OBRTNIKO INDUSTRIJSKA KOLA U P A NJ A

OBRAZOVNI SEKTOR: POLJOPRIVREDA, PREHRANA, VETERINA Podsektor: POLJOPRIVREDA Zanimanje: POLJOPRIVREDNI TEHNIAR - FITOFARMACEUT

k. god. 2010./2011.

UPUTE O IZRADI, OBRANI I OCJENJIVANJU ZAVRNOGA RADA ZA FITOFARMACEUTE

- SAMO ZA INTERNU UPOTREBU-

Upute su izraene prema Pravilniku o izradbi i obrani zavrnog rada i Prijedlogu Strune radne skupina za izradu Uputa za izradu maturalnog rada u sastavu Mr. sc. Ivan Kule Mr. sc. Olga Lui Marina Letica, prof. Danica Povalec, via med. sestra Ljiljana Crnkovi, prof. Za Obrtniko-industrijsku kolu pripremila: Dubravka Gvozdi, dipl.ing.

upanja, studeni 2010.

I. Uvod
Zavrni rad uenikov je uradak ijom se izradbom i obranom provjeravaju, vrjednuju i ocjenjuju uenikove strukovne, odnosno umjetnike kompetencije odrenene razine sukladno razini kvalifikacije koju stjee (lanak 3. Pravilnika o izradbi i obrani zavrnog rada). Zavrni rad se izrauje, brani i ocjenjuje u koli, te u ostalim pravnim osobama ili obrtima. Izradom i obranom zavrnog rada uenik dokazuje da je stekao kompetencije za samostalno istraivanje, kritiko miljenje i zakljuivanje, praktinu izvedbu zadae te da ima usvojenu komunikacijsku i poduzetniku kompetenciju. Zavrni rad sastoji se od izradbe zavrnoga rada i obrane zavrnoga rada. Rezultat zavrnoga rada prezentira se u pismenom, praktinom i usmenom obliku.

II. Postupak izrade i obrane zavrnog rada

Uenici strukovnih kola zavrni rad izrauju iz strukovnih modula propisanog nastavnog plana i programa zanimanja s naglaskom na praktinom uratku. Mentor je jedan od nastavnika izabranog strukovnog modula. Uenik moe imati i vanjskog mentora u sluaju kada dio ili cjelokupni praktini rad izvodi u drugoj pravnoj osobi (ustanove, trgovaka drutva, zadruge) ili obrtu. Vanjski mentor moe biti imenovan samo uz kolskog mentora. Teme za zavrni rad, u suradnji s nastavnicima struke-nositeljima tema, donosi ravnatelj kole do 20. listopada za sve rokove u tekuoj kolskoj godini na prijedlog strunih vijea. Broj ponuenih tema mora biti najmanje za 50% vei od minimalno potrebnoga broja. Temu za zavrni rad iznimno moe predloiti i sam uenik u dogovoru s mentorom. Teme moraju osigurati da se na kraju izrade zavrnog rada prepoznaju eljeni ishodi uenja iz odgovarajueg nastavnog plana i programa. Uenici teme za zavrni rad biraju najkasnije do 31. listopada tekue kolske godine. eljeni ishodi u obliku kompetencija koje uenik treba pokazati u zavrnom radu su: komunikacijske kompetencije, kompetencije u pretraivanju i koritenju literature, strunih asopisa i interneta, istraivake kompetencije sposobnost organiziranja istraivanja, provoenja istraivanja, sposobnost analize, sinteze, kritikog miljenja, kompetencije javnog izvoenja / prezentiranja praktinog rada, poduzetnike kompetencije, kompetencije pismenog izraavanja na standardnom materinjem jeziku (ili stranom jeziku ako je zavrni rad iz stranog jezika),

vjetine uobliavanja pisanog rada, vjetine usmene i pismene prezentacije, kompetencije u vladanju informatikom tehnologijom. Izradba zavrnog rada moe biti: - projekt - pokus s elaboratom - praktini rad s elaboratom - sloeniji ispitni zadatak - ili drugi slian uradak usklaen s nastavnim programom Izradbom se moe smatrati uradak kojim je uenik sudjelovao. - na izlobi inovatorskih radova u zemlji ili inozemstvu tijekom svoga srednjokolskog obrazovanja - uradak kojim je uenik osvojio prvo, drugo ili tree mjesto na dravnom natjecanju iz strukovnih podruja ili programa

