Birotrend

Putovanjem protiv stresa

Prag
Info
Prag je jedan od najljepih i najposjeenijih turistikih gradova Europe. Nama je dosta blizu, pa mnoge agencije esto organiziraju trodnevne vikend aranmane autobusom. Zbog jo uvijek niih cijena smjetaja i hrane od ostatka Europe, esta je meta maturanata. Moda je ipak glavni razlog dobro i jeftino pivo. Prag je u pravom smislu rijei velegrad bogate povijesti koji ima to pokazati Oni koji su u taj grad dolazili u vrijeme socijalizma uoavaju ogromne razlike. Nekada velike i iroke ulice i trgovi tada su bili gotovo pusti. Sada su prepuni tandova, automobila i ljudi (uz mnogo turista). Niknule su tisue novih restorana brze hrane, ali i skupih restorana i trgovina svih svjetskih brendova. U ehoslovakoj sam bio desetak puta, a u samome Pragu 1989. godine, u dane kada su sruili socijalizam. Tada je Vaclav Havel postao predsjednik nove ehoslovake, a 1993. godine i eke republike, nakon razlaza sa Slovakom. Na ulicama je bio ogroman broj ljudi, s raznim parolama i zastavama. I sami smo postali dio ope euforije. Prosvjedi su bili uglavnom mirni i sve je manjevie proteklo bez veih izgreda. Inae, Prag ima oko 4 milijuna stanovnika. U to smo doba odsjedali u samom centru u najboljim hotelima, ije su cijene bile bagatelne. Danas to vie nije sluaj. Veliki broj turista i velika potranja donijeli su visoke cijene hotelskog smjetaja u uem centru. Dosta povoljniji su veliki hoteli smjeteni na periferiji u stambenim etvrtima. Kako metro odlino funkcionira, niti to nije problem. Iako je eka lanica Europske unije, izgled i unutranjost mnogih hotela podsjeaju na doba socijalizma, pa openito spustite kriterije kada idete u Prag jeftinim aranmanima. Pivnice su zatitni znak Praga. U pravilu nude jeftinu hranu, premda se pod pritiskom turista sve mijenja te postaje sve skuplje i skuplje. Naravno, najskuplje pivnice nalaze se pored glavnih turistikih atrakcija. Rauni se obino ne izdaju, pa nikada ne znate to i koliko ete platiti. esto privueni povoljnom cijenom piva na oglasnoj ploi, sjedate u pivnicu i konzumirate nekoliko tura. Kod plaanja ustanovite da ta dvostruko nia cijena vrijedi samo uz ruak, a on je odavno proao. Najskuplja boica vode koju sam platio u ivotu bila je u Pragu. Bio sam edan i nisam pitao za cijenu, uzeo sam sa tanda ispod katedrale i popio, a poslije ustanovio da trebam platiti 80 kuna. Jo uvijek se plaa u krunama. Specijaliteti eke kuhinje su kobasice, kiselo zelje, knedlike, gula i peene svinjske koljenice, koje se dobiju servirane na ranju na kojem se peku. Stari dio, Hradani, smjeten je na litici iznad rijeke. Obilazak je najbolje zapoeti s vrha. Malo je manje poznato da se tu nalazi Strahov, najvei stadion na svijetu, koji prima 220.000 ljudi. Velika betonska konstrukcija napravljena je 1932. godine, nakon prvobitne drvene konstrukcije, est godina starije. Godine 1948. postaje mjesto za odravanje sletova i politikih manifestacija. Kako se na stadionu nalazi 8 normalnih nogometnih terena, danas slui za koncerte i nogometnom klubu Sparti za trening. ak je i zgrada sa svlaionicama Sparte napravljena na samom terenu. Ipak, Sparta na njemu nikada nije odigrala utakmicu, ali su zato svirali Rolling Stonesi pred 150.000 ljudi. Odatle se sputamo na Strahovske nadvori, samostanu iz 12. stoljea, iji dananji barokni izgled datira iz 18. stoljea. Ima vlastitu pivnicu i restoran te krasan pogled na grad. Ondje, kao i u jo mnogim pivncama u Pragu, pivo se proizvodi na licu mjesta u velikim bakrenim kotlovima. S terasa ispod crkve, na oblinjem se breuljku Petrin vidi i kopija Eiffelovog tornja, koju je dala sagraditi skupina graana oduevljena posjetom svjetskoj izlobi i Parizu 1889.

Hradani
Kroz Prag protjee rijeka Vltava i, kako to obino biva, dijeli ga na dva dijela koja spajaju mnogi mostovi.

54 infoTrend 170/04/2009

VA ODMOR

ekih kraljeva. Oni odvaniji mogu se popeti na najvei toranj zvonika (96 m), gdje uskim zavojitim stepenitem do vrha vodi 287 stepenica. Moda je to, ipak, najljepi pogled na Prag. Na drugom kraju dvorita katedrale smjestila se najstarija romanika graevina iz 920. godine, Bazilika sv. Jira. Dalje se sputamo do Zlatne ulice koja je prepuna trgovina suvenirima, a izgleda isto onako kako je izgledala u 16. stoljeu. Kuice su male pa se, ulazei, morate sagnuti. Ondje su alkemiari neko pokuavali napraviti zlato, ivjeli su tu i gradski strijelci, a poslije je ivjela sirotinja. U plavoj kui na broju 22 u razdoblju od 1916.-1917. boravio je i radio Franc Kafka. Konano se sputamo do Kraljevskih vrtova iz 1534. s parkom, ribnjakom te glazbenim paviljonom gdje su se odravali balovi. Malo dalje izlazi se na Malostranski trg , s baroknom crkvom sv. Nikole iz 18. stoljea u kojoj je Mozart svirao orgulje. Odatle mnoge uske uliice vode ka Karlovom mostu. Poznate filmske kompanije ondje esto snimaju jo poznatije filmove, jer scenografija je tu, postoje uhodane ekipe statista, sa svim moguim rekvizitima. Na snimanje jednoga naili smo i sami.

