vrsta ari. Ari se danas ne moe nai pa se uglavnom koriste bijeli bor i hrast.

dejstva crva, algi, plijesni, gljiva,... to je za ovo podneblje (blizina mora, vjetrovi, kie, talasi, veliki procenat vlage u vazduhu) znaajno. Barke i brodovi u Boki, tokom XIX i poetkom XX vijeka, bojeni su olovno bijelom i vajnfurtsko zelenom bojom. Djelovi koji su se nalazili u vodi (gaz) obino su bojeni zeleno. Ove boje su upotrebljavane jer su postojane, otporne na vazduhu i vlazi i imaju zatitna svojstva od korozije, crva, algi, gljiva itd. Barke i brodovi su se u lukama popravljali i farbali a tom prilikom se ostatak boje ostavljao, davao, prodavao iteljima naselja da bi zatitili stolariju na svojim kuama. Tokom XIX i poetkom XX vijeka, uz

23
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Vezni elementi
Ranije su se kao vezni elementi koristili kovani etvorougaoni avli - brokve, uglavnom uvoeni iz Venecije. Kasnije su se poeli koristiti fabriki pravljeni ekseri, a zatim i vijci i ljepilo za drvo. Boje U bokekim naseljima vrata su bojena bijelom i zelenom bojom. Upotrebljavne su olovno bijela, cinkovo bijela i vajnfurtsko zelena (emerald zelena) boja. Ove boje dobijale su se mijeanjem pigmenata, sitnih nerastvorenih estica boje, sa lanenim uljem kao vezivom. U Kotoru se stolarija uglavnom bojila zelenom, a u Perastu bijelom bojom.

Zato ove boje? - Ove boje su bile dostupne; ostajale su prilikom popravki i farbanja barki i brodova i dobijale su se besplatno ili po niskoj cijeni. - Znalo se za njihovu postojanost na vazduhu i
vlazi, kao i za njihova zatitna svojstva od agresivnog

24
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

ove boje za bojenje stolarije, poela se koristiti i cinkovno bijela koja je nala iroku primjenu zbog toga to, za razliku od olovno bijele, rad sa cinkovo bijelom nije otrovan. Kako je cinkovo bijela boja slabe pokrivne moi najee se mijeala sa olovno bijelom ili joj se dodavao neki punilac, kao npr. kreda. Tokom prve polovine XX vijeka, po otkriu titanovo bijele, olovno bijela se sve ee zamje njuje ovom novom bojom, za koju se pokazalo

da ima najveu snagu pokrivanja meu bijelim pigmentima. Za farbanje stolarije poinje da se koristi uljana boja dobijena mijeanjem pigmenata cinkovo bijele, titanovo bijele i lanenog ulja kao veziva. Ova kombinacija se pokazala dobrom, jer je titanovo bijela nadomjestila veliki nedostatak cinkovo bijele, njenu slabu pokrivnu mo. Novodobijena bijela boja nije bila otrovna (s njom se moglo raditi i u zatvorenom prostoru), imala je veliku pokrivnu mo i bila je postojana na svjetlost.

Najjednostavniji tip vrata nastaje spajanjem par (2-3) vertikalnih daski, koje se sa unutranje strane ukrute sa dvije do tri poprene daske, od kojih jedna moe biti i dijagonalno postavljena. Baglame se u ovom sluaju nalaze na poprenim daskama. Veza izmeu vertikalnih dasaka ili talpi, kod
najjednostavnijih primjera, moe biti samo na sueljavanje. Kod razvijenijih tipova, veza moe biti na preklop ili pero i lijeb koja se ostvaruje pomou letvica od 8-12 mm. Kod razvijenijeg oblika spajaju se 2-3 talpe, koje se najee rezbare. Veza izmeu vertikalnih i poprenih talpi, u tom sluaju, moe da bude tipa lastin rep.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Prema nainu na koji su konstruisana izdvaja se vie tipova vrata.

