UVOD U SOCIJALNU GERONTOLOGIJU POJAM GERONTOLOGIJE I GERIJATRIJE GERONTOLOGIJA (gr.

. geron=starac, logos=znanost) znanost koja multidisciplinarno prouava promjene organizma tijekom procesa starenja i bavi se prouavanjem biolokih, psiholokih i socijalnih aspekata starenja znanost koja prouava zakonitosti procesa starenja i probleme vezane uz stariju dob OPA bavi se teorijskim pristupima i metodama PRIMIJENJENA bavi se problemima vezanim uz zdravlje, problemima psiholoke naravi i socijalnom gerontologijom Osnovno naelo gerontologije: Dodati ivot godinama (UN)! Naela Ujedinjenih naroda za starije ljude: neovisnost, drutveno sudjelovanje, skrb, samoispunjenje, dostojanstvo Socijalna gerontologija (Clark Tibbitts, 1943.) predmet soc. gerontologije je drutveni aspekt starosti, bavi se ulogom starih u poodmakloj dobi, odnosima meu generacijama, kako sredina, drutvo djeluje na starenje, odnos pojedinca i drutva, drutveni problemi u starosti, utjecaj gerontologije na razvoj socijalnih prilika u drutvu. ne ostavlja po strani utjecaj biolokih, fiziolokih i psiholokih faktora na aktivnost pojedica i njegovo ponaanje u drutvu, te prilagoavanju dogaajima i procesima starenja Ciljevi gerontologije Objasniti zakonitosti procesa starenja Razviti primjerene istraivake metode za prouavanje starosti i starenja Objediniti spoznaje iz razliitih znanstvenih disciplina Primjeniti znanja o starenju i starosti u spreavanju i umanjivanju nepovoljnih uinaka Razvoj gerontologije Elie Metchnikoff prvi je puta 1903. godine upotrijebio ovaj termnin u biolokoj studiji starenja 1938. god. Prva svjetska konferencija o starenju u Kijevu 1939. Problemi starenja (Coudry), poticaj istraivanjima starenja s aspekta biologije, psihologije, sociologije, ekonomije, demografije 1950. prvo udruenje gerontologa Razlozi razvoja gerontologije pol. 20.st. su: 1. produenje trajanja ivota (bronano doba 18 godina, poetak nove ere 22 godine, 18.st.34 godine, 19. st. -41 god., danas 70/80 god.) 2. demografska eksplozija 3. procesi u obitelji (razvoj iz patrijahalne, viegeneracijske obitelji u dvogeneracijske, sendvi generacija)

Gerijatrija (gr. Geron=starac, iatreia=lijeenje) 1909. - Ingnaz Nascher je utemeljitelj moderne gerijatrije u SAD, uoio specifinosti zdravstvenih potreba starijih ljudi slino kao u pedijatriji. Medicinska znanost koja se bavi prouavanjem bolesnih stanja u starijih ljudi te njihovim dijagnosticiranjem, lijeenjem, njegom, rehabilitacijom i prevencijom bolesnog starenja. Europski znanstvenici smatraju da je gerijatrija dio gerontologije, dok u SAD smatraju da su to 2 sline, ali odvojene discipline. Starost i starenje STARENJE POJEDINCA proces tijekom kojega se dogaaju promjene u funkciji dobi. prirodna, normalna, fizioloka pojava, ireverzibilan i individualan proces koji nastupa u svakog ovjeka drugaije.

kronoloko starenje broj godina proteklih od roenja osobe; bioloko starenje - promjene, usporavanje i opadanje u funkcijama organizma s vremenom; psiholoko starenje - promjene u psihikim funkcijama, vlastita percepcija i prilagodba linosti na starenje; socijalno starenje - promjene u odnosu pojedinca koji stari i drutva u kojem ivi. Priroda starenja Primarno starenje ( fizioloko, uspjeno starenje) - normalni, fizioloki procesi koji su odreeni unutarnjim, biolokim imbenicima, koji su neizbjeni i posljedica su sazrijevanja ili protoka vremena, (npr. menopauza u ena). Oznaava involutivni proces harmoninog usporavanja organa, tkiva i stanice organizma kao i njihovih funkcija. Sekundarno starenje (patoloko starenje) - vezano uz progresivna, ireverzibilna oteenja; patoloke promjene i opadanje s godinama koje je posljedica vanjskih imbenika, ukljuujui bolest, okolinske utjecaje i ponaanje, (npr. utjecaj buke na slabljenje sluha Kada poinje starost - STAROST- razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka, rezultat procesa starenja i prestavlja pojavu odnosno stanje prema klasifikaciji UN-a uzima se dobna granica od 65 godina - prema kriterijima SZO starost dijelimo na raniju (65-74 god.), srednju (75-84 god.) i duboku starost od 85 godina i vie

 Starost kao individualno stanje, stalno mijenja granice razliitih adaptacijskih sposobnosti. Tako imamo - kalendarska starost odreenja s dobi od 65 godina nije istovjetna s biolokom starosti bioloka starost, kao izraz strukturalnih, metabolikih i funkcionalnih promjena u organizmu zakonska starost, kadav se ispunjavaju odreene zakonske norme (umirovljenje) - stariji ljudi nisu homogena skupina Kriteriji starosti Kronoloka dob (npr. nakon 65. godine ivota); Socijalne uloge ili status (npr. nakon umirovljenja); Funkcionalno stanje (npr. nakon odreenog stupnja opadanja sposobnosti); Subjektivna procjena (koliko se sama osoba osjea starom). Znakovi starosti Bioloka odrednica: gubitak reproduktivne sposobnosti, promjene u izgledu Psiholoka odrednica: osjeaj slabljenja, shvaanje ivotnih ogranienja, osjeaj mudrosti Socijalna odrednica: umirovljenje, uloga bake djeda Starost u prolosti - Stara Grka problemom starih bave se filozofi, lijenici, pisci (prvi su se s biolokim pojmom starenja susreli lijenici) - stari su uivali veliki ugled i bili su jako dragocjeni zbog slabe pismenosti i kratkoe ivotnoga vijeka (ivotne knjinice) Hipokrat (460-877pr.n.e.) starost odgovara godinjem dobu zimi, poinje u 56. godini, preporua umjerenost u svemu te odravanje fizike aktivnosti Galen trihotomija: mladost, zrelost, starost, starost nije patoloka pojava, upute o higijeni i dijetetici (Gerocomica). Ideja o starosti kao prijelazu izmeu zdravlja I bolesti - Platon o starosti kao vrlini mada moe doi do senilnosti, zagovornik gerontokracije

 - Sokrat velia starost koja je sinonim za mudrost I duhovni mir Poloaj starijih osoba u suvremenom drutvu Populaciju starih osoba esto se smatra visoko vulnerabilnom po razliitim kriterijma. Stare osobe nerijetko su marginalizirane u pogledu svojeg drutvenog utjecaja, ekonomski su slabije od mlaih dobnih skupina, zdravstveno su ugroenije itd. Unutar populacije starih naroito je teak poloaj ena koje ive due od mukaraca i koje u odnosu na njih obino na raspolaganju imaju manje sredstava potrebnih za ivot Starost je est prediktor siromatva. Najvei rizik od siromatva imaju starije osobe, umirovljenici/e, nezaposlene osobe, osobe s niim stupnjevima obrazovanja, jednolana kuanstva i jednoroditeljske obitelji (UNDP, 2006.) to se tie starijih osoba, u rizinu skupinu naroito spadaju umirovljenici ili osobe koje nemaju nikakvih mirovinskih primanja, a pri tome nemaju niti financijsku potporu izvanobiteljskih mrea. Jedan od kljunih problema prisutnih kod starije populacije vezan je uz njihovu socijalnu iskljuenost. Fenomen socijalne iskljuenosti starih ljudi moe se odnositi na razliite aspekte njihovog ivota, a obino ukljuuje: dimenziju socijalnih odnosa, participaciju u kulturnim aktivnostima, pristup slubama u lokalnoj zajednici, iskljuenost iz susjedstva, pristup i redistribuciju financijskih i drugih materijalnih dobara (Walker i sur., 2006.). STARIJI LJUDI U BUDUNOSTI 1. Obrazovanje i umirovljenje 1. Razina naobrazbe buduih starih bit e via od one dananjih starijih ljudi. 2. Veina starijih umirovljenika danas su kvalificirani ili polu-kvalificirani radnici, a u budunosti se moe oekivati vei broj strunih osoba. 3. Moe se oekivati sve vei udio ena u skupini umirovljenika. 4. Budui stariji ljudi e imati bolje financijske prihode, ali e i oekivati bolju kvalitetu ivota. 5. Oekuje se vea prisutnost i aktivnost buduih starijih ljudi u javnom ivotu i politici . Potrebe za uslugama skrbi: 1. Novije su generacije starih ljudi tijekom ivota imale bolju zdravstvenu skrb od prijanjih generacija starih ljudi. 1. Poveat e se zahtjevi za koritenjem strunih usluga skrbi, zbog manje skrbnika u smanjenim obiteljima. 1. U obitelji, zbog produenog ivotnog vijeka sve e vei broj ljudi koji su pred ili tek u mirovini istovremeno skrbiti o vrlo starim i boleljivim roditeljima. Demografska kretanja

DEMOGRAFSKO STARENJE (starenje naroda) je proces poveanja stanovnitva starijeg od 60 ili 65 godina u ukupnoj populaciji (KOEFICIJENT STARENJA, RH=15,7% (N=693 540; M=12,4%, =18,6%) Demografske projekcije govore da e se starenje stanovnitva nastaviti: one govore da bi u Hrvatskoj 2031. godine udio starijih osoba mogao iznositi od 21,8% do ak 25,4% (Mren, 2005). Uzroci demografskog starenja DEMOGRAFSKI IMBENICI: - smanjenje nataliteta - smanjenje mortaliteta - emigracije VANJSKI IMBENICI: - gospodarski - drutveni (politike krize, ratovi, epidemije, industrijalizacija) Razliiti uzroci u razliitim zemljama i razliita brzina njihova djelovanja. Odabrani pokazatelji demografskog starenja 1) Udio mladih (0-14) u ukupnom stanovnitvu Ako je taj udio 20% i manji, stanovnitvo ima regresivan tip dobne strukture RH=15,5% (Eurostat, 2007.) 2) Udio starih 65 i vie godina u ukupnom stanovnitvu UN-ova podjela populacije prema udjelu starog puanstva: 4% i manje = mlado stanovnitvo; 4-7% = zrelo stanovnitvo; 7-10% = staro stanovnitvo 10% i vie = vrlo staro stanovnitvo RH=17,2% (2007; Eurostat) 3) Smatra se da proces starenja poinje kada prosjena starost stanovnitva iznosi 30 godina RH= oko 40 godina (2006.) Prema ovim pokazateljima, stanovnitvo RH je staro Demografska predvianja Demografsko starenje je pojava na globalnoj razini te su odgovarajue slube Ujedinjenih naroda iznijele sljedea predvianja (2002.): Jedan od svakih deset ljudi u svijetu stariji je od 60 godina; do 2050. biti e to jedan od svakih pet stanovnika svijeta, a do 2150. jedan od svaka tri stanovnika.

 Veinu starijega puanstva ine ene oko 55%. Najstariji stari ljudi (80 godina i vie) dio su starijega puanstva koji se najbre poveava. Stogodinjaci Procjenjuje se da je ukupan broj stogodinjaka (engl. Centenarians) u svijetu oko 450 000, a superstogodinjaka (engl. Supercentenarians), tj. osoba starijih od 110 godina, oko 30. RH Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj su bile 84 osobe starije od 100 godina (0,002% ukupnog stanovnitva Hrvatske), od ega 21 mukarac i 63 ene (1455 osoba u dobi 95+) imbenici duine ivota Nasljee Spol Uvjeti okoline (klima, zagaenost) Prehrana (nemasna, mlijeni proizvodi) Tjelesna aktivnost Umjereno pijenje alkohola i ne puenje Zdravlje Prilagodljivost i dobra sposobnost suoavanja sa stresom MODELI SKRBI ZA STARIJE LJUDE IZVANINSTITUCIONALNA SKRB (OTVORENA) Usluge u kui starije osobe: npr. dostava obroka, nabavka hrane, pomo u kui, lijeenje i njega u kui, radno-terapijske, kulturne i rekreativne, pravne, obrazovne, vjerske i socijalne usluge. INSTITUCIONALNA SKRB (ZATVORENA) Ustanove za trajni smjetaj i zbrinjavanje: domovi za starije i nemone osobe, za smjetaj odraslih osoba s tjelesnim ili mentalnim oteenjem te psihiki bolesnih odraslih osoba Ustanove za krai smjetaj: gerijatrijske bolnice i odjeli Prednosti izvaninstitucionalne skrbi nad institucionalnom Omoguuju zadovoljenje potreba najveeg broja starijih ljudi - 98% ivi sa svojim obiteljima ili kao samci u vlastitom domu. Potiu aktivnost starijeg ovjeka, due ga odravaju neovisnim i usporavaju starenje. Odvijaju se u prirodnoj obiteljskoj sredini te su prihvatljiviji, dostupniji i prilagoeni su velikim individualnim razlikama meu starijim ljudima. Potiu koritenje postojeih i razvijaju nove oblike obiteljskih i lokalnih izvora pomoi i podrke. Ne zahtijevaju ulaganje puno novca jer se temelje na dobrovoljnom radu, podrci lanova obitelji, dobrosusjedskoj pomoi i malim privatnim uslunim servisima u lokalnoj zajednici GERONTOLOKI CENTRI Djeluju u sklopu domova za starije i nemone osobe.

