13. POVIJESNI RAZVOJ INDUSTRIJSKOG DIZAJNA Razne su teorije o tome od kada datira industrijski dizajn.

Neki smatraju da je parni stroj i poetak industrijske revolucije usko vezan za poetak industrijskog di zajna. Kao rani primjer industrijskog dizajna navodi se prvi eljezni most raspona 31 m u Coalbrookedale-u na rijeci Severin iz 1779 (konstruirao A. Darby). Uz pa rni stroj, otkrivanje elektriciteta i serijska proizvodnja uzrokovali su mnoge p romjene u drutvu. SLIKA 1 MOST NA RIJECI SEVERIN Povijesni razvoj vee se uz pokrete poput Arts and Crafts u Engleskoj, De Stijl u Nizozemskoj, Art Nuoveau u Nizozemskoj i Austriji (pod imenom Secession) te Bauh aus u Njemakoj koji je imao najjai utjecaj na formiranje modernog industrijskog di zajna. Odlazak ljudi okupljenih oko Bauhausa uvelike je doprinio razvoju industr ijskog dizajna u Sjedinjenim dravama. Povijesni periodi mogu se prema [2] grupira ti prema umjetnikim pokretima koji su bili izvori suvremenog dizajna. 13.1 SEKTA EIKERA Protestantska sekta ejkera, odnosno Ujedinjeno drutvo vjernika u Kristov drugi dola zak, koju je 1747. pokrenula u Engleskoj Jane i James Wardley, a nakon emigriranj a Jane Wardley u SAD, formirana je kao zajednica vjernika koji su ivjeli ekonomsk i samostalno i odvojeno od ostatka drutva. Oko 1832. poinju na tritu prodavati svoj namjetaj. U skladu s religijskim shvaanjima temeljenim na tenji ka istoi, perfekciji, redu i jednostavni, smatrali su da svaki predmet mora ispuniti svoju funkciju i ostvariti upotrebnu vrijednost. Istiu izuzetnu vanost upotrebne vrijednosti, koja materijalizirana, ini perfekciju. Izbaeni su nepotrebni ukrasi s predmeta i namjet aja. Tono je specificirano koje boje trebaju biti fasade, namjetaj, posue i sl. Nam jetaj i uporabni predmeti svojom su jednostavnou, strogou i kvalitetom, teili ka estet skoj perfekciji te se u mnogoemu poklapaju s teorijom suvremenog dizajna. 1

Slika 2 Shaker-ska soba Slika 3 Shaker-ski namjetaj 2

13.2 POKRET ARTS AND CRAFTS (1860-1900) U Viktorijanskoj Engleskoj, u doba industrijske revolucije i znatnijeg bogaenja i ndustrijalaca, William Morris, pod snanim utjecajem pisca John Ruskina i njegove romantine idealizacije obrtnika ponosnog na svoje djelo, vjeruje u socijalizam ko ji e omoguiti radnikim klasama da uz pomo ljepote svakodnevnih predmeta s veseljem p rilaze radu [2]. Ogoren je na strojeve odgovorne za proizvodnju runih i pretencioz nih predmeta, izlaz nalazi u obrtu. Inae kao pisac, dizajner, umjetnik i socijali st, Morris utemeljuje asopis Oxford and Cambridge magazine, gdje iznosi svoje ide je, poeziju i stavove te teorije o rukotvorinama u dekorativnim umjetnostima. S dvama istomiljenicima pokree tvrtku za dekoriranje te izrauje uzorke za zidne tapet e i tekstil. Njegov je utjecaj izrazito velik kod dekoracija kua i crkava. Isti p okret javlja se u SADu i Kanadi. Slika 4 Uzorak dekoracije proizvedene u Morris & Co. 3

Slika 5 Stolna i vrtna lampa u slitu Arts and Crafts Slika 6 Arts and Crafts u arhitekturi 4

13.3 L'ART NOVEAU (1890-1910) Pokret koji su u Belgiji, kao reakciju na slubenu umjetnost i buroaski manirizam, zapoeli H. Van de Velde i V. Hort, proirio se brzo itavom Europom i SAD. U Njemakoj se naziva Jugendstil, u Italiji Floreale, u Austriji Secession, u Engleskoj i SA Du Liberty, te u naim krajevima pod imenom Secesija. U panjolskoj posebni su radov i A. Gaudia. Karakteriziraju ga ritmiki floralni elementi i prikazi ena. Dekorativ ni oblici (grane, lie, cvjetovi) imaju i svoju namjenu poput ruki, stalaka i sl. Ov i pokreti su pokuaj da se unaprijedi tehnika, arhitektura i primijenjena umjetnos t, bez istodobnog odbacivanja umjetnosti u vidu ornamenata. Slika 7 Casa Batllo, A. Gaudi, Barcelona 5

