Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Starogrčkog Jezika Music Majnerić8
Gramatika Starogrčkog Jezika Music Majnerić8
AUGUST MUSI N I K O
MAJNARIC
GRAMATIKA
GRKOGA JEZIKA
D V A N A E S T O
I Z D A N J E
PRIREDIO
dr. MILIVOJ SIRONIC
KOLSKA KNJIGA
Z A G R E B 1989.
S A D R A J
UVOD
Grki jezik i njegova n a r j e j a
DIO I. GLASOVI
Glava
I. P i s m o i i z g o v o r 12-3.
A. Slova 1 - 9 . B. Drugi glasovni znaci i znaci za
itanje 10-16. C. Naglasci 17-22. D. Reenini znaci 23.
Glava
II. R a s t a v l j a n j e i k o l i i n a s l o g o v a 2430.
A. Rastavljanje slogova 2 4 - 2 7 . B. Koliina 2 8 - 3 0
Glava
III. N a g l a i v a n j e 3 1 - 4 3 .
Glava
IV, G l a s o v i 4 4 - 4 6 .
A. Dioba samoglasnika 4445. B. Dioba suglasnika
46.
Glava
V. N a j z n a t n i j i g l a s o v n i z a k o n i 4775.
A. Samoglasnici 4 7 - 5 1 . B. Suglasnici 52-60.
C. Slogotvorne likvide i nazali 61-64. D. Promjene
samoglasnika na kraju rijei 65-69. E. Promjene
samoglasnika u rijeima 7073. F. Promjene suglasnika na kraju rijei 7475.
DIO II. OBLICI
A. D e k l i n a c i j a
Ope biljeke 76-80.
Glava
VI. D e k l i n a c i j a i m e n i c a i
A. Vokalska deklinacija
82-89. II. a-deklinacija
9 0 - 9 9 . 2. Muke rijei
pridjeva.
82-112. I.
90-102. 1.
100-102.
81-188.
o-deklinacija
enske rijei
III. Pridjevi
IV
Glava
Glava
VII. P r i d j e v i 189-204.
A. Pridjevi konsonantske deklinacije 189-196.
B. Komparacija ili poredenje 197 203. C. Prilozi
od pridjeva 204.
VIII. Z a m j e n i c e 205-222.
IX. B r o j e v i 223-224.
B. K o n j u g a c i j a
Ope biljeke 225-230.
Glava
X. P r v a g l a v n a k o n j u g a c i j a ili g l a g o l i na 231
301.
I. Prezentska osnova 231-253. A. Sprezanje prezentske osnove 231-233. B. Augment 234-242.
C. Verba contracta 243-244. D. Razlika prezentske osnove od glagolske 245 253.
II. Jaka aorisna osnova 254257.
III. Futurska osnova 258-264.
IV. Osnova slaboga aorista 267-271.
V. Perfektna osnova 272291. A. Perfekt aktivni
276-282. I. Jaki perfekt 277-279. II. Slabi
perfekt 280282. B. Pluskvamperfekt aktivni
283. C. Perfekt medijalni i pasivni 284-289.
D. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni 290. E. Futur
egzaktni 291.
VI. Jaka pasivna osnova 292295.
VII. Slaba pasivna osnova 296299.
Glagolski pridjevi 300.
Glagoli koji, izvodei vremena, ne produljuju krajnjega samoglasnika osnove 301.
Pregled glagolskih oblika str. 108 115. Glagoli poredani po zavrnom glasu osnove, str. 116119.
Glava
XI. D r u g a g l a v n a k o n j u g a c i j a ili g l a g o l i na
302-319.
Uvodne biljeke 302-304.
I. Prvi razred glagola na 305-317. A. Glagoli
s osnovom na 312. . Ostali glagoli prvoga razreda glagola na 314-315. 1. 314. 2.
315. 3. - 4. 315. b. Bestematski aoristi
316. Mjeoviti perfekti 317.
II. Drugi razred glagola na 318-319.
Glava
XII. G l a g o l i p r v e g l a v n e k o n j u g a c i j e s
o b l i c i m a 320-327. b.
osobitim
Peti ili nazalni razred 321. esti ili inhoativni razred 324. Sedmi ili e-razred 325. Osmi ili mjeoviti
razred 327. Defektivni glagoli 327. b. Nepravilno
znaenje 328-329. A. Aktivno, medijalno i pasivno
znaenje 328. B. Prelazno i neprelazno znaenje 329.
Kako se naglauju glagolski oblici 331 333.
A. Infinitivi. B. Participi. C. Oblici imperativa 333.
XIII. 334-358.
A. P r o s t e r i j e i 334-353. A. Nastavci kojima
postaju imenice 336-344. B. Nastavci kojima postaju pridjevi 345-351. C. Kako postaju glagoli
325. D. Kako postaju prilozi 353. B. S l o e n e
r i j e i 354-358.
XIV. K o n g r u e n c i j a 361-369.
Glava
Glava
XV. l a n 370-379.
XVI. P a d e i 380-416.
A. Akuzativ 380-391. B. Genitiv 392-409.
C. Dativ 410-416.
VI
XIX. V r s t e g l a g o l s k e 447-449.
I. Aktiv 447. Medij 448. I I I . Pasiv 449.
Glava
XX. V r e m e n a 450-459.
A. Indikativi 451-458. B. Naini (konj., opt., impt.),
infinitivi i participi 459.
Glava
XXI. N a i n i 460-489.
A. Naini u samostalnim reenicama 460.b 465.
1. Indikativ 460.b-462. 2. Konjunktiv 463.
3. Optativ 464. 4. Imperativ 465.
B. Naini u zavisnim reenicama 466489. Biljeke
466. I. Zavisne izrine reenice 467. II. Zavisne
uzrone reenice 468. III. Zavisne upitne reenice
469. IV. Namjerne reenice 470-472. V. Posljedine
reenice 473. VI. Pogodbene reenice 474479.VII.
Dopusne reenice 480. VIII. Relativne reenice
481-486. IX. Vremenske reenice 487-488.
Neupravni govor 489.
VII
U V O D
Grki jezik i njegova narjeja
Grci koji su ivjeli u Grkoj, na grkim otocima i u mnogim
kolonijama nazivali su se sami ve od 7. st. pr. n. e. H e l e n i m a
("), a po tom i svoju zemlju Helada (), pa se tako zovu
i dananji Grci. Ime Grci i Grka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im
Rimljani po nekom starom sjevernogrkom plemenu , .
Taj se naziv odrao do danas. Grki je jezik srodan s jezikom Inda,
Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i
Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezinog stabla, kome
su nauna istraivanja pridala poetkom 20. st. jo dva jezika:
toharski i hetitski.
Grki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je
svako govorilo svojim narjejem ili dijalektom. U starije vrijeme
svako pleme upotrebljavalo je svoje narjeje i u pjesmi i u nevezanu
govoru. Glavna su narjeja grkoga jezika d o r s k o , e o l s k o i j o n s k o .
1. D o r s k i su govorili Dorani uPeloponezu, na Kreti i u kolonijama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga
sjeverozapadna grka narjeja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi,
Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri
je dorski; i tragedija ima dorskih oblika svojim korskim pjesmama.
2. E o l s k i su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i
na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i s j e v e r n o a h e j s k i , za
razliku od j u n o a h e j s k o g a dijalekta koji se prije dorske seobe govorio po itavom Peloponezu, a kasnije se sauvao u Arkadiji pa u
elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najistije na otoku Kipru.
Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.
3. J o n s k i je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici i na
nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula
knjiga i najljepe se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji
ovamo pripada, Homerove pjesme. v Ali njihov jezik nije narodan,
nego u m j e t a n ; on se dodue osniva na elementima s t a r o j o n s k o g a
dijalekta, ali u njemu ima i e o l s k i h i a t i k i h oblika (eolizmi,
aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.
Jonski su pisali povjesniar Herodot, lijenik Hipokrat i dr. To se
narjeje rado naziva n o v o j o n s k o , za razliku od s t a r o j o n s k o g a
(epskoga).
1 Gramatika grkoga jezika
U V O D
Grki jezik i njegova narjeja
Grci koji su ivjeli u Grkoj, na grkim otocima i u mnogim
kolonijama nazivali su se sami ve od 7. st. pr. n. e. H e l e n i m a
("), a po tom i svoju zemlju Helada (), pa se tako zovu
i dananji Grci. Ime Grci i Grka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im
Rimljani po nekom starom sjevernogrkom plemenu , .
Taj se naziv odrao do danas. Grki je jezik srodan s jezikom Inda,
Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i
Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezinog stabla, kome
su nauna istraivanja pridala poetkom 20. st. jo dva jezika:
toharski i hetitski.
Grki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je
svako govorilo svojim narjejem ili dijalektom. U starije vrijeme
svako pleme upotrebljavalo je svoje narjeje i u pjesmi i u nevezanu
govoru. Glavna su narjeja grkoga jezika d o r s k o , e o l s k o i j o n s k o .
1. D o r s k i su govorili Dorani uPeloponezu, na Kreti i u kolonijama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga
sjeverozapadna grka narjeja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi,
Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri
je dorski; i tragedija ima dorskih oblika svojim korskim pjesmama.
2. E o l s k i su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i
na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i s j e v e r n o a h e j s k i , za
razliku od j u n o a h e j s k o g a dijalekta koji se prije dorske seobe govorio po itavom Peloponezu, a kasnije se sauvao u Arkadiji pa u
elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najistije na otoku Kipru.
Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.
3. J o n s k i je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici i na
nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula
knjiga i najljepe se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji
ovamo pripada, Homerove pjesme. * Ali njihov jezik nije narodan,
nego u m j e t a n ; on se dodue osniva na elementima s t a r o j o n s k o g a
dijalekta, ali u njemu ima i e o l s k i h i a t i k i h oblika (eolizmi,
aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.
Jonski su pisali povjesniar Herodot, lijenik Hipokrat i dr. To se
narjeje rado naziva n o v o j o n s k o , za razliku od s t a r o j o n s k o g a
(epskoga).
J Gramatika grkoga jezika
Uvod
DIO PRVI
GLASOVI
Glava I
PISMO I IZGOVOR
A. Slova
Grki alfabet ima ova 24 slova:
Velika:
Naziv:
alpha
beta
gamma
delta
epsflon
zeta
eta
theta
i5ta
kappa
lambda
my
ny
ksi
omlkron
0
Pi
rho
sigma
tau
jf. ypsflon
4
hi
9
chi
psi
omega
Mala:
Izgovor:
a (kratko i dugo)
b
g
d
e (" )
z ( 5)
e (dugo)
th ( 7)
i (kratko i dugo)
k
1
m
n
ks
5 (" )
r
s
t
u ( T T , kratko
f ( 6)
h
ps
5 (~ )
Izgovor slova. 2 9.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Treba li dva samoglasnika, koji redovno ine dvoglasnik, rastavljeno izgovarati, stavlja se na drugi znak d i j e r e z e (:, rastava); izgovaraj pa-is,
izgovaraj a-upnos.
Naglasci. 17 22.
C. Naglasci
17.
18.
19.
20.
Znak ~ na samoglasniku zove se zavinut naglasak accentus circumflexus ( ) jer mu je oblik takav. On pokazuje
da se glas otee, tj. najprije die pa onda sputa (hs. ): (isp.
zdravlje), , , .
Rije sa zavinutim naglaskom na posljednjem slogu zove se
p e r i s p o m e n a (): , .
Rije sa zavinutim naglaskom na pretposljednjem slogu zove se
p r o p e r i s p o m e n a (): , .
21.
22.
D. Reenini znaci
Reenice i periode razdjeljuju Grci zarezom i takom kao i 23.
Rimljani i sadanji narodi. Znak pitanja pie se ovako: ; npr.
; to ree? Taka nad retkom vrijedi onoliko koliko u nas dvije
take ili taka i zarez: ; pitam vas: to uiniste? - veer bijae; tada doe glasnik.
Glava II
A. Rastavljanje slogova
Samoglasnik pred samoglasnikom ini za se slog ako nisu oba 24.
stopljena u dvoglasnik: -- je troslona rije.
>
Suglasnik meu dva samoglasnika pripada drugom slogu: -, 25.
-, --.
Dva ili vie suglasnika, ako se s njima moe poinjati grka rije, 26.
pripadaju drugom samoglasniku: -, -, -, -;
ali -, -, -, -, -, -, -.
Ako je rije sastavljena, rastavlja se na svoje sastavine: -, 27.
-. -
. Koliina
Za koliinu (duinu i kratkou) slogova vrijede u grkom jeziku 28.
ista pravila kao i u latinskom. Jedina je bitna razlika to samoglasnik
pred samoglasnikom ne mora biti k r a t a k : , .
0 ismk:
Glava III
NAGLAIVANJE
Za n a g l a i v a n j e rijei vrijede ova pravila:
31.
32.
33.
3. O t a r naglasak moe stajati samo na jednom od t r i pos l e d n j a sloga, a na treem od kraja samo onda kad je p o s l j e d n j i
k r a t a k : , ali ve ne moe biti (gen.); ', ali ne
.
34.
35.
36.
37.
38.
Enklitike. 3 9 - 4 3 .
40.
f) Ako ima vie enklitika jedna za drugom, svaka stavlja svoj 42.
naglasak na predanju: (ako mi tko kad ree).
Katkad enklitike zadravaju naglasak ( o r t o t o n i r a j u se), i to: 43
1. Ako je enklitika prva rije u reenici te se ne moe naslanjati
na drugu: (neki vele); ali toga ima malo.
10
Glava IV
GLASOVI
A. Dioba samoglasnika
44.
45.
46.
tvrdi
0tenues)
meki
{mediae)
haknuti
(,aspiratae)
tekui
{liquidae)
nosni
(nasales)
preduni
(spirantes)
nosno
spiritus
asper
( 10)
grleni
(guttural.es)
usneni
(labiales)
zubni
(dentales)
NAPOMENE
1. U svakom je haknutom suglasniku t v r d suglasnik s otrim
hakom (spiritus asper)\ dakle je = " ili kh, = ' ili th, = '
ili ph.