 Gerontoloki centar je multifunkcijski centar neposredne i integralne multidisciplinarne izvaninstitucijske skrbi starijih ljudi u lokalnoj zajednici gdje oni ive (U Zagrebu - 9 GC-a, u 2008. godini kroz njih je prolo oko 10.000 starijih osoba) Ideja centara je zadravanje starijih osoba u njihovim domovima uz poboljanje kvalitete ivota. O korisnicima se brine interdisciplinarni tim strunjaka; socijalni radnik, via medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, lijenik.. U gerontolokim centrima mogu se izdvojiti tri osnovna podruja djelovanja: 1. pomo u zadovoljenju egzistencijalnih potreba u svakodnevnom ivotu: - organizacija prehrane u obliku dostave gotovih obroka u kuu, konzumiranje ruka u blagovaonici Gerontolokog centra; - uvoenje alarmnih sustava u suradnji sa Udrugom Prisutnost; - posudionica ortopedskih pomagala; 2. Savjetovalini rad i zdravstvena preventiva kao individualni ili grupni rad; 3. Kultura, zabava, sport, rekreacija provode se kroz kreativne radionice, drutvene igre, grupe za dosjeanje, duhovne razgovore, glazbene sluaonice, poetske i zabavne veeri, novinarske sekcije, itaonice, tjelovjebu za starije osobe, plesno-dramske grupe, kole plesa, plesne veeri i slino UDOMITELJSTVO ZA ODRASLE OSOBE oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se odrasloj osobi osigurava zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba koje iz bilo kojih razloga ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, a nije ih u mogunosti sama zadovoljiti. U udomiteljskoj obitelji mogu biti smjetena najvie 4 odrasla korisnika. Ako udomitelj ivi sam, moe skrbiti o najvie 2 odrasla ili starija korisnika. Ako udomitelj ivi sam, moe skrbiti o jednom psihiki bolesnom odraslom korisniku ili jednom tjelesno ili mentalno oteenom odraslom korisniku. Dom za starije i nemone osobe Dom za starije i nemone osobe prema Zakonu o socijalnoj skrbi spada u Dom socijane skrbi, koji se osniva u skladu s potrebama koje za odreeno podruje utvrdi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi (Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine, br.73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06, 79/07.) Dom za starije i nemone osobe moe osnovati opina, grad i Grad Zagreb te vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna i fizika osoba. Dom moe biti osnovan za najmanje 20 korisnika, a u jednoj graevini ne moe biti smjeteno vie od 200 korisnika, a najmanje 70% kapaciteta obvezno je osigurati za jedinicu pojaane njege. Dom za starije i nemone osobe je ustanova socijalne skrbi koja u okviru smjetaja prua sljedee usluge: stanovanje i prehranu, brigu o zdravlju, njegu,

 odravanje osobne higijene i pomoi pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, organiziranja slobodnog vremena, pratnje i organiziranog prijevoza i savjetodavnog rada. Korisnicima su na raspolaganju lijenik, medicinske sestre, fizioterapeut, socijalni radnik, radni terapeuti. Prema podacima godinjeg izvjea Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2008. godine podneseno je 38 730 zahtjeva za smjetaj u domove za starije osobe, kojima je osniva upanija, dok je smjetajni kapacitet bio dovoljan za samo njih 10 347 Ageizam Diskriminacija Diskriminaciju moemo odrediti kao identificiranje pojedinaca i grupa s odreenim karakteristikama i njihovo tretiranje kao loijih u odnosu na ljude ili grupe sa konvencionalno valjanim karakteristikama (Payne, 1991.). Diskriminacijska praksa predstavlja intervencije, odluke i politiku koja direktno ili indirektno utjee na inferiorni status pripadnika manjina ( s obzirom na rasu, spol, dob, vjeru, uvjerenja i sl.). Prema Etikom kodeksu socijalnih radnika RH, l. 2.: - socijalni radnici prihvaaju i potuju temeljna ljudska prava pojedinaca i grupa bez obzira na postojee razlike meu njima, to je u skladu s vrijednostima socijalnog rada koje su (prema ganec, 2003.) odreene kao: ivot, mir, sloboda, jednakost i nediskriminacija, pravednost, solidarnost, socijalna odgovornost, evolucija, nenasilje, odnos izmeu ljudske vrste i okoline. Odreenje ageizma (I 1969. - Robert Butler odnosi se na pojavu sustavnog stereotipnog doivljavanja i diskriminiranja starijih ljudi zato to su stari; nepriznavanje ili ograniavanje prava starosnih skupina (diskriminacija na osnovi kalendarske starosti); ne prihvaa individualni pristup starijim osobama nakon odreenog broja godina; odreivanje sposobnosti i propisivanje drutvenih uloga iskljuivo na temelju ivotne dobi (Pejak, 2001.). Diskriminacija se osjea: u ponaanju i stavovima strunjaka u izbjegavanju i nevoljkom radu sa starijima, u nestrpljivosti i osiguranju nerealno kratkog vremena za komunikaciju, u naglaenoj autoritarnosti, zabranama i naredbama bez objanjenja i pogovora, stavu i poduavanju kao da se radi o maloj djeci (Durakovi, 2007.). Uzroci ageizma reakcija na osjeaj ugroenosti, reakcija na frustracije i stresove, ali i kao posljedica sve vee segregacije starijeg stanovnitva (mlae generacije imaju manje mogunosti da upoznaju starije osobe te se u takvoj klimi razvijaju predrasude i mitovi) (Pejak, 2001.). TIPINE PREDRASUDE O STARIM LJUDIMA Ljudi su to sliniji to su stariji. Stari ljudi postaju senilni. Starost je doba mira i vedrine.

Stare ljude ne zanimaju spolni odnosi. Stari ljudi su krutih stavova. Stari ljudi nisu kreativni ni produktivni. Stari ljudi teko ue. Ljudi s godinama postaju udljivi. Stari ljudi su osamljeni. to su ljudi stariji, to su vie religiozni.

Mitovi i injenice o nasilju nad starijim osobama Kad ljudi ne raspolau pravim injenicama o nekoj pojavi, nastaje specifian oblik uvjerenja mit. Kad se ponavljaju dovoljno esto, postaju opeprihvaena mudrost i poprimaju privid dobro utemeljenih injenica. Ajdukovi i Pavlekovi (2004.) opisuju obiljeja koja se veu uz mitove o obiteljskom nasilju, a karakteristini su za kulturu zapadne civilizacije 20. stoljea: umanjivanje znaaja problema i poricanje drutvene odgovornosti, prebacivanje odgovornosti za izloenost nasilju na rtvu, pronalaenje izvanjskih okolnosti kojima se moe objasniti nasilno ponaanje, prihvaanje stanja i nevjerica u mogunost promjene Payne (2005.) opisuje razliite mitove vezane uz nasilje nad starijim osobama. MIT: Stare ljude najee zlostavljaju nepoznati ljudi. INJENICA: U najveem broju sluajeva zlostavljanja starijih u obitelji poinitelji su njemu poznate osobe, najee brani drugovi ili drugi lanovi obitelji. MIT: Zlostavljanje starijih osoba se dogaa samo u niim drutvenim slojevima. INJENICA: Nasilje nad starijim osobama se dogaa u svim dutvenim slojevim neovisno o socioekonomskom poloaju. MIT: Djeca koja zlostavljaju ostarjele roditelje su najvjerojatnije i sama bila zlostavljana. INJENICA: Neka istraivanja govore o krugu zlostavljanja gdje djeca koja su zlostavljana odrastaju i sama u zlostavljae, ali nekoliko studija sugerira da zlostavljanje djece stvara odrasle koji zlostavljaju svoju djecu i/ili brane drugove, ali ne roditelje. MIT: Nasilje nad starijim osobama nije ozbiljan drutveni problem. INJENICA: Nasilje nad starijim osobama predstavlja osobni i drutveni problem koji ukljuuje pravni, medicinski i socijalni aspekt. Nasilje nad starijim osobama u obitelji Uvod pojam "zlostavljanje starijih osoba" prvi put su opisali Baker i Burston u British scientific journals 1975. godine kao granny battering (Neno i Neno, 2005.; McDonald i Collins, 2000.) poetkom 90-ih godina poinje se sustavno prouavati nasilje nad starijim osobama u obitelji

Odreenje nasilja nad starijim osobama (I) neujednaenost terminologije i definicija nasilja nad starijim osobama Eastman (1988.; prema Giurani i Hasan 2000.) definirajui nasilje nad starijim osobama uzima u obzir tjelesno, psihiko ili emocionalno zlostavljanje i nasilje odnosno krenje temeljnih ljudskih, graanskih prava od strane osobe i/ili osoba koje imaju mo nad ivotom ovisne osobe. Za razumijevanje izloenosti starijih razliitim oblicima nasilja od izuzetnog znaaja je dokument Svjetske zdravstvene organizacije World Report on Violence and Health (WHO, 2002.). U tom dokumentu daje se suvremeno odreenje zlostavljanja starijih kao pojedinanog ili ponavljajueg ina ili nedostatka odgovarajueg postupanja, koje se dogaa u bilo kojem odnosu oekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje tetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi. Komponente zlostavljanja starijih osoba odnos povjerenja namjera i motiv

negativne posljedice Oblici nasilja Nasilje nad starijim osobama moe se openito podijeliti na strukturalno nasilje, nasilje u ustanovama i individualno nasilje (Payne, 2005.). Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije nasilje nad starijim osobama ukljuuje i razlikuje: 1. tjelesno, 2. psihiko, 3. seksualno, 4. financijsko ili materijalno zlostavljanje i 5. zanemarivanje (WHO, 2002). Psihiko nasilje Moe ukljuivati: prijetnje o koritenju nasilja; prijetnje da e ih napustiti i ostaviti same; ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, poniavanje; socijalno izoliranje i zabranjivanje posjeta: laganje, tajenje informacija na koje imaju pravo; ignoriranje i pretjerano kritiziranje, nareivanje. Materijalno nasilje Moe ukljuivati: krau novca starije osobe, mirovine ili druge imovine; prodaju njihovih kua ili vlasnitva uz prevaru, zlouporabu punomoi starije osobe(npr. u sluaju skrbnitva nad starijom osobom); naplaivanje veih cijena za stvari koje se kupe starijoj osobi; ne vraanje novaca nakon to su ga posudili od starije osobe; prisila na mijenjanje oporuke;

 potpisivanje dokumenata umjesto njih Tjelesno nasilje Moe ukljuivati: udaranje rukama, nogama ili odreenim predmetima stariju osobu: amaranje; spaljivanje dijelova tijela; guranje i naguravanje; podmetanje noge; pljuvanje; prisiljavanje starije osobe da ostane u krevetu ili stolici; nanoenje ozljeda razliitim vrstama oruja Seksualno nasilje Moe ukljuivati: razliite oblike seksualnog ponaanja, iskoritavanja i uznemiravanja bez volje i pristanka starije osobe; neeljeno doticanje (stariji esto nisu sposobni izraziti svoje negodovanje); sve vrste seksualnog napada poput silovanja, izlaganje razgoliavanju i fotografiranju Zanemarivanje in proputanja, namjerno ili nenamjerno ne pruanje osnovnih uvjeta za ivot i potrebne njege. Moe biti: aktivno (uskraivanje potovanja i ljubavi, nezainteresiranost za dobrobit starih, namjerno odbijanje brige, pruanja pomoi, hrane ili lijekova) i pasivno (neispunjavanje skrbnike uloge, nebriga koja proizlazi iz neupuenosti u potrebe rtve Teorijska objanjenja nasilja nad starijim osobama u obitelji ) situacijski model 2) teorija drutvene razmjene 3) simboliko interakcijska teorija 4) teorija politike ekonomije 5) ekoloki model ; bioloki i osobni initelji meuljudski odnosi odnosi unutar zajednice socijalne i kulturne norme Faktori rizika faktori rizika specifini za rtvu (npr. dob, spol, funkcionalna nesposobnost, kognitivno oteenje) faktori rizika specifini za poinitelja (npr. ovisnost, financijske potekoe, alkoholizam, njegovateljski stres) faktori rizika vezani uz zajednicu (npr. ageizam, nepovoljan poloaj starijih osoba u drutvu)) Posljedice zlostavljanja etiri mogue dimenzije:

 tjelesna bol, ozljeda, nesanica, problemi hranjenja i glavobolja, psiholoka - nijekanje, samookrivljavanje, nesigurnost, strah, mentalna konfuzija, anksioznost, nelagoda, depresija drutvena - ovisnost, povlaenje bihevioralna (dimenzija ponaanja) - bijes, ljutnja, bespomonost, smanjena mogunost suoavanja s problemima i suicidalni pokuaji Dosadanje spoznaje izmeu 2% i 10% starijih osoba doivi neki oblik zlostavljanja i zanemarivanja. Kanada - na 1000 starijih se prijavljuje 8,3 sluajeva nasilja SAD - 3,2 % osoba starijih od 65 godina je doivjelo neki oblik zlostavljanja VB - na uzorku od 2.130 starijih pokazalo se da je 5 % starijih osoba verbalno zlostavljano od strane lana obitelji, 2 % je tjelesno zlostavljano, a 2 % financijski iskoritavano Istraivanja ukazuju na veliku "tamnu brojku" nasilja nad starima - tek 1 od 13 ili 14 sluajeva zlostavljanja se prijavi. ene su ee rtve nasilja nego mukarci u 67 % do 92 % prijavljenih sluajeva. "Stariji" stari (iznad 80 godina) su ee rtve zanemarivanja.