Tipovi vrata

2

26
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Ojaavanjem vertikalnih dasaka jo jednim slojem, u vidu spojenih horizontalnih dasaka ili okvira, nastaje slijedei tip vrata. Sloj sa vertikalnim daskama se najee nalazi na unutranjoj strani, a horizontalne daske ili okvir spolja, meutim mogue su i druge kombinacije. Vrata fintagrilja (finta lana, griglia kapak na prozoru) sastavljena su od dva sloja: unutranji sloj od vertikalnih dasaka, a spoljanji sloj od horizontalnih, profilisanih dasaka sa lijebom, spojenih kao kod kura (kapaka na prozorima, it. scuro). Daske kod ovog tipa vrata mogu biti postavljene horizontalno ili pod uglom.

Kod vrata sa dva sloja, vertikalne spojene talpe mogu nekada biti i sa spoljanje strane, i tada su najee razliito obraene (rezbarene). Sloj sa unutranje strane, u tom sluaju, moe biti ili od spojenih horizontalnih dasaka ili u vidu okvira.

27
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

2
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Vrata sa dva sloja, sa unutranje strane mogu imati sloj od vertikalnih ili horizontalnih dasaka, dok spoljanji sloj moe biti raen u obliku rama, tj. okvira. Okvir moe imati jedno, dva ili tri polja. Polja mogu biti bez ili sa ispunom. ee su sa ispunom, filunzima, u obliku ploa koje su usaene u lijebove okvira, i koje mogu biti razliito obraene. Starija rjeenja su bez ispune. Kao poseban tip javljaju se vrata sa okvirom, vrata ija je osnovna konstrukcija okvir od drvenih

talpi, podijeljen na dva ili tri polja, u kojima se nalaze ispune od ploa, filunzi usaeni u lijebove okvira. Ploe ispune mogu biti razliito obraene. Vrata sa okvirom se najee sreu kod unutranjih vrata. Kod spoljnih se ponekad javlja varijanta sa dva sloja, oba sa konstrukcijom sa okvirom. U novije vrijeme, poela su da se rade vrata sa okvirom, na kojima se umjesto drvene ispune pojavljuje staklo.

2
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

30
Detalji obrade filunga

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Veina problema sa propadanjem drvene grae moe se povezati sa prisustvom vode i vlage. ak i kvalitetno drvo postaje podlono propadanju usljed napada insekata ili razvojem bui, ukoliko je izloeno dejstvu vlage dui vremenski period. Povremena izloenost vlazi obino ne izaziva probleme, ako se u meuvremenu drvo osui, ali kada vlaga ostane u drvetu dui period, ona razbija prirodnu otpornost tvrdog drveta, dovodei do njegovog brzog propadanja. Dobro obraenu i ouvanu drvenu grau ne treba izlagati dejstvu vlage. Ulazak vode je esto izazvan oteenjem drugih konstruktivnih djelova ili nedostataka na samoj graevini ili u okruenju. Na primjer, ukoliko drenani sistem oko objekta nije adekvatno rijeen i voda se esto skuplja oko ulaznih vrata, to izaziva ubrzanu degradaciju i truljenje do-njeg dijela vrata. Prilikom popravke, vano je prvo utvrditi uzrok koji je doveo do oteenja i njega otkloniti, a zatim izvriti popravku oteenog dijela. Ukoliko se ne obrati panja na uzroke, popravljeni dio e veoma brzo ponovo propasti. U veini sluajeva, dovoljno je samo popraviti oteeni originalni detalj, ali u nekim sluajevima, taj originalni detalj moe imati neki nedostatak nastao usljed korienja. U takvim sluajevima, potrebno je otkloniti nedostatak ili dodatno zatititi drvo, kako bi moglo da se odupre razliitim uticajima.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