2. esto se l i k v i d e zovu prave likvide i nazali , , tj. glasovi
, , .
3. Kao suglasnici upotrebljavali su se nekada u grkom jeziku
i glasovi i, u. U toj upotrebi biljee se ponajvie znakovima j (t), w (u).
Glava V
" --
12
48.
Za naglaivanje vrijedi pri stezanju ovo pravilo: Ako je u nestegnutom obliku bio p r v i slog naglaen, stegnuti oblik ima z a v i n u t
naglasak: > ; ako je d r u g i slog bio naglaen,
stegnuti oblik ima o t a r naglasak: > .
49.
--9-
-
-
-
--
--
-
(danak)
-
Pr
(tat) ^
-
--
-
--
(bojna kola)
--
-
(brazda)
--
--
(hrpa)
-
-
(jon. ati. -)
--
(voenje)
-
(-)
-
13
sredina,
B. Suglasnici
1. I z j e d n a i v a n j e ( a s i m i l a c i j a ) z a t v o r n i h g l a s o v a . Za- 52.
tvorni se glasovi izjednauju po ovom pravilu: Zubni suglasnik doputa pred sobom samo grleni i usneni iste vrste: ,
, , ,
.
2. R a z j e d n a i v a n j e ( d i s i m i l a c i j a ) z u b n i h s u g l a s n i k a . 53.
Meu dva zubna suglasnika razvio se u grkom jeziku glas s, a prvi
zubni je razjednaivanjem ispao: - > , - > ,
- > .
3. P r o m j e n e z a t v o r n i h g l a s o v a p r e d . Pred prelazi 54.
g r l e n i u , u s n e n i u , a z u b n i u : - > ,
- > , - > .
4. P r o m j e n e z a t v o r n i h g l a s o v a p r e d . Svi g r l e n i pre- 55.
laze sa u , svi u s n e n i u , a svi zubni u , a zatim u :
, , - (hom.) .
12
56.
5. Z a k o n d i s i m i l a c i j i h a k n u t i h s u g l a s n i k a . Od dvije
aspiracije koje slijede jedna za drugom gubi se prva: > ,
> , > (isp. fut. ).
Jednako se objanjavaju oblici: > ,
> , > .
B i l j e k a 1. Kadto je djelovanje zakona sprijeeno analogijom:
- umjesto &, ali perfekt je .
B i l j e k a 2. Kod imperativa slaboga pas. aorista ostala je p r v a a s p i r a c i j a
da bi se sauvala karakteristika toga aorista: , umjesto od &.
57.
6. V e z a n j e s u g l a s n i k a s g l a s o m j. Kad se g l a s ; sastaje
sa suglasnicima, nastaju ove glasovne promjene:
a) /, yj prelaze u (jonski ): od -/, ,
- (jon. ); od -;, (jon. ).
b) V i / prelaze u : od -/, , -;
od -/, , -.
c) /' i / prelaze u : od -/, od -/.
d) }.] prelazi u : od -/ (lat. alius), od -^'
(lat. sal-io).
e) U glasovnim skupovima v; pj, ako je pred njima samoglasnik
a ili o, tj. u skupovima av/3 oy/3 ap/, opj' umekavaj suglasnik koji je
pred njim pa prelazi u predanji slog i ini sa samoglasnikom
diftong: , otv, , (epenteza, diozmoza); npr. od
-/, od -7', od /'-.
Iza ostalih samoglasnika asimilirao se j predanjem suglasniku,
a onda je jedan od dva jednaka suglasnika ispao uz n a k n a d n o p r o d u l j i v a n j e : -/ > > , -; > >
.
58.
7. P r o m j e n e g l a s a p r e d z a t v o r n i m , p r e d u n i m i
t e k u i m s u g l a s n i c i m a . Kad se nade pred z u b n i m suglasnikom,
ne mijenja se; pred g r l e n i m prelazi u g u t u r a l n i n a z a l (), a pred
u s n e n i m u u s n e n i (); pred se gubi, a s tekuima se izjednauje:
- > , -, > , - > ,
- > .
B i l j e k a 1. esto glas nestaje pred tako da prelazi s preanjim samoglasnikom u dug nazalni vokal, to dovodi do naknadnoga produljivanja. ( 50.
Bilj. 1): - > > ( 59).
B i l j e k a 2. U glasovnom skupu + suglasnik gubi se bez traga: > , - > .
15
# > .
16
66.
a) k r a z o m , tj. stapanjem () dvaju samoglasnika (dvoglasnika) u jedan dug samoglasnik ili dvoglasnik. Kraza se dri pravila koja su za stezanje samoglasnika navedena u 47. Ona ima
svoj znak koji je jednak tihom haku (spiritus lenis), a zove se koronida ( 16); npr. od , od ,
od .
67.
b) s i n a l e f o m , tj. spajanjem () dvaju d u g i h samoglasnika u jedan slog. Dugi zavrni vokal prve rijei i dugi poetni
vokal druge rijei zadre dodue svaki svoj osobiti zvuk, ali se pokrate tako da imaju zajedno vrijednost samo j e d n e metrike duine; npr. , ( - ^ <-> - ) ; '
w - w).
68.
c) e l i z i j o m , tj. izbijanjem (elidere) p r v o g a , k r a t k o g samoglasnika. Izbijanje se oznauje apostrofom ( 15). Eliziju doputa i
dvoglasnik u linim nastavcima u kojima je za akcent kratak, a
ne doputaju je: ; u , , , , , ; u ; npr.
' umjesto ; ' ( ); '
().
B i l j e k a . Kod elizije oksitonirani p r i j e d l o z i i v e z n i c i gube naglasak,
a sve druge rijei premjetaju ga na predanji slog kao otar: > ' ,
> ' , > ' .
69.
d) a f e r e z o m , tj. uklanjanjem () d r u g o g a , k r a t k o g
samoglasnika pred kojim je d u g samoglasnik. Afereza je dakle upravo
obrnuta elizija (elisio inversa), pa se i ona oznauje apostrofom; npr.
' (-); ' (').
, itaj ;').
17
je v: Musa-m
-,
agrum
DIO DRUGI
OBLICI
A.
DEKLINACIJA
Ope biljeke
76.
-, nastavak -
korijen -,
svretak -
M u k o g a su r o d a i m e n a m u k a r a c a , r i j e k a , v j e t r o v a
i m j e s e c ! ( mjesec).
78.
e n s k o g a su r o d a imena ena, s t a b a l a , z e m a l j a , o t o k a ,
mnogih g r a d o v a i najvie a p s t r a k t n i h imenica: (nada),
(pobjeda).
79.
19
lan. O-deklinacija. 8 0 - 8 2 .
Glava VI
DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA
S obzirom na posljednji glas osnove (samoglasnik ili suglasnik) 81.
razlikuju se d v i j e d e k l i n a c i j e :
A. v o k a l s k a
deklinacija,
B. k o n s o n a n t s k a
deklinacija.
A. V O K A L S K A
DEKLINACIJA
I O-deklinacija
82.
prijatelj
drug
-
-
-
-
-
'
-
-
t
Pl. N.
G.
D.
A.
V.
mudrac
Primjeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
0*
ovjek
djelo
>
20
O-deklinacija. 8 3 - 8 9 .
NAPOMENE
83.
84.
85.
86.
4. Svretak za naglasak je k r a t a k : , .
87.
88.
89.
21
II. y l - d e k l i n a c i j a
1. enske rijei
a) R i j e i na
Primjeri
ast
Osnove
b) R i j e i na
bitka
pobjeda
boica
kui
zemlja
Sg. N. .
G.
D.
A.
V.
Pl. N.
G.
D.
A.
V.
90.
<*
92.
94.
21
II. y l - d e k l i n a c i j a
1. enske rijei
a) R i j e i n a
ast
bitka
Sg. N. . . r '
/
G.
D. 71
A.
V.
Pl. N.
G.
D. (.
A.
V.
Primjeri
Osnove
t
pobjeda
b) R i j e i n a
boica
kui
zemlja
<?
90.
NAPOMENE
92.
94.
22
95.
96.
"
c) R i j e i n a
97.
) na -, -
Primjeri
Osnove
Sg. N.
G.
\
S
A.
V.
Pl. N.
G.
D.
A.
V
<
) na -, -
kugla
kraljica
'
Muza
9-
9-
-
-
-
-
8-
9-
more
23
NAPOMENE
1. Kod rijei kakve su i ostaje u itavom 98.
singularu, ali je u nom. i ak. k r a t k o (a), a u gen. i dat. d u g o (a). T o
a (tj. - a s gen. -) dolazi samo iza , ili p. Rijei te vrste esto imaju
u pretposljednjem slogu d v o g l a s n i k : , , .
2. Kod rijei kakve su i - ostaje samo u nom. 99
i ak., a u gen. i dat. mijenja se u (to je dakle neisto ", a impurum).
T o a (tj. - a s gen. na -) dolazi samo i z a s u g l a s n i k a , izuzevi,
dakako, suglasnik p.
2. Muke rijei
a) na -
Primjeri
Osnove
b) na -
100.
sudac
graanin
Atrejevi
mladi
Sg. N.
0*
G.
D.
A.
-^
'
V.
Pl. N.
'
'
D.
A.
G.
'
'
V.
'
7
Drugi su primjeri: (oklopnik), (vojnik),
(brodar), (pjesnik), (uenik), (blagajnik).
24
NAPOMENE
101.
102.
103.
III. P r i d j e v i v o k a l s k e d e k l i n a c i j e
Primjeri
m.
sr.
m.
1
.
pravedan
sr.
Osnove
mudar
m. sr. .
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
Pl. N.
G.
D.
A.
25
NAPOMENE
1. Najvie pridjeva ima t r i svretka , , ov ili , , ov. U e n - 104.
s k o m rodu dolazi poslije , t, p, inae :
, -9-, - dobar
, , mio
, , oit
, , svet
, , nov
, , otaki.
IV. S t e g n u t e r i j e i v o k a l s k e
deklinacije
Neke rijei vokalske deklinacije koje pred krajnjim glasom osnove 107.
imaju samoglasnik steu te samoglasnike:
plovidba, osn.
N.
G.
D.
A.
Sing.
()
()
(<>))
()
Plur.
()
()
()
()
osn. , - jednostruk
kost, osn.
Sing.
()
()
()
()
Plur.
()
()
()
()
osn. , - srebrn
Sg.N.
G.
D.
A.
Pl.N.
G.
D.
A.
26
NAPOMENE
108.
1. Ovamo pripadaju:
a) I m e n i c e o-deklinacije i pridjevi o- i -deklinacije koji pred
krajnjim glasom osnove imaju samoglasnik ili ; npr. 6 ()
razum; (-), -, - zlatan;
b) Neke imenice -deklinacije:
' (od -) Atena, (od -) mina; te se rijei sklanjaju
kao ;
(od ) zemlja, sklanja se kao ;
(od ) Hermo: , , ,
(isp. ).
109.
2. Stezanje biva po pravilima navedenim u 47, i to ovako:
a a =
/ - a=r
a
a (iza p)
+
t +
110.
111.
V. A t i k a d e k l i n a c i j a
Primjeri
hram
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
1.
m. .
sr.
milostiv
S g .
1.
NAPOMENE
112.
M>c.?)rf
27
DEKLINACIJA
osnove
osnove
osnove
osnove
II. v o k a l s k e
1.
2.
3.
4.
osnove
osnove
osnove
osnove
na
na
na
na
o s n o v e , i to:
i
na
na
na
114.
dvoglasnike.
. K o n s o n a n t s k e o s n o v e
1. Osnove na grlene i usnene suglasnike,
tj. o s n o v e
Primjeri
Osnove
n a , , , ,
115.
straar
jastrijeb
Sg. . V.
G.
D.
.
(-)
-
-
- . -
-
-
-
Pl. . V.
G.
D.
A.
-
-
() (-)
-
-
-
()
-
(-)
4,
(-)
28
117.
2. N o m . s i n g . tvori se s i g m a t s k i , tj. osnovi se pridijeva nastavak -, koji s krajnjim suglasnikom osnove prelazi u ili ( 55).
Iste te promjene dogaaju se i u d a t . p l u r . kod nastavka ():
od -, () od -().
118.
119.
120.
121.
122.
a) O s n o v e n a , , Primjeri
Osnove
Sg. . V.
G.
D.
A.
lak oruanik
-
-
-
-
nada
-
-
-
-
tijelo
-
-
Primjeri
lak oruanik
nada
Osnove
Pl. . V.
G.
D.
A.
tijelo
-
-
()
-
-
-
()
-
-
-
()
-
NAPOMENE
1. N o m . s i n g . m u k i h i e n s k i h rijei tvori se sigrilatski. 124.-^
Pred () zubni suglasnici nestaju ( 55): od -,
jr od -, () od -(); laus od lau{d)s, virtus od
virtu(t)s.
2. N o m . , ak., vok. s i n g . rijei s r e d n j e g a r o d a pokazuju 125.
istu osnovu i gube suglasnike koji po 74. ne mogu stajati na kraju
rijei: od -, od -, gen. -
(mlijeko).
Kod rijei ) postalo je od sonantskoga (isp. lat. nomen i 63).
jl olr'
3. Rije , - noga (pes, pedis) ima nepravilan nom. sing. 126.
Dat. pl. je pravilan: (). >
Kod Homera dolazi za dat. pl. oblik, od -.
-, ,
itd.
voda,
-,
,, ali gen
uho
-,
(naglasak!), dat. ().
itd.
128.
30
129.
g. d.
(svaa) g. '
d.
(ljubav) g. d.
ak. ali
ak.
ak.
(kaciga) g. d. ak. .