Najei poinitelji nasilja nad starijim osobama su odrasla djeca i suprunik METODOLOKI PROBLEMI 1. Problemi u definiranju pojmova: stariji, nasilje, oblici nasilja. 2. Mjerni instrumenti - nedostatak odgovarajuih upitnika, postojei upitnici u pravilu nisu psihometrijski evaluirani, evidentiranje estine se znaajno razlikuje meu istraivanjima. 3. Problemi u prikupljanju podataka - mala spremnost starijih osoba da govore o svojim iskustvima s obiteljskim nasiljem i ogranienja u pristupu posebno ugroenim starim osobama (socijalna izolacija Neprijavljivanje i neiskazivanje nasilja sramota, strah; osjeaj krivnje; socijalna izolacija; starija osoba moe misliti da se to isto drugima ne deava; neki se boje posljedica ako otkriju svoju situaciju; negativan odnos drutva prema starijima; strunjaci esto nisu dovoljno senzibilizirani za taj problem, nisu educirani i ne znaju to uiniti Nasilje nad starijim osobama u obitelji u Hrvatskoj U Hrvatskoj se o pojavi nasilja nad starijim osobama u obitelji poelo pisati tek u posljednjih nekoliko godina, no prvenstveno na razini senzibilizacije profesionalne javnosti

 Prvi empirijski podaci o pojavnosti nasilja nad starima u obitelji u Hrvatskoj dobiveni su u preliminarnom istraivanju u kojem je sudjelovalo 303 starijih osoba (Ajdukovi, Rusac i Ogresta, 2008.) Drugi smjer istraivanja u podruju nasilja nad starijima usmjeren je na ispitivanje stavova u svrhu senzibilizacije na problema nasilja nad starijima u obitelji (Ajdukovi, Musli, Rusac i Ogresta, 2008.). Zakonska regulativa nasilja u obitelji Ustav kao temeljni zakon u Republici Hrvatskoj promie temeljne vrednote naeg drutva. Tako se u l. 23. navodi da: nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima. Obiteljski zakon u l.118 prepoznaje nasilniko ponaanje branog druga ili bilo kojeg punoljetnog lana u obitelji, a to tretira kao prekraj. Kazneni zakon (l.215a) nasilniko ponaanje u obitelji opisuje kao in kada: "lan obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponaanjem dovede drugog lana obitelji u poniavajui poloaj." Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (l.4) definira nasilje u obitelji kao: svaku primjenu fizike sile i psihike prisile na integritet osobe; svako drugo postupanje jednog lana obitelji koje moe prouzroiti ili izazvati opasnost da e prouzroiti fiziku i psihiku bol; prouzroenje osjeaja straha ili osobne ugroenosti ili povrede dostojanstva; fiziki napad bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne, verbalni napadi, vrijeanja, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi naini grubog uznemiravanja, spolno uznemiravanje; uhoenje i svi drugi naini uznemiravanja; protupravna izolacija ili ograniavanje slobode kretanja ili komuniciranja s treim osobama; oteenje ili unitenje imovine ili pokuaj da se to uini." Pojavnost nasilja nad starijim osobama u obitelji na podruju Grada Zagreba Ciljevi : 1. Utvrditi oblike nasilja koje starije osobe doivljavaju u obitelji. 2. Dobiti uvid u povezanost funkcionalne sposobnosti i doivljenog nasilja u obitelji. 3. Dobiti uvid u povezanost psihikog i fizikog zdravlja starijih osoba i doivljenog nasilja u obitelji. 4. Dobiti osnovne pokazatelje o najeim poiniteljima nasilja nad starijima u obitelji. U istraivanju je sudjelovalo 1000 osoba starijih od 65 godina, od toga 38% osoba mukog spola (N= 380) i 62% enskog spola (N=620). Uzorak je konstruiran kao probabilistiki uzorak sa sluajnim odabirom ispitanika unutar kuanstva.

Instrumenti: 1. Opi upitnik 2. Upitnik izloenosti starijih osoba nasilju (Ajdukovi, Rusac i Ogresta, 2008.) 3. Skala funkcionalne sposobnosti (Despot Luanin, 1997.)

Tijekom lipnja i srpnja 2007. godine provedeno usmeno anketno istraivanje u kuanstvima. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Nasilje nad starijima u ustanovama odnosi se na zlostavljanje starijih osoba smjetenih u domovima za starije i nemone osobe, domovima za psihiki bolesne odrasle osobe, bolnicama i ustanovama za trajnu brigu i njegu. rtve ranjivije iz razloga to ovise o brizi i njezi osiguranoj u ustanovi. Zlostavljanje je ...namjerno ili nenamjerno djelovanje koje predstavlja ili moe izravno uzrokovati tetu starijoj osobi od strane formalnog ili neformalnog njegovatelja koji je s tom starijom osobom u odnosu povjerenja; kao i proputanje osiguravanja osnovnih potreba ili zatite starijih osoba od povrede (McDonald, 2007.: 1). Zanemarivanje je ...namjerno ili nenamjerno tetno ponaanje formalnog ii neformalnog njegovatelja kojem starija osoba vjeruje. Nenamjerno zanemarivanje je propust njegovatelja pri ispunjavanju dunosti brige, no bez namjere da povrijedi stariju osobu; namjerno zanemarivanje dogaa se kad njegovatelj svjesno i svrhovito zapostavlja potrebe starije osobe to rezultira psiholokim, fizikim ili mentalnim ozljedama starije osobe (McDonald 2007.: 1). Faktori rizika Individualni osobine linosti osoblja, zloupotreba alkohola i droga, psihike ili osobne potekoe, problemi u odnosima s drugima, nedostatak vjetina i znanja Kod njegovatelja se takoer moe javiti transfer ili kontratransfer, bilo to u smislu da u pacijentu vidi sebe kada ostari ili da vidi osobu iz svojeg osobnog ivota s kojom ima nerazjanjene probleme. U takvim situacijama moe doi do nasilnog ponaanja jer njegovatelj usmjerava svoje neproraene osjeaje prema starijoj osobi (Garner i Evans, 2005.). Psihosocijalni Negativni stavovi o starima, nepovoljni drutveni uvjeti, poremeaj intergeneracijske solidarnosti, manjak svjesti i prevladavanje dobnih stereotipa unutar drutva, nedostatak pravnog okvira za zatitu prava starijih osoba, manjak transparentnih provjera o institucionalnim ustanovama, manjak potencijalnih civilno-drutvenih resursa (European Commission, 2008.). Karakteristike korisnika fizika nemo , funkcionalna nesposobnost, ukljuujui kronine bolesti te osobe sa tjelesnim i mentalnim oteenjima, narueno mentalno stanje kognitivni poremeaji (depresija, demencija), socijalni faktori (izolacija, siromatvo, nizak socijalni status), osobine starije osobe koje mogu mogu biti: agresivne, iritantne, ponavljajue, zahtjevne, nezahvalne, fiziki odbojne (u pogledu higijene), te mogu odbijati Organizacijski Izolacija ustanove ustanove koje su udaljenije od drutva mogu biti poprite zanemarivanja i zlostavljanja s obzirom na rijee posjete zbog ega nasilje moe ostati nezamjeeno i skriveno

 Neusklaenost vjetina usporeujui osobe koje su smjetene u ustanove prije 10-15 godina i danas, javljaju se nove potrebe s obzirom na mentalne i tjelesne potekoe korisnika Sistemski problemi - nedovoljno osoblja, financijska ogranienja, slabo provoenje standarda, profesionalni stres, prebacivanje profesionalnog nezadovoljstva na korisnike koje je lake napasti nego nadreene, neshvaanje potrebe osoblja za profesionalnim razvojem Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Istraivanje sa 577 medicinskih sestara i njegovatelja iz 31 doma za starije i nemone osobe u New Hampshire-u. Osoblje je izjavilo da je opazilo sljedea ponaanja: 36% osoblja je svjedoilo fizikom zlostavljanju od kojih 10% priznaje da su poinili jednu ili vie slinih radnji, 21% osoblja svjedoilo je pretjeranom koritenju sredstava za smirenje, 17% osoblja svjedoilo je guranju, tipanju korisnika, 15% osoblja svjedoilo je udaranju i amaranju, psiholokom zlostavljanju svjedoilo je 81% osoblja to ukjuuje vikanje na korisnika u ljutnji, psovanje i vrijeanje te neprikladno izoliranje korisnika (Canadian Network for the Prevention of Elder Abuse, 2009.; McDonald, 2007.; Garner i Evans, 2005.). Prevencija nasilja nad starijim osobama Blumerov model opisuje razine procesa kod pojave drutvenih problema: pojava problema, legitimizacija problema, mobilizacija akcija, formuliranje glavnog plana i implementacija plana (WHO, 2002.). Senzibilizacija i edukacija strune i ire javnosti!

Uvod -

Uvod Menopauza Andropauza Seksualnost u starijoj dobi Funkcijske i somatske promjene u starosti Odreenje zdravlja Zdravlje u starijoj dobi, mortalitet i morbiditet Farmakoterapia Geroprofilaksa Tjelesna aktivnost u starijoj dobi Normalno starenje Sa starenjem organizma nastaju brojne fizioloke promjene Neke promjene smatramo posljedicom starenja, premda su posljedica bolesti Veina promjena nema veeg efekta na normalno funkcioniranje, osim pod utjecajem stresa Starost je neugodna zbog bolesti koje se javljaju, a ne zbog normalnih promjena

Normalne promjene u starosti reduciraju kapacitete reakcije na bolest Ozljeda ili infekcija kada smo mlai samo usporavaju nae funkcioniranje. A u starosti mogu uzrokovati nesposobnosti - Promjene u jednom sustavu organa nisu nuno popraene pojavama starenja u drugim organima Menopauza Fizioloki proces kod ena, poinje izmeu 45 i 55 godine, moe ranije ali i kasnije; dijagnosticira se kada menstrualni ciklus izostane 12 mjeseci, posljedica je drastinog smanjivanja proizvodnje hormona estrogena, gubitak reproduktivne funkcije Kratkorone posljedice: napadi vruine, poremeaji sa spavanjem, promjene raspoloenja, poveanje tjelesne teine Dugorone posljedice: osteoporoza, bolesti srca i krvnih ila, demencije Andropauza Fizioloki proces kod mukaraca, poinje izmeu 40 i 55 godine ivota, ne uzrokuje trajan i nepovratan gubitak reproduktivne funkcije. Sniena razina testosterona i hormona DHEA moe dovesti do: smanjene poude i potencije, depresivnosti, anksioznosti, nesanice, smanjene vitalnosti, breg umaranja, znojenja, razdraljivosti... Seksualnost u starijoj dobi Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (2003) o seksualnosti se kae da je ona sredinji dio ljudskog bia kroz njegov cjeloivotni razvoj a ukljuuje seks, spolni identitet i uloge, seksualnu orijentaciju, uitak i reprodukciju. Kao integralni dio ljudskog razvoja kroz sve faze ivota, seksualnost ukljuuje fizike, psiholoke i drutvene komponente to je intimnost? Kao to je tijelu potrebna hrana, tako mu je potrebna i ljudska interakcija. Svaka osoba instiktivno ezne za prisutnou i dodirom druge osobe Dodirivanjem osobe jaa se osjeaj povezanosti, pokazuje samopouzdanje i uklanjaju se seksualne barijere

Intimnost se moe pojaviti bez seksualnog odnosa, ali i obratno (2005, Beers i sur.) Seksualnost u starijoj dobi Psiholoki klimakterij svijest o starenju i manjoj privlanosti i veliki strah da e spolno zakazati. Impotencija i spolna suzdrljivost jesu esti, ali ni u kom sluaju nisu neizbjena pojava u starosti. Neke od predrasuda o seksualnosti u starijoj dobi su: 1. Veina starijih osoba je aseksualna. 2. Misli o seksu i zanimanje za seks kod starijih osoba su abnormalno i netipino ponaanje. 3. Seksualna aktivnost u starijoj dobi moe nakoditi starijim osobama (Dijani Pla i Mamula, 2007.). Uzroci impotencije u starijoj dobi mogu se podijeliti na:

1. Fizioloke uzroke (eerna bolest, visoki krvni tlak, neki lijekovi, bolest prostate)

1. Socijalne uzroke (osamljenost, nemogunost nalaenja partnera, mnogi su i same rtve predrasuda da spolni odnosi ne prilie starijim osobama (moe dovesti do osjeaja krivnje) 1. Uzroke psiholoke prirode (spolna zasienost meu partnerima i jedan drugome vie nisu dovoljno zanimljivi, manjak privlanosti, npr. osteoporoza nagruje tijelo, osobito pri hodu to umanjuje motivaciju) 1. Kombinirani organsko psiholoki uzroci (najei) (najtvrdokorniji i najei). Zbog starenja, u spolnim organima funkcijama dolazi do promjena koje same po sebi ne spreavaju i ne umanjuju motivaciju za seksualnou, ali kad postanu psiholoki znaajne, provociraju osjeaj straha (seksofobija) koji stariju osobu potpuno onemoguuju. Funkcijske i somatske promjene u starosti Promjene imunolokog sustava slabi s porastom dobi (10 do 20 puta slabiji nego u doba puberteta) (npr. gripa) Promjene koe i potkonog tkiva koa postaje tanka, gubi se elastinost, nabire se Promjene miia miina masa smanjuje se za oko jednu treinu ako se usporede dobi od 30 i 80 godina; ukupna voda u tijelu smanjuje se 10-15% u odnosu prema srednjoj dobi, prevencija tjelesnim vjebanje Promjene kostiju mineralni sastav kostiju se gubi za oko 10%; kod ena osobito izraen nakon menopauze, a to dovodi do fraktura, smanjivanje u starosti nije potvreno longitudinalnim istraivanjima Promjene zuba i usne upljine oko polovica osoba u dobi iznad 65 godina nema vie ni jednog zuba (vaan imbenik malnutricije); jezik podlijee atrofiji, gubi se osjet okusa i do 70 Promjene organa za disanje plua manje elastina, smanjenje vitalnog kapaciteta plua (vano pravilno disanje) Promjene probavnog sustava smanjuje se osjet okusa i mirisa, vaan imbenik je zdrava prehrana Promjene jetre aktivnost jetre se smanjuje pa se poveava osjetljivost na neke lijekove (npr. barbiturate), smanjuje se masa jetre i protok krvi kroz jetru Promjene bubrega ukupna masa bubrega od etvrtog do osmog desetljea smanjuje se za oko 30% Reprodukcijski sustav kod ena prestanak reprod. Funkcije s menopauzom, kod mukaraca u dobnoj skupini 60-70 godina oko 70% aktivnih spermatozoida ostaje, dok se smanjuje na oko 50% u dobnoj skupini 80-90 godina Promjene srca minutni volumen srca se usporava Promjene mozga masa mozga se u starosti smanjuje od 7% do 10%, ta redukcija nije uvijek povezana sa smanjenom funkcionalnou modanog tkiva Odreenje zdravlja Rogers (1960.; prema Despot Luanin, 2003.) predloio da se zdravlje promatra kao kontinuum, kojemu su na suprotnim krajevima dobrobit i smrt sa sivim podrujem oko sredine, gdje se osoba odreuje bolesnom suboptimalno zdravlje . Zdravlje - stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti ili nesposobnosti (Defilipis i Havelka, 1984.; Despot Luanin, 2003.).

Socijalno zdravlje stupanj u kojem osoba primjereno funkcionira kao lan socijalne zajednice, to se odraava na tjelesno i psihiko zdravlje osobe (Despot Luanin, 2003.). Pozitivno zdravlje sposobnost suoavanja sa stresnim situacijama, sposobnost odravanja vrstog sustava socijalne podrke, uklopljenost u zajednicu, visoki moral i zadovoljstvo ivotom, psihika dobrobit te tjelesno zdravlje i kondicija (Browling, 1991.; prema Despot Luanin, 2003.). Funkcionalna sposobnost - sposobnost pojedinca za obavljanje svega neophodnog za osiguranje svakodnevnog samostalnog ivljenja neovisno o njegovoj kronolokoj dobi. Funkcionalna sposobnost je kritini pokazatelj kvalitete ivota i zdravlja meu starijim osobama, ponekad i vanija od prisustva neke bolesti. Slabljenje funkcionale i kognitivne sposobnosti obino su najbolji prediktori mortaliteta, odnosno potrebe za institucionalnom skrbi starijih osoba. Despot-Luanin (2003) navodi da osobe sebe doivljavaju bolesnima prvenstveno kada bolest ometa aktivnosti njihovog svakodnevnog ivota, odnosno sposobnosti samozbrinjavanja i odravanja domainstva Subjektivna procjena zdravlja putem samoprocjene zdravstvenog statusa je sastavni dio epidemiolokih istraivanja i istraivanja u zajednici (Congdon, 2001; Maslic Sersic i Vuletic, 2006.). Utvreno je da je subjektivno zdravlje, za veinu osoba, prvenstvena odrednica kvalitete ivljenja povezane sa zdravljem. Stoga je esto ukljuena meu pokazatelje kvalitete ivljenja povezane sa zdravljem, kao i funkcionalna sposobnost (Bowling, 1991.; Bosworth i sur.1999.; prema Despot Luanin, Luanin, Havelka, 2006.).

Zdravlje u starijoj dobi 6 pravila odnosa izmeu dobi i zdravlja: 1. Bolest je ea meu starijim osobama. 2. Veina bolesti uobiajenih za stariju dob ne poinje u starosti, ve ranije u ivotu. Isto vrijedi i za pozitivno ili negativno zdravstveno ponaanje. 3. Starije osobe ee imaju viestruke poremeaje i oslabljena osjetila, to moe djelovati na procjenu zdravstvenog stanja i lijeenje 4. Ne slabe sve fizioloke funkcije s porastom dobi. Ne rezultiraju sve fizioloke promjene u procesu starenja boleu. 5. to je stariji organizam, to mu due treba da se vrati u prvotno stanje nakon izlaganja jednakom stresu. 6. Za razliku od djetinjstva, kad je dob glavna uporina toka za praenje razvoja, kronoloka dob u starosti prua razmjerno malo informacija (Siegler, 1989., prema Despot Luanin, 2003.). Rizini imbenici nastanka ovisnosti starijih osoba o tuoj njezi i skrbi (imbenici bolesnog starenja)

1. 2. 3. 4. 5. 6.

DEBLJINA, POTHRANJENOST I NEPRAVILAN UNOS HRANE PUENJE, ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI TJELESNA NEAKTIVNOST ILI NEPRIMJEREN TJELESNI NAPOR NEPRAVILNO UZIMANJE LIJEKOVA STANJE ZUBALA NEPOTIVANJE PROPISA LIJEENJA I UPUTA LIJENIKA (npr. pogreno samolijeenje, nekoritenje pomagala..) 7. NELIJEENO POVEANJE ARTERIJSKOG KRVNOG TLAKA 8. LOA OSOBNA HIGIJENA I NEHIGIJENA OKOLIA 9. IZLAGANJE VANJSKIM UTJECAJIMA 10. TJELESNI POREMEAJI (anemija, povien eer u krvi, povien krvni tlak, inkontinencija, osteoporoza itd.) 11. PSIHIKE PROMJENE (psihika neaktivnost, izloenost trajnom stresu, osamljenost, depresija, izostanak samoodgovornosti i samopomoi, nezainteresiranost za nove spoznaje i druge ljude..) MORTALITET OSOBA STARIJE IVOTNE DOBI Dobna struktura ukupnog mortaliteta u Hrvatskoj za 2003. godine pokazuje da najvii udjel od 78% ima dobna skupina starijih od 65 godina (40.933 od ukupno umrlih 52.575). Stope smrtnosti ena u odreenim dobnim skupinama su sljedee: 1,7/1000 za dob 0-64 godine 18,5/1000 za dob 65-74 godine 63,8/1000 za dob 75-84 godine 188,5/1000 za iznad 85 godina Stopa smrtnosti mukaraca u odreenim dobnim skupinama su sljedee: za dob 0-64 je 4,1/1000, za dob 65-74 godine je 36,7/1000, za dob 75-84 godine 90,9/1000 i iznad 85 godina 212,3/1000. Mortalitet Vodei uzroci smrti u Hrvatskoj 2006. godine u dobnoj skupini starijoj od 65 godina 1. KARDIOVASKUARNE BOLESTI 2. NOVOTVORINE 3. BOLESTI DINOG SUSTAVA 4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA 5. OZLJEDE, TROVANJA I POSLJEDICE VANJSKOG IZROKA Morbiditet U hospitalizacijama ena starijih od 65 godina u 2007. godini najee su: 1. bolesti cirkulacijskog sustava 2. novotvorine 3. bolesti probavnog sustava 4. bolesti oka 5. ozljede i otrovanja U mukaraca starijih od 65 godina lijeenih u bolnicama Hrvatske najzastupljenije su 2007. godine:

 1. bolesti cirkulacijskog sustava 2. novotvorine 3. bolesti probavnog sustava 4. bolesti dinog sustava 5. bolesti genitourinarnog sustava (HZJZ, 2008.) Uobiajene kronine bolesti u starijoj dobi Artritis Osteoporoza Dijabetes melitus Bolesti srca i krvnih ila Karcinom Inkontinencija Sve bolesti u ovjeka nastaju u kombinaciji egzogenih i endogenih imbenika. Artritis OSTEOARTRITIS oblik koji pogaa zglobove koji nose teinu tijela, a to su koljena, kukovi i lea, no moe zahvatiti ruke i male zglobove aka. rijetko se razvija prije 40-te godine ivota, no nakon 60-te zahvaa skoro svakog, u odreenom obliku i stupnju. ene obolijevaju 3 puta ee u odnosu na mukarce. REUMATOIDNI ARTRITIS tajanstveni autoimuni poremeaj u kojem je imunoloki sustav prekomjerno aktivan te se okree protiv sebe i pogreno prepoznaje vlastite zglobove kao strana tijela i napada ih. rezultat svega je upala zglobova koja za posljedicu ima oteenje hrskavice i tkiva vano je znati da se neke artritine tegobe mogu povui,a u nekim sluajevima su i izljeive primjenom adekvatne prehrane i promjena ivotnih navika. Osteoporoza bolest u kojoj dolazi do smanjenja gustoe tkiva kostiju, pa kost postaje krhkija i lomljivija (frakture). Slubena medicina raspoznaje tri glavne grupe uzroka, a time i tri vrste osteoporoze: 1. menopauzalna osteoporoza - nastaje zbog pada razine spolnih hormona Neko je ovaj problem bio mahom enska tegoba, no danas se uvia kako i sve vei broj mukaraca, zbog pada mukih spolnih hormona, moe oboljeti od osteoporoze (najuestalija). 2. osteoporoza izazvana lijekovima - postala je est problem, pogotovo kod osoba na terapiji kortikosteroidima. To je, primjerice, sluaj kod reumatoidnog artritisa, bolesti koja se uglavnom razvija u zrelijim godinama kada dolazi do menopauze, pa takvi lijekovi jo dodatno potiu ubrzani gubitak kotane mase. 3. staraka osteoporoza . nastaje u visokoj ivotnoj dobi kada zbog opeg smanjenja metabolizma, te mirovanja, dolazi do gubitka gustoe kotanog tkiva. eerna bolest ili dijabetes melitus

stanje kronine hiperglikemije jedan od najznaajnih faktora rizika za razvoj bolesti srca, jer utjee na ubrzani proces ateroskleroze i suenja krvnih ila. ak 75% osoba sa eernom bolesti umire od bolesti srca i krvnih ila 2 glavna oblika eerne bolesti su: - tip 1 (dijabetes melitus ovisan o inzulinu ili dijabetes koji se javlja u mladalakoj dobi) i - tip 2 (ranije: dijabetes melitus neovisan o inzulinu ili dijabetes koji se javlja u zreloj dobi). Oba oblika imaju zajedniku osnovnu karakteristiku: poviene razine eera (glukoze) u krvi uslijed apsolutnog ili relativnog nedostatka inzulina, hormona kojeg proizvodi guteraa. Bolesti cirkulacijskog sustava Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvoilnog sustava, a glavne klinike manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaaju: srce i srani krvoilni sustav koronarna (ishemina) bolest, mozak i modani krvoilni sustav cerebrovaskularna bolest, donje udove okluzivna bolest perifernih arterija. Prvi uzrok smrti u RH i u svijetu, riziniji muki u dobi 65-74 g., a ene u dobi 75-84 g. Rizini imbenici: pretilost, prehrana, puenje tjelesna neaktivnost, visok krvni tlak, visok kolesterol; rizici se kumuliraju Novotvorine Karcinom Nekontrolirana dioba stanica uzrokovana serijom mutacija na razini stanice Mortalitet od raka u RH raste, a u SAD opada Najee sijelo karcinoma: plua Spolne razlike: M plua, dojke Rizini faktori: redovito puenje; pretilost Karcinom dojke 75-80% sluajeva iznad 50g. Rizici: alkohol Karcinom prostate Otkriva se oko 65-70g. U etiologiji bolesti vanu ulogu imaju dob i obiteljska anamneza ei kod onih s bratom/ocem oboljelim Inkotinencija Inkontinencija 20% i 10% M; socijalni i emocionalni problem Rizini imbenici za pojavu inkontinencije su: starija ivotna dob kronine upale mokranih putova neke neuroloke bolesti oteenja mentalnih funkcija nepokretnost istodobno uzimanje nekoliko vrsta lijekova viestruki morbiditet Farmakoterapija u starijih bolesnika Farmakoterapija je izmijenila ljudsku povijest. Starija populacija ee boluje od viestrukog istovremenog pojavljivanja bolesti, a time i do uzimanja vie lijekova.