III - THE DOOR Uzroci propadanja CONSERVATION drvenih vrata

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Most problems with the decay of timber can be traced back to the presence of water and moisture. Even good quality hardwoods become vulnerable to decay caused by insect attack or mould growth when saturated for long periods. Occasional saturation will not normally cause problems, so long as the timber dries in between, but when moisture remains in the timber for long periods, it breaks down the natural resistance of hardwoods, quickly leading to decay. Well-detailed and maintained timber should not become saturated. Water ingress is often caused by the failure of other building parts immediately adjacent to the timber or even some distance from it. For instance, inadequate drainage system around the building can allow water to collect around the entrance door leading to the decay and rotting of its lower section. When considering a repair, it is important that the cause of the damage is diagnosed and dealt with, as well as the actual damage to the timber part. If the causes are ignored, the repaired piece will quickly become like the original damaged section. In most cases, it should be enough to repair the original detail, but in some cases, the original detail may have been at fault caused by usage. In these cases, the fault must be corrected or the timber given extra protection to help it cope with different effects.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Causes of decay of wooden doors

31

32
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Principi restauracije

Kada se vri popravka drvenih vrata, trebaju se imati u vidu ove kljune take: 1. Izvriti procjenu stanja: sposobnost za obavljanje funkcije
Kako drvo stari, njegova struktura esto postaje

Uvijek nastojati izvriti popravku drvenih vrata umjesto njihove zamjene

Propadanje ili strukturalno oteenje esto zahvata samo jedan dio drvenog elementa. Na primjer, vrata mogu biti trula samo u donjem dijelu, koji je pod veim uticajem vlage, dok ostali djelovi mogu biti savreno zdravi. U tom sluaju, ponekad je dovoljno odsjei i popraviti dio koji je oteen ili istrulio, zadravajui vei dio originalnog elementa.

hrapava jer su vlakna izloena spoljanjem dejstvu, a prirodno troenje ostavlja tragove i oiljke na njegovoj povrini. Ali ova struktura koja je rezultat starenja sama po sebi nije razlog za zamjenu stare drvene grae. U stvari, ta struktura ili patina je upravo ono to daje osobenost i vrijednost starim vratima. Prilikom vrenja popravke, vano je zadrati to vie originalne drvene grae. Odluku da li da zadrite ili zamijenite neki dio drvenih vrata ne treba donositi samo na osnovu izgleda, ve na osnovu sposobnosti tog dijela ili elementa da obavlja funkciju za koju je namijenjen.

2. Koristiti slinu grau

Kada se vri popravka, uvijek koristiti drvenu grau identinu ili slinu originalnoj! Drvo se sastoji iz miliona sitnih elija ispunjenih vlagom. Prilikom izrade drvene grae, drvo se sui i najvei dio vlage iz elija isparava. Drvo se skuplja, ali zadrava elijsku strukturu, i na osnovu nje, reaguje na dejstva sredine, irei se i skupljajui u zavisnosti od vlanosti vazduha.

Vano je to imati u vidu kada vrite popravku. Da bi popravka bila efikasna, oteeni dio treba odsjei i na njegovo mjesto staviti novi dio, adekvatno vezan uz pomo lijepka ili spojnih elemenata. Iako je novi dio privren uz stari i jedan i drugi nastavljaju da se kreu u zavisnosti od okruenja. Ako se novi drveni dio puno razlikuje od staroga u pogledu gustine ili starosti, on e se kretati razliitom brzinom. Usljed toga, spoj izmeu dva dijela trpi pritisak i moe doi do njegovog propadanja.

3. Struktura vlakana
Kada se popravka vri umetanjem, ili kod popravki koje na bilo koji drugi nain obuhvataju ugraivanje i spajanje novih djelova sa originalnim drvenim djelovima, vano je da se pravac vlakana umetnutog dijela poklapa sa pravcem vlakana okolne originalne grae. Prilikom izrade novih elemenata za stare drvene djelove, pravac vlakana novog elementa mora biti isti kao kod originalnog elementa.

33
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Sadaj vlage: Nova graa obino sadri izmeu

15% i 18% vlage, dok stara moe sadrati samo 7%. Zbog toga, kad god je mogue, za popravku treba koristiti staru grau priblino iste starosti, uzetu sa nekog odbaenog starog dijela, ili novu ali dobro osuenu. Kada, na primjer, treba zamijeniti cijeli okvir, moe se koristiti nova graa, ali spoj izmeu starog i novog dijela mora dozvoljavati kretanje.