131.
b) O s n o v e n a
"
(m. .)
Osnove
Helen
pastir
voda
(sr.) sretan
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
"-
"-
"-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Pl.N. V.
G.
D.
A.
-
-
"()
"-
-
-
()
-
-
-
()
-
- -
-
()
- -
Primjeri
NAPOMENE
132.
31
'
134.
135.,-
136.
137.
'
138.
c) O s n o v e n a
139.
) Nom. na -
Primjeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
) Nom. na -
starac
div
-
-
-
-
-
-
zub
-
-
-
m.
sr. -
odrijeen
sr. -
-
-
- sr. -
*c
32
Primjeri
Osnove
Pl.N.V.
G.
D.
A.
starac
div
zub
m.
sr. -
odrijeen
- sr.
()
()
()
()
- sr. -
/
Drugi su primjeri:
A
a) N o m . n a -: g. - (lav); m. (. )
sr. g. - (dragovoljan); m t (. ) sr. g.
- (nedragovoljan); ptc. prez. akt. m. (. ) sr.
g. - (govorei).
) N o m . n a -: ptc. slab. aor. akt. m. (. ) sr.
g. - (uinivi); ptc. aor. pas. m. (. ) sr. g. -; ptc. prez. akt. glagola na -: m.
(. ) sr. g. - (dajui).
NAPOMENE
a) Rijei s nominativom na -
140.
33
) Rijei s nominativom na -
1. N o m . s i n g . tvori se s i g m a t s k i ; gubi se pred uz n a - 142.
k n a d n o p r o d u l j i v a n j e ( 50): od -; od -;
e><fe
od -. Isto to biva i u d a t . pl. pred nastavkom ():
() od -(); () od -(); () od ().
2. P a r t i c i p aor. p a s . sklanja se u m u k o m rodu () posve 143.
kao ; u s r e d n j e m rodu () pokazuju nom. ak. i vok. istu
osnovu (bez , 74): od (). enski rod sklanja
se kao . Ovamo pripada i p a r t i c i p s l a b . aor. akt. i
sklanja se kao ; en. r. kao ; sr. r. postao je
o d ()
ZTfc
zvijer
govornik
146.
otac
&
s6
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Pl. . V.
G.
D.
A.
-
-
-()
-
-
-
-()
-
-
-
-()
-
-
-
-()
-
34
- /-
148.
149.
150.
151.
152.
6. Rije , - (svjedok) tvori n o m . s i n g . sigmatski, ali gubi pred ; isto se dogaa i u d a t . p l . : ().
44 Osnove na i . 167169.
4. Osnove na
a) O s n o v e n a -
Primjeri
pleme, rod
Osnove
Sg. .
G.
D.
A.
V.
genus
od ()-
od ()-
Pl. . V.
G.
D.
A.
()
od
od
od
od
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
()-
()-
()-
()-
m. . , sr.
plemenit
m. . sr.
(-)
(-)
(-)
,
(-) (-)
(-)
()
(-)
36
155.
2. P r i d j e v i tvore n o m . s i n g . za muki i e n s k i rod bez n a ,
s t a v k a , ali zato produljuju osnovno u (pnjev. d u l j i n a ) ; osn.
/Ain-B
, nom. sing. za m. i . rod ; s r e d i f j i r o d i v o k . s i n g .
za sva tri roda jednaki su istoj osnovi: . Ak. pl. jednak je
n o m . pl.: . __
'
156.
3. V l a s t i t a i m e n a na - ^ " S k l a n j a j u se (izuzevi razliku u naglasku) kao muki rod pridjeva. A k u z a t i v tvore esto na - u m j e sto na - (po -deklinaciji) zbog jednakoga svretka u n o m . : . U v o k a t i v u imaju naglasak to dalje od kraja:
, .
157.
158.
5. a) B a r i t o n i r a n i pridjevi na - imaju naglasak t o d a l j e
o d k r a j a : (budalast): vok. -, sr. rod , gen. pl.
R &-H
. T a k o i (pun), (sc. lada) (brod s tri reda
vesala): gen. pl. .
)
Izuzima se s r e d n j i r o d pridjeva na - i -: sr.
(mirisav);, sr. (dopetan; koji do nogu see).
b) P r i d j e v i koji pred - imaju samoglasnike , t, steu (kao
i vlastita imena na -) u ak. s i n g . m . (). roda i u n o m . , a k . i
v o k . pl. sr. roda u : (od -) od (potreban);
od (zdrav); od (nadaren).
b) O s n o v e
159.
meso
Primjer
Osnova
N.
G.
D.
A.
na
Sg.
()-
()-
1.
()-
()-
() ()-()
37
NAPOMENE
1. I kod rijei s r e d n j e g a r o d a s osnovom na - n p t a j e 160.
meduu samoglasnicima ( 154 b), i samoglasnici se steu: -po = ,
+ = , + = . U dat sing. je umjestp (prema ).
2. Rije (rog, krilo vojske) tvori oblike i od osnove - 161.
: -, , , , (kao itd. 123).
3. Neke osnove na - prele su u kosim padeima medu osnove 162.
na -: (tlo), gen. , dat. .
4. Medu rijei koje osnovno gube pa onda samoglasnike steu 163.
pripada i jedna - osnova: , nom. (prijev. d u l j i n a )
stid, gen. od ()-, dat. od ()-, ak. od
()-.
5. Od neke osnove na -a postaju i neki sporedni oblici u deklinaciji k o m - 164.
p a r a t i v a na - (m. i . r.) -tov (sr. r.) koji se inae sklanjaju kao ,
( 131), a to su:
a) Ak. s i n g . za muki i enski rod: (maior-em) od -.
b) N o m . pl. za muki i enski rod: (maior-es) od -. Oblik
za hom. pl. prenesen je i u ak. pl.
c) N o m . i ak. pl. za sr. rod: (tnaior-a) od -.
II. V o k a l s k e o s n o v e
1. Osnove na i
165.
-
-
-
1. .
G.
D.
.
V.
-
-()
38
Osnove na i . 167169.
167.
2. Osnove na i
Primjeri
Osnove
lakat
(),
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
-
-
Pl. . V.
G.
D.
A.
-
-()
grad
(/),
"'"'.-
\aV
+ | /
-()
m. sr.
sladak
(/),
- \
-
-
-()
39
173.
3. Osnove na
Primjeri
Osnove
svinja
riba
omorika
Sg. .
G.
D.
A.
V.
-
-
-
-
-
-
-
-
--
-
-
-
Pl. . V.
G.
D.
A.
-
-
-()
--
--
-()
-
-tuv
-()
*3>
40
t
4. Osnove na dvoglasnike
175.
a) M u k e
Sg. .
G.
D.
.
V.
rijei
kralj, osn.
-
-
na--
(-)
1. .
G.
D.
.
V.
-
-()
-
U)C
N o m . pl. glasi u staroatikom ; je mladi oblik (prema
).
177.
178.
179.
(AjzF,
5-
/-
postalo je
hom.
-,
a odatle
atiki -
180-184.
Dvoglasnike osnove.
b) O s a m l j e n e d v o g l a s n i k e
Primjeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
Pl. . V.
G.
D.
A.
,
govee
, ( ^
brod
, v a ( f )
41
osnove
180.
junak
(/)
-()
-()
-()
(V
NAPOMENE
1. Rije (lat. b6s bov-is) ima pred k o n s o n a n t s k i m na- 181.
stavcima osnovu , a pred v o k a l s k i m a osnovu po(f); stezanja
nema nigdje.
A k . s i n g . nainjen je prema n o m . , a prema opet ak. pl.
umjesto (od -), to kod Homera jo dolazi.
42
c) e n s k e r i j e i n a -
185.
osn.
Sg. .
G.
D.
.
V.
">
III. D o d a c i d e k l i n a c i j i i m e n a
187.
Nom. Ak.
1. Dualni oblici
Gen. Dat.
Nom. Ak.
Gen. Dat.
&
tako i , ", ,
.
43
188.
gdje,
3. -, -, - na pitanje k a m o , npr.
- od kue
- kui
- od drugud
-9- drugdje
- drugamo
'- iz Atene
9-() u Ateni
'AS-- u Atenu
Glava VII
PRIDJEVI
A. P R I D J E V I
KONSONANTSKE
DEKLINACIJE
svretka
191.
(sladak)
(crn)
(nesretan)
192.
Pridjevi. 1 9 3 - 1 9 4 .
44
193.
(dragovoljan)
(govorei)
(pisan)
(odrijeivi)
1. .
G.
D.
.
. P r i d j e v i d v o j a k o g a s v r e t k a
194.
(sretan)
gen.
(razborit)
gen.
(jasan)
gen.
(istinit)
gen.
(budalast) gen.
( 158)
45
III. P r i d j e v i s o s o b i t o m d e k l i n a c i j o m
velik
osn. ,
196.
mnogi
1. .
G.
itd.
itd.
Sg. .
G.
D.
.
. K O M P A R A C I J A
ILI
POREENJE
roda.
a) O-osnove:
197.
(straan)
osn.
-
-
(zao)
osn.
-
-
(gorak)
osn.
-
-
Komparacija. 1 9 8 - 1 9 9 .
46
ali
(mudar)
osn.
-
-
(vrijedan)
osn.
-
-.
s l o g n i j e po
198.
199.
(sladak)
osn.
-
-
(crn)
osn. '
-
-
(jasan)
osn.
-
-
na
-:
(sretan),
-,
47 Komparacija.
198-199.
Osnova
1.
ugodan
2.
brz
3.
lijep
4.
sramotan
5. -
neprijateljski
6.
zao
7.
velik
Komparativ
Superlativ
xaX(f)-o
'
&
Komparacija. 198-199.
48
Pozitiv
1. -9-
dobar
Komparativ
4.
malo
5.
mnogi
6.
lak
2.
zao
3.
malen
Superlativ
Znaenje
(-)
sposobniji
udoredno bolji
jai
( )
korisniji
gori (peior)
(adv.)
loiji (deterior)
slabiji (inferior)
(adv. = najmanje)
manji
neznatniji
manji, neznatniji
vie, najvie (njih)
laki
za pojam d o b a r : , , , ;
za pojam z a o : , , , ;
: komp. nom. pl. , ak. pl. (pored atikoga
itd.);
(): , ^^.
49
4. Nepotpuna komparacija
( pred)
( iz)
( preko)
(prior)
(potonji)
(superior)
C. P R I L O Z I
Pridjev
(lijep)
(pravedan)
(jednostruk)
(sretan)
(sav)
(brz)
(jasan)
203
(primus)
(ultimus)
(extremus)
(supremus).
OD PRIDJEVA
Gen. pl.
Prilog
1. Prilozi od pridjeva svravaju se na -. Oni se oblikom i naglaskom slau s gen. pl. od pridjeva za m u k i rod (samo to se ne
svravaju na -, nego na -).
2. Kao prilog upotrebljava se kadto i srednji rod pridjeva u
akuzativu sing., rjee pl.: (brzo), (veoma), (posve).
B i l j e k a . Stariji je priloni oblik na : (moda), (zajedno),
(veoma).
$204
50
Glava VIII
ZAMJENICE
1. Line zamjenice (Pronomina personalia)
205.
Sg.
G.
D.
.
i a (ego)
, mene, me
, meni, mi
, mene, me
ti (tu)
, tebe, te
, . tebi, ti
, tebe, te
Pl. .
G.
D.
.
mi
nas
nam(a)
nas
vi
vas
vam(a)
vas
NAPOMENE
5 206.
1. P o r e d n a g l a e n i h oblika (, , , , )
imaju line zamjenice u sing. i e n k l i t i n e (, , - ,
, ).
Naglaeni se oblici upotrebljavaju:
a) kad treba zamjenicu i s t a k n u t i , osobito u isticanju p r o t i v n o s t i : , ( m e n i se to mili, ne t e b i ) ;
b) kad zamjenica stoji iza p r i j e d l o g a : ' (na meni),
(k tebi). U ostalim se sluajevima upotrebljavaju enklitini oblici,
ali nikada na poetku reenice.
2. Da bi se oblici linih zamjenica jae istaknuli, pridijeva im se
enklitina estica (bar, ba, upravo). Tada se naglasak oblika
i premjeta na prvi slog: -, '-, ali -, -.
3. N o m i n a t i v linih zamjenica kao s u b j e k t stoji uz glagolske oblike samo onda kad je zamjenica i s t a k n u t a :
, ' (ja vjerujem tebi, ti meni), ali: (vjerujem),
jer nema isticanja, a lice je dovoljno istaknuto nastavkom.
4. upotrebi genitiva , , , u posesivnom
znaenju isp. 211, 2, b.
5. Budui da se oblici line zamjenice 3. lica:
sing.
plur.
,
()
51
Sg.
.
G.
, ,
( 188) ,
, ,
( 18 8), (enkl..)
,
D.
A.
D u . N . A.
G. D .
Pl.
N.
G.
D.
A.
, ,
( 188)
,
,
,
, ,
2. Zamjenica
Zamjenica , , sklanja se kao ( 103), samo
to sr. rod u nom. i ak. sing. ne prima : (isp. lan ).
Zamjenica dolazi u ovim znaenjima:
1. U t e m e l j n o m z n a e n j u : sam (ipse,), i t o u p r e d i k a t n o m poloaju ( 377), tj. pred imenicom koja ima lan, ili za
njom: ili amicus ipse, sam prijatelj.
2. U znaenju: i s t i (idem) u a t r i b u t n o m
poloaju
( 375), tj. meu lanom i imenicom: (idem) amicus,
isti prijatelj.
B i l j e k a . Oblici lana koji se svravaju na samoglasnik m o g u se stezati
s oblicima od (kraza 66): , , (); gen. m. i sr. i
, ali . , n o m . pl. sr. i .
207.