Prema nekim podacima: - ak 1/3 bolesnika starije dobi ne pridrava se uputa o uzimanju lijekova - oko 2/3 starijih osoba ini i ponavlja pogreke pri uzimanju lijekova (izraenije iznad 75 godina) ene troe vie lijekova Geroprofilaksa Profilaksa obino oznaava skup zatitnih mjera za spreavanje neke opasnosti, prije svega bolesti. Geroprofilaktike mjere: 1. Farmakoloka geroprofilaksa 2. Fizijatrijska geroprofilaksa 3. Geroprofilaksa putem psiholokih i socijalnih postupaka. Stanja bolesti i faktori ivotnog stila (Weg, 1887.; prema Schaie i Willis, 2001) Poremeaj/bolest Faktori ivotnog stila Srane bolesti, povieni krvni tlak, modani udar Osteoporoza Puno masti, eera i soli u hrani, sjedenje kao ivotni stil, puenje, alkoholizam, nerijeeni kontinuirani stres Slaba prehrana (nedostatak kalcija, vitamina D, bjelanevina), nedostatak tjelovjebe, nepokretljivost Puenje cigareta, zagaenje zdraka, stres, navike sjedenja Stres, kancerogene tvari iz okoline, premala ili prejaka prehrana, zraenje, dodaci hrani, puenje cigareta, kncerogene tvari na poslu , npr. azbest Neznanje i stereotipni stavovi (stariji pojedinci i drutvo openito), posljedice lijekova, dulja razdoblja apstinencije, bolest

Kronine bolesti plua Novotvorine

Seksualna disfunkcija

Potreba za prevencijom Primarna prevencija ukljuuje spreavanje pojavljivanja bolesti (npr. mijenjanje negativnog zdravstvenog ponaanja) PRIMJER? Sekundarna prevencija ima za cilj dovoljno rano otkrivanje bolesti (samoinicijativno javljanje lijeniku i preventivni (sistematski) pregledi PRIMJER? Tercijarna prevencija odnosi se na spreavanje poremeaja i oteenja koja moe uzrokovati postojea bolest. Npr. osnivanje klubova samopomoi i samozatite od odreenih bolesti. PRIMJER? Tjelesna aktivnost starijih osoba Dosadanje spoznaje - Dokazana uloga tjelesne aktivnosti u prevenciji i ouvanju fizikog zdravlja Tjelesna aktivnost kao: prediktor uspjenog starenja determinanta dugovjenosti medijator u suoavanju sa stresom - Manje informacija o vanosti tjelesne aktivnosti na psiholoko funkcioniranje, no istraivanja openito upuuju na efikasnost vjebanja u redukciji depesije, anksioznosti, stresa te poboljanju raspoloenja

Obiljeja starijih osoba koja se ukljuuju u tjelesne aktivnosti - dobro zdravlje - ranije iskustvo s vjebanjem - via razina edukacije - percepcija dobrobiti vjebanja Obiljeja neaktivnih starijih osoba - slabije zdravlje - vei indeks tjelesne teine - funkcionalna oteenja - procjena osobne neefikasnosti - Nedovoljna informiranost o vanosti vjebanja Uinci vjebanja u populaciji starijih osoba - Poboljanje navike spavanja - Smanjenje kronine boli - Odravanje snage, stabilnosti, koordinacije, ravnotee - Izbjegavanje padova i lomova - Vee ivotno zadovoljstvo MENTALNO ZDRAVLJE U STARIJOJ DOBI Mentalno zdravlje je ... stanje blagostanja u kojemu pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, uspjeno rjeava uobiajene ivotne stresove, radi produktivno i plodonosno, te je sposoban dati svoj doprinos i zajednici. NEMA ZDRAVLJA BEZ MENTALNOG ZDRAVLJA! Prevalencija mentalnih bolesti slina u svim dobima (22%). Interes se mentalno zdravlje starijih osoba se poveava. Normalne psihike promjene u starenju prvi znaci poputanja poetkom 4. desetljea stil, moral stabilni cijelog ivota predstava o sebi i samoprihvaanje vei okretanje od vanjskog k unutarnjem svijetu reorganizacija sustava vrijednosti naglaavanje humanitarnih crta umjesto mijenjanja prilagodba okolini Prijetnje mentalnom zdravlju starijih osoba 1. Nesigurnost 2. Slabi socijalni kontakti izolacija 3. Depresija 4. Slabo fiziko zdravlje 5. Propadanje kognitivnih funkcija 6. Gubitak autonomnosti 7. Siromatvo 8. Zlostavljanje 9. Ageizam Konzumacija alkohola u starosti Povijesni podaci - upotreba alkoholnih pia poznata je od najranijih poetaka ovjeanstva:

 Zakon kralja Hamurabija (2300 god. Prije Krista), odreuje posebne restrikcije prodavaima alkoholnih pia Toma Akvinski smatra pijanstvo smrtnim grijehom Muhamed zapovijeda svojim vjernicima da ne piju alkoholna pia - koncepcija alkoholizma kao bolest priznata je u 19. st. 1935. prva okupljanja skupina u SAD-u anonimni alkoholiari nakon II svj rata najznaajniju ulogu u prihvaanju alkoholizma kao bolesti sa strane SZO ima E.M. Jellinek - Nakon drugog svj. rata Hals i Jacobson uvode lijeenje antabusom Alkoholizam je bolest, a alkoholiar bolesnik zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alkoholnih pia, kod kojeg se javlja psihika i fizika ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i drutveni poremeaji (SZO,1952.). Alkoholizam je dugotrajno i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pia, koje dovodi do niza promjena u doivljavanju i ponaanju, te teti zdravlju i onemoguava zadovoljavanje socijalno ekonomskih zahtjeva, koje drutvo na pojedinca postavlja (Petz, 1992.) Alkoholizam kao oblik bijega slui kao obrambeni mehanizam u frustraciji Tijekom povijesti stvorilo se nekoliko stavova u odnosu na upotrebu alkoholnih pia: 1. liberalan stav u odnosu na pijenje, pijanstvo i alkoholizam; 2. osuivanje pijanstva, alkoholizma za promoviranje tzv. normalnog pijenja i drutveno prihvatljivog pijenja; 3. potpuna zabrana proizvodnje, trgovine i potronje alkoholnih pia Uzroci alkoholizma u uem smislu rijei lee u: A) biolokim faktorima (bioloke teorije pokuavaju objasniti uzrok alkoholizma u biolokim strukturama ovjeka; npr. genetske teorije, endokrinoloke teorije) B) psiholokim (psiholoke teorije polaze od gledita da je alk. individualno psiholoki problem, npr. egzistencijalni analitiari: alkohol ispunjava prazninu, osjeaj besmislenosti, teorije uenja: javlja se kao posljedica upoznavanja pozitivnog psiholokog efekta alkohola) C) socijalnim faktorima (prema sociolokim teorijama, utjecaj okoline je vaan. C1) Teorija devijantnog ponaanja dijagnosticiranje alk. ovisi o drutvenim normama, kombinacija faktora iz psihol. i sociol. Teorija C2) Kulturoloke teorije pojaana uporaba alk. Pia javit e se u kulturama s poveanom anksioznou. Alkoholizam je nastupio kad su prisutni slijedei znakovi: 1. Poveana tolerancija na alkoholna pia. Ako se utvrdi da je osoba u razdoblju 6-12 mjeseci poveala koliinu popijenog alkoholnog pia da bi postigla zadovoljstvo kaemo, da se tolerancija poveala. 2. Gubitak kontrole. Ako osoba svaki put kada pije, mora piti do pijanstva (ne moe popiti manju koliinu i na tome se zaustaviti) 3. Ovisnosti, ali je znatno vie sluajeva s psihikom nego li s fizikom ovisnou

 Konzumacija alkohola manje je uestala pojava u starijim nego u mlaim dobnim skupinama. Kao razlozi smanjene potronje alkohola u starijoj dobi navode se: 1. pad individualne podnoljivosti alkohola, 2. rana smrt (prije ezdesete godine) tekih potroaa alkohola, 3. mogue unakrsno, tetno djelovanje alkohola i drugih lijekova koje uzima jedna etvrtina populacije starije od 65 godina (Durakovi i sur., 2007.) Meu starijim osobama postoje tri tipa pijenja alkoholnih pia: 1) one koji su ranije poeli zloupotrebljavati (prekomjerno piti) alkohol te nastavljaju s tim i u starosti, 2) one koji u starosti poinju pretjerano konzumirati alkohol (uslijed raznih stresova koji se javljaju u toj ivotnoj dobi), 3) osobe koje su u svom ivotu pile umjereno, s povremenim epizodama poveanog pijenja. - Ova skupina povremenih konzumenata moe kasnije, u starosti, pokazati sklonosti strahu, depresiji i osamljivanju sa estim periodima tekog alkoholiziranja (Durakovi i sur., 2007.). Duevne komplikacija alkoholizma: Patoloko pijano stanje Delirium tremens esta akutna psihoza(nastaje nakon naglog prekida uzimanja alkoholnih pia, koja su prije toga godinama ekscesivno konzumirana, a simptomi alkoholnog delirija su: ubrzano lupanje srca, intenzivan strah, halucinacije) Korsakovljev sindrom kronini mozgovni poremeaj koji se javlja kod 1% alkoholiara, naroito nakon delirium tremensa, dominantni simptomi su poremeaji percepcije i pamenja Alkoholna halucinoza (pretenog slunog karaktera) Psihoza ljubomornosti Alkoholna demencija Amnestiki sindrom Intervju i stvaranje motivacije za lijeenje alkoholzma (7 faza) 1. Razgovor o tome to je bolesnika navelo da potrai pomo i u emu se sastoje njegove potekoe. 2. Razgovor o primarnoj obitelji i sadanjoj obitelji, kolovanju, profesionalnoj aktivnosti. 3. Informacije o ranijim zdravstvenim i eventualno drutvenim potekoama su dobar uvod u etvrtu fazu. 4. Prelazi se na pitanja koja se odnose na uporabu alkoholnih pia, tzv. Prvu au, nain kasnijeg pijenja, vrijeme kad je poeo prekomjerno piti i zbog ega, kad se pojavila ovisnost i koliko dugo traje. 5. Razgovor o potekoama u vezi s pijenjem alkoholnih pia (zdravstvenim, obiteljskim, radnim i duevnim) 6. Ako intervju vodi lijenik dobro je obaviti i tjelesni pregled ili uputiti osobu 7. Primjena savjetodavne psihoterapije, vano je jasno i odluno izrei miljenje o bolesti i potrebi lijeenja. Lijeenje i rehabilitacija Minimalni program lijeenja i rehabilitacije morao bi se sastojati od: 1. Obiteljskog pristupa

2. Kluba lijeenih alkoholiara u jedinicama zdravstvene zatite Lijeenje se moe podijeliti i na: IZVANBOLNIKO LIJEENJE (poznato kao dispanzersko lijeenje s grupnom ili obiteljskom terapijom) BOLNIKO LIJEENJE (stacionarno, u dnevnoj bolnici) Depresija Depresija je poremeaj u raspoloenju ije su karakteristike: trajno tuno, tjeskobno ili prazno raspoloenje, osjeaj beznadnosti i pesimizma, osjeaj krivnje, bezvrijednosti, bespomonosti, gubitak interesa i uitka u aktivnostima u kojima je osoba prije uivala, ukljuujui spolne odnose, nesanica, prerano ili prekasno jutarnje buenje, gubitak apetita i/ili tjelesne teine, ili prejedanje i debljanje, smanjena energija, umor, usporenost, misli o samoubojstvu ili smrti, pokuaj samoubojstva, tekoe u koncentraciji, pamenju, odluivanju, trajni tjelesni simptomi koji ne reagiraju na lijeenje. potrebno min. 5 simptoma koji se javljaju istovremeno u razdoblju od najmanje 2 tjedna i traju vei dio dana (Despot Luanin, 2003.) Blaga 2 osnovna i 2 druga simptoma Umjerena 2 osnovna i 3 ili 4 druga simptoma Teka 3 osnovna i 5 ili 6 drugih simptoma Jako teka (psihotina) jo prisutne sumanute ideje krivnje i propasti te halucinacije depresivnog sadraja Hrvatska gerontoloka istraivanja potvrdila su kako je osamljenost glavni problem u starijih osoba. Zbog socijalne izolacije, sklonije su trajnoj nepokretljivosti, koja je posljedino povezana s depresijom, ali i poveanom tjelesnom teinom ili pothranjenou u starosti. Najvei broj gerijatrijskih bolesnika rijetko se zbog takvog problema javi svom lijeniku, a lanovi njegove ue obitelji to smatraju normalnom pojavom u starosti. Starija ivotna dob, stres, otuenost, nezadovoljstvo, odlazak u mirovinu, gubitak branog partnera, odlazak djece, smanjenje potrebe i motivacije za aktivnostima koje su nekad bile normalan dio ivota, dodatni su "objektivni" okviri koji stvaraju pogodno tlo za depresivnu reakciju starijeg ovjeka. U RH 15.1% hospitaliziranih zbog depresije +65g Klinika depresija najea u mlaoj i najstarijoj dobi

