Kronini bronhitis Bolesti dinog sustava Uvod Kronina opstrukcijska pluna bolest (KOPB) je termin koji se uglavnom odnosi

na povezane poremeaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah: kronini bronhitis i/ili emfizem povezan s oteanim prolazom (opstrukcijom protoka) zraka. Bolesnik ponekad boluje i od kroninog bronhitisa i od emfizema. Kronini bronhitis je odgovoran za 85% sluajeva KOPB-a. to je kronina opstrukcija plua? Kronini bronhitisje dugotrajna upala dinih putova koja proizvodi velike koliine sluzi. To uzrokuje kaljanje i hripanje. Bronhitis se smatra kroninim ako kaalj i ekspektoracija traju najmanje 3 mjeseca u godini, dvije uzastopne godine. Emfizem je bolest koja unitava plune alveole (zrane prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zrane putove) u pluima. Jednostavno reeno, plua gube elasticitet kao i istroena gumena traka. Time se zrani prostori poveavaju i oteavaju disanje. Opis bolesti Oteenje plua do kojeg dolazi uslijed KOPB-a ne moe se popraviti. U poetnim fazama bolesti javljaju se zaduha (oteano disanje) i povremeni napadaji kalja. U prvi mah, mnogi ljudi ak niti ne znaju da imaju KOPB. Poetni simptomi ukljuuju opi osjeaj bolesti, sve izraeniji kratki dah, kaljanje i hripanje. Meutim kako bolest napreduje, simptomi se sve vie pogoravaju. U veini sluajeva puenje je uzrok bolesti. Vjerojatnost da e bolesnik umrijeti od KOPB-a je 10 puta vea u puaa nego u nepuaa. Bolest se javlja u otprilike 5 od 10.000 ljudi. Kod kroninog bronhitisa, glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme je prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprjeava protok zraka i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kod emfizema, zrani prostori na kraju bronhiola (malih dinih putova) pucaju i spajaju se u vee koji slabo funkcioniraju. Protok zraka je onemoguen i dio plua se skvrava (kolabira). Tko obolijeva Glavni uzrok KOPB-a je puenje. U stvari, priblino 90% bolesnika je puilo. Prestanak puenja moe usporiti slabljenje plune funkcije. Neki lijenici takoer vjeruju da nelijeena ili neodgovarajue lijeena astma moe dovesti do nepovratnog oteenja plua. Ti bolesnici mogu imati simptome sline KOPB-u. Ostali rizini faktori ukljuuju: Naslijee

Pasivno puenje Izloenost zagaenom zraku na poslu i u okoliu Djeje respiratorne infekcije

Simptomi Bolesnici koji su puili kutiju cigareta dnevno mogu razviti kaalj i iskaljavati. Oteano disanje zapaa se tek pri naporu. Iskaljavanje je u poetku gotovo neprimjetno jer se javlja samo izjutra. Iskaljaj je sluzav, ali postaje gnojan tijekom pogoranja. Osnovni simptom KOPB je zaduha (dispneja) koja se pojaava kod pogoranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Zaduha je popraena kaljem ili hripanjem i ponekad vruicom. Kako bolest napreduje, razdoblja izmeu pogoranja postaju kraa. Simptomi emfizema obino se javljaju prije 50. godine ivota, a puno ranije u bolesnika s cistinom fibrozom. Oboljeli stalno oteano diu, slabo kalju i gotovo nita ne iskaljavaju. U kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teka zaduha, kaljanje i iskaljavanje velike koliine sluzi, hripanje, stalne infekcije, nateeni zglobovi ... Koa poprima plavkastu boju. U uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati. Koje pretrage moe napraviti lijenik? Ako spadate u rizinu skupinu ili se brinete za nekog tko je u toj skupini, vano je da ste upoznati sa simptomima KOPB i nainima lijeenja. Lijenik e pregledati funkcije plua kako bi vidio da li imate KOPB. U ranom stadiju bolesti ne mora biti znaajnih promjena, osim nalaza piskanja prilikom presluavanja plua. Kako zaepljenost dinih putova napreduje tako i "prenapuhanost " plua postaje oita. Poveava se popreni promjer prsnog koa jer bolesnik sve tee dolazi do daha. Bolesnik u zadnjem stadiju KOPB-a esto izgleda dramatino. Bolesnik je nagnut