jemu su se jo od 12. stoljea obavljale kraljevske ceremonije izbora kralja, krunisanja, vjenanja, ali i smaknua. U sredini trga je spomenik Janu Husu, ekom crkvenom reformatoru, koji je spaljen na lomai zbog svojih kritika. Tu je i gradska vijenica te nekoliko prekrasnih fasada drugih palaa i crkvi. Glavna atrakcija je veliki toranj s kapelom iz 14. stoljea. Stoljee kasnije u njega je ugraen astronomski sat koji, pored tonog vremena i dana u mjesecu i tjednu, pokazuje i druge astroloke podatke. Izmeu 9-21 sati, na svaki puni sat, pojavljuje se 12 kipova apostola, na oduevljenje mnogobrojnih turitsa, koji spremno ekaju s fotoaparatima. Na trgu su i mnogi restorani i mjesta gdje se moe sjesti i popiti neto u zaista ugodnoj atmosferi. Ima i mnogo tandova s brzom ekom hranom i suvenirima. U uskim uliicama oko trga mnotvo je povijesnih zdanja koje ovdje ne stignemo opisati. No proetate li uokolo, svakako ih obiite. U blizini je

Narodno kazalite, kula Prasn brna, nekadanja barutana, a sada postavka muzeja. Obavezno otiite do velikog, irokog i dugog, trga-bulevara Vaclavske namesti na ijem se kraju smjestilo zdanje Muzeja. Ovo je zona s mnogim robnim kuama i trgovinama, pa oni koji vole troiti ovdje e doi na svoje.

Izleti
Neto dalje, na drugom brdu, smjestio se Viehrad s dvorcem iz 10. stoljea, s nekoliko crkvi i grobljem. Onamo doista vrijedi otii; moete posjetiti dvorac Troja i oblinji zooloki vrt. Ako due ostajete u Pragu, obavezno posjetite dvorac Karltajn udaljen 30 km, u dolini rijeke Berounke, ili Karlove Vari, poznato banjsko ljeilite i sjedite najpoznatijeg pia, Beharovke. Pored kuanja banjske vode iz posebnih bokalia i, naravno, Beharovke, moete otii u tvornicu kristala Moser i kupiti neka zaista lijepa umjetnika djela od stakla.

Karlov most
godine. Otvoren je dvije godine kasnije, a visok je 60 metara. Pogled na grad odatle je jo ljepi, a do njega se lako dolazi uspinjaom. Neto nie je barokni trg i palaa Cerninski 17. stoljea, 150 m dugog proelja, gdje se danas nalazi Ministarstvo vanjskih poslova. Na suprotnoj strani trga je crkva Loreto (kopija talijanske Santa Case), s bogatom riznicom nakita i s posebnim mehanizmom od 27 zvona, koja svaki sat sviraju poznatu marijansku melodiju. Prvi puta su se oglasila 1695. godine. Dalje se sputamo cestom do ogromnog trga Hradanske namesti i kraljevskog dvorca Hradani ispred koga se nalazi poasna straa. Danas je tu predsjednika palaa. Sam dvorac sa svojim zidinama i kulama smatra se jednim od najveih dvoraca na svijetu. Datira jo iz 880. godine. U dvoritu dvorca se nalazi gotika katedrala sv. Vita iz 14. stoljea, koja je u narednim stoljeima nadograivana u nekoliko navrata. Unutar i izvan katedrale, na reljefima se nalaze biste i slike Karla IV i njegove obitelji, ekih svetaca i velikodostojnika, pa i graditelja. Tu su takoer i prekrasne grobnice i oltari izraeni od srebra i zlata, a u jednoj se prostoriji uva i krunski nakit Izgraen 1357. godine, na svakom kraju mosta nalaze se kule, a du njega 30 kipova u nizu. Ondje je, sa strane trga Malostranske, romaneskna Lesser kula jo iz 12. stoljea, kao ostatak starijeg mosta. Vea, kasnogotika, kula izgraena je 1464. godine. Sa starostranske strane je najljepa gotika kula iz 1380. sa skulpturama ekih kraljeva. Kameni blokovi su spajani bukom napravljenom od jaja. Most je dugaak 515, a irok 10 metara. Punih 400 godina to je bio jedini most u Pragu. Danas ih je petnaestak, to u centru to na prilazima gradu. Ako se elite ponovo vratiti u Prag, morate staviti ruku na spomenik sveca Janeza Nepomuka, sveenika baenog s mosta, i zaeljeti neku elju. Na mostu je veoma ivo: slikari prodaju svoje radove, mnotvo je zabavljaa, a tu je i stari vergl-orkestar u malom. S mosta gledamo turistike brodove koji promiu mimo i provlae se kroz sustave ustava. Uz obalu prepune terase s restoranima. U jednoj od kula (sa starogradske strane) je poznata diskoteka za mlade na nekoliko katova, s razliitim vrstama glazbe.

Trgovi
Trg Staromstske nmesti ili Stari gradski trg, je glavni praki trg, na ko170/04/2009 infoTrend 55