52
(nje)ga, (n)je
(eius)
(nje)mu, (n)joj
(ei)
(nje)ga, nju, je
(eum, eam, id)
, -
, -
, -
, -
, -
, -, -
subj. m i
Subj. v i
Subj.
oni, one, ona
D. , -
Pl. G.
D. ,
-
A.
Subj.
on, ona, ono
, -
Sg. G. , -
A.
Subj. ti
,
-
,
-
ili
, - ili
,
-
, -, -
,-
Znaenje
sebe
(samoga,
-same)
sebi
(samomu,
-samoj)
sebe
(samoga,
-samu,
-samo)
Znaenje
sebe
(samih)
sebi
(samima)
sebe
(same,
-sama)
53
NAPOMENE .
185.
210.
moj,
na,
tvoj,
va,
-a,
-a,
-a,
-a,
-e
-e
-e
-e
54
-ov.
B. Izriaji za pripadanje
Kako se u grkom jeziku kazuje pripadanje, vidi se iz ovoga
pregleda:
Pripadanje nije refleksivno
slabije naglaeno
j
jae naglaeno
1.
2.
3.
( - )
1.
2.
3.
ili
6
ili
Pripadanje je refleksivno
slabije naglaeno
jae naglaeno
8 211.
1.
2.
3.
kao nadesno
( - )
( - )
( - )
1.
2.
3.
kao nadesno
NAPOMENE
1. Prve dvije tablice znae: moj prijatelj, tvoj, njegov (njezin),
na, va, njihov prijatelj", a druge dvije: ja ljubim svoga prijatelja,
ti ljubi svoga prijatelja,, itd., mi ljubimo svoga prijatelja,, itd.
55
2. Tablice pokazuju:
a) da posvojnu zamjenicu 3. lica zastupa genitiv zamjenice
( 207) u p r e d i k a t n o m poloaju: (-),
(slabije naglaeno) i genitiv zamjenice ili ( 213, 2.
i 3) u a t r i b u t n o m poloaju: , (jae
naglaeno): njegov (njezin), njihov prijatelj; isp. lat. amicus eius,
amicus eorum (earum).
b) da se u grkom jeziku moe upotrebljavati genitiv drugih
zamjenica u posvojnom znaenju i za ona lica za koja postoje posvojne
zamjenice, i to genitiv l i n i h zamjenica u p r e d i k a t n o m poloaju: itd. (slabije naglaeno) prema
itd. (jae naglaeno): moj prijatelj.
c) da se i r e f l e k s i v n o pripadanje (tj. ako se protee na subjekt)
kazuje u grkom jeziku na dva naina, i to p o s v o j n i m z a m j e n i c a m a , , , u a t r i b u t n o m poloaju:
itd. (slabije naglaeno) i g e n i t i v o m p o v r a t n i h zam j e n i c a u a t r i b u t n o m poloaju: (-)
itd. (jae naglaeno): ljubim svoga prijatelja.
3. Umjesto () , svoga prijatelja,
upotrebljava se takoer i .^--umjesto takoer i
.
4. Pripadanje naznauje esto i sam l a n : (svoje blago); isp. 371, Bilj. 1. i 440, Bilj. 2.
5. Posvojnu zamjenicu zastupa katkad i pridjev (drag):
( 31) n j e g o v o se potrese srce.
pripadanju v. i 440.
5. Reciprona zamjenica (Pronomen reciprocum)
a) , , drugi, -a, - (alius, alta, aliu-d) sklanja se
kao ; drugi (alii); ostali (ceteri, reliqui).
b) Udvajanjem zamjenice (isp. alius alium): -
m., - ., u pl. - m., - sr. razvila se u
grkom jeziku osnova reciprone zamjenice -, ati. ,
koja.se po svom znaenju ne upotrebljava ni u nom. ni u sing.:
Pl. G.
D.
A.
Du. G. D.
.
212
56
B i l j e k a 1. Osnova - postala je stezanjem oblika enskoga i srednjeg roda. Odatle ula je u sve oblike i sklanjala se, dakako, samo u svom posljednjem dijelu, i to s obzirom na svoje znaenje samo u pluralu i dualu. Od
- postalo je disimilacijom -, jamano zbog lakega izgovaranja,
a od toga u atikom itd.
1. .
G.
D.
.
1. .
G.
D.
.
57
j
t ^ / L J
()
toliki, a, - (tantus)
-
-
()
taki, a, - (tali)
-
-
()
214.
58
215.
</
'
rr
1. .
G.
D.
.
NAPOMENE
216.
otrim
Neodreena
Sg. N.
G.
D.
A.
Pl. N.
G.
D.
A.
()
()
()
()
()
(enkl.)
()
()
()
59
N.
G.
D.
A.
'/
plural
tr
'
() ()()
NAPOMENE
1. U p i t n a zamjenica razlikuje se od n e o d r e e n e samo nag l a s k o m . Upitna naglauje uvijek samo o s n o v n i slog (i) i ne prima
n i k a d a gravis ( 37), a n e o d r e e n a je e n k l i t i n a : samo je
uvijek naglaeno.
2. Upitna i neodreena zamjenica upotrebljavaju se i m e n i k i
i pridjevski:
a) ; ; (imen.) tko? to?: ; tko govori?
(prid.) koji, (-a, -e)? (kakav?): ; koji (kakav) bog?
;
b) ,
218
60
219.
Neodreena
enkl.
(osn. -)
netko
uter ?
koji od dvojice?
kolik ?
(quantus,
pl. quot ?)
kakav ?
(qualis?)
koje
dobi? kako
znatan ?
220.
Pokazna
(osn. -)
individualna
(osn. -)
, koji
ovaj, taj, onaj
jedan od
dvojice (alter)
quantus)
() nekakav
(),,
ovoliki, toliki
(tantus, tot)
koji god
koji god
od dvojice
(utercumque)
kolik
(quantus,
quot)
kolik god
(quantuscumque,
quotcumque)
(), , kakav
ovaki, (qualis)
taki (tali)
kakav
god
(), - koje
, - dobi, kako
ove, te dobi; znatan
ovako,tako
znatan
koje
god dobi, kako
god znatan
(iqualiscumque)
NAPOMENE
1. Zagraene p o k a z n e zamjenice samo su poetike, a zagraene n e o d r e e n e veoma su rijetke.
61
ubi?
Pokazni
Relativni
individualni generalni i
neupr. upitni
(osn. 6-)
(osn. -)
(osn. -)
(osn. -)
negdje
hic Qv ;
t7f
ibi OX
illic
ibidem>M
AlE^ )
alicubi
221.
gdje
ubi
gdje god
ubicumque
odakle?
odnekle
hine >"
inde 0
illinc
indidem
odakle
unde odakle god
kamo ?
nekamo
huc Cu^
eo
illue
eodem
ol
tada, tum
kad,
u ovo doba
u to doba
u koje
doba
u
koje god
doba
unde?
quo?
kada ?
quando?
alicunde
aliquo
nekada
aliquando
u koje
doba?
undecumque
kamo
quo
kamo god
quocumque
cum kad
god cum
kako ?
nekako
( tako)
ovako
tako
,
kako, kao
(to)
kako god
) kuda?
qua kako?
nekuda,
nekako
ovuda, ovako
tuda, tako
f)>
kuda god,
kako god
quo modo?
^
kuda, kako
NAPOMENE
222.
1. i dolaze s prvotnim p o k a z n i m znaenjem u atikoj
prozi samo u nekim izriajima ( ba ovdje,
ovdje i ondje, ovdje ondje), ali zato pravilno u
r e l a t i v n o m znaenju: gdje, kamo, odakle. I pokazno se
u atikoj prozi nalazi samo u (i tako) i ' (') (ni tako).
2. I prilog , koji se naglaskom razlikuje od , upotrebljava
se kadto neodreeno, osobito sad sad ( =
).
3. Relativnim se zamjenicama i prilozima mogu dodati estice
i o5v, koje znae - g o d (lat. -cumque): (tko god),
, gen. (tko god, koga kod), (kako god,
utcumque).
4. Nijene zamjenice i prilozi jesu: , nitko (obinije
, ), , nijedan od dvojice (tieuter), , nigdje, , nikako.
62
Brojevi. 223.
Glava IX
223.
BROJEVI
Vrijednost
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Znak
'
'
'
'
'
'
'
'
'
Glavni
Redni
Priloni
, , jedan
,
,
prvi
()
jedanput
()
itd.
11
'
'
'
15
'
^
17
18
19
'
'
'
20
30
40
50
60
70
80
90
'
'
'
'
;
'
'
q'
()
itd.
100
200
300
400
500
600
700
800
900
'
/
'
, ,
, ,
, ,
,,
, ,
, ,
, ,
, ,
itd.
12
13
14
16
'
'
Brojevi. 224.
63
Vrijednost
Znak
1000
2000
3000
>
10000
11000
20000
Glavni
<
, ,
, ,
, ,
'
Redni
, ,
Priloni
itd.
NAPOMENE
224.
1.
</
.
G.
D.
.
3.
*/
2.
4.
()
()
G.
D.
Sg. .
1. .
G.
D.
.
()
64
KONJUGACIJA
Ope biljeke
225.
65
vremena
1. P r e z e n t :
2. P e r f e k t :
3. F u t u r :
odrjeujem
odrijeio sam
odrijeit u.
B) H i s t o r i j s k a
vremena
1. I m p e r f e k t :
2. P l u s k v a m p e r f e k t :
3. Aorist:
odrjeivah
bijah odrijeio
odrijeih.
4. etiri naina
Verbum
finitum
1.
2.
| 3.
4.
5. T r i
Indikativ:
Konjunktiv:
Optativ:
Imperativ:
glagolska
imena
1. I n f i n i t i v :
2. P a r t i c i p :
3. Glag. p r i d j e v :
odrjeivati
odrjeujui
solvendus.
MEDIJ
sekundarni
f-v
-
Sing. 1. (-)
2. (-)
3. (-)
Du.
1. = plur.
2.
3. -
Plur. 1.
2.
3. -
-
-
-
-
-(-)
primarni
sekundarni
-
-
-
-
-
-
-
-*)
-
-
-
66
227.
228.
MEDIJ
Sing.
2. - ili -
3. -
-
-
Dual
2.
3.
2.
3.
-
--
-
- ili -
Plur.
-
-
-
- ili -
4. st. pr. n. e.
67
230.
Glava X
osnove
68
Prezent
Indikativ
aktiva
odrjeujem
Konjunktiv
1. sing.
2.
3.
-
--
-
-
--
-
2. duala
3.
--
--
-r -
-r -
1. plur.
2.
3
33 /
--
--
--()
-- [solv-a-mus]
--
[.solv-a-tis\
--() [solv-a-nt]
medija
i pasiva
[.solv-a-m]
[sofo--]
[solv-a-t]
1. sing.
2.
3- ,3
2. duala
3.
--
- ili -
--
--
--
--
--
1. plur.
2.
3.
--
--
--
--
--
--
Imperfekt
1. sing. ---
/
>/ ---
2.
>' --()
3.
V|
--
^ t -
--
aktiva: odrjeivah
du. ---
---
, ,,
plur. ---
33
---
33
---
Ur-
Optativ
Imperativ
odrjeivaobih
Infinitiv
odrjeivati
-
odrjeuj
--
--
-*)
--
--
--
--
--
\solv-e\
\solv-i-to]
Particip
odrjeujui
-, -,
-*)
(osn. -)
[solvent-]
--
[solv-i-te\
- - [solv-U-nto\
--
--
--
odrjeivao bih
sebi ili se
g. -
f solvent-is]
(--)
Infinitiv
odrjeivati sebi
ili se
--
--
--
--
--
-^
--
--
--
ili se
--
--
--
--
--
--
- - (--)
--
medija
S. ---
--
---
Particip
odrjeujui sebi
du. ---
---
*) je u po naravi dugo.
pl. --- ,
---
---
70
233.
Augment
234.
Augment (augmentum, prirastak) znak je prolosti u i n d i k a t i vu
s v i h h i s t o r i j s k i h vremena ( 225, 3, B). Ima pak dva oblika: ili se
a) pred glagol mee : s i l a b i k i (sloni) a u g m e n t ; ili se
b) poetni samoglasnik produljuje: t e m p o r a l n i
augment.
(vremenski)
S i l a b i k i augment primaju svi glagoli koji poinju sa s u g l a s n i k o m : ---, --- (bivah bijen).
se iza p o d v o s t r u a v a : od (bacam).
B i l j e k a . Umjesto moe kao silabiki augment dolaziti i u: ---
od (kanim se), --- od (hou), -- od
(mogu) (ali dolazi i ).
235.
T e m p o r a l n i augment dobivaju svi glagoli koji poinju
sa s a m o g l a s n i k o m imao on na sebi spiritus asper ili lenis.
71
Augment. 236.
: (vodim)
33
: (tjeram)
33
--
33
: (grdim)
33
--
33
: (molim se)
33
--
: (obijestan sam)
33
--
33
-- *
33
fjS-O-V
33 : (mnoim)
33
--
33 : (naseljavam)
33
--
33
33 : (sramotim)
33
: (pjevam)
"f
(ranjavam) impf. --
(nagaam)
-- (i )
(nalazim)
,,
-- (i )
fCj
vuem,
privikavam,
valjam,
radim,
impf. , , itd.
puem (erpo),
imam;
i 1 j e k a. Ti su glagoli nekada imali u poetku s u g 1 a s n i k pa stoga i s i 1 abiki augment: F-o- ---, - ---; zatim je suglasnik
ispao: ---, ---, a napokon se po pravilu stegnulo u ( 47)'
--, --.
Augment. 2 3 7 - 2 4 0 .
72
237.
(kupujem) -.
239.
240.
impf.
(sjedam, sjedim)
,,
(posaujem, sjedam)
(spavam)
,,
(pored ).
,,
D v a a u g m e n t a imaju:
- (podnosim)
- (dosaujem)
->
241243.
