Dusevne bolesti *Razvitak dusevnog zivota covjeka

Dusevni zivot razvija se I sazrijeva uporedo sa tjelesnim. Zbog toga dusevni zivot ,kao I tijelesni u razlicitim uzrastima ima odgovarajuce osobenosti, prolazi burnije I mirnije etape razvitka I podlozan je, u zavisnosti od naslednih osobina I sredine u kojoj se osoba nalazi,razlicitim pozitivnim I negativnim uticajima. Dusevni zivot je nedjeljiva cijelina,nerazdvojna I zavisna od tijelesnih funkcija.Medjutim,uobicajno je da se razlikuju pojedine funkcije: svijest,opazanje,nagoni,osjecanja,misljenja, pamcenjapaznja,volja I inteligencija Kod sasvim malog dijeteta ne moze biti govora o dusevnom zivotu,u uzem smislu te rijeci.Kod njega tad imaju prevlast nagoni,narocito ishrana.Vec vrlo rano kod dijeteta se bude I osjecanja :prvo zadovoljstvo zbog zadovoljene gladi,a zatim radost pri kontaktu sa roditeljima.U prvoj godini dijete stice svijest o postojanju predmeta I pokreta , od 2-4godine stvara se prvi licni stav za smisao I vrijednostima.Od 5-8godine dijete stice prva poimenja o duznostima,ucenju,radu.Zbog toga dijete ovog uzrasta krece u skolu. Osjecanja I nagoni imaju prevlast u dustvenom zivotu djeteta. Dijet enema kriterijume za vrijeme I proctor.U njegovom dusevnom zivotu sve se potcinjava zeljama,odnosno osjecanjima. Najbolja ilustracije dijecijeg dusevnog zivota su bajke, gdje zivotinje mogu da govore,da ljudi u sekundi prevale hiljade kilometara,gdje ni smrt nije kraj. U pubertetu,pored vidljivih I cesto dosta burnih,desavaju se I skrivene,ali ipak primjetne psihicke promjene.Dusevni zivot u pubertetu je vrlo slozen,jer ima u sebi jos mnogo dijecijeg,dok se u isto vrijeme sve vise javljaju saznanja o ogranicenjima koja postavlja drustvo.Raskorak izmedju stepena tijelesne zrelosti I

stecenog znanja dovodi u pubertetu do niza problema.Sukobi nastaju kako u samoj osobi tako I u odnosu osobe prema sredini. Regulisanje ovakvog ponasanje se vrsi vaspitanjem. Dusevna zrelost formira se znatno kasnije I nije vezana za godine kao tjelesna zrelost,za koju se kod zena uzima dvadeseta, ili dvadeset prva godina,a kod muskaracadvadeset cetvrta, ili dvadeset peta godina. U zrelom dobu,posle sexualnog nagona,javlja se roditeljski nagon.Period od 20-30god obiljezen je jasnim ciljevima posle realne ocijene sopstvene vrijednosti.Izmedju 35 I 42 godine najintezivnije je intelektualno stvaranje.Posle pedesete a nekad I sezdesete godine,a I kasnije,pocinju da se u dusevnom zivotu javljaju karakteristicni znaci starenja. *Osnovne razlike izmedju normalnog I dusevno

oboljelog zivota
Dusevno zdrava osoba posjeduje vise svojstva.To su:prilagodjavanje sredini,saradnja sa ljudima,uravnotezenje sopstvenih nagonskih I emocionalnih zelja ukoliko se ove kose sa drustvenim normama,zatim,postojenost u radu,istrajnost u postizanju cilja,trpeljivost I kriticnost,pravilno I uspjesno odgajanje dijece. Dusevne bolesti su stanja kod kojih za duze ili krace vrijeme postoji djelimican ili potpuni gubitak mogucnosti orijentacije u realnom svijetu. Na primjer :poremecaj svijesti ostecuje misljenje,paznju,volju,opazanje Kod psihipatija I neuroza,za razliku od dusevnih bolesti,slika realnog svijeta ostaje ocuvana. Uzroci vecine dusevnih bolesti jos nisu poznati,ili nisu dovoljno poznati.Uzroke koje mogu dovesti do dusevnih poremecaja I bolesti mogu se podijeliti u 5 grupa -zarazne bolesti -otrovi