prema naprijed i oslanja se na ruke. Koristi miie vrata i ramena pri udisaju, a izdie kroz stisnute usne. Prsni ko izgleda prenapuhan. Bolesnik moe imati plavkastu kou. Tijekom akutnog pogoranja KOPB-a esto se rade slijedee pretrage: mjerenje rutinskih laboratorijskih vrijednosti, fizikalni pregled, elektrokardiografija (EKG), procjena srane funkcije, uzimanja uzoraka plina iz arterijske krvi, rendgenska snimka prsnog koa i spirometrija (mjerenje protoka zraka). Lijeenje to ranije lijenik otkrije KOPB, lijeenje je lake. Razgovarajte sa svojim lijenikom ako mislite da pripadate rizinoj skupini. Najbolji nain kontrole simptoma je zapoeti lijeenje KOPB-a. Prvi korak u brizi o nekome tko je obolio od KOPB-a je nauiti sve to se moe o toj bolesti. Kljuno je da lanovi obitelji i ostali budu upoznati sa simptomima, lijeenjem i svakodnevnom kontrolom bolesti. to vie znate, vie ete moi pomoi. Poboljanje stila ivota Nauite kako se pravilno hraniti i vjebati te tehnike koje e pomoi osobi o kojoj brinete da se osjea zdravije i ugodnije. Savjeti koji mogu spasiti ivot Morate znati kada je pravo vrijeme da zatraite lijeniku pomo. Imajte pripremljen plan za sluaj nude. Naalost, trenutno ne postoji lijek za KOPB. Meutim postoji niz naina lijeenja kojima se mogu ublaiti simptomi. Strogo se pridravajte lijenikih uputa kako bi smanjili simptome bolesti i izbjegli bolniko lijeenje. Promjene stila ivota Kad je postavljena dijagnoza, morate napraviti sve to moete kako bi prestali puiti. To moe biti teko, ali e to znaiti poboljanje stanja i nakon postavljanja dijagnoze. Ostale promjene u nainu ivota Vrtlarstvo, igranje s djecom, ak i penjanje stepenicama jednostavne su stvari koje mogu postati komplicirane ako imate KOPB. Redovnim vjebanjem moete ojaati i popraviti raspoloenje. Postoje posebne vjebe za disanje koje mogu poboljati rad plua. Zajedno s lijenikom moete sastaviti jednostavan i praktian program vjebi u skladu sa sposobnostima. Osobe s KOPB-om su osjetljivije na sve respiratorne infekcije i zato je vrlo vano da se zatite. esto i temeljito pranje ruku je lagan nain da se izbjegne infekcija. Takoer treba izbjegavati bliske susrete s ljudima koji su prehlaeni ili imaju gripu. Svake se godine u jesen treba cijepiti protiv gripe. Takoer razgovarajte s lijenikom o cijepljenju protiv upale plua. To je pneumokokno cjepivo koje se preporuuje svakih pet godina. Lijekovi Naalost, specifina terapija je jako ograniena. Simptomatska terapija ukljuuje inhaliranje lijekova koji proiruju dine puteve (bronhodilatatore). To su antikolinergici i beta 2 agonisti (npr. salbutamol). Kortikosteroidi donose poboljanje u manje od 20% stabilnih bolesnika. Antibiotici se koriste za infektivna pogoranja KOPB-a. Terapija kisikom se provodi u kontroli teke kronine opstrukcije plua. Prognoza Ovo je stanje povezano s kroninom (dugotrajnom) boleu. Kvaliteta sna je pogorana (nakuplja se sekret i oteana je ventilacija). Stanje moe biti toliko teko da oteuje ili ugroava rad vitalnih organa (srca i plua). Komplikacije: Akutno respiratorno zatajenje zbog infekcije u donjim dinim putevima, kirurkih zahvata ili nekih lijekova. Disanje je oteano, a duevno stanje bolesnika se kree od napetog, zabrinutog do pospanog. Bolesnik moe izgubiti svijest.

Pluno srce (poveanje srca i srano zatajenje, edemi)

Prevencija Dobro je to se KOPB moe potpuno sprijeiti, a kad se rano ustanovi, simptomi se skoro uvijek mogu ublaiti i kontrolirati. Prestanak puenja moe smanjiti rizik i simptome KOPB-a.