73
od )
(vrebam,
impf. --
,, )
(kunem se krivo,
,,
(tuim,
(sumnjam,
,,
(branim se)
--
(promiljam)
--
impf.
- (plaljiv sam)
,,
(nesretan sam)
,,
(sretan sam)
(inim dobro)
,,
C. V e r b a
33
contracta
.%
Verba contracta
74
(astim)
[isp. lat. am(a)o]
(inim)
[isp. lat. moneo]
(zarobljujem)
Osnove:
AKTIV
>
*->
s. 1.
2.
3.
3 d. 2.
d
3.
<
H
t
*. 1.
2.
3. ()
>
s. 1.
2.
3.
JSi
c d. 2.
3.
X
. 1.
2.
3. ()
() () () () (]
'.
()
()
() () ()
75 Verba contracta
(astim)
[isp. lat. am(a)o]
Osnove:
(inim)
[isp. lat. moneo]
(zarobljujem)
MEDIJ
(PASIV)
&
&
&
\ "
Verba contracta
76
AKT IV
-)*
-<>)
-)
(-
(-
(-
-)
-)
-)
(-
(-
(-
-)
-)
-)
d. 2.
(-
3.
(-
-)
-)
(-
(-
-)
-)
(-
(-
-)
-)
.1.
(-
2.
(-
3.
-)
-)
(-
(-
-)
-)
(-
(-
-)
-)
S. 1.
(-
2.
(-
3.
(-
>
4rt-1
>
s. 2.
3.
a d. 2 ,
U
g
t-H
.2.
3.
*) B i l j e k a . tampom istaknuti oblici optativa akt. itd. u sing., itd. u du. i pl. obiniji su.
77 Verba contracta
M E D I J
(PASIV)
-9-
&
& &
&
&
-9-
Verba contracta
78
Particip
I V
2.
3. ( )
()
()
3.
Imperfekt
s . 1.
d. 2.
. 1 .
2.
3.
(utim),
(kitim),
79 Verba contracta
MEDIJ
(PASIV)
-9-
(brojim). (objavljujem),
(kanjavam), (zlatim).
(ovjenavam),
tS
80
244.
(brodim)
Impf.
()
Konj.
Inf.
itd.
itd.
Opt.
itd.
Partic. itd.
2. Neke osnove na -a ne steu a i glas-e u a, nego u tako navlastito: (ivim), (ednim), (gladujem),
(upotrebljavam):
&
D. R a z l i k a p r e z e n t s k e o s n o v e od
245.
glagolske
G l a g o l s k o m o s n o v o m nazivamo onaj osnovni oblik glagolski od kojega se mogu izvesti svi oblici glagolski, samo ako se
pazi na glasovne zakone: , prez. , perf. , fut. ; ,
prez. , perf. , fut. .
Od glagolske osnove postaju redovno i i m e n a : -- (otkupljivanje),
- (otkupitelj), -- (otkupnina); - (procjenjivanje), -
(procjenjivalac, censor).
Ako se glagolska osnova niotkuda ne moe izvesti, zove se kor i j e n : , a glagol koji je od njega izveden zove se k o r j e n i t
g l a g o l : ; ako li je glagolska osnova ve sama nominalnim nastavkom izvedena nominalna osnova, zove se i z v e d e n a , a glagol
od nje nainjen i z v e d e n g l a g o l ; tako je nominalna osnova
izvedena od korijerta nominalnim nastavkom ; od nje imamo
imenicu (ast); a zajedno je ta osnova glagolska, te imamo
od nje glagol (astim).
Prezentska osnova.
246 249.
81
r a z r e d (neraireni)
Prezentska
je o s n o v a
jednaka
247.
glagolskoj.
Amo idu gotovo sva verba pura, tj. oni glagoli kojima se osnova
svrava na samoglasnik ( 243), a osim toga mnoga impura: -,
-, - (odgajam), -; - (vladam), - (vodim),
- (govorim).
2. D r u g i
7b. (7
r a z r e d (prijevojni)
248.
S a m o g l a s n i k je u p r e z e n t s k o j o s n o v i u v i e m p r i j e v o j n o m s t u p n j u (u s r e d i n i ) ( 49).
-
-
&^
--
!-
(bjeim)
glag. osnova
(ostavljam)
,,
,,
(nagovaram)
(topim)
(tarem)
,,
(-- uvjerljiv)
(aor. pas. 294)
(aor. pas. 294).
(plovim)
(puem)
(plivam
(teem)
(trim)
(lijevam)
glag. osnova
,,
,,
B i l j e k a . U tim se glagolima pred samoglasnikom pretvorilo u ?; napokon je f i spalo ( 60. b): / . Isp. - (dah), (kij^a(potok).
3. T r e i r a z r e d (T-razred)
249.
P r e z e n t s k a o s n o v a p o s t a j e d o d a t k o m g l a s a . Ovamo
pripadaju samo glagoli kojima se osnova svrava na u s n e n i suglasnik
(verba labialia):
(udaram)
glag. osnova
(
(kodim)
(
(krijem)
(
(zakopavam 56)
,,
(
udarac)
teta)
kradom)
grob) <
82
i osim toga:
(raam) (umj. --) glag. osnova ( dijete).
Kako se usneni glasovi mijenjaju pred glasom , ui 52.
250.
4. e t v r t i
r a z r e d (J-razred)
P r e z e n t s k a o s n o v a p o s t a j e d o d a t k o m g l a s a j [isp. lat.
fug-i-o, osn. fug]. Kod te se prilike j razlino mijenja i premjeta,
kako je razloeno u 57. ae:
a) G r l e n i glasovi prelaze sa j u () ( 57. a):
(uvam)
(mutim)
,,
( smutnja).
,,
251.
( ureiva, 53)
( tvorba, 54).
,,
( sedes)
( odor).
252.
(uzdiem)
glag. osn.
(jadikujem)
(bodem)
,,
(trubim)
,,
253.
( uzdisanje)
(
jadikovanje)
(
punctum)
( - truba).
glasnik).
83
(istim)
( ist)
(napinjem)
( napet)
(ijem)
( sjeme)
(sudim)
(odbijam)
pa
(dugujem)
Sing. 1..
2.
3.
Du. 2.
3.
Plur. 1.
2.
3.
Indikativ
Konjunktiv
Optativ
---
---
--()
---
---
---
---
---
-
-
-
--
--
--
--
--()
--
--
-
--
--
--
--
--
Imperativ
-
--
--
--
--
--
(--)
Inf. - Partic. -,
-, -
--, - , --
Jaki aorist. 2 5 5 - 2 5 7 .
8,4
Sing. 1.
2.
3.
Du. 2.
3.
Plur. 1.
2.
3.
Indikativ
Konjunktiv
Optativ
---
--
---
---
---
---
---
---
--
-7)
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
Inf. - -
255.
Imperativ
-
--
--
--
--
--
(--)
Partic. --, -,
256.
(raam)
-
- (zavikujem)
-
- (ubijam)
,,
(utinam
(dugujem)
,,
461, 3, ).
257.
. (red'uplikacija!).
f
-S^t ff fveJff' t-lt
Futur. 2 5 8 - 2 6 0 .
III. F u t u r s k a
85
osnova
Od nje se izvodi f u t u r a k t i v n i i m e d i j a l n i .
Sigmatski futur (prvi f.)
Prezent
, osnova
Futur. osn.
AKTIV
Ind.
- (odrjeivat u)
- itd.
kao prez.
-, (pokazivat u)
-, itd.
kao prez.
Opt.
Inf.
Part.
--
-
m. -
. -
sr. -
gen. --
-,
-,
-,
-,
-,
--,
M E D I J
Ind.
1
Opt.
Inf.
Part.
-- (odrjeivat
u sebi)
kao prez.
--, (pokazivat
u se)
kao prez.
--
--
--, , ov
--,
---, -9-
-- , ,
Futur. 261.
86
i. Verba vocalia
Vokalske osnove imaju pred d u g samoglasnik, i to
glagoli na - iza , , :
inae :
glagoli na -
:
glagoli na -
:
glagoli na -
:
; npr.
(putam)
futur
(lijeim)
(lovim)
(astim)
(viem)
(inim)
(zarobljujem)
(pokazujem)
.
Glagol (upotrebljavam) ima u futuru :
( 244, 2 ) , naprotiv, (sluam) ima .
II. Verba muta
261.
(topim)
2. r.
(bjeim)
(2. i 4. razr.)
- (plaim)
(uvam)
(jadikujem)
( 251)
(obraam)
(hranim)
( 56)
(tarem)
2. r.
(ostavljam)
2. r.
(kodim)
(zakopavam)
( 56)
(varam)
1. r.
(nagovaram)
2. r.
(cijepam)
(sastavljam)
( 250)
(izlijevam rtvu)
( 58, . 1).
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
55
Futur.
258-260.
87
fut.
.
(od )
fut. () (kao )
(, protiv 260) (kao )
, , (, protiv 260) (kao ).
i .
Futur.
261-166.
f f
fut.
.
(od )
fut. () (kao )
(, protiv 260) (kao )
(, protiv 260) (kao ).
i .
88
267.
IV. O s n o v a s l a b o g a a o r i s t a
Od osnove s l a b o g a a o r i s t a izvodi se s l a b i (ili p r v i ) a o r i s t
aktivni i medijalni.
Prez.
Osn.
1. Sigmatski oblik
Osnova slaboga aorista
2. Naknadni oblik
AKTIV
AKTIV
MEDIJ
- (--
(odrijeihsebi) kazah)
--
-
-()
--
--
--
--
--
-- --
--
--
--
--
--
MEDIJ
Ind.
- (odrijeili)
--
-()
--
--
--
--
--
Konj.
-
-
Opt.
-
-
ili
ili ()
-
-
-
-
-
ili
Impt.
-
-
-
-
-
(-)
Inf.
Part.
, , --,
, -
gen. -
-
--
---
--
--
--<
--
ili ()
-
-
-
-
-
ili
-
-
-
--
--
-
-
(-)
-
-
-
-
-
(-)
-
-
-
-
-
(-)
|-
-
-
-
-
-
-
-
-
-&
-
-
-
,, --,
, -
gen. -
f
Futur.
262-266.
87
osn.
,,
,,
, hom. (diem)
(od )
fut.
33
33
33
33
fut. ()
(kao )
(zovem)
(svravam)
,,
i .
Slabi aorist. 2 6 8 - 2 6 9 .
89
osn.
fut. osn.
fut.
aor. osn.
aor.
(inim) osn.
(vladam) osn.
fut. osn.
fut.
aor. osn.
aor.
,,
(jadikujem)
,,
(hranim)
(pokopavam)
(sastavljam)
(izlijevam rtvu).
9 d^
Slabi aorist. 2 7 0 - 2 7 1 .
90
(plovim
(lijevam)
(palim)
(plaem)
( 60, 2)
,,
,,
,,
,,
,,
,, .
t i produljuje u
inae
,,
,,
"
,,
(svravam) osn.
(pokazujem) ,,
(javljam)
(derem)
(sudim)
(odbijam)
fut. aor.
,,
,, '
,,
,,
,,
,, .
osn.
f.
aor. (inf. -)
(dobivam)
osn.
f.
aor. (inf. )
pored (inf. )
aor. (, inf. ).
271.
Slabi je aorist jedini aorist koji se moe izvoditi od onih glagola koji nemaju
jakoga. Od glagola (obraam) upotrebljava se u prozi akt. aor. , u
med. se nalazi o b r a t i h s e i odvratih od sebe, p o g n a h
(u bijeg).
Slabi m e d i j a l n i aorist ima kao i jaki samo medijalno znaenje, pasivnoga
nema nikada.
Perfekt. 272.
91
V. Perfektna osnova
Od te osnove postaje p e r f e k t i p l u s k v a m p e r f e k t aktivni i 272.
medijalni,pa f u t u r e g z a k t n i (III) koji se nalazi samo u medijalnom
obliku.
Oblici glagolski koji postaju od perfektne osnove znae g o t o v u
radnju.
I.
AKTIV
Prezent -
Osnova
Perf. osnova - , 301, 2.
Perfekt 1. slabi
Ind.
Konj.
Opt.
2. jaki
----
----
---
---
----
----
----()
---
---
---()
---
---7]-
--
---
itd. kao konj. prez.
I ---01-
j --01-
J --
itd. kao imp. prez.
Inf.
----
---
Part.
m. --- (odrijeio,
. --- la, lo)
sr. ---
gen. ----
-- (pokazao, la lo se)
--
--
---
(sklanja se po 123)
Perfekt. 272.
92
Pluskvamperfekt
Ind.
-- -- (bijah se po-----
kazao)
----
-----
-----
-- --
-- --
-----
-----
-----
----
-----
-----
II.
M E D I J
P A S I V
Perfekt
Ind.
-- (odrijeio sam
sebi ili odrijeio sam se)
--
--
---
--
--
Konj.
-- , , itd. 315.
Opt.
Impt.
--
--
---9-ov
---
--
--
--
--
(--)
Inf.
- '.
Part.
---, , -
Pluskvamperfekt
Ind.
---
----
----
---
---
Part. ----
Reduplikacija. 2 7 3 - 2 7 5 .
93
274
r>
{f275
94
275.b
osn.
(budim)
,,
,,
(budan sam)
(obliujem)
,,
( 286, Bilj.)
(kopam)
,,
,,
A. Perfekt aktivni
276.
277.
278.
osn.
perf. --
,,
--
(piem)
(kopam)
osn.