Ispitno povjerenstvo
Obrana se provodi pred Povjerenstvom kojega ine predsjednik te dva ili etiri lana iz redova nastavnika struke od kojih jedan vodi Zapisnik. Uenik brani svoj zavrni rad pred Povjerenstvom iji je predsjednik ili lan njegov mentor. Povjerenstva imenuje ravnatelj najkasnije do 30. studenoga za sve rokove u tekuoj kolskoj godini. Iznimno, ravnatelj dio predsjednika i lanova Povjerenstava moe imenovati i do trenutka poetka provedbe Obrane. Za lana Povjerenstva moe biti imenovana i osoba koja nije zaposlenik ustanove ako ispunjava jedan od sljedeih uvjeta: izvodi dio struno-teorijskoga ili praktinoga dijela nastavnoga programa u ustanovi u kojoj se provodi Obrana mentor je uenika te ustanove na provedbi praktine nastave kod poslodavca lan je sektorskoga vijea predstavnik je tvrtke s kojom je ustanova sklopila ugovor o suradnji Povjerenstvo radi sukladno Poslovniku o radu kolskoga prosudbenog odbora i povjerenstava za obranu zavrnoga rada i odluuje u punome sastavu veinom glasova. Povjerenstvo utvruje prijedlog: ocjene Izradbe na prijedlog mentora odreenoga uenika ocjene Obrane opeg uspjeha iz izradbe i obrane zavrnoga rada.

III. Obaveze uenika pri odabiru i izradi zavrnog rada

Obaveza uenika je odabrati adekvatnu temu zavrnog rada i pri tome: - komunicirati s mentorom, - planirati i izvesti istraivanje ili praktini rad, - precizno formulirati cilj svog istraivanja, - prikupiti i interpretirati informacije iz izvora koji su adekvatni za istraivanje teme,

- primijeniti postupke analiziranja i vrednovanja prikupljenih informacija, - poduprijeti navedeni cilj odgovarajuim argumentima proizalim iz analize prikupljenih informacija, - s razumijevanjem upotrebljavati strunu terminologiju i jezik koji odgovara temi i predmetu istraivanja, - rad pismeno oblikovati na odgovarajui formalan nain, - izvriti cjelokupne pripreme za izradu praktinog dijela (oblika) zavrnog rada, - realizirati praktini oblik zavrnog rada kao izvedbu / prezentaciju visokog tehnikog dometa - realizirati praktini dio zavrnog rada uz uvaavanje mjera zatite na radu - prilikom obrane zavrnog rada pokazati primjerene sposobnosti usmenog izraavanja, - potivati rokove

IV. Obaveze mentora

Obaveza mentora je pomagati i podupirati uenika pri izradi zavrnog rada i pri tome: - dogovoriti s uenikom temu /zadau zavrnog rada, - razgovarati s uenikom o izabranoj temi / zadai i pomoi mu u formuliranju cilja, - paziti da postavljeni cilj bude usklaen sa sadrajima izabranog nastavnog predmeta i u skladu sa svim legalnim i etikim standardima u odnosu na zdravlje i sigurnost ljudi, povjerljivost podataka, ljudska prava, dobrobit ivotinja i ouvanje okolia, - voditi i savjetovati uenike o metodama, tehnikama i postupcima istraivakog rada i/ili izrade praktine zadae, - voditi i savjetovati uenike tijekom istraivanja i/ili izrade praktine zadae, i pisanja rada, - uputiti uenike u faze izrade / uvjebavanja praktinog oblika zavrnog rada - upoznati uenike s Uputama za izradu i ocjenjivanje rada, a naroito s kriterijima ocjenjivanja rada prije poetka njegove izrade, - ueniku se moe dati na uvid jedan od prijanjih radova iz izabranog predmeta / podruja da bi uoio njegove dobre i loe strane, - uputiti uenika na koritenje odgovarajuih izvora informacija, materijala i tehnika izrade, - uputiti uenike u tehnike prikupljanja i analize informacija, pisanje saetka, te navoenja izvora informacija, - dati pisano miljenje o prvoj verziji zavrnog rada sa svrhom njegovog poboljanja, - pratiti izradu rada kako bi se uvjerio u uenikovu samostalnost, - pratiti uvjebavanje/izradu praktinog oblika zavrnog rada

- proitati zavrnu verziju rada i potvrditi njegovu autentinost, - pripremiti uenika za obranu / izvedbu zavrnog rada, - biti lan ispitnog povjerenstva, - pitanjima i potpitanjima pomoi ueniku da na obrani / izvedbi iznese najvanije elemente svog rada, - predloiti ocjenu zavrnog rada, - ispuniti obrazac Ocjena zavrnog rada.