 Osjeaji beznaa i tuge mogu postati toliko intenzivni da se samoubojstvo moe initi kao jedino rjeenje. Samoubojstvo Uestalost raste s s dobi (RH 37%, SAD 20% +65g) ee mukarci 2.5:1 +65g, kod mlaih 3.4:1 Anksioznost Socijalnu deprivaciju linosti u starosti i promjene u fiziolokom stanju organizma prate opa nesigurnost i neizvjesnost to dovodi do osjeaja (anksioznost) straha kod starijih ljudi. Anksioznost moe biti vea ili manja, javljati se samo u vezi s nekim situacijama ili biti kronino prisutna (psihoze). Uzrok tom stanju esto je sve vei osjeaj bespomonosti i pribliavanja smrti, naputenosti i nepotrebnosti. Strah se moe otkloniti ili barem smanjiti ako se starom ovjeku osiguraju psihiki i fiziki uvjeti u kojima e se osjeati siguran. Hypochondria Anksiozna preokupacija vlastitim tijelom ili dijelom tijela za koju osoba vjeruje da je bolesna ili da ne funkcionira dobro. Hypochondria je esta kod starih ljudi, naroito kod ena. Za lijeenje i potrebu lijeenja fizikih simptoma i bolesti ljudi imaju vie razumijevanja i prihvaaju to kao ozbiljno, dok za neuspjehe u rjeavanju ivotnih potekoa ili psihike patnje nema nikakve tolerancije Paranoidne reakcije este su u starosti a pridonosi im socijalna izolacija, opa nesigurnost, ivot u osami, oslabljenost sluha itd. paranoidne ideje u starosti ee su usmjerene na susjede, prolaznike, potara ili lanove domainstva koje se optuuje kao neprijatelje Poremeaji spavanja - duboko spavanje se bitno smanjuje, treba im due vremena da zaspe, san je laganiji i ee dolazi do buenja. Organske promjene mozga primarne karakteristike organske promjene mozga jesu: gubitak memorije, dezorijentacija, oteenja intelektualnih funkcija i prosuivanja itd. Demencije Lat. Dementia, bezumnost, ludilo Demencija je kliniki sindrom obiljeen steenim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti; progresivno

intelektualno propadanje; oteenje sposobnosti pamenja, rasuivanja, orijentacije, uenja i vidno prostornih odnosa. Demencije se obino dijele u dvije kategorije: 1. primarna demencija je direktno izazvana oteenjem mozga, dok je 2. sekundarna demencija uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak direktno. Primarna fizioloka promjena u mozgu, oigledna pri autopsiji, je opa atrofija cerebralnog korteksa zbog gubitka ivanih stanica, a naroito ivanih vlakana i dendrita. Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja acetilkolinskih neurona, geni, aluminij, zarazne bolesti kao encefalitis i mengitis, neuroloke bolesti kao Huntingtonova bolest, Parkinsonova bolest, te hidrocefalus s normalnim pritiskom. Sekundarne demencije mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Znaajan uzrok je depresija i to naroito ona koja ukljuuje psihomotoriko usporavanje. Kada se povue depresija, povue se i demencija. Ostali uzroci ukljuuju hormonalnu neravnoteu, lijekove i arterosklerozu, modane udare, razliite infekcije (AIDS, upala plua) i slino Prevalencija demencije: 5% kod 70-godinjaka, 10% kod 80-godinjaka, 20% kod 90-godinjaka. Najei uzroci sindroma demencije u starijih osoba su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija (ponekad se naziva i multi-infarktna demencija ). Alzheimerova bolest Durakovi i suradnici (2007.) navode da u Hrvatskoj ima 76.000 oboljelih od demencije, od kojih je najuestalija Alzheimerova demencija. AB postaje vodei javnozdravstveni problem koji osim oboljelog (u poetnoj fazi), znaajno pogaa i lanove obitelji koji skrbe o bolesnoj osobi (skrb 24 sata, njegovateljski stres, razvoj psihosomatskih simptoma, olakanje nakon smrti). Nedovoljna senzibiliziranost za ovaj problem u RH Demencije Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogaaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, a do 2040. godine ak 81 milijun oboljelih od demencije. Lijeenje i zbrinjavanje takvih bolesnika zahtijeva velike materijalne trokove, ali dovodi i do pojaanog stresa kod osoba koje zbrinjavaju takve bolesnike Simptomi demencije Najvaniji pokazatelji demencije: 1. Zaboravljivost (ako se to dogaa esto i ako je povezano s neobjanjivim osjeajem zbunjenosti) 2. Potekoe u izvravanju poznatih aktivnosti (npr. zaboraviti da su spremali hranu, ostaviti e tavu na tednjaku i sl.) 3. Problemi u govoru (esto se ne mogu sjetiti ni najjednostavnijih izraza i umjesto njih koriste neprikladne rijei zbog kojih je esto teko razumjeti to su zapravo htjeli rei)

4. Problemi s orijentacijom u prostoru i vremenu (npr. mogu se izgubiti i u vlastitom susjedstvu, pri emu zaboravljaju kako su se uope tamo nali) 5. Smanjena sposobnost procjene (npr. za toplog dana e obui vie koulja jednu preko druge, a za odlazak u kupnju e obui kuni ogrta 6. Problemi s apstraktnim razmiljanjem (esto uope ne raspoznaju brojeve i nisu sposobni izvriti najjednostavnije kalkulacije) 7. Zaboravljanje stvari (razliite stvari zametnuti e na vrlo neobinim mjestima, a nakon toga se nee sjeati gdje su ostavili te stvari) 8. Promjene raspoloenja i ponaanja (promjene raspoloenja i ponaanja se mogu dogoditi iznenada, bez nekog oitog razloga) 9. Promjene osobnosti (mogu se dogoditi znaajne promjene osobnosti, pa ak i u vrlo kratkom vremenu osoba koja je inae topla i prijateljski raspoloena moe iznenada postati ljutita, ljubomorna ili stidljiva) 10. Gubitak motivacije (ponekad u potpunosti gube interes za svoj posao i hobije, bez da ih ponu interesirati neke druge stvari). Alzheimerova bolest neurolog Alois Alzheimer je 1907. godine prvi opisao bolesnicu u dobi od 51 godine sa simptomima paranoidnih ideja, gubitka pamenja i poremeaja govora, te je bolesnica nakon 5 godina od poetka prvih simptoma umrla AB - bolest stanica modane kore, te oteenja ivanih stanica, progresivna neurodegenerativna bolest, ireverzibilna, neizljeiva, uzrok nepoznat na Alzheimerovu bolest otpada oko 2/3 svih demencija. Durakovi i suradnici (2007.) navode da u Hrvatskoj ima 76.000 oboljelih od demencije, od kojih je najuestalija Alzheimerova demencija. AB postaje vodei javnozdravstveni problem koji osim oboljelog (u poetnoj fazi), znaajno pogaa i lanove obitelji koji skrbe o bolesnoj osobi (skrb 24 sata, njegovateljski stres, razvoj psihosomatskih simptoma, olakanje nakon smrti). Nedovoljna senzibiliziranost za ovaj problem u RH Simptomi Alzheimerove bolesti bolesnik poinje zaboravljati svakodnevne injenice, stvari (npr. imena ljudi, rijei, kljueve i sl.). zaboravlja dogovore i obveze, te vane aktivnosti iz svakodnevnog ivota (npr. iskljuiti plinsko kuhalo, iskljuiti struju, zatvoriti slavinu i sl.). na poetku bolesti najee svjestan svoje nemoi, to kod oboljelog izaziva strah, depresivnost, uznemirenost, a esto i agresiju. Bolesnik se ne sjea imena roaka i bliskih osoba, ne prepoznaje ih, zaboravlja vlastito ime Govor usporen zbog nedostatka pronalaenja odgovarajuih rijei Snalaenje u prostoru postaje oteano, zbog ega oboljeli primjerice nije sposoban samostalno pronai i odrediti put prema kui, ne moe upravljati osobnim vozilom, niti slijediti upute kako pronai cilj. Ne zna upotrebljavati svakodnevne predmete u kui (pri jelu, odravanju osobne higijene, kuhanju, pranju i sl.)

 oboljeli moe postati apatian i nezainteresiran ili nemiran. Poinje zanemarivati svoj izgled i neadekvatno se odijevati. Postaje paranoidan, poremeen mu je ritam sna i budnosti, a javljaju se i obmane osjetila i halucinacije (npr. ogledala, prozori) Bolesnik postaje potpuno nepokretan, te umire Dijagnosticiranje Dijagnoza Alzheimerove bolesti katkada nije laka u bolesnika s ranim poetkom bolesti, pogotovo ako su prvi simptomi i znakovi neobini, primjerice, nerazumijevanje govora (senzorna disfazija) ili nevoljni trzajevi skupine miia (mioklonus). U starijih bolesnika, pogotovo u poetnom stadiju bolesti mogue je znakove demencije pripisati benignoj starakoj zaboravljivosti i benignu staraku zaboravljivost proglasiti Alzheimerovom demencijom. Konana dijagnoza poslije smrti mikroskopskim ispitivanjem modanog tkiva Dijagnoza Alzheimerove bolesti ima i brojne socijalne i emotivne implikacije, pa je treba priopiti bolesniku i njegovoj obitelji onda kada smo u nju sasvim sigurni. Problem diferncijalne dijagnostike Npr. MINI MENTAL STATE EXAM: 1. Koja je ovo godina? 2. Koje je godinje doba? 3. Koji je mjesec? 4. Koji je dananji datum? 5. Koji je dan u tjednu? Skrb za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti najzahtjevniji oblik skrbi s kojim se osoba treba suoiti, sukladno razvojnom stadiju bolesti u poetku vie pati pojedinac, a u kasnijim fazama kada mentalna kontrola oslabi i bolest okupira osobu, smatra se da vie pati obitelj odnosno skrbnik (Poredo, 2003.) obitelj ini najvei resurs u skrbi za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti kada ona vie nije u mogunosti efikasno skrbiti o samoj sebi Proces skrbi moe se prikazati na sljedei nain (Day, 2008.): 1 do 18 mjeseci - skrbnik je samopouzdan, situaciju ima pod kontrolom i suoava se dobro s izazovima. Drugi lanovi obitelji i prijatelji pomau. 20 do 36 mjeseci - skrbnik uzima razliite medicinske pripravke kako bi zaspao, te kako bi imao snage za obavljanje svakodnevnih zadaa. Sve vie osjea nedostatak komunikacije i pomoi od ueg i ireg obiteljskog okuenja. 38 do 50 mjeseci - osim to ima potrebu za sredstvima za umirenje i antidepresivima, fiziko zdravlje skrbnika sve je loije. Bez intervencije obitelji, prijatelja i strunih slubi, skrbnik postaje tzv. indirektna rtva bolesti, te se moe javiti i potreba za cjelodnevnom skrbi i o njemu samom. Sagorijevanje skrbnika - postojanje povezanosti spola i sagorijevanja skrbnika, pri emu ene skrbnice iskazuju vii stupanj sagorijevanja u odnosu na mukarce. - Istraivanja su pokazala da ene pruaju vie skrbi, iskazuju vie potekoa u socijalnim kontaktima, te se ee osjeaju usamljenijima, esto iskazuju gubitak sebe

Glavni izvori tekoa u pruanju skrbi proizlaze iz imbenika vezanih za: 1. oboljelu osobu kao primatelja skrbi (specifine karakteristike oboljele osobe, stavovi oboljelog prema skrbi i skrbniku), 2. pruatelja skrbi (skrbniki stres, preoptereenost primarnog skrbnika, sukob izmeu roditeljske/radne uloge i uloge skrbnika i sl.), te 3. okolnosti primanja i pruanja skrbi (udina-Obradovi i Obradovi, 2006.). Tretmani AB Medicinski tretman Psihosocijalni nain suoavanja s neizljeivom boleu Ukljuenost obitelji caregiver burden Poduavanja bihevioralnim metodama za odravanje funkcioniranja Vaskularna demencija najee se razvija kao posljedica oteenja mozga veim ili manjim infarktima po emu je i dobila naziv - multiinfarktna demencija. Visoki krvni tlak, dijabetes, puenje te ivotna dob su glavni faktori rizika za razvoj ove bolesti. Najee se javlja u mukaraca i to uglavnom nakon 70-te godine. Simptomi: esta depresija i emoconalna labilnost (uvid bolesnika u vlastiti stanje djelomino ouvan), poremeaji pamenja, smetnje orijentacije u vremenu i prostoru, nesposobnost uenja i pamenja novih informacija, este promjene raspoloenja, tekoe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, gubitak motivacije i inicijative, tekoe u pisanju, itanju i govoru, strah, tejskoba Parkinsonova bolest (PB) PB je progresivan poremeaj centralnog ivanog sistema (1817. opisao engleski lijenik dr. James Parkinson, drhtajua paraliza). Parkinsonova bolest je okarakterizirana jakim nedostatkom dopamina. Taj nedostatak je uzrok simptoma PB. Pogoeni su i mukarci i ene. Uestalost bolesti je znaajno vea u grupi ljudi preko 50-te iako postoji alarmirajui porast pacijenata mlae Primarni simptomi 1. Ukoenost - ako privremeno nije olakana sa lijekovima, ukoenost je uvijek prisutna. Meutim, pojaava se tijekom kretanja. esto je odgovorna za izraz lica u obliku maske. Kod nekih pacijenata, ukoenost vodi osjeanju boli, posebno u rukama i ramenima. 2. Tremor (drhtanje) - oko 25% pacijenata doivljava jako slabi tremor ili ga uope nemaju. Kada je prisutan, tremor moe biti jai na jednoj strani tijela. Osim to pogaa ruke i noge, ponekad ukljuuje glavu, vrat, lice i eljust. 3. Bradikinezija znai sporost pokreta. Ovaj simptom je obiljeen zakanjenjem poetnih