,,
95
perf. --
,,
'--.
u : (viem)
perf. --(viem)
-- (pomahnitao sam)
u : (mahnitam)
(pokazujem se)
>
(topim se)
(raam) ( 249)
- (ubijam)
,,
t u : (ostavljam)
,,
--
(sluam)
,,
-- (uzda m se)
u : (hranim)
(okreem)
,,
,,
--
--
--
---
,,
--.
osn.
perf. --
--
96
(javljam)
(sijeem)
(bacam)
Slabi perfekt. 2 8 0 - 2 8 1 .
osn. perf. --
33
33
--
33
33
--
33
33
- (otvaram)
33
33
-
-- ( 237, 2)
(redam)
33
33
-"-
(mijenjam)
33
(kodim)
33
(tarem)
33
(vodim)
33
33
--
33
--.
osn.
perf. --
(aljem)
,,
,,
--
(obraam)
,,
,,
--
- (sabiram)
,,
,,
--- ( 274, ).
i 280.
II. Slabi perfekt (ili prvi perfekt) izvodi se od reduplicirane osnove dodavanjem sloga : osn. : --. Slabi perfekt
imaju sva verba vocalia, od verba muta osobito verba dentalia, pa
preteno verba liquida.
i 281.
f. -
,, -
,, -
(zarobljujem) ,, -
(plovim)
,, -
ali (lijevam)
osn.
,,
a. -
,, -
,, -
pf.
,,
,,
,, - ,,
,,
,, -
,,
,,
(nagovaram) ,, -
,, -
umj. glag. osn. uzima se prez. osn.
--
--
--
--
--
--
,, --
(vjebam)
osn.
f. -
(sastavljam) -
osn. .
282-283.
97
a. - pf. --
-
,, -
osn.
282.
perf. --.
(javljam)
' (diem)
,,
(pokazujem)
,,
-- ( 58).
od
,,
pokazujem se
pokazujem
sluam
nagovaram.
B. Pluskvamperfekt aktivni
Pluskvamperfekt dobiva pred perfektnom osnovom a u g m e n t , a 283.
nastavci su s e k u n d a r n i . Medu perfektnu osnovu i nastavak umee
se u sing. dvoglasnik , a u du. i p l u r . samo .
B i l j e k a . 1. Osnove koje poinju sa samoglasnikom ili koje umjesto reduplikacije imaju samo ( 274, 3 4) n e m a j u a u g m e n t a u pluskvamperfektu.
Samo i u a t i k o j r e d u p l i k a c i j i dobivaju augment: . Od perf.
& (privikao sam se) glasi ppf. -, od perf. (nalikujem, inim se):
(isp. 237, 2).
B i l j e k a 2. Umjesto u 1. 1. sing. u starijem se atikom jeziku nalazi ,
umjesto u 2. licu , umjesto u 3. licu [od , , ()] ( 533, 4)
Pored dolazi i u dualu i pluralu.
7
98
284-286.
285.
286.
u : osn. ( pletem)
usneni
,,:
z u b n i (i ) ,, :
,,
,,
,,
( piem)
( nagovaram)
( pokazujem)
--
--
--
--
- (od --).
99
u : -- umjesto
,, : --9-
---
z u b n i (osim ) : ---
---
--
--&
--.
postalo od -: osn.
100
291.b
Da bi se bolje vidjelo kako se perfektna osnova mijenja u mediju,
evo primjera:
1. Verba muta
Osn.
(inim)
Perf. ind.
med.
Osn.
(sijeem)
Osn.
(varam)
-S-ov
-
-
-
-
-
-
-
-
()
--
-
-
()
-
-
-
()
- itd.
- itd.
- itd.
Inf.
Part.
Pluskvamperfekt
-
-
-
-
-
-
--
-
-
Imperativ
'-
101
2. Verba liquida
Osn.
(pokazujem)
Perf. ind.
med.
Osn.
(javljam)
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- ()
--
--
- ()
Imperativ
-
- itd.
-
- itd.
Inf.
Part.
-
-
-
-
Pluskvamperfekt
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
--
-
-
-
-
102
-- Konj.
pokazahse
--
Opt. -
-
--
--
-
-
- ili
- ili
--
--
--
-
-
()
- ili
- ili
- ili
Imp. --
-
Inf.
- Part.
, ,
gen. --
-
-
-
-
(-)
2. Jaki pasivni futur (ili drugi pasivni futur)
Ind.
Opt.
Inf.
-&
Part.
-, ,
103
osn.
pas. aor.
55
55
(kodim)
55
55
55
55
(pokopavam)
55
55
55
( 56)
(udaram)
55
55
55
55
(kopam)
5?
55
( t o p i m se)
55
55
55
( m i j e n j a m )
55
55
55
(koljem)
55
55
55
(varam)
55
55
55
( m a h n i t a m )
55
55
55
( p o k a z u j e m se)
55
55
55
osn.
,,
(kradem)
55
(aljem)
(ijem)
- (kvarim)
55
ali - (sabiram)
55
294.
pas. aor.
,,
55
55
55
55
55
55
55
55
,,
-
-.
295.
104
pasivni
aorist
---
(bih odrijeen)
---
Konj.
Opt.
.-'
i -
Imp. -
-
Inf.
i Part. , ,
gen. --
Opt. - Inf. -
Part. -, , ov
297.
298.
105
osn.
pas. aor. --
93
99
- (nagovaram)
. 99
99
(inim)
99
99
--
(sastavljam)
99
99
(varam)
99
99
--
(pripravljam)
(javljam)
)>
(ostavljam)
(pokazujem)
93
99
99
99
99
--
99
--
99
-.
Glagolski pridjevi
Glagolski su pridjevi neka vrsta pasivnih participa.
Prez. osnova :
1. --, , odrijeen, odrjeljiv
2. --, , ov solvendus, a, um.
300.
106
P r v i se g l a g o l s k i p r i d j e v izvodi od glagolske osnove nastavkom (nom. -, , -) te ima znaenje part. perf. pasi: --
= solu-tu-s ili pokazuje to je mogue: odrjeljiv (isp. invictus).
D r u g i se g l a g o l s k i p r i d j e v izvodi od glagolske osnove nastavkom (nom. -, , -), koji se nikad ne stee, te pokazuje to m o r a biti (kao lat. gerundiv): -- koji treba da bude
odrijeen, treba odrijeiti (solvendum est).
Sa s a m o g l a s n i c i m a biva u glagolskim pridjevima uope isto
to i u slabom pas. aor.; tako se i obino umee ondje gdje se to u
pas. aor. ini: , , , , --, --.
Sa s u g l a s n i c i m a postupa se po glasovnim pravilima: -
(), - (), - ( nosim).
B i l j e k a . Glagolski pridjevi na- od glagola sloenih s p r i j e d l o g o m ,
ako znae m o g u n o s t , o k s i t o n i su t r o j a k o g a svretka; imaju li z n a e n j e p a r t . p e r f . p a s . , onda su b a r i t o n i d v o j a k o g a svretka: 3. prestupljiv (od ); 3. koji se moe izvaditi (od
), ali 2. izvaen.
Svi drugi sloeni glag. pridjevi na - uvijek su b a r i t o n i dvojakoga
svretka: 2. nepisan, 2. rukotvoren, umjetan.
(smijem se)
(lomim)
(vuem)
fut. , aor. .
- (hvalim)
(dostajem)
fut. , aor. .
107
(svravam)
(tresem se)
aor. .
i (svravam)
(pored i )
(vuem)
(osn. i , kao
da je prez. )
Napose pamti:
(zovem)
(rtvujem)
(odrjeujem)
Napose pamti:
(potapam)
108
Prezent
Indikativ
Sg. 1.
2.
3.
odrjeujem
D u . 2.
3.
Pl.
()
()
1.
2.
3.
Imperf.
Sg. 1.
2.
3.
odrjeivah
()
D u . 2.
3.
Pl.
1.
2.
3.
Futur
Aorist
(slabi)
Konjunktiv
Sg. 1.
2.
odrjeivat (odrijeit) u
Sg. 1.
2.
3.
odrijeih
()
D u . 2.
3.
Pl. 1.
2.
3.
109
golskih oblika
t i
Particip
Imperativ
Infinitiv
o d r j e -
o d rjeivati
(osn. )
Optativ
odrjeivao bih
odrjeujui
gen.
soluturus
itd. kao part. prez.
odrijeio b i h
, o d -
odrijeivi
ili
soluturum
esse
ili ( )
rijeiti
(osn. )
gen.
ili
110
Vremena
Indikativ
Pluskvamperfekt
(slabi)
D u . 2.
3.
Pl. 1.
2.
3.
()
Sg. 1.
2.
3.
bijah odrijeio
D u . 2.
3.
Pl. 1.
2.
3.
Konjunktiv
Medij i
Prezent
|
Sg. 1.
2.
3.
odrjeujem sebi, se
ili
D u . 2.
3.
Pl. 1.
2.
3.
Optativ
Imperativ
itd. kao
impt.prez.
(rijetko se
nalazi)
Infinitiv
111
Particip
odrijeio,la,
(osn. )
gen.
bih sebi, se
od- odrjeujui
oodrje- rjeivati
sebi, se
uj sebi, se sebi, se
&
112
Vremena
Indikativ
Sg. 1.
2.
3.
Imperf.
odrjeivah sebi, se
D u . 2.
3.
Pl. 1.
-
-
2.
3.
Konjuktiv
MeFutur
Sg. 1.
Sg. 1.
Aor.
(slabi)
o d r j e i v a t ili o d rijeit u s e b i
itd. kao prez.
2.
odrijeih sebi
3.
D u . 2.
3.
&
Pl. 1.
2.
3.
Medij i
Sg. 1.
Perfekt
2.
odrijeio s a m sebi,
se, odrijeen s a m
3.
D u . 2.
3.
-8-ov
Pl. 1.
2.
3.
, ,
itd. '
Optativ
Imperativ
Infinitiv
109
Particip
dij
itd. kao
prez.
odrijeio bih
sebi
odrijei
sebi
odrijeiti
sebi
pasiv
,
itd.
-
odrijeiti
o d - sebi, se,
rijei sebi, biti odrijeen
se, b u d i
odrijeen
-
odrijeen,
a,
114
Vremena
Indikativ
Sg. 1.
2.
Pluskvamperfekt
3.
Du. 2.
3.
Pl. 1.
2.
3.
Futur
egz.
Sg. 1.
2.
Konjunktiv
bit u odrijeen
2.
3.
Du. 2.
Pl. 1.
()
Sg. 1.
Aorist
(slabi)
3.
2.
3.
Futur
(slabi)
Sg. 1.
2.
bit u odrijeen
)
itd. kao ind. prez.
Imperativ
Optativ
Particip
Infinitiv
109
siv
bio b i h o d rijeen
odrijeen budi
biti odrijeen,a,
odrijeen
ili
- ili
(osn.
ili
ili
ili
gen.
2 . , ,
solutum iri
'solvendus, a um].
116
B. Glagoli poredani
Prezent
Osnova
Futur
Aorist
Verba
vocalia
lovim
astim
inim
zarobi ju j em
244, 2.
vuem
upotrebljavam
svravam
()
()
301, 1.
260.
()
, 263.
Verba
muta
vodim
'
bjeim
vladam, poinjem
inim
redam
aljem
piem
udaram
kodim
pokopavam
& .
301, 1.
zovem
, , - 263.
301, 1.
veem
261.
plovim
) 248.
269.
261.
lijevam
zapovijedam ()
()
ujem
261.
() palim
()
253.
56.
257.
>/ - r
>' 1
Perfekt m. i pas.
Aorist pas.
288. 299.
299.
288. 299.
301,2.
281.
Glag. prid.
- 299.
288. 299.
275,2. 288.
299.
-()
<*
278,1.
294.
294.
2 7 9 , 2 2 8 6 , 1 ,.
279,1.
(inf. -)
118
Futur
Osnova
Prezent
Aorist
()
bacam
kradem
obraam
271.
hranim
56.
okreem
nagovaram
sluam
varam
laem
vjebam
sastavljam
nosim
spasavam
izlijevam
rtvu
248.
,- 263.
261.
Verba
liquida
55
kaljam
istim
pokazujem
pokazujem
se
javljam
aljem
derem
ijem
- kvarim
- ubijam
, -
, -
, - 262.
(-)
, -
, -
, -
, -
57.e. -, -
-, -
budim
diem
od
sudim
napinjem
bacam
, -
,
, 49. , -
,
, --
270.
55
, -
, -
-
-
(inf.
)
254.
Perfekt akt.
Perfekt m. i pas.
Aorist pas.
Glag. prid.
295.
285. 295.
279, 2.
(inf. -at)
(inf.
- 282.
281.
- posluah
- bih prevaren
- prevarih se
)
291 .b.
J 282.
s 299.
'
291^.
282.
-
-
-
--
275, 2.
282.
282.
282
295.
299.
299.
120
Glagoli na . 302.
Glava XI
biljeke
302.
Druga se glavna konjugacija razlikuje od prve samo fleksijom
p r e z e n t s k e i j a k e a o r i s n e osnove; samo nekoliko glagola
razlikuje se i u perfektu i pluskvamperfektu ( 317).
Osobiti su n a s t a v c i 2. konjugacije:
1. 1.1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak : - (velim, 226);
2. 3. 1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak () (umj. ): -()
( 226);
3. 3. 1. plur. prez. ind. akt. ima nastavak () (od , 59):
'-() (idu) od osnove ; a kad se osnova svrava na a, tada se
oba steu: () umj. -() od osn. ; tako se i -()
uvijek stee u (), a -() u () (ali -, - ostaje!);
4. u optativu je (, ) znak naina: -- (isp. 293);
5. 2.1. sing. imperat. akt. ima nastavak ili -: -- ,- (isp. 292);
6. nastavak je infinitiva : - (isp. 292);
7. 3. 1. plurala preterita ima nastavak : -- (3. plur. impf.).
Glagoli na . 3 0 3 - 3 0 4 .