Slina graa: Najbolje je odrediti vrstu drveta od koje je napravljen dio koji zahtijeva popravku, i koristiti istu vrstu za nove djelove. Nije poeljno koristiti meko drvo za poparavku djelova napravljenih od tvrdog drveta. Takva popravka nikada nije uspjena. Izgled: Treba voditi rauna o tome da se obrada novog dijela izvede po uzoru na originalnu tj. da se koriste isti materijali, laneno ulje i boja, i primijeni isti postupak.

34
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

4. Karakter spoja
Snaga ili vrstina spoja ne smije ni na koji nain biti izmijenjena kao posljedica popravke. Tamo gdje su spojevi originalno ostavljeni otvoreni da bi omoguili kretanje, ili uvreni bez lijepka ili mehanikih uvrivaa, ne smijemo ih ojaavati prilikom popravke dodavanjem lijepka, mehanikih uvrivaa, kao to su rafovi, ili bilo kojom drugom metodom. Govorei uopteno, treba voditi rauna o tome da se naprave spojevi koji nisu previe vrsti ili snani, jer je kretanje neizbjeno, a ako spoj nije fleksibilan, pritisak se prenosi da drvenu grau, i ako je ona stara i krta moe doi do njenog pucanja.

5. Popravka in-situ
Popravke na drvenoj grai obino je bolje vriti in-situ (na licu mjesta), tj. ukoliko je to mogue zadravajui elemente u originalnom poloaju. Razlog tome je to skidanje djelova obino moe da izazove dodatna nepotrebna oteenja. Meutim, ovo je mogue kada su manje popravke u pitanju, ali kada je npr. potrebno zamijeniti odreeni dio, uglavnom je potrebno skinuti vrata. U tom sluaju, neophodno je paljivo ih vratiti u prvobitni poloaj.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Smjernice za proces restauracije vrata date su na osnovu realizovanih aktivnosti, primijenjenih prilikom restauracije vrata na palati Viskovi i kui Balaban, tokom III volonterskog radnog kampa restauracije, uz voenje zanatlija i stolara iz vedske, kao i konsultacije sa lokalnim zanatlijama.

Proces restauracije drvenih vrata

3

36
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

1. Analize
Prije poetka bilo kakvih intervencija na vratima neophodno je prvo uraditi detaljnu analizu njihovog stanja, postojeih oteenja i uzroka tih oteenja. Vano je prvo utvrditi uzrok koji je doveo do oteenja i njega otkloniti, a zatim vriti popravku samih vrata. Ukoliko se ne obrati panja na uzroke, popravljeni dio e veoma brzo ponovo propasti. Prilikom pregleda vrata veoma je bitno precizno utvrditi materijale od kojih su raena: kao prvo, vrstu drveta od koga su nainjena, zatim, tokom i nakon ienja, sve slojeve i sastav boje, kao i upotrijebljene vezivne elemente (eksere - brokve, vijke, ljepilo,...). Da bi se restauracija to kvalitetnije obavila, kao i da bi se procijenila vrijednost samih vrata, treba analizirati njihov sklop, elemente i detalje i utvrditi tip. Treba pokuati, makar okvirno, ustanoviti starost vrata. Takoe, treba utvrditi da li su vrata do sada ve bila podvrgnuta nekom vidu konzervacije ili restauracije i procijeniti njenu vrijednost. Nakon svih analiza potrebno je odrediti adekvatan pristup i definisati nivo intervencija.

2. ienje
Vrata je, prije svega, potrebno oistiti povrinski od praine, vlanim sunerom ili eventualno blagim rastvorom deterdenta za sudove. Ostaviti ih da se prosue, najbolje preko noi.

mirglanje Potom se pristupa mirglanju, grubom i finom i to uvjek u pravcu vlakana. Prvo grubljim mirgl-papirom (npr. finoe br. 10), a potom finijim (npr. finoe br. 8), od mjesta na kojima se zadrava stara farba, do onih
istih, da bi se povrina izjednaila i napravila glatka podloga za novi premaz. Da bi povrina bila to ujednaenija preporuuje se zatvaranje sitnih pukotina i malih rupa koje se javljaju naroito oko spojnih elemenata eksera i vijaka, prirodnim kitom. Kit je gusta smjesa krede i lanenog ulja. Iskitovana vrata ostaviti da se prosue makar preko noi, a po potrebi i due, sve dok kit na dodir ne ostavlja masan trag.