pokreta, to je uzrokovano sporosti u prijenosu nunih instrukcija od mozga prema odreenim dijelovima tijela. Kada su upute primljene, tijelo sporo odgovara Sekundarni simptomi Oni ukljuuju: depresiju, poremeaj u spavanju, vrtoglavicu, konstipacija (zatvor), probleme sa govorom, disanjem, gutanjem. vano je uoiti da razliiti pacijenti imaju razliite simptome. LIJEENJE PSIHIKIH PROMJENA 3 skupine mjera: 1. Psihofarmakoterapija (esto sastavni i nuni dio lijeenja, npr. antidepresivi, male doze) 2. Psihoterapija (manje uspjeni kod starijih nego kod mladih, aktivnija uloga terapeuta nego u psihoterapiji mladih) 3. Socioterapija (svrha je uspostavljanje skladnih psiholokih i socijalnih odnosa starijih osoba u zajednici, npr. grupe za dosjeanje) - MULTIDISCOPLINARAN PRISTUP Psihofarmakoterapija okosnica psihijatrijskog tretmana u skupini osoba starije ivotne dobi. Prednost farmakoterapije: dostupnost lijekova ovoj skupini pacijenata, naviklih na uzimanje lijekova za ostale bolesti. Nedostaci farmakoterapije u starijoj dobi su uestalost neeljenih reakcija na lijekove, interakcije meu lijekovima i interakcije lijeka s postojeom bolesti. Psihoterapija Freud 3 razloga zato bi se moglo dogoditi da starije osobe nemaju koristi od psihoterapije: 1. starije osobe imaju smanjenu mentalnu elastinost te su manje sposobni za promjenu, 2. nakupili su golemu koliinu iskustva koje terapeutu moe oteaati rad, 3. pridaju manje vanosti mentalnom zdravlju od mlaih osoba (Schaie i Willis, 2001.). Psihogerijatrija Podruje gerijatrije koje istrauje nastajanje i razvoj psihikih promjena bavei se istovremeno prevencijom, lijeenjem i rehabilitacijom starijih osoba sa psiholokim promjenama i psihikim poremeajima. Psihiki poremeaji-raznolika stanja koja su po intenzitetu, simptomima, promjenama linosti i socijalnog ponaanja patoloke i odraavaju se na socijalni ivot oboljele osobe. Psihogerijatrijsko savjetovalite Kada je u pitanju mentalno zdravlje osoba treeg ivotnog doba, u sistemu organizacije zdravstvene slube potrebno je razvijati i unapreivati specijalizirano psihogerijatrijsko savjetovalite. U psihogerijatrijskom savjetovalitu radi struni tim sastavljen od psihijatra, psihologa, pedagoga, medicinske sestre i socijalnog radnika.

 Zadatak savjetovalita je da rano otkrije psihoze i neuroze, da utjeu na to da manje starijih osoba s ovim problemima bude bolniki lijeeno, da odravaju njihov psihiki tonus i volju za ivotom, da oboljele starije lijee ljekovima, razgovorima, savjetima, sugestijama, socio-terapijom. Socijalni radnik u savjetovalitima: - treba pokazati znanje, razumijevanje, potovanje linosti, - da se suoava sa svim tekoama koje se javljaju, - da uvia i rjeava socijalne probleme, - da ima strpljenja i vremena sluati i - da obezbjedi iskrenu suradnju I povjerenje. Polazi od toga da je svaki pacijent problem za sebe, uzima socijalnu anamnezu, status, daje miljenje Prepreke u tretmanu starijih osoba 1. troak psihoterapije, 2. generaciju koja danas ini starije karakterizira da nije psihologijski zbrinjavana (mentalne bolesti kao naslijeena stanja koja se ne mogu lijeiti), 3. vjerovanja da ljudi ne idu posjetiti profesionalce za mentalno zdravlje osim ako stavarno nisu ludi , 4. strah starijih osoba da e biti zatvoreni u bolnicu 5. manjak interesa terapeuta (korist intervencije Skupina psihijatara dala je sljedee razloge za negativizam: 1. Starije osobe pokreu strah kod terapeuta zbog vlastitog starenja. 2. Starije osobe suoavaju terapeuta s njegovim konfliktima u vezi s vlastitim starim roditeljima. 3. Terapeut se boji da stariji klijent nee regairati na tretman, to on tumai kao neuspjeh. 4. ak i ako se stanje starijeg klijenta pobolja, terapeut osjea da je tretman traenje vremena jer je klijent i tako na domak smrti. 5. Kolege mogu kritizirati terapeutovo bavljenje morbidnim temama kao to su starenje i smrt (Komisija o starenju, 1971.; prema Schaie i Willis, 2001.) KOMUNIKACIJA SA STARIJIM OSOBAMA Preduvjeti uspjene komunikacije Procjena senzornih sposobnosti - nain komunikacije prilagoava se stanju sluha i stanju vida. Procjena psihosocijalnih potreba vano je uti i vidjeti to se zbiva iz klijentove perspektive, npr. pitanje neovisnosti, straha da ne bude na teret drugima i sl. Procjena sposobnosti suoavanja s problemima uspjeni naini u prolosti mogu se koristiti kao pomo u suoavanju s trenutanim problemima. Procjena emocionalnog stanja vano je biti osjetljiv na neizraene strahove starijih, npr. da e ih smjestiti u dom. Procjena potrebe za pomoi dobro je ponuditi pomo klijentu na nain kojim se naglaava odravanje to due neovisnosti, dati da preuzme odgovornost i sam donosi odluke. Upozoriti obitelj koja nedovoljno ili Komunikacijske vjetine u radu sa starijim ljudima Sluanje Pokazati da sluamo - gledati u oi, dati neverbalne znakove (kimanje glavom, izraz lica), sjediti oputeno ili nagnuto prema govorniku.

 Otkloniti vanjske smetnje - npr., ne razgovarati na bunom hodniku. Otkloniti unutarnje smetnje - npr. brinuti hoete li stii na autobus, pogledavati na sat. Govor Vano ne samo to govorimo, nego i kako govorimo. Govoriti glasno, jasno, polako, okrenuti licem osobi da nam vidi usta, koristiti jednostavne reenice i rijei. Govor prilagoavamo stanju starije osobe - npr. stanju sluha, vida i sl. Opaanje Opaamo ponaanje starije osobe i sve promjene u ponaanju. Svaka nagla ili neobina promjena moe biti znak neega - nastupa bolesti, pogoranja bolesti, oporavka Ignoriranje Ponekad je nuno kad starija osoba privlai panju drugih na neprikladan nain. Ne ignoriramo osobu, nego to ponaanje. Npr., zahtijeva da se njemu prvom obrati.

Ignorirati stariju osobu smijemo i kad radi neto to nikom ne smeta - npr. dementna osoba slae stolice u kuhinji. Fleksibilnost Meu starijim osobama postoje velike individualne razlike, zato je vano svakome pristupiti na drugaiji nain. Iako se ini lake primijeniti standardna rjeenja nekih situacija ili problema, dugorono se ne pokazuje uspjenim. Individualni pristup rjeavanju problema je teak, ali tako se postie vie uinka u radu. Potivanje i prihvaanje Stari ljudi su odrasli ljudi i tako se treba odnositi prema njima. esto su njihove navike drugaije od onih koje mi oekujemo ili ih elimo nametnuti, ali oni imaju pravo na njih. Mi vidimo nemonog starca, ali iza tog izgleda on je cjelovita zrela linost, i treba ga potovati. Poticanje neovisnosti Bolje je uiniti neto zajedno sa starijom osobom, nego umjesto nje - pomoi da ispuni obrazac, ali ne uiniti to umjesto nje, ako moe. Strpljenje Stari ljudi openito postaju sve sporiji. Pourivati stariju osobu moe biti krajnje frustrirajue i za stariju osobu, i za osobu koja skrbi o njoj. Sa starijima moramo raditi i ekati due da bismo postigli neke rezultate Komunikacija sa starijim osobama oslabljenog sluha odrediti na koje uho bolje uje, i usmjeriti govor na tu stranu; pomoi osobi da se naui sluiti slunim pomagalom; govoriti jasno i glasno; govoriti normalnom brzinom (najbolje 125 rijei u minuti); ako zdravstveni djelatnik govori visokim glasom, neka ga pokua sniziti, produbiti; ako starija osoba ne razumije, ponoviti poruku drugim rijeima;

govoriti okrenuti licem starijoj osobi, da si pomogne izrazom lica i pokretima usana u razumijevanju poruke; dopuniti verbalnu poruku neverbalnom komunikacijom - gestama, izrazom lica; ne stavljati ruku pred usta dok govorite, i ne vakati hranu ili gumu; smanjiti buku u pozadini dok govorite, npr. ugasiti radio ili televizor; traiti povratnu informaciju od osobe, da doznate koliko je ula. savjetovati osobu o koritenju naoala, drati naoale pri ruci; predstaviti se imenom pri ulasku u sobu i prije poetka razgovora; stajati ispred osobe i koristiti pokrete glavom; verbalno objasniti svaku pisanu poruku - ako osoba naizgled ita, ne znai da je i vidjela to pie, zato pitanjima treba provjeriti razumijevanje poruke; primjereno osvjetljenje pomae boljem vienju; ukloniti sve opasnosti, npr. prepreke na putu ili blijetanje; rijeima opisati put kojim vodite osobu i kamo ju vodite govoriti u kratkim reenicama, ponavljati i davati upute jednu po jednu, npr.: ustanite, obujte papue, obucite ogrta, ... itd.; komunikacija dodirom djeluje umirujue obino se dodiruju ake, ramena, lea i ruke dodir pojaava verbalnu poruku, npr., dodirnemo ruku osobe i kaemo: Idemo!; ako ponavlja iste prie puno puta, pokuati je usmjeriti da kae neto to daje uvid u sadraje koji nas zanimaju ili saeti priu, npr.: I tako ste se posvadili s bratom. Imate li jo nekog brata ili sestru?; u sluaju agresivnih reakcija na frustracije (tzv. katastrofine reakcije) maknuti osobu iz situacije koja je izazvala ispad ili odgoditi rjeavanje situacije, npr.: Idemo se proetati, a poslije emo se dogovoriti o vjebanju.

Smetnje u komunikaciji sa starijim osobama isprazne izjave - npr. starijoj eni kojoj je umro suprug nije korisno rei njegove patnje su prestale ili s vremenom e se vaa bol smanjiti; bolje je pitati kako vam je?, ili elite li popriati o tome?., jer to potie osobu na komunikaciju. davanje savjeta - npr. rei osobi u vaem stanju, morate zapoeti to prije s psihoterapijom, jer ete pasti u depresiju prekida daljnju komunikaciju; bolje je rei bojim se da ete pasti u depresiju obzirom na vae stanje; to inite da biste odrali svoje duevno zdravlje?; odgovaranje na vlastita pitanja - dati im vremena, npr. na pitanje kako biste opisali svoju tegobe? nije dobro pouriti s ponuenim odgovorima kao teke, podnoljive, blage?, jer e osoba sama dati svoj odgovor ako ima dovoljno vremena, npr. osjeam blage tegobe; Smetnje: pretjerane pohvale ili pogrde - npr. ako kaete starijoj osobi odlino ste savladali planiranje svojih dnevnih aktivnosti, onemoguili ste da postavi pitanja ili izrazi bojazni ili jo neto to je brine oko toga; pogrda kao jo niste napravili plan, najsporiji ste od svih prekida komunikaciju; bolje je opaziti da osoba radi sporo, pa joj dati dovoljno vremena; obrambeni stav na pritubu - u sluaju da osoba kae nitko nije odgovorio na moj poziv prole noi pa sam skoro umrla od brige nije dobro braniti se izjavom imali smo puno posla; bolje pitati to se zbivalo s vama prole noi?

roditeljsko ponaanje ne se obraati kao djetetu, npr. sad emo malo pajkiti ili duice draga; ili ne odgovarati umjesto njih, npr. prijatelj pita stariju osobu: kako ti je danas, a netko drugi kae: danas je odlino; Komunikacija s depresivnim klijentom odvojiti dovoljno vremena za razgovor; suzdravati vlastitu dosadu, frustraciju ili ljutnju; pozorno opaati klijenta, verbalne i neverbalne znakove;

neverbalno pokazati suosjeanje i razumijevanje (nagnuti se prema klijentu, gledati ga u oi); Depresivni objasniti svrhu razgovora; koristiti izraze potkrepljenja i facilitacije (vidim da Vam je teko govoriti o tome);

pitanja koja se postavljaju trebaju biti takva da osoba moe odgovoriti kratkim i jednostavnim odgovorima. Komunikacija s tjeskobnim klijentom biti smireni i odvojiti dovoljno vremena za razgovor; objasniti da mnogi ljudi osjeaju tjeskobu; ako osoba previe pria, usmjeravati ju saimanjem i objasniti koje podatke trebate; tono im kaite to oekujete od njih za vrijeme i nakon razgovora; ako zahtijeva jo objanjenja, razuvjerite ga da e doznati sve to ga se tie Komunikacija sa starim ljudima u ustanovama trajnog smjetaja Glavni problem starijih osoba u ustanovama - osjeaj ovisnosti koji potkrepljuje strogi raspored njege i aktivnosti. Potrebe za neovisnou, za drutvom, za razgovorom, za zabavom i za toplim odnosima, kao i svi drugi ljudi. Pristup osoblja koje ne potuje njihovu jedinstvenost i individualnost.