V. Struktura zavrnog rada

1. Naslovna stranica i naslov Naslovnom stranicom autor uspostavlja kontakt s itateljem rada pa s toga mora biti odgovarajue oblikovana i treba sadravati osnovne podatke. Naslovna stranica se nikada ne oznaava rednim brojem iako je prva stranica rada. Naslovna stranica treba sadravati slijedee podatke: - naziv kole - obrazovni sektor/podsektor - zanimanje - naslov zavrnog rada (sredina stranice), - ime uenika i razred (donji lijevi kut stranice), - ime i titula mentora (donji desni kut), - mjesto i datum predaje rada (sredina) Naslov zavrnog rada mora biti konkretan, treba tono odrediti sadraj rada i treba biti dogovoren s mentorom. Izgled naslovne stranice i razmjetaj podataka prikazan je u na slijedeoj stranici

OBRTNIKO-INDUSTRIJSKA KOLA UPANJA

Obrazovni sektor: POLJOPRIVREDA,PREHRANA, VETERINA Podsektor: POLJOPRIVREDA Zanimanje: POLJOPRIVREDNI TEHNIAR - FITOFARMACEUT

Zavrni rad

JABUNI SAVIJA (CYDIA POMONELLA)

Uenik: _________________________ Razred: IV h

Mentor: ________________________

Mjesto i datum: upanja, oujak, 2011.

Ovjera mentora ___________________________________________ 2. Sadraj Sadraj predstavlja tematski saetak rada i uvid je u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi poglavlja. Sadraj je napisan na posebnoj stranici i nalazi se na poetku zavrnog rada. Naslov "Sadraj" pie se velikim slovima centrirano na vrhu stranice. Primjer pisanja i obiljeavanja "sadraja" :

SADRAJ I UVOD. II PLAN RADA ZA IZRADU PRAKTINOG DJELA ZAVRNOG 1

ISPITA .. 2 III RAZRADA TEME .... 4 1. Opis teta i tetnika .... 5 2. Biologija tetnika .. 6 3. Monitoring tetnika .. 7 4. Suzbijanje savijaa . 8 IV ZAKLJUAK ... 10 V LITERATURA . 11 VI POPIS PRILOGA . 12 VII MILJENJE I OCJENA MENTORA ... 13

3. Uvod Tekst zavrnog rada zapoinje uvodom. Uvod sadri osnovne naznake teorijskog okvira unutar kojeg e se obraivati tema / zadaa. Uenik u uvodu moe obrazloiti i svoje razloge, motivaciju radi ega je izabrao navedenu temu / zadau. Jasno i jednoznano treba definirati cilj i svrhu zavrnog rada, navesti temu / zadau, navesti problem koji istrauje, metodu kojom e se koristiti. Dobar uvod mogue je napisati tek nakon izabrane i prouene literature. Rije "Uvod" pie se velikim slovima i oznaava rimskim brojem I. Uvod se pie na - 1 stranice.

4. Plan rada za izradu praktinog dijela zavrnog rada Plan rada za izradu praktinog dijela oznaava se rimskim brojem II i treba sadravati slijedee podatke: Naziv teme: Mjesto realizacije: Kratak opis mjesta realizacije: Vrijeme izrade zadatka po etapama: Potreban pribor i materijali za izradu rada: 5. Razrada teme Razrada je najvaniji dio zavrnog rada u kojem treba biti dominantno navoenje