Okov I sav okov koji postoji na vratima potrebno je paljivo oistiti mirglanjem i ispitati kojom je bojom izvorno bio premazan.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Skidanje stare farbe Stara farba strue se odgovarajuim alatom - pahlom (ili raketom) uvjek u pravcu vlakana drveta, samo dok se lako skida, jer je staro drvo vlano i meko i moe biti oteeno alatom za struganje. Stara farba koja je ouvana i dobro prilijee za drvo, poeljno je da ostane kao postojei i zatitni sloj.

37

3
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

3. Zamjena oteenih djelova

Najdelikatniji dio posla odnosi se na oteene i trule djelove vrata za koje je ustanovljeno da ih je potrebno zamijeniti novim.

drveta kao postojee. Ukoliko nije mogue nai istu vrstu drveta, sasvim je zadovoljavajue ono koje je slino po fizikim i mehanikim karakteristikama. Ovakvo novo, kvalitetno drvo nikada ne treba dodatno tititi, naroito ne nekom sintetikom zatitom, jer se time samo naruava prirodan proces protoka vode i vlage, drvo ne moe da die. Na spoju dva nova elementa ne preporuuje se nikakav premaz, ak ni tanak sloj boje jer drvo najbolje radi na kontakt kada je isto.

Izbor drveta za zamjenu Za nove djelove treba odabrati kvalitetno, masivno, puno, masno drvo sa pravim vlaknima i bez tamnih vorova. Najbolje je da bude ista vrsta

Odstranjivanje oteenih djelova

Kod odstranjivanja oteenih djelova treba se rukovoditi sa nekoliko jednostavnih pravila: nastojati da se izjedna odvoji oteeni dio, ili iz dvatri vea djela, nikako ne usitnjavati, ne komadati na veliki broj manjih djelova, koje je nemogue potom pravilno uklopiti jer svaki element radi za sebe. Praenjem ovog zahtjeva, smanjuje se spojna povrina i omoguava se vratima da nakon kompletne restauracije ponovo rade kao cjelina. Kada se jednom odredi i ucrta dio koji treba da se odstrani, slijedi sjeenje. Uvek treba sjei pod uglom od 45 ili 30 stepeni, kako frontalno gledano tako i u presjeku. Tako se voda ne zadrava u spoju i najkraim putem naputa vrata. Novi djelovi treba da to tanije prilijeu uz kose spojnice i da prate pruanje vlakana. Poeljno je da su tako skrojeni da formiraju ram (naroito ako su u dnu vrata) pa samim tim dodatno uvruju konstrukciju.

ekseri ili vijci. Moe se rukovoditi time ta je korieno prilikom izrade samih vrata. Ukoliko su korieni ekseri, tada se bez mnogo oklijevanja mogu primijeniti isti i u procesu restauracije. Ali, ako su korieni vijci treba biti obazriv. Oni su odlini za konstrukciju, kada se postave nemogue je rastaviti spojene elemente bez kidanja i ne probijaju obje strane, tako da su vizuelno prihvatljiviji. Meutim, kada se upotrijebe, spojni elementi se ne mogu lako rastaviti, zato to, veoma esto, stara farba ispuni usjeke glave vijaka i tako oteava njihovo odvrtanje rafcigerom. Zbog toga, prilikom farbanja treba obratiti panju da to manje farbe ostane na vijcima. Problem koji se javlja kod restauracije jeste to se stari dio ne moe lako odvojiti i zamijeniti novim, pa se stoga ee pribjegava ekserima.

Drveni klinovi se koriste kod vrata sa okvirima. Na

taj nain mogue je lako rastaviti razliite djelove vrata jednostavnim izvlaenjem klina. Ukoliko klinovi istrule ili se, iz nekog razloga, otete treba ih zamijeniti, kako bi spoj i dalje ostao vrst. Prilikom popravke, kod ovih spojeva ne treba koristiti lijepak, jer se kasnije djelovi ne mogu rastaviti.