-degerativne promjene mozga -smetnje bioelektricne aktivnosti mozdanih celija -smetnje u podrucju rada zlijezda sa unutrasnjim lucenjem. *Najcesce dusevne bolesti Sizofrenija-znaci rascijep duse,raspadanje dusevne licnosti bolesnika.Uzrok ovom najcesce dusevnom poremecaju jos nije pouzdano utvrdjen.Sustina sizofrenije sastoji se u rasklimanosti pojedinih psihickih funkcija.One kod bolesnika nisu unistene, samo veza izmecu njih je labava,tako da dogadjaji ne aktiviraju u dovoljnoj mjeri osjecanja,misljenje,nagone I stremljenja ili ih ponekat aktiviraju pretjerano.Bolesnik se povlaci u sebe,okolina mu postaje ne razumljiva a I ona njemu.Razvitak psihickog zivota ponajvise zavisi od sredine,zajednice,drugih ljudi,jer je psiha,uglanom regulator odrzavanja odnosa izmedju jedinke I sredine. Pocetak bolesti je cesto neprimjetan.Jedan od znakova sizofrenije je gubljenje topline prema srodnicima (porodici).Na ovo se nadoVezuje pad vitalnih dinamizama: cudna rasejanost,nezainteresoVanost za sopstvenu buducnost.Bolesnik se cesto ogleda,odsutan od spoljnog svijeta,trazeci onu cudnu promjenu u svome izgledu, jer djelimicno sam sebi dijeluje kao tudj.Dozivljava svoje promjene u organizmu kao dam u je srce stalo,cuje glasove prijatne ili neprijatne stvari.Zbog povlacenja u samog sebe, dolazi do poremecaja u nagonu ishrane,roditeljskom nagonu, nagonu za samoodrzavanjem,tako da nisu rijetka,surova I dugo propremljena samoubistva ili ubistva. Lijecenje se sprovodi u bolnicama.Najsigurniji lijek je rad, radna terapija.Rad se obicno obavlja u grupi,sto boesnika dovodi u kontakt sa drugim ljudima,gdje ta tijelesna aktivnost neminovno aktivira I dusevni zivot.Bolesnik ukoliko se prepusti sam sebi vrlo brzo propada I pored lijekova I kapljica koje su propisane.

*Manijacno-depresivna psihoza Manijacno-depresivna psihoza je dusevna bolest sa osnovnim poremecajem u osjecajnom zivotu (emocije,afekti).Ova dusevna funkcija moze biti povisena,sto dovodi do povecane aktivnosti bolesnika MANIJE, ili pak,moze biti sasvim snizenaMELANHOLIA. *MANIJA- je stanje bolesno povisenog raspolozenja,I zahtijeva da I drugi ucestvuju u njegovim aktivnim planovima.Mnogo govori I zivot mu izgleda lijepo.Neumoran je I zbog toga je manija bolest koja se ne moze stimulisati.Vremenom je moguce da promukne od tolikog govora,pricanja viceva I sala,ali njegov lan ne splasnjava nego se cini da jos vise raste.Bez prismotre bolesnik moze I da materijalno da osteti porodicu. *MELANHOLIJA- je obrnuto stanje manije.Raspolozenje je tuzno, crne misli.Izraz lica odrazava bol,glas bolesnikov je tih,cesto sebe okrivljuje za mnoge stvari.Smatra da je bezvrijedan a da mu okolina samo donosi nesrecu.Slabi mu apetit,tuga se u toku bolesti produbljuje,a cesto muke prekracuje samoubijstvom. * Pojedine faze m.depresivne psihoze traju razlicito dugo, obicno 2-3mjeseca.Lijecenje pojedinih faza m.depresivne psihoze sprovodi se u specijalizovanim bolnicama.Ovo je neophodno, kako zbog bolesnika,tako I zbog porodice I okoline.Pored toga lijecenje u takvim bolnicama je obavezno I zbog sacuvanja bolesnika od samoubistva. Padavica(epilepsija),staracka demencija (izlapljelost), ludilo pijanca koje se obicno javlja izmedju 30-50 godine kod muskaraca I manjeg broja zena,su takodje jedne od dusevnih bolesti.Za razliku od organskih oboljenja,uslovljenog