argumenata koji potkrepljuju postavljeni cilj. Razrada najee sadri teorijski dio, opis istraivanja i primijenjenih metoda, prikupljene podatke, rezultate, njihov mogui grafiki prikaz, diskusiju, navoenje potekoa i nedoumica kao i uspjeha prilikom istraivanja. U teorijskom dijelu potrebno je izloiti odgovarajue teoretske spoznaje iz podruja koje se istrauje. U opisu istraivanja potrebno je detaljno opisati nain na koji se istraivanje provelo i navesti metode istraivanja (anketa, promatranje, eksperiment sl.). Dobro je priloiti koriteni instrumentarij npr. anketni upitnik ili fotografije provedenog eksperimenta, ili fotografije provedenog praktinog rada u fazama realizacije. Sve faze realizacije praktinog dijela zavrnog rada moraju biti detaljno opisane i dokumentirane. Sadraj teksta koji uenik izlae u zavrnom radu treba biti smisleno raspodijeljen. Svakom dijelu razrade teme uenik odreuje podnaslov. Podnaslovi unutar glavnog dijela zavrnog rada razrade teme e upuivati na razumijevanje etapa u izradi rada. Podnaslovi se numeriraju arapskim brojevima. Razrada teme oznaava se rimskim brojem III. 6. Zakljuak Tekst zavrnog rada zavrava zakljukom u kojem se ukratko prikazuje to je tijekom rada otkriveno ili napravljeno, koje su bile potekoe u radu te koja su nova pitanja otvorena. U zakljuku se uenik mora osvrnuti na postavljeni cilj rada i jednoznano ga potvrditi ili opovrgnuti. Zakljuak sadri -1 stranice. Naslov "Zakljuak" oznaava se rimskim brojem IV i pie velikim slovima. 7. Literatura Popis koritene literature dolazi na stranicu zavrnog rada iza zakljuka, a prije popisa tablica, ilustracija i priloga, ako postoje. Oznaava se rimskim brojem V. Naslov "Literatura" pie se velikim slovima centrirano na vrhu stranice. Izvori informacija u radu mogu biti knjige, lanci objavljeni u asopisima, zbornici radova, intervjui, materijali s interneta itd. U sluaju velikog broja izvora poeljno ih je razvrstati po skupinama. Unutar svake skupine izvori se niu abecednim redom (prema prezimenu autora ili prema prvoj rijei naslova), ako autor nije imenovan. Nakon imena autora pie se naslov knjige ime i sjedite izdavake kue i godina izdanja. Ako se citiraju misli autora koritene literature citate obavezno treba staviti u navodnike i oznaiti brojem pod kojim je izvor. Za informacije s interneta treba navesti autora informacije,naslov, web adresu i datum koritenja. Primjer pisanja literature: asopis:

(1) I. Prezime: Naslov rada. asopis. Volumen (broj), str. str., Izdava, Mjesto i godina izdanja Knjiga: (2) I. Prezime: Naslov knjige. Izdava, Mjesto i godina izdanja Enciklopedijska natuknica: (3) Natuknica. Enciklopedija, broj izdanja, Izdava, Mjesto, svezak broj, str. str., godina izdanja www izvor: (4) I. Prezime (ako je poznato): Naslov dokumenta, Datum nastanka. Dostupno na url: potpuna http adresa, datum pristupa 8. Popis priloga Kod prikaza prikupljenih podataka vano je da podaci budu prezentirani u formi tablica, grafova, dijagrama, shema, slika, crtea i sl. Takoer je vano da se uenik u tekstu poziva na podatke koji su grafiki prikazani i da ih interpretira. Svaki grafiki prikaz treba biti brojano oznaen i imenovan svojim naslovom. Popis tablica i grafikih prikaza slijedi nakon popisa literature. Popis sadri redni broj i naziv tablica navedenih prema redoslijedu pojavljivanja u zavrnom radu. Popis ilustracija koje obuhvaaju grafikone, crtee i slike, dolazi iza popisa tablica. Fotografije moraju biti kvalitetne i jasne, uokvirene i oznaene rednim brojem i kratkim opisom onoga to prikazuju. Popis priloga numerira se rimskim brojem VI. 9. Miljenje i ocjena mentora Nakon popisa priloga ostaviti jednu stranicu za miljenje i ocjenu mentora. Miljenje i ocjena mentora numerira se rimskim brojem VII. 10. Stil pisanja zavrnog rada Zavrni rad treba biti napisan na standardnom hrvatskom jeziku ili jeziku na kojemu se uenik obrazovao. Stil pisanja treba biti jasan, razumljiv i akademski formalan (koristi se tree lice jednine). Rad treba biti pisan na raunalu. Preporua se koritenje fonta Times New Roman 12 ili Arial 12, prored 1,5 ili 1, margine 3 cm, tekst mora biti desno i lijevo poravnat. Uenik dakako moe koristiti i druge fontove vodei pri tome rauna o formalnom karakteru rada. Formalnom i tehnikom oblikovanju zavrnog rada treba takoer posvetiti veliku pozornost. Uredno pisan i opremljen rad daje uvid u sustavnost izlaganja i obrade teme. Rad treba biti pohranjen u elektronikom obliku (CD), isprintan u dva primjerka i uvezan.