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Spojni elementi Ekseri i vijci doprinose trajnosti vrata bez okvira, kako novih tako i restauriranih. Kontakt drveta i metala pod razliitim atmosferskim uticajima jeste mjesto poetka truljenja. Stoga bi trebalo izabrati metalne eksere/ vijke obloene zatitnim antikorozivim sredstvom i biti umjeren u njihovom korienju. to vei broj spoja razliitih materijala, to vei broj potencijalnih oteenja! Pitanje je odluke hoe li se u konstrukciji koristiti

3

40
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

4. Farbanje
Nakon svih zavrenih faza vrata su spremna za tretman bojom. Danas u prodaji postoji veliki izbor farbi, a mnoge od njih su napravljene od plastinih komponenti (lateks, aktil, itd.). Sa ovim plastinim farbama je lako raditi, brzo se sue, a poslije farbanja etka se lako pere koristei samo vodu. Meitim, ne treba koristiti plastinu farbu za farbanje vrata, a posebno ne ulaznih! A razlog je taj to plastina farba ne prodire potpuno u drvo, stvara se samo povrinski sloj i poslije izvjesnog vremena pojavljuju sitne pukotine, koje proputaju vodu u drvo, ali ne omoguavaju njen izlazak iz drveta. To dovodi do ponovnog ubrzanog propadanja vrata, prozora ili drugih spoljanjih drvenih djelova. Treba uvijek koristiti tradicionalnu uljanu farbu, napravljenu od lalenog ulja i pigmenta boje, koja omoguava vratima da diu, i da ispuste vlagu ukoliko sluajno ue u drvo. Ako se ne mogu nai sastojci za pripremu tradicionalne farbe, onda bar treba koristiti gotovu uljanu farbu, po mogunosti sa to vie lanenog ulja a to manje dodataka, kao to je alkid. Razlog je taj to alkid ini farbu tvrom, i starenjem ona puca i otpada u manjim ili veim komadima. Farba sa istim lalenim uljem mnogo je glatkija, zbog ega bolje prati kretanje drveta, skuplja se kad je drvo suvo ili iri kad je vlano. Tradicionalna bijela uljana farba jeste smjesa bijelog pigmenta ranije se koristio olovni, a danas cink i titanium oksid - i lanenog ulja.

Farba se pravi tako to se prvo rastvori pigment u veoma maloj koliini ulja i paljivo mijea kako bi se svako zrnce boje rastvorilo u ulju. Zatim treba postepeno dodavati ulje, dok se ne postigne odgovarajua gustina, odnos oko 50/50 pigmenta i ulja, u zavisnosti od vrste pigmenta i ulja koji se koriste. Najee se farba u tri sloja, tri ruke: prvi zatitni i dva sloja boje.

uopte ne koristite. Poeljno je dodati i titanijum bijelu (oko 50% pigmenta) kako bi se dobila dobra mo pokrivanja. Nanosi se u tankom premazu u pravcu vlakana, a tamo gdje je staro drvo izbrazdano moe se prei etkom par puta popreno da svi djelovi prime podjednaku koliinu boje.

41
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Trei i zavrni sloj je najgua mjeavina. Vrata

mogu biti vraena u leite i bojena na licu mjesta par dana poslije prvog sloja boje, odnosno ukoliko boja pod prstima ne ostavlja vlaan, masan trag.

Zatitni sloj se pravi samo od pigmenta i lanenog ulja. Drvetu nisu potrebna nikakva dodatna hemijska sredstva ili drugi aditivi. Smjesa za zatitni sloj treba da bude tenija, rjea, od smjese za druga
dva sloja, kako bi prodrla duboko u drvo. Rijetka smjesa malo praha i puno ulja dovoljna je zatita jer ulje duboko prodire u drvo, popunjava upljine, a cink oksid unitava mikroorganizme i titi drvo od pojave novih. Da bi bila rjea, smjesi se dodaje oko 30% rastvaraa kao to je terpentin. Nanoenje prvog sloja vri se u svim pravcima da bi se pore dobro natopile. Meutim, kada se farba lanenim uljem, treba se truditi da premaz bude to tanji, jer ako je previe debeo nee se osuiti lanenom ulju je potreban kiseonik iz vazduha da bi se dobro osuilo. Ovaj sloj sui se do tri dana u stabilnim uslovima, i ne due od dvije nedjelje, jer novi sloj boje treba da bude prihvaen od sloja podloge. Zatim, obradite povrinu finim mirgl papirom, ukoliko elite da bude glatka.