121
Svi se nastavci u sprezi prezentske i jake aorisne osnove pridijevaju osnovi n e p o s r e d n o : - (isp. --), - (isp. -); tako se i u p a r t i c i p u pridijeva osnovi neposredno: -,
a od toga postaje nominativ uvijek s i g m a t s k i : , osn. :
(isp. 139). - Samo u k o n j u n k t i v u krajnji samoglasnici osnove
s dugim konjunktivnim samoglasnicima steu se upravo onako kao i
kod verba contracta ( 243): - , --- -9-; -- ;
samo od () ne postaje (), nego (), a od ne , nego :
--: , -: ; -: .
Svi k o n j u n k t i v n i oblici imaju n a g l a s a k na stegnutom samoglasniku, svi o p t a t i v n i oblici na znaku naina.
U vokalskim osnovama te konjugacije mijenja se koliina tako 303.
da se kratki samoglasnici u s i n g . i n d . a k t . p r o d u l j u j u , i to i
u , u , u ( 49): - (velim) plur. -, -- (pokazujem) plur. --.
304.
133
308311.
I. Prvi razred
305.
Aktiv
1. O b l i c i
Sg. 1.
---
---
--()
--
--
--()
--
--
--()
--
--
--()
--
--
--
--
--
--
'--
'--
--
Pl. 1. --
--
--
2.
3. --() -()
--
--
--()
--
--
'-()
Sg. 1.
-
--
-
2.
3.
Ind.
Du. 2.
3.
-
--
--
-
--
-
Du. 2.
3.
--
--
--
--
--
--
--
--
Pl. 1.
2.
3.
--- --
--
---
--() --()
--
--
--()
--
--
--()
Sg. 1.
--
---
--
--
--
-
--
--
-
--
--
-
--
ili -
-9--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili -
---
ili -
--
ili -
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
--
ili
2.
3.
Konj.
pre-
2.
3.
Du. 2.
3.
Opt.
Pl. 1.
2.
3.
glagoli na
-- (dajem)
'-- (stavljam)
-.
Medij i pasiv
zentske
osnove
-&-
--
---
--
--
--
--
--
--
--
--
--
-9---
---
---
--
--
--
--
--
--
-&-
---
--
--&
--
---
--
--
---
--
--
--
-
--
--
--
--
-
--
--
-
--
--
--&
--
--
--
--&
--
--
--
---
--
--
--
--
---
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
,--
--
--
--
--
--
--
--
--
---
--
--
--
--
--
--
---
--
--
---
--
---
--
--
--
--
--
j
135
Impt.
Sg- 2.
3.
-
--
-
--
-
--
-
--
Du 2.
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
3.
Pl. 2.
3.
Impf.
<
--
--
-- --
#
(---) (--)
(--)
--
--
--
--
-
-
-
-
-
/
-
-
-
-
-
-
. ^
-
gen.^
-
Sg. 1.
2.
3.
----
---
--
rt
--
--
rt
-
---
---
--
Du. 2.
---
---
--
--
---
---
--
--
---
---
---
--
--
--
Inf.
Part.
308311.
3.
Pl. 1.
2.
3.
tr
--- --
-~9- --
--- --
(--)
--
--
-
2. O b l i c i
Ind.
Sg. 1.
2.
3.
-
--
---- --
---() -()
Du. 2.
--
--
'--
--
'--
3.
Pl. 1.
2.
3.
jake
--
---
--()
--
--
-
-
-
--
--
--
--
-
-
-
--
--
--
--
'--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
-->
--&
-9--
--&
--
--
--
--
--
--
(----)
--
---
(---)
--
--
(--)
--
--&
(--)
--&
---
--.
V
---.
---,
- , --
---, - ,
--
---, - ,
--
---,
- , --
i
---
--9--
---
--
--
/
--
---
---
---
--
--
---
---
?--
--
---
---
--
--
----
---
---
--
2--
--
---
---
---
--
---
--
aorisne
--
osnove
--
-
--
-
-
--
-
--
--
--
-
-
--
--
--
--
--
'--
-
-
--
---
--
137
Konj.
308311.
-
itd . kao konj.
-
]
itd. kao optativ
Sg. 2.
3.
U-
-
-
tr
-
-
-
-
-
2.
3.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
(--)
rt
-
-
(-)
-
-
(-)
-
-
(-)
Inf.
Part.
rt
Opt.
j
Du.
Impt.
Pl. 2.
3.
rt
307.
gen.
Pojedini oblici glagola na - postaju p o p r v o j g l a v n o j konjugaciji (prema oblicima od verba contracta); tako esto u ind. prez.
, , ; u impf. preteu oblici (pored -
-), a uvijek se upotrebljavaju oblici: ,
.
Tako se objanjuju i o p t a t i v i od i sa ot: &
, pa k o n j u n k t i v i i o p t a t i v i s nepravilnim naglaskom (isp. 302):
-, - i .
-
7)
-
fl
prezenta
'
-
-
-
-
-
-
-
-
-
(-)
-
--
(-)
-
-
(- )
-
prezenta
--, -, --,-,--
--
--, -, --
128
308.
309.
310.
311.
Futur akt.
med.
-
-
-
-
-
-
Perfekt akt.
med. pas.
--
() 315.b
-
-
--
--
Aorist pas.
Futur pas.
--
--
-
---
--
--
-, -
-, -
Glag. pridjev. -, -,
B i l j . Kao p e r f e k t p a s i v n i g l a g o l a upotrebljava se d r u g i g l a g o l
(leim); vidi 315 b, B. 4. u , postalo je tako da se
reduplikacija s osnovom stegnula: -- = ; isp. 309, .
128
308.
309.
310.
311.
Futur akt.
med.
9--
--
-
-
-
-
Perfekt akt.
med. pas.
--
() 315.b
-
-
--
--
Aorist pas.
Futur pas.
--
---
-
--
--
--
-, -
-, -
B i l j . Kao p e r f e k t p a s i v n i g l a g o l a upotrebljava se d r u g i g l a g o l
(leim); vidi 315 b, B. 4. u , postalo je tako da se
reduplikacija s osnovom stegnula: -- = ; ' isp. 309, .
129
Tranzitivno
Akt.
stavljam
Prezent
Futur
Aorist
'
Perfekt
Plpf.
Fut.egz.
Pas.
b i v a m postavljen
Med.
stavljam
sebi
stavljam se
staje m
stat u
stadoh
stojim
83}3
stajat u
Osnova
Futur
Aorist ,..
Perfekt
2. (-)---
(punim, pleo)
spor. obi.
- (pun sam)
3. (-) ---
(palim)
spor. obi. &
(gorim)
4. (divim se) ()
5. (mogu)
aug. 234. Bilj.
6. (umijem)
1. --- (koristim)
--- (koristim se)
impf. akt.
ova
7. (visim)
9 Gramatika grkoga jezika
. 312, 8. i 9.
130
Prez. ind.
Konj.
Impt.
-
- ()
-()
<-
-5"
Opt.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
()
-
-
-.()
-
-
-
Impf. '--
--&
-
Inf. -
Ptc. () ili
-
-
-68
-
-
(-)
--
--
--
e--
-
Fut.
Aor.
-
--
. 314.
131
. O s t a l i g l a g o l i p r v o g a r a z r e d a g l a g o l a na :
314.
Impt.
Opt.
Konj.
Prez. ind.
-- (---)
--l
--
-
-
--
--
--
--
-
-
-
>r
-
-()
--
--
--()
--
--
--
'-
--
-()
--
-TOV
(-)
fi-
Impf. -
-
fj-
fi-
f -
I n f . -
/ 5
Ptc. -, -, -, gen --
Gl. prid. -.
. 315 315a.
132
2.
315.
Prez. ind.
Konj.
5 /
Optativ
Impt.
'-
'-
--
-()
-
-
-
-
'- -
- -
-
-
- -
()
-()
-
-
-
(-)
Impf. ?
()
Inf.
Part. , ,
gen. -
(-)
Fut.
1.
2 . ()
3. -
itd.
133
4. - (leim) osn. :
Imperfekt
Impt.
Prezent
--
-
--
itd.
&-
---9-
itd.
--- (ili -)
-&- (ili -)
-&- (ili -)
itd.
itd.
-
-
itd.
-
-
itd.
--
--
--
itd.
Inf. --
--
Part. -
-
Fut. -
-, - itd.
/
B i l j . 1. Prosti oblici , ., dolaze samo kod pjesnika. Konj.
i opt. veoma su rijetki (, ili ); nadoknauju se, kao i
futur, oblicima glagola - ( 327, 14).
2. Konj. i opt. od (, , ) takoer su
veoma rijetki.
K o r j e n i t i ili b e s t e m a t s k i
aoristi
Osnova
134
--
--
g-
--
--
-
--
--
-
--
--
-
--
3 --
(3
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
'--
--
--
--
--
(od -)
-
-
-
(od -)
-
-
--
-
-
-
--
--
-
-
-()
-
-
-()
--
--
--()
-
-
-
-
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
-
ili -
>
(od -)
-
>
a -
3
'a -
U, -
-
-()
-
-
-
ili -
> -
-ili -
ft
-
ili -
-
ili -
-
ili -
--
-
-9-
-
--
-
--
-
-
uci -
a -
-
(-)
-
-
-
-
-
-
-
-
(-)
-
-
(-)
-
-
(-)
-
u -
-
-
-
-
|-
-
-
-
-
-
gen. --
gen. --
gen. --
Infinitiv
>
UH
gen. --
136
Konj. -
-
()
Plpf.
-()
Opt.
Inf.
Part. gen. -
gen. -
itd.
gen. -
()
Impt. -.
Inf.
-
.() Opt.
Part. gen. -
-
itd.
Plpf.
-
- gen.-
- gen.-
-- Impt. --.
3. Pored (bojim se, osn. , aor. , 327 b):
Perf. ind. -
-()
-
-
Plpf.
-()
--
Inf. --
Part. - gen. -
- gen. -
- gen. -
137
Konj.
Perf. ind.
(znam)
Impt.
-()
itd.
-
-
itd.
itd.
-
-
()
Plpf.
- (-)
--
(znadijah)
(-)
--
(-)
--
(fja-)
-- ()
F u t . - (-)
Inf.
--
Part.
-, -, -
gen.
(znat u i saznat u)
138
Prez. , osn. ,
V
Aktiv
Medij
-- (pokazujem)
--
--()
--
--
--
--
--()
, , )
itd.
, ,
itd.
( 307)
()
(-)
Futur
Aorist
Prezent ind.
Konjunktiv
Imperativ
Aorist pas.
139
prezentska osnova -
Aktiv
Medij
Optativ
itd.
itd.
Infinitiv
, ,
Particip
osn.
Perfekt
Pluskvamperfekt
Imperfekt
Futur
pasivni
319.
Ostali glagoli
Osnova
Glagoli
Futur
a. O s n o v e sa a:
1. mijeam
(),
, -
2. vjeam
()
, -
3. irim
(-. otvaram)
(),
, -
4. (-) razasipam
()
() ()
, -
<
b. O s n o v e sa e - g l a s o m :
5. - odijevam
(isp. ves-tio)M. odijevam se
6. gasim
(-, -)
gasim se
c . O s n o v e sa o - g l a s o m :
()
()
7. paem, opasujem
"V
8. krijepim
141
na -
Aorist pas.,
futur pas.
Perfekt
Biljeke
&
&
s im
visim 312,
7)
inf. med. -
( 316, 4)
()
d o p a a j a se
glagolom
301, 2. i 329.
isp. 329.
142
Glagoli
9. sterem
Osnova
Futur
, -
10. - lomim
- lomim se
(f<xy)
11. spajam
12. mijeam
13. utvrujem
utvrujem se
-, -
spor. obi. -
d. O s n o v e n a - :
e. O s n o v e n a l i k v i d u :
15. - upropaujem
- propadam
16. kunem se
-, -
, -,
-
Perfekt
Aorist pas.,
futur pas.
143
Biljeke
- slomljen sam
umj. -- pie
se i --
tvrd
sam
tvrd;
isp. 329.
49.
isp. 329.
aug. isp.
237, 1.
raskinut s a m
-
-
-
275,2
-
275, 2.
275, 2.
isp. 239.
144
G l a v a XII
GLAGOLI
320.
PRVE
GLAVNE KONJUGACIJE
OBLICIMA
OSOBITIM
a. P r e z e n t
Osnova
Futur
na -:
2. pretjeem
-
9
3. grizem
4. utrudujem se
, -
5. sijeem
, -
6. (od -; 57. e)
idem
7. gonim
vedeni treba dodati jo e t i r i d r u g a r a z r e d a . Nekima od tih glagola postaju oblici od vie osnova, i to esto od sasvim razlinih.
Peti ili nazalni razred
Prezentska osnova postaje od glagolske dodatkom glasa ili sloga 321.
u kojem je (isp. lat. si-no, cer-no, hs. s t a - n e m ) .
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
umj. -- pie
se i - -
316, 3.
Biljeke
316, 2.
275, 2.
146
Glagoli
Osnova
Futur
b. P r e z e n t na-:
11. () mnoim
14. uzimam
16. poluujem
>
17. uim se
18. doznajem
19. pogaam,
dobivam
-,
8. - dolazim
c. P r e z e n t n a - :
9. opaam, osjeam
Aorist pas.,
fut. pas.
Perfekt
-
(inf. --)
-
(inf. -)
(impt. )
Biljeke
to ili
,-
grijeim
promaujem
333, 13.
--
komu
to
to
od koga to
od koga to
-rivoc
148
esti ili
5 324.
a. G l a g o l i b e z
Osnova
Futur
redupl.
1. starim
2. dorastam
3. dopadam se
4. & opijam
opijam se
5. bivam uhvaen
6. () troim
--
7. nalazim
8. - umirem
, -9-
~9 -
9. uim
. uim se
inhoativni razred
ili (isp. lat. no-sco, pube-sco). M n o g o glagola ima jo i p r e z e n t s k u
poinjanje ili postajanje, zove se razred i n h o a t i v n i .
Aorist akt. med.
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
Biljeke
()
mlad sam
() 316,
6. inf.
