PROBLEM URBANIZACIJE U VELIKIM GRADOVIMA I NJENE POSLJEDICE NA IVOTNU SREDINU

SADRAJ
1. UVOD.............................................................................................................................2 2. ZAGAENOST ZRAKA...............................................................................................3 3. NEDOSTATAK PITKE VODE.....................................................................................5 4. SVJETLOZAGAENJE................................................................................................7 5. PORAST OTPADNIH TVARI.......................................................................................8 6. PREKOMJERENA GRADSKA BUKA........................................................................9 7. NEDOSTATAK ZELENIH POVRINA.....................................................................10 8. ALIJENACIJA LJUDSKE JEDINKE..........................................................................11 9. ZAKLJUAK...............................................................................................................12 LITERATURA....................................................................................................................13

1. UVOD
Kao i sam ivot, i zdravlje je postalo manje jednostavno te i ono ukljuuje u sebi mnoge varijable, ali svakako potraga za zdravljem predstavlja nau potragu za sreom, privilegijom. Zdrav okoli, kvalitetno zadovoljene osnovne ivotne potrebe (voda, hrana, uvjeti stanovanja, tehnika pomagala) ono je to predstavlja zdravlje pojedinca i drutva u cjelini. Nekada je ivot u gradovima bio znak privilegiranog ivota. Gradovi su pruali pogodnosti koje ruralne sredine nisu mogle, i zato su svi koji su to ikako mogli, odlazili ivjeti u gradove, mislei kako odlaze u neki bolji ivot. Danas se ta situacija sve vie mijenja. Grad je postao mjesto ubrzanog ivotnog ritma, mjesto stresa, neizvjesnosti, mjesto gdje je zdravlje stanovnika sve vie ugroeno, na vie naina, mjesto gdje je ivot jednostavno kompliciraniji i tei. Gledajui socijalnu dimenziju ivota u gradu, teko je rei moe li sve to se graanima nudi u gradovima zamijeniti dobrosusjedsku pomo, podrku i bliskost koja postoji meu ljudima na selu.

2. ZAGAENOST ZRAKA

Jo u antikom Rimu ljudi su negodovali zbog loeg zraka u gradu (uglavnom kao posljedica dima od loenja i neugodnog mirisa otpadnih voda). U Londonu je 1952. godine zabiljeena epizoda velikog smoga, tijekom koje je od posljedica oneienja umrlo 4 000 ljudi. Danas mnogi veliki gradovi u svijetu imaju lou kvalitetu zraka, kao i zatvoreni prostori u kojima ljudi rade i borave. Zrak je prozrana smjesa prirodnih plinova i sitnih estica koje imaju stalan sastav i koje se nalaze u stabilnoj ravnotei. Danas je zrak iznad mnogih gradova mraan i sumoran, a horizont nestaje u izmaglici. Zagaenost zraka veoma je prisutno u gradovima, naroito megalopolisima kao velikim industrijskim centrima. Sastav gradskog zraka izmijenjen je u odnosu na prirodni, jer je smanjena koliina kisika, a poveana koliina ugljinog dioksida i drugih tetnih plinova koji se isputaju iz industrijskih postrojenja, toplinsko-energetskih objekata, automobila.. Dio sumporoksida (SO2) apsorbira vegetacija, i tim se putem on ukljuuje u metabolizam to dovodi do poveanog ugroavanja zdravlja stanovnitva gradova, jer je upravo on jedan od uzronika karcinoma i bolesti respiratornih organa. Otrovni plinovi iz tvornica, pomijeani s aom, azotnim oksidima, ugljinim monoksidom i olovom iz automobila otapaju se u magli i formiraju smog. Mjerenje Dravnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60% sumpornog dioksida dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja. Efekti zagaenja mogu biti lokalni i globalni. Lokalni efekti zagaenja zraka iznad gradova ogledaju se u vidu promjene mikroklime: prosjena godinja temperatura je via, vidljivost smanjena, poveana oblanost, smanjena vlaga, uestalost kiselih kia koje uzrokuju koroziju metalnih i kamenih predmeta, promjene na liu, mijenjaju sastav tla, zagauju rijeke, potoke, jezera i cijeli ekosustav vodenog stanita. Globalni efekti zagaenja se ogledaju u ukupnoj promjeni klime na Zemlji, efektu staklenika, smanjenog zraenja Sunca. Kako klima postaje toplija, Zemljin ekosustav postaje sve suniji, pa time i podloniji poarima. ovjek, koji je uvelike pridonio globalnom zatopljenju unitavanjem zelenih stanita na raun irenja gradova, industrijalizacije, ekspanzivnog poljodjelstva i stalnog porasta potronje energije za pogon automobila i kune potrebe, danas zbog toga plaa veliku cijenu. Oneieni zrak predstavlja velik rizik za ljudsko zdravlje, a posebno za najosjetljivije dijelove populacije, kao to su djeca, stariji ljudi i osobe s alergijama. Prema jednoj studiji u amerikom asopisu American Journal of Epidemiology, koju je provela dr. Shakira Franco Suglia s harvardske kole javnog zdravlja, dokazano je da je velika izloenost ostacima

izgaranja goriva povezana s padom IQ-a prosjeno od 3,4 bodova. Djeca koja su izrazitije izloena zagaenju loije su rezultate postigla i na testu rjenika, pamenja i uenja.