Drugi sloj boje treba da bude gui od zatitnog,

zato treba koristiti manju koliinu rastvaraa, samo oko 10%, ili ga, zavisno od gustine lanenog ulja,

42
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Materijali

Pigmenti

Laneno ulje Laneno ulje je suivo ulje dobijeno ekstrakcijom sjemenki lana. Boljeg kvaliteta je laneno ulje koje se dobija od sjemnki uzgajanih u hladnijim podrujima, jer ima bolja svojstva oksidacije i suivosti. Takoe,
kvalitetnije je ulje koje se dobije hladnim presovanjem, od onog dobijenog toplim presovanjem. Laneno ulje se uva u bezbojnim bocama, na suvom i svijetlom mjestu, jer u mraku mijenja ton. Nakon proizvodnje ulje mora da odstoji minimum pola godine do godinu prije upotrebe. Laneno ulje prepoznaje se tako to utrljano u dlan mirie na sijeno.

Olovno bijela Olovno bijela je najstarija na vjetaki nain dobijena bijela boja, koja se koristila jo prije nove ere. Ona ima veliki stepen pokrivnosti, a osueni premaz je homogen, elastian i trajan. Na vazduhu i svjetlu posivi, a u nezraenim i tamnim prostorijama postaje nakon odreenog vremena blijedo ute boje, dok vezana uljem postojana je na svjetlosti i vlazi. Olovno bijela je otrovna boja i prilikom rada sa njom treba biti obazriv. Ranije se upotrebljavala za zatitu od korozije, i to na brodovima, a imala je
veliku primjenu i u tamparskim tehnikama. Danas se upotrebljava samo u uljanim tehnikama.

Cinkovo bijela Cinkovo bijela je cink oksid, vjetaki dobijen mineralni pigment slabe pokrivne moi (lazuran). Cink je otkriven 1721. godine, a proizvodnja cinkovog oksida poela je 1782. godine kao dodatak olovno bijeloj. Izmeu 1890 i 1930, ova boja je smatrana najkvalitetnijom bijelom bojom. Kasnija istraivanja pokazala su njene nedostatke, kao npr. neotpornost na vlagu i krtost. Cinkovo bijela je postojana na svjetlosti ali
pigment nije zatien od vlage ak ni uljanim omotaem. Sa uljem gradi krt i tvrd premaz koji lako puca poslije suenja. Cinkovo bijela je slabije pokrivne moi od olovno bijele, sporije se sui i osjetljiva je na vlagu. Za razliku od olovno bijele nije otrovna i zato je imala iroku primjenu.

Preporuuje se da se, prilikom pripreme, boja pomijea sa uljem i ostavi 12 sati, a zatim doda jo odgovarajua koliina suvog pigmenta.

Gdje je mogue nai pigmente i laneno ulje: U Srbiji i Crnoj Gori moe se nai kvalitetno laleno ulje domae proizvodnje, mi smo koristili laneno ulje proizvoaa Zvezda. Nekad je teko nai tradicionalne pigmente koji su se koristili u Boki. Bijele pigmente smo nali u Beogradu, ali sigurno ih je mogue nai u Hrvatskoj i Italiji, i trgovcima iz Boke vjerovatno ne bi bilo teko da ih dobave ukoliko bi postojalo interesovanje.