VI. Prijava, izrada i predaja zavrnog rada

Uenik treba predati zavrni rad mentoru u roku koji je odredila kola. Mentoru se predaje prva verzija rada koja sadri tekst u radnom obliku. Mentor je duan proitati prvu verziju rada i vratiti je ueniku u roku od 10 dana uz primjedbe i sugestije za doraivanje. Uenik nakon toga popravlja i dorauje rad i pri tome treba obratiti posebnu pozornost na uklanjanje greaka u pisanju, popravljanje stila i jezika, uklanjanje nepotrebnih dijelova teksta. Uenik je duan pisani dio Izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana prije Obrane. Zavrni rad mora biti ispisan u dva primjerka i uvezan, te pohranjen u elektronikom obliku na CD-u. Vremenik izradbe i obrane zavrnog rada, donosi kolski odbor na prijedlog ravnatelja kole do 30. rujna za tekuu kolsku godinu. Rokovi prijave, izrade i obrane maturalnog rada: 1. odabir teme do 31. listopada 2. prijava Obrane prijavnicom iji sadraj propisuje kola u slijedeim rokovima: - do 1. travnja za ljetni rok -do 10. srpnja za jesenski rok -do 30. studenog za zimski rok 3. uenik obavlja Izradbu pod strunim vodstvom mentora tijekom zadnje nastavne godine obrazovnoga programa koji uenik pohaa. Uenik je duan pisani dio Izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana prije Obrane. 4. zavrni rad brani se u: - ljetnom roku, tijekom lipnja - jesenskom roku, u istome ili prvome tjednu poslije drugoga popravnog roka - zimskom roku, tijekom veljae Na zahtjev uenika koji je zakasnio ili nije pristupio Obrani, Prosudbeni odbor razmatrat e opravdanost razloga izostanka uenika te donijeti odluku kojom e ueniku dozvoliti Obranu u tome roku ili odluku kojom e uenika uputiti na sljedei rok i smatrati da nije iskoristio taj rok za Obranu. Kao opravdani razlozi za kanjenje ili nepristupanje Obrani smatraju se: bolest, okolnosti u prometu koje su uzrokovale nepravovremeni dolazak i koje se mogu dokazati, izvanredne okolnosti (elementarna nepogoda, smrt u obitelji, prometna nesrea s posljedicama) i drugi izvanredni dogaaji.

VII. Usmena obrana zavrnog rada

Obrani zavrnog rada moe pristupiti uenik koji je uspjeno zavrio zadnju obrazovnu godinu strukovnog obrazovanja i iju je Izradbu mentor prihvatio i za nju predloio pozitivnu ocjenu. Uenik prezentira zavrni rad u obliku obrane ili javnoga nastupa pred povjerenstvom za obranu zavrnoga rada. Usmena obrana zavrnog rada vodi se u formi prezentacije i razgovora pred ispitnim povjerenstvom. Svrha usmene obrane je da uenik dobije priliku obrazloiti proces izrade rada, rezultate, uspjehe i potekoe, i iznijeti ono to je nauio te dokazati da je samostalno radio.

Usmena obrana traje do najvie 30 minuta i vodi je mentor. Uenik za usmenu obranu zavrnog rada moe pripremiti kratku praktinu i/ili raunalnu prezentaciju, izraditi poster i sl. pri emu treba prikazati samo kljune odrednice rada. U tom se sluaju moe prvih 5 -10 minuta obrane posvetiti uenikovoj prezentaciji.

VIII. Ocjenjivanje zavrnog rada

Ocjena zavrnog rada upisuje se u propisanu pedagoku dokumentaciju. Zavrni rad se ocjenjuje ocjenama: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1). Praktini rad (ukoliko se izrauje) sastavni je dio zavrnog rada koji se ocjenjuje kao cjelina. Kriteriji ocjenjivanja rada za fitofarmaceute su: 1. znanje i razumijevanje teme i postavljanje cilja 2. tijek pripreme 3. planiranje i provedba istraivanja / izrada praktinog rada uz koritenje propisane dokumentacije, odgovarajuih materijala, alata te uz pridravanje mjera zatite na radu i zatite okolia 4. razina samostalnosti u izradi radnje 5. formalna pismena prezentacija 6. pravilna upotreba jezika na kojemu je rad pisan te strunog nazivlja, 7. struktura maturalnog rada 8. usmena prezentacija / obrana 9. pridravanje zadanih rokova 10. ukupni dojam Svaki od navedenih kriterija vrednuje se s 0, 1, 2 ili 3 boda: 0 1 2 3 bodova se dodjeljuje kada kriterij nije zadovoljio elementarni standard, bod se dodjeljuje kada je kriterij zadovoljio elementarni standard, boda se dodjeljuju kada je kriterij dobrog standarda, boda se dodjeljuju kada je kriterij odlinog standarda.

Maksimalno mogui broj bodova je 30. Bodovi se pretvaraju u ocjene na sljedei nain: 0 9 bodova - ocjena nedovoljan (1), 10 14 bodova - ocjena dovoljan (2),

15 19 bodova - ocjena dobar (3), 20 24 bodova - ocjena vrlo dobar (4), 25 30 bodova - ocjena odlian (5).