Slika 8 Secesija (Be) i Jugendstil (Darmstadt) u arhitekturi 6

Slika 9 L'Art Nouveau Slika 10 Liberty 7

Slika 11 Secesija u Splitu (Palaa Naki, Sumporno kupalite, Zgrada Sveuilita) 8

13.4 DEUTSCHER WERKBUND (1907-1934) Pod velikim utjecajem W. Morrisa i J. Ruskina (Arts and Crafts), Herman Mathesiu s u Mnchenu pokree udruenje Deutcher Werkbund, koje okuplja umjetnike, obrtnike i i ndustrijska poduzea s ciljem oplemenjivanja profesionalnog rada i povezivanja umj etnosti, rukotvorina i industrije. Stav Mathesiusa je bio Jedino standardizacija, shvaena kao rezultat zdrave usklaenosti, moe omoguiti stvaranje pouzdanog i za sve prihvatljivog ukusa. Naglaavanjem potrebe standardizacije, Mathesius se razlikuje od Morissa koji naglaava potrebu individualizacije. Mathesius je svojim radionica ma uspio uspostavit vezu izmeu umjetnosti i industrije. U to vrijeme AEG zapoljava Petera Behrensa kao prvog dizajnera, odnosno umjetnikog savjetnika, koji je bio od govoran za dizajn cijelog proizvodnog programa tvornice, te arhitekturu i tipogr afiju. Dolaskom nacizma, pokret se gasi. Slika 12 Dizajn arhitektura i Petera Behrensa 9

13.5 BAUHAUS (1919-1933) kola Staatliches Bauhaus, gdje pod vodstvom Waltera Gropiusa u Weimaru (Njemaka), povezuje umjetnost i primijenjenu umjetnost, te postaje jedan od najutjecajnijih faktora u arhitekturi i dizajnu. Uenje kole temeljeno je na vanosti geometrije, pr eciznosti, jednostavnosti i ekonominosti u dizajnu proizvoda i arhitekturi. Utjec aj Bauhausa bio je veoma velik u Njemakoj, Europi i SADu. Iako nema mnogo dijela koja obiljeavaju ovaj pokret, ideje Bauhausa bile su brzo i iroko prihvaene. Nastav a je bila organizirana u obliku radionica za pojedine tehnike poput stolarstva, metala, keramike, tekstila. Prouavanje geometrije i osnovnih geometrijskih oblika , rezultiralo je formama u obliku kugle, stoca, valjka, kocke te koritenje boja po put ute, crvene i plave. Filozofiju su temeljili na funkcionalizmu, Svaka stvar je utvrena svojom svrhom. Iz ove kole izali su mnogi znaajni nastavnici. U okviru nasta ve rade se prototipovi industrijskih proizvoda. Dolaskom nacizma gasi se kola, a dosta njenih nastavnika bjei u SAD gdje je u Illinoisu osnovan Design New Bauhaus . Poslije rata osniva se u Ulmu fakultet (Hochschule fr Gestaltung) iz kojeg su p roizala mnoga velika imena Njemakog dizajna. 1968. godine fakultet se zatvara jer uprava fakulteta se nije eljela uklopiti u reformu visokog kolstva u Njemakoj. Slika 13 Predmeti i arhitektura Bauhausa 10

13.6 AMERIKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Za razliku od Europe, gdje su industrijski dizajneri bili arhitekti i inenjeri, u SADu su prvi industrijski dizajneri bili dizajneri u teatrima i umjetnici ilust ratori. Industrijski dizajn je esto bio u slubi prodaje i oglaavanja, gdje je jedni no bio bitan vanjski izgled proizvoda, a ne i unutranji. Pioniri amerikog dizajna, poput W. D. Teaguea, N. B. Geddesa i R. Loewya su naglaavali aerodinaminost dizaj na, bez obzira to dodaci u obliku krilaca nisu imali nikakve funkcije i predstavl jale su istu kulisu. Ovo je karakteristika za 30 te godine. Usporedi li se dizajn automobila iz 50tih godina s europskim automobilima koje je karakterizirala jed nostavnost linija, ameriki su automobili obilovali mnotvom neutilitarnih detalja. Sedamdesetih godina je na ameriki dizajn izvrio veliki utjecaj europski dizajn i t u u amerikom dizajnu prednjae Henry Dreyfuss i Eliot Noyes, gdje je konkurencija n a tritu prisilila kompanije poput Bella, Deerea, Forda i IBMa da rade na diferenci raju proizvoda te su dizajnere integrirali u razvojni proces proizvoda, to je pol uilo veliki uspjeh. Slika 14 Walter Dorwin Teague - arhitektura, fotoaparati, lampa, radio i termosi ca 11