43
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Titanovo bijela Titanovo bijela je anorganski pigment, smjesa titan dioksida i barijevog sulfata. Nain pripreme titanovo bijele pronaen je 30-ih godina XX vijeka. Titanovo bijela ima najveu snagu pokrivanja meu bijelim pigmentima, ima fino zrno neujednaenog oblika to doprinosi glatkoi i sjaju pripremljene boje. Postojana je prema dejstvu svjetlosti, naroito sa dodatkom 5% cink oksida, i kao takva, dobro prima ulja i lakove. vajnfurtsko zelena vajnfurtsko zelena je po hemijskom sastavu spoj bakra, arsena i siretne kiseline. Ovaj vjetaki mineralni pigment, ive boje, zeleno-plaviastog tona, otkriven je 1814. god. u vajnfurtu (Schweinfurt). vajnfurtsko zelena ima dobru pokrivnu mo, ali je neotporna na svjetlost i toplotu i troi veliku koliinu ulja kao veziva (preko 60%). Ovo je veoma toksina boja. Zbog toksinosti i tamnjenja u kontaktu sa drugim pigmentima danas se ne upotrebljava. Koristi se jedino kao boja za amce, i to u zatitnom smislu. Njen ton danas je zamijenjen sintetikim organskim bojama, i esto dolazi na trite pod istim imenom.

44
Vrata

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija restauraciji palate Viskovi i kue Balaban prije radova na

Vrata

palate Viskovi i kue

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Balaban nakon restauracije

4

46

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Detalji novih vrata po uzoru na tradicionalna

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

47

4

Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Eloksirana vrata umjesto drvenih

Primjeri neodgovarajuih rjeenja

Neadekvatne boje
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

4

0
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

Literatura

Vinko urovi, O konstrukcijama kua od XVI do konca XIX vijeka u Kotorskom zalivu i njihovim graditeljima, Spomenik CIII, SANU, Beograd, 1953. Milan Zlokovi, Graanska arhitektura u Boki Kotorskoj u doba mletake vlasti, Spomenik CIII, SANU, Beograd, 1953. Branislav Koji, Seoska arhitektura u Kotorskom zalivu, Spomenik CIII, SANU, Beograd, 1953. A. Freudenreich, Narod gradi na ogoljenom krasu, ZagrebBeograd, 1962. Zoran Petrovi, Selo i seoska kua u Boki Kotorskoj, Zbornik Arhitektonskog fakulteta u Beogradu III, 1956-57. Ivan Zdravkovi, Drvena vrata u naoj narodnoj arhitekturi, Starine Crne Gore III-IV, Cetinje, 1965/6. Srebrica Kneevi, Vrata, vratnice, kapije i ulazi -vekovna potreba organizacije i bezbednosti, Glasnik etnografskog instituta SANU, knjiga XLIX, Beograd, 2000. Conservation and Design Guidelines for Zanzibar Stone Town, UNESCO and The Aga Khan Trust for Culture Ivo Fressl, Slikarska tehnologija, Zagreb, 1996. Metka Kraihher-Hozo, Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1991 Namanja Brki, Tehnologija slikarstva, vajarstva i ikonografije, Beograd, 1973

1 CIP , 692.8:72.025.4 ( 497.16 ) , VRATA u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija / [ autor Aleksandra Kapetanovi ; koautori Jasminka Grgurevi, Ilija Laloevi ; fotografije Stevan Kordi, Bojana Prazi, Kristina Janjetovi ; crtei Branislav Koji, Ilija Laloevi ]. Kotor : EXPEDITIO ; [ Stockholm ] : Svenska Byggnadsvrdsfreningen, 2006 ( Herceg Novi : Biro konto ). 50 str. : Ilustr. ; 16 x 16 cm Podatak o autorstvu preuzet iz impresuma. - Tira 600. Bibliografija: str. 50. ISBN 86-907269-5-0 1. . . . a) COBISS.CG-ID 10487568
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

EXPEDITIO Centar za odrivi prostorni razvoj Pot. fah 85, 85330 Kotor, Crna Gora t + 381 (0)82 302 520 f + 381 (0)82 302 521 expeditio@cg.yu www.expeditio.org

Svenska Byggnadsvrdsfreningen Box 6442 113 82 Stockholm, Sweden t + 08-30 37 85, 08-30 67 85 f + 08-30 87 99 kansli@byggnadsvard.se www.byggnadsvard.se

2
Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija

the doors

in the traditional architecture of the boka kotorska and their conservation