()
pijan
sam
aug. 237, 1.
()
impt. 333,
11
()
3 1 7 , 2.
f. egz.
()
(), -
aug. 235.
150
Glagoli
b . G l a g o l i s prez.
Osnova
Futur
redupl.
10. - utjeem
11. opominjem
(obino -, -)
()
12. poznajem
()
13. ranjavam
opominjem
se; spominjem
**
- jedem v. 327, 8 ;
Sedmi ili
Kraa se osnova izmjenjuje s
Glagoli
Osnova
Futur
a. R a i r e n a j e o s n o v a
prezentska:
1. enim se
M . udaj e m se
, -
, -
3. turam
Aorist pas.,
fut. pas.
Perfekt
- 316, 1.
komu
koga ega
-
mini, f. egz.
meminero
316, 5.
Biljeke
( 274)
'
-,
ega
-, -
e-razred
duom r a i r e n o m
Aorist akt. med.
glasom
Perfekt
odlueno je
'
Aorist pas.,
fut. pas.
Biljeke
videtur
aug. isp.
237, 1.
152
Glagoli
Osnova
Futur
b. K r a a je o s n o v a
prezentska:
4. () hou
5. namjeravam; oklijevam
6. dijelim
, -
7. ostajem; ekam
, -
8. teem
e(F), -
9. radujem se
- , -
10. - () pitam
11. postajem
,-
12. srdim se
-()
13. hou
14. treba
16. stalo mi je
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
Biljeke
aug. 234, .
emu ()
na to ()
augm. 234, .
trebam
molim
do ega
154
Osnova
Glagoli
Futur
17. - staram se
(-)
18. () mislim
19. dugujem
20. letim
()-
21. borim se
-()
, -
Osmi ili
Glagoli
a. R a z l i n e
Futur
osnove:
1. uzimam
M. u. sebi; biram
P . od akt. i med.
2. idem, dolazim
impf. ^a 314.
, ()$
314.
3. vidim
impf. 237, 2.
(f)opa, ,
(f)iS
,
4. trim
& trim (samo prez. i
impf.)
, -
, -
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
- --
Biljeke
za to
da
&
utinam
aor. 256.
s kim
mjeoviti razred
bitno r a z l i n i h osnova (isp. fero, tuli, latum).
Aorist akt. med.
(inf. )
impt. 333,
13.
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
Biljeke
-,
-
275, 2.
ovdje
sam
(impt. )
,
(-, -, - ,
,
333, 13.
evo!
$ 248.
156
Glagoli
5. nosim
Osnova
Futur
, , ()
M. nosim sebi
P. bivam donsen, hitim
6. kupujem
Pas.
7.
\ govorim,
} kaem
312, 8.'
Pas.
, ,
, -
, f , f ,
,
Sloenice npr.
a. -
1. zabranjujem, 2. sustajem
b. - razgovaram se
8. ,
(obino -) jedem
9,
,
9. ( 244, 2)
/ivim
Aorist pas.,
fut. pas.
Perfekt
> 275, 2.
312,
. 1, 2.
(impt. )
',
-,
-
Biljeke
gl. pr.
u aor. akt. preteu ovi oblici:
, -
, -
osobito:
,
aug. 237, 1.
333, 13.
,
obinije od
,
,
,
-
fut. egz.
zabr.:
sust.:
-& .
-
-
-, f. .
-
275,2.
-
- -
;' ,
316, 7.
s kim:
158
Glagoli
Osnova
10. , , udaram , ,
Pas.
- (-) plaim
- (-)
plaim se
11. ,
Futur
, ,
- prodajem
Pas.
b. R a z l i n i o b l i c i j e d n e
osnove:
12. (seguor) slijedim
, ()
> (), -
aug. 236.
Med.
Sloenice npr.
a. - dajem
-
-
M. dajem sam
-
-
b. - podnosim
aug. 240.
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
Biljeke
, f. .
-
-
- f. .
-
-
k. -
. -
i.
-
koga
za nagi. sloenica u aor. isp.
36.
k. , .
i <3&M
k.
.
i. 9,
-
k.
.
i .
-
k.
.
I.
-
k. itd.
- 302, 5.
za nagi. sloenica u aor. isp.
36.
160
Glagoli
Osnova
Futur
c. --- obeavam
isp. 321, 8.
, -
, , ()
15. trpim
, ,
( 50)
16. pijem
, ,
17. padam
(), ,
, -
18. i -
motrim
, -
Perfekt
-
k.
.
i.
Aorist pas.,
fut. pas.
Biljeke
(-)
(znaenje impf. i
aor.)
sjedim 315. b
<
162
Defektivni glagoli
Najobiniji su defektivni glagoli:
327b.
,,
,,
(Jatum).
Nepravilno znaenje
328.
(pjevam)
(sluam
- (susreem)
- (uivam)
(otimam)
(stupam)
(viem)
(smijem se)
(progonim)
- (hvalim)
(divim se)
(kradem)
(jadikujem)
(nastojim)
163
i (kaznit u se)
- i - (liit u se)
i (potovat u se).
2. Deponentia
passiva
Prezent
(divim se) 312, 4.
(stidim se) 301, 1.
(poriem)
(srdim se) 325, 12.
(hou) 325, 13.
(trebam, molim) 325, 15.
(mogu) 312, 5.
(protivim se)
(umijem) 312, 6.
, (volim)
(radujem se)
(slabiji sam)
- (uzimam na um)
- (voljan sam)
(srdim se)
- (razgovaram se) 327, 7.
(mahnitam)
- (staram se) 325, 17.
- (oajavam)
- (namjeravam)
- (uzimam na um)
- (vidim naprijed)
(mislim) 325, 18.
(kuam)
Futur
-
-
-
-
-
-
-
-
Aorist
-
-
-
-
-
-
-
&.
164
med. opominjem se
utvrujem se
,,
kidam se
okreem se
,, varam se
topim se
med.
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
sramim se
alostim se
hitim
veselim se
miem se
spavam
alostim se
srdim se
kreem se
sluam
bludim
idem
hitim, navaljujem
plaim se, bojim se
c) P a s i v n i aorist i m e d i j a l n i
- izbavljam
i p a s i v n i futur imaju:
med. izbavljam se
udaljujem se
pokazujem se
pokazujem
1 '-
j
'1
pribavih sebi
otputovah
krivim,
silim,
okrivih,
prisilih,
bih okrivljen,
bih prisiljen;
165
tako i:
(primam)
(darujem)
(radim)
(lijeim)
- (odgovaram)
(promiljam)
(kvarim)
(kudim)
(nasljedujem)
- (dozivam)
- (nalaem)
(nadvladujem).
Takvi su glagoli:
Glagoli
Futuri
Aoristi
Perfekti
stavljam ( 311, 2)
stajem
stojim
- potapam*)
( 301, 2)
- potapam se
-
-
-
-
316, 8
raam
postajem
316, 9.
' jesam
I ,
budim
budim se
budan
sam
166
Futuri
Glagoli
Aoristi
Perfekti
topim
topim se
utvrujem
( 319, 13)
utvrujem se
- gasim
( 319, 6)
- gasim se
nagovaram
sluam
uvjeren
sam
uzdam se
pokazujem
pokazujem se
, -
( 282)
- upropaujem
( 319, 15)
- propadam
, -
rastopljen
sam
tvrd sam
raskinut
sam
od
Kako se naglauju s t e g n u t i slogovi, ui ve 48, zato se pie: , ( 327, 17), ( 302), , ( 296).
332.
167
333.
A. I n f i n i t i v i
1. Svi infinitivi na naglauju pretposljednji slog: , , , .
2. Infinitiv jakoga aktivnog aorista glagola na jest perispomenon:
( 255, 1).
3. Isti je oblik u mediju paroksitonon: .
4. Inf. slaboga akt. aor. ima naglasak na pretposljednjem slogu: ,
( 268, Bilj. 1).
5. Tako se naglauje i inf. perfekta medijalnoga: &,
( 284).
. P a r t i c i p i
6. Particip jakoga aktivnog aorista glagola na oksitonon je:
255, 1), gen. .
7. Part. prez. i jakoga aorista aktivnoga glagola na oksitonon je u nom.
sing. m.: , gen. .
8. Isto vrijedi i za particip akt. perf.: (, , gen. -) i
9. za part. obaju pasivnih aorista: , (gen. -).
10. Part. medijalnoga perfekta paroksitonon je: ( 284).
11. Svi participi imaju u nom. i ak. sing. sr. roda naglasak na istom slogu
na kojem je i u mukom rodu (isp. 229): neutr. ,
(po 35), , .
B i l j . Za s v e o b l i k e n a v e d e n e p o d 111. n e v r i j e d i p r a v i l o
da s e n a g l a s a k u s l o e n i m r i j e i m a n a t r a g p o m i e ; prema tome:
9, , , , , , .
C. O b l i c i
imperativa
12. Stegnuto 2 1. sing. imperativa jakoga medijalnog aorista jest perispomenon ( 255, 1) .
Izuzimaju se samo oni glagoli koji su sloeni od jednoslonih glagolskih
oblika i dvoslonih prijedloga: (), isp. 307, Bilj.
13. 2. 1. sing. imperat. jakoga aorista oksitonon je u ovih pet glagola:
(reci), (dodi), (nadi), (vidi), (uzmi). Ipak , itd.
po 36.
to znae ona tri jednaka oblika slaboga aorista, to ui 268, Biljeka 1.
DIO TREI
POSTANJE RIJEI
Glava X I I I
334.
A. Proste rijei
335.
Najznatniji nastavci
A. N a s t a v c i
336.
kojima postaju
1. Nomina
agentis
Mase.
-:
- (sveenik)
-:
-, - (spasitelj)
-:
-:
-, - ( p o m o n i k )
-- (graanin)
imenice
Fem.
--:
- ( s v e e n i c a )
[od ^-]
-: - ( s p a s i t e l j i c a )
[od -ja]
-: - ( p o m o n i c a )
-:
- (graanka).
-:
- (govor)
- (vjera) osn.
- (postanje)
(djelo)
- (jadikovanje)
-- (sveza)
3. Nomina
actionis
-:
--:
gualitatis
- (pravednost)
- (razboritost)
- (istina)
- (slava)
[od pridjeva na - 2; -
od --]
- (dobrohotnost).
5. Nomina
-: - (ara-trum)
- ( n a u k o v i n a ) .
instrumenti
-:
6. Nomina
7. Nomina
- (djeai)
- (zlatan novac)
- (pueru-lus)
341.
- (brijanica)
- ( z b o r i t e Muza)
deminutiva
-:
-:
342.
- (sini)
- (kerka)
- (kuica).
8. Patronymica
--, -
-, --
340.
- (stupanj)
loci
-: - ( s u d n i c a )
- ( t a m n i c a )
-():
339.
- :
-:
- (sramota)
-:
338.
- (genus)
- (la).
4. Nomina
-:
337.
- (ispit)
- (rad)
- (odgoj)
- (kraljevanje)
[od glagola na -,
od -/- itd.].
rei actae
-: -, -- (djelo)
- (zarez
-: - (aequi-tas)
- (iuvent-tus)
-:
- (sapient-ia)
- ( z l o a )
-: - ( d u b i n a )
169
-:
-
-i8(fem.): -, -.
343.
170
337.
Gentilia
Mase.
-io:
-:
-:
Fem.
-- (Corinth-ius)
- ( M e g a r e n s i s )
- (Spartia-tes)
. N a s t a v c i
345.
-: ( D e l j a n k a )
-: (Megaranka)
-: - (Sparanka).
kojima postaju
pridjevi
346.
2. T v a r
podrijetlo
-, -eto: - ( aureus),
-
347.
3. P r i p a d a n j e ,
-ivo:
- (kamen)
- (drven).
sposobnost
348.
4. O b i l j e
- (-.), -: -, - (--ja), - (gratiosus),
(vjetrovit), (silvosus) ( 193).
349.
5. S k l o n o s t
-: (sjeajui se), -- (zaboravan).
350.
6. V r i j e m e
-:
351.
7. N a s t a v c i
-:
-:
-:
s manje
odreenim
- (straan), -
(astan) od
(neprijateljski),
-- (zavidljiv)
- (koristan)
znaenjem
-:
-:
-:
- (bojaljiv), -
(varav)
- (bojan)
8- (laan), -
(plemenit).
C. K a k o p o s t a j u
-:
-:
-:
astim
jadikujem
zarobljujem ()
kanjavam ()
-:
nadam se ()
dajem znak ()
-:
-:
-;
171
glagoli
352.
ljubim ()
sretan sam ()
kraljujem ()
govorim istinu
(-9-)
sudim ()
optereujem ()
sramotim ().
D. K a k o p o s t a j u p r i l o z i
353.
. Sloene rijei
U sloenoj rijei slau se dvije osnove u jednu rije ili bez promjene (-) ili se osnove na kraju mijenjaju. Tako p r v a o s n o v a svoj zavretak rado
mijenja u ili mu dodaje : - zemljopisac (osn. ) , -
boj oko zidina (osn. ) , -- prirodoznanac. Prvi se lan kadto
jo drukije mijenja; npr. - jelenji lovac (osn. ) , -- utrka sa zubljama (osn. ) , - iskrenost u govoru ().
Umjesto osnove upotrebljava se i padeni oblik: - kua za brodove, (-) koji gorom prolazi, - slavan brodar, -
putnik ( 188).
U d r u g o m l a n u poetni se samoglasnik esto produljuje: -
vojsko-voa (); zavretak se (kao i u prvom lanu) rado mijenja u ili mu se
dodaje : - asto-ljubiv (), - storuk (), --
ribojea (-); a ima i drugih promjena: - ocoljubiv (; isp.
49), - nekodljiv ().
354.
172
355.
356.
357.
358.
det.,
- ( = ) pos.
-' ( = )
det.,
- ( = ) pos.
- pogoen kamenjem
- pisac govora,