Slika 15 Norman Bel Geddes - radio, stolna lampa, namjetaj, posue, vozila 12

Slika 16 Raymond Loewy - kutija cigareta, iljilo za olovke, ormar, posue, lokomoti ve, automobili Slika 17 Eliot Noyes - IBM elektrina pisaa maina, stalak za telefon i logotipovi 13

Slika 18 Henry Dreyfuss - lokomotiva, telefoni, usisava, sat, termometar, helikop ter Hughes 500, ergonomske studije 14

13.7 FRANCUSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Tridesetih godina prolog stoljea osnovan je L'Union des Artistes Modernes koji je okupljao imena poput Robert Mallet-Stevensa, Le Corbusiera i J. Dumonda, koji os tvaruju znaajan doprinos u arhitekturi i dizajnu namjetaja. Pedesetih godina na in icijativu J. Vienota, osnivaju se asopis Art Prsent i L'Institut Francaise d'Esthtiqu e Industrielle koji promiu ideju o industrijskoj estetici te smatraju bitnim djel ovati na, po njihovom miljenju, brojnim runim proizvoda koji su bili posljedica loe g koncepta, odnosno dizajna. J. Vienot osniva jednu od prvih agencija za dizajn, osnova Komoru sindikata industrijskih estetiara te pokree 1953. prvi internaciona lni kongres dizajna. Slika 19 Robert Mallet-Stevens, stolice i arhitektura 15

Slika 20 Charles-douard Jeanneret-Gris (Le Corbusier) - stolice i arhitektura 16

Slika 21 Flaminio Bertoni - Citron Traction Avant (1934), studija za DS 19, Citron DS 19, Citron AMI 6 i Citron 2CV 17

13.8 TALIJANSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Poetak industrijskog dizajna u Italiji vee se uz arhitekta, slikara i dizajnera Gi o Pontija, koji 1928. pokree asopisa Domus, gdje se ve dugi niz godina objavljuju rad ovi u arhitekturi i dizajnu. Kasniji talijanski dizajn karakterizira neprestano traenje novih oblika i formi poput radova arhitekta i dizajnera Ettore Sottsassa. Veliki je bio angaman arhitekata i dizajnera u dizajniranju namjetaja poput Vica Magistrettia, Giancarla Piretta. Znaajan je doprinos dizajnera u automobilskoj in dustriji, gdje prednjai dizajnerski sudio Pininfarina, te dizajneri Nuccio Berton e i Giorgetto Giugiaro. Slika 22 Gio Ponti - arhitektura, stolice, stolovi, jedai pribor, ajnik, lampa i a parat za espresso 18

Slika 23 Ettore Sottsass - stolne lampe, stolica, stoli, Olivetti Valentine Slika 24 Vico Magistretti - stolice i rasvjetna tijela 19

Slika 25 Giancarlo Piretti stolice, stol, dra kiobrana i lampa Slika 26 Pininfarina - automobili, eksterni hard disk i Gorenje 20

Slika 27 Nuccio Bertone Fiat Barchetta (1947), Alfa Romeo BAT 9 (1959), Alfa Rom eo Giulietta (1970), Lamborghini Miura Slika 28 Giorgetto Giugiaro - Porche VW Tapiro, DMC De Loeran, Masserati Ghibli, Ferrari GG50 21

13.9 SKANDINAVSKI INDUSTRIJSKI DIZAJN Znaajni doprinos skandinavskom dizajnu dao je tridesetih godina finski arhitekt i dizajner laminiranog namjetaja Alvar AAlto, da bi sedamdesetih finski dizajn doiv io pravi procvat s imenima poput Timo Sarpaneva i Antti Nurmesniemi. Slika 29 Alvar Aalto - namjetaj i arhitektura Slika 30 Timo Sarpaneva 22

Slika 31 Antti Nurmesniemi telefon, posue, stolice, svjetiljka, Helsinki metro 23

Danski dizajn oituje se kvalitetnim upotrebnim predmetima jednostavnog oblika i j asnih linija. Imena koja su znatno doprinijela danskom dizajnu su Jakob Jensen ( dizajnira za Bang & Olufsen te je i danas je jo aktivan) i Henning Koppel. Slika 32 Jacob Jensen - telefoni, gramofon B&O, detektor plina, sat, zvonce, tos ter, termometar, Blotooth Slika 33 Henning Koppel - posue i satovi 24

Slika 34 Poul Henningsen - rasvjetna tijela i stolice vedski dizajn, uz poznate dizajnere namjetaja poput Karl Erik Ekseliusa, Bruna Mat hssona, istie se i po industrijskom dizajnu kojeg je prouzroio jak industrijski ra zvoj. Kod vedskog dizajna poznato je da se dosta polae na primjeni ergonomije u di zajnu proizvoda. Slika 35 Karl Erik Ekselius - namjetaj Slika 36 Bruno Mathsson namjetaj 25