Kako poboljati komunikaciju i zadovoljstvo ljudi: Dobro je poticati osobe da sve to mogu sami za sebe uiniti, to i uine. to manji broj razliitog osoblja koje se bavi jednom osobom omoguuje uspostavljanje bliskijih odnosa i povjerenja, te prua veu sigurnost starijoj osobi.

Korisniji su ei krai razgovori. Iskustva, oekivanja i motivacija za superviziju socijalnih radnika u domovima za starije i nemone osobe Uvod Supervizija je kreativni proces u kojemu strunjak u zajednitvu i suradnji sa supervizorom ui iz svojih iskustava, trai vlastita rjeenja problema s kojima se susree u radu, ukljuujui djelotvornije suoavanje sa stresom, sagledava situaciju korisnika i njegove resurse, svoje misli, osjeaje i resurse te odnos s korisnikom iz razliitih perspektiva.

Integrirajui te razliite aspekte profesionalne situacije strunjak stvara pretpostavke da djeluje kao profesionalno kompetentna osoba. Tako supervizija osigurava kvalitetan rad s korisnicima psihosocijalnog rada. (Ajdukovi i Cajvert, 2004.) Socijalni radnici zaposleni u domovima za starije i nemone osobe u svakodnevnom su kontaktu sa specifinim problemima i potrebama starijih osoba, bolestima i smrti korisnika Jedna od moguih prepreka s kojom se strunjaci mogu susresti u radu sa starijim osobama su predrasude i stereotipi, osobito kod mlaih zaposlenika (ageizam), nedovoljna educiranost za specifinu i raznovrsnu problematiku starijih osoba, neadekvatni uvjeti rada, loa suradnja s obitelji i/ili rodbinom korisnika Supervizija kao profesionalna pomo nuna je u radu socijalnih radnika koji su u svakodnevnom kontaktu sa starijim osobama. U Hrvatskoj, unato odreenim pokuajima, ideja o uvoenju supervizije u domove za starije i nemone osobe nije realizirana.

Cilj istraivanja Cilj istraivanja bio je ispitati informiranost, neposredna iskustva, motivaciju i oekivanja od supervizije socijalnih radnika zaposlenih u domovima za starije i nemone osobe. Istraivaka pitanja: 1. Ispitati i opisati znanje o superviziji te neposredna iskustva socijalnih radnika zaposlenih u domovima za starije i nemone osobe sa supervizijom. 2. Ispitati i opisati osobna i profesionalna oekivanja, nevoljkosti te motivaciju socijalnih radnika zaposlenih u domovima za starije i nemone osobe za superviziju. Sudionici Istraivanje je provedeno sa 11 socijalnih radnica zaposlenih u domovima za starije i nemone koji ine predstavnike svih domova u Gradu Zagrebu. Dob sudionica istraivanja, kree se u rasponu od 29 do 54 godine i sve su osobe enskog spola. Duljina radnog staa kree se od 2 do 23 godine. Ovim socijalnim radnicima je uz mjesto rada, zajedniko i to da do sada nisu sudjelovali u superviziji kao djelatnici ustanova u kojima rade, iako su imali mogunost da dobiju odreena saznanja o superviziji kao nainu cjeloivotnog uenja (motivacijska radionica).

Postupak istraivanja Podaci su prikupljeni terenskim polustrukturiranim intervjuom. Intervjui su voeni individualno na radnim mjestima socijalnih radnika (N=11) tako da su snimani na audio vrpci. Prije svakog intervjua socijalni radnici su upoznati sa svrhom i ciljem istraivanja. Sudionicima je zajamena povjerljivost. S obzirom na:

prirodu istraivakog pitanja (neposredna iskustva sa supervizijom), manjku znanja o promatranoj pojavi, svrhu istraivanja (produbljivanje razmjevanja o oekivanjima, motivaciji za supervizijom) kao i veliinu uzorka (N=11) te eksploraciju tj. uvid u promatranu temu,

radi se o deskriptivnom kvalitativnom istraivanju u kojem je koritena kvalitativna analiza sadraja, a jedinica analize bili su intervjui Obrada podataka U svrhu organiziranja prikupljenih podataka, koristio se postupak otvorenog kodiranja koji sadri 3 razliita postupka: 1. pripisivanje pojmova empirijskoj grai, 1. pridruivanje srodnih pojmova u kategorije i 3. analizu znaenja pojmova i kategorija (Mesec, 1998.). Rezultati Znanje i neposredna iskustva socijalnih radnika zaposlenih u domovima za starije i nemone o superviziji Informiranost o superviziji (I) Profesionalna pomo (Supervizija je metoda pomoi profesionalcima ...(1); ... oblik pomoi strunjacima u pomauim profesijama ...(3); ... pomo pomagaima u poslu ... (7)) Kvalitetniji rad s korisnicima (pomae da budemo jo bolji i kvalitetniji s korisnicima...(7); ...unaprijediti svoj rad s korisnicima.(2)) Suoavanje sa stresom (...cilj je prevencija sagorijevanje na poslu, smanjtii stres na poslu...(1); ...da si pomognemo u nekim stresnim situacijama i dogaajima.(9)) Unaprjeenje znanja (... i da se temeljem takvih iskustva ui i razvija.(6); ...da nauimo neto novo...(8)) Razmjena iskustva i profesionalna suradnja (...da zajedno s kolegama mogu rijeiti neki problem na poslu...(5); ...uti starije kolege kako rade...(4)

Razlozi neposjeivanja supervizijskih radionica i konferencija Nedostatak financijskih sredstava (problem su financije(7); Nema mogunosti ii zbog financirana(8);financije su nedostatne(2)) Nedostupnost informacija (Pa nisam ni znala da su bile(11); Ta mogunost nije bila predstavljena i ponuena od strane ustanove(11); Nisam ni znala da je to bilo(5))

Odgovornost nadreenih (ravnatelj je taj koji procjenjuje i odluuje (4); ravnatelj nas mora vie okupljati i upoznavati s dogaanjima(3); To je odgovornost nadlenih iz Ministarstva i Gradskog ureda da ponudi ...(1))) Osobna odgovornost (Moja je odgovornost to se nedovoljno raspitujem(11); Pa svih skupa i nas samih to se oito nismo dovoljno interesirale(7))

Razlozi nesudjelovanja u superviziji Nepovjerenje (Ne bi se ukljuila u superviziju kada ne bi imala povjerenja u supervizora, bojala bi se da iznese stvari o kojima priamo...ili da koristi te informacije za neto drugo...(5); Mi se svi znamo, teko je razviti toliko povjerenja da ste sigurni da sve ostaje meu vama...(1);) Prisutnost nadreenih (Osjeala bi nelagodu ukoliko bi bila meni nadreena osoba, npr. iz Grada...(4); Ne bi voljela da ravnatelj/ica bude u grupi, ne bi se mogla opustiti... (3); Kada bi ravnateljica bila u grupi, sigurno je da se ne bi mogla opustiti i otvoreno razgovarati...(3))

Osobna i profesionalna oekivanja, nevoljkosti te motivaciju socijalnih radnika zaposlenih u domovima za starije i nemone za superviziju Razlozi za ukljuivanjem u superviziju (I) Sloene profesionalne situacije (obitelji ne ele uope suraivati, smatraju da smo mi odgovorni za stariju osobu (7) ...imali smo gospou koja je smjetena kod nas, a od poetka je protiv te odluke...(8); Konfliktni odnosi (...gospodin optuio sestru da je ukrala protezu...(2); nesuradnja i neslaganje nas kolega...(4);...najgore je kada obitelj korisnika pone s optubama...(5)) Smrt korisnika (...smrt korisnika na stambenom djelu, to su negativni osjeaj, bude teko...(6); ...loe se ponekad osjeam zbog posla.(10);...ovaj posao zna biti jako iscrpljujui...(3)) Sagorijevanje na poslu (Zbog toga da smanjim stres, da se lake nosim s nekim situacijama (10); Da...zbog situacija koje su vrlo stresne za mene ...(9))

Oekivanja od supervizije Znaaj i vanost profesionalnog i osobnog rasta i razvoja (Rado bi se ukljuila jer treba raditi na sebi kada radite s ljudima, uvijek su neke nove situacije...(7); Uvijek dobro doe novo znanje i da utvrdite ono to ve znate...(9); Ukljuila bi se jer je to oblik kvalitetnog cjeloivotnog usavravanja i uenje(4)). Prevencija profesionalnog stresa (Zbog toga da smanjim stres, da se lake nosim s nekim situacijama (10); Da...zbog situacija koje su vrlo stresne za mene ...(9)) Odgovornost za neodravanje supervizije Odgovornost nadreenih (Organiziranje supervizije je odgovornost vodstva ustanove... (4); Odgovornost za neodravanje supervizije je na ravnatelju...(5); Stvar je dobre volje ravnatelja i prioriteta koje on ili ona imaju kada su u pitanju supervizijske konferencije i radionice...(11); Poslodavac, ministarstvo i gradski ured su odgovorni ..(9)) Organizacija supervizije

Vrijeme odravanja (Treba se odvijati za vrijeme radnog vremena...(10); ...za vrijeme radnog vremena, zbog obveza nakon posla koje imam..(2); ...izvan radnog vremena (9)...) Mjesto odravanja (Supervizija se treba odravati izvan doma, na neutralnom mjestu... (2); ...da se supervizija odrava u nekoj posebnoj prostoriji...(5)) Dobrovoljnost sudjelovanja (Ne bi voljela da bude nametnuto od strane ravnatelja...vano je da bude dobrovoljno, a ne nametnuto...(1))

Struka i kompetencije supervizora Pomaue profesije (...da je socijalni radnik ili psiholog.(1); ...socijalni radnik, psiholog ili defektolog. (5); ..netko od pomauih profesija.(11)) Komunikacijske vjetine (Mora imati komunikacijske vjetine.(2); Vano je aktivno sluanje...da zna sluati.(7); ...da je komunikativan i empatian...(10)) Neutralnost i povjerljivost (...da je netko izvana a ne iz ustanove. Meni je najvanije povjerenje.(5); ...da je osoba u koju u imati povjerenja.(10)) Kompetencije kao pomaga (...da ima viegodinje iskustvo rada u praksi... (4);...profesionalno iskustvo...(3)) Kompetencije kao supervizor (...da je educiran za to raditi.(7); ...znanje i vjetine iz podruja supervizije...(4); ...znanje o superviziji...(9))

Ogranienja istraivanja glavno pitanje kvalitativnih istraivanja vezano je uz pitanje pouzdanosti i valjanosti podataka tehnike za provjeru podataka: 1. Triangulacija (dobivanje podataka na razliite naine) Triangulacija sudionicima Triangulacija teorijskim konceptima Triangulacija dosadanjim supervizijskim spoznajama 2. Koritenje audio zapisa. manjak iskustva istraivaa u voenju intervjua

Smjernice i preporuke za uvoenje supervizije u domove za starije i nemone osobe Iako su u Hrvatskoj uinjene pripreme za sustavno uvoenje supervizije u sustav socijalne skrbi, socijalnim radnicima u domovima za starije i nemone osobe supervizija nije osigurana. Polazei od toga, kljuno je: 1) Uvoenje supervizije u domove za starije i nemone osobe. To ukljuuje: Informiranje svih relevantnih aktera (ravnatelji, struni djelatnici, nadleni u MZSS i Gradskom uredu za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom) o vanosti superviziji i rezultatima ovog istraivanja.

 Prepoznavanje vanosti uvoenja supervizije jer: - doprinosi smanjivanju profesionalnog stresa i prevenciji sindroma sagorijevanja - potie socijalne radnike na refleksiju o svome radu i odnosima. 2) Stvaranje profesionalnog okruenja koje e promicati superviziju kao naina cjeloivotnog profesionalnog razvoja. To ukljuuje: Prepoznavanje supervizije kao profesionalnog standarda, neophodne profesionalne pomoi i podrke socijalnim radnicima, koja e omoguiti unaprjeenje i razvoj znanja, razmjenu iskustava, bolju profesionalnu suradnju i kvalitetniji rad s korisnicima. Vanost sudjelovanja socijalnih radnika na supervizijskim konferencijama i supervizijskim radionicama radi boljeg upoznavanja znaenja supervizije, razmjene profesionalnih iskustava, znanja i informacija meu strunjacima.

Vanost strunog usavravanja socijalnih radnika jer dokazuje da su njihove potrebe za kontinuranim radom na njihovim osobnim i profesionalnim kompetencijama nune u promicanju ideje o drutvu znanja i cjeloivotnom uenju. Zakljuak socijalne radnice informirane su i prepoznaju gotovo sve znaajke supervizije kao profesionalne pomoi; razlozi neposjeivaja supervizijskih konferencija i radionicama su nedostatak financijskih sredstava; nedostupnost informacija; odgovornost nadreenih; osobna odgovornost; postoje razliite profesionalne potrebe i razlozi za ukljuivanjem socijalnih radnica u superviziju (smrt korisnika, nesuradnja i optube obitelji korisnika, profesionalan stres, konfliktni odnosi); socijalnim radnicama potrebna su nova znanja i vjetine, osobito u podruju prevencije profesionalnog stresa te bi ukljuivanje u superviziju doprinijelo osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.