poremecajem jednog ili vise organa, neuroze spadaju u takvozvana funkcionalna oboljenja. *NEUROZE-kod neuroze,ako u dusevnom zivotu postoje zelje I stremljenja,koje se zbog oskudnijih mogucnosti sto ih pruza sredina ne mogu dovoljno brzo ili ne sasvim realizovati,onda se dusevni zivot okrece sa primarnog na sekurdani zadatak tj.na trazenju uzroka neuspjehu.U pocetku se krivica prenosi na okolinu,zivotne prilike I td.Medjutim cinjenica da drugi ljudi postizu vise u istim prilikama I u istoj sredini,dovodi do trazenja uzroka u samom sebi.Misao koja se prenosi sa spoljasnjeg svijeta na samog sebe,osnov je nastanka niza neuroticnih smetnji. Uprosceno,moglo bi se reci da neuroze nastaju zbog raskoraka izmedju onog sto osoba zali ili onoga sto moze. Neuroze se mogu javiti u svim uzrastima,a najcesce u zrelom dobu. *PSIHONEUROZA-osobenosti ove smetnje nalaze se uformalnoj,povisenoj psihickoj aktivnosti u odnosu na samog sebe. Bolesnici su preokupirani svojim smetnjama,izlazu okolini najsitnije detalje I traze razumijevanje I sazaljenje.Oni ustvari pate,iako odlazeci od jednog do drugog ljekara,slusaju kako sum u I srce I pluca I drugi organi u najboljem redu. Lijecenje,pored upotrebe brojnih sredstava za smirenje,sastoji se u psihoterapiji:posle analize I upoznavanja bolesnikovih stavova,postepeno se uskladjuju bolesnikove teznje sa objektivnim mogucnostima. *HISTERIJA-Dok su ostale neuroze pretezno uslovljene sredinom u kojoj osoba zivi,dotle je histerija bitno zavisna od sklopa bolesnikove licnosti.Kod histerije mozemo razlikovati histericni karakter,histericne napade I oduzetost. Histericni karakter-osobe imaju stalnu teznju za isticanjem, skretanjem paznje na sebe,njima se uvijek nesto neobicno

desava, ne mogu se odluciti za brak jer odjednom imaju mnogo ponuda. Histericni napad-nastaje nezadovoljstvom zbog neostvarene zelje, ili je to odbrana od ocekivane kazne.Napad se uvijek desava uz prisustvo drugih lica,I to obavezno od lica od kojeg se ocekuje pohvala ili kazna. Histericne oduzetosti-nastaju veoma naglo.I cesto se jos zove I bijekstvom u bolest,gdje kad se oduzme ruka,onda se nesto nije smijelo uciniti.Noge se oduzimaju da bi se odlozio odlazak na mjesto gdje se mogu ocekivati neprijatnosti.Govor se oduzima kad se nest one smije reci I td. Histerija se moze uspijesno I relativno brzo izlijeciti al histerican karakter ostaje I posle napada. *MENTALNA HIGIJENA-je nauka koja se bavi proucavanjem stetnih uticaja na covjekov razvoj I nalazi najpogodnija rijesenja za otklanjanje svih uticaja koji mogu dovesti do oboljenja ili poremecaja u razvitku.Veliku pomoc mentalna higijena pruza svim uzrastima.Poseban problem je briga o starima,gdje mlade generacije su suvise zaposlene da bi brinuli o starima. Takodje mentalna higijena se bavi vaspitanjem buducih bracnih drugova I uducih majki,kao I mnogim drugim problemima koji posredno ili neposredno uticu na covijekov zivot u zajednici.

Dragana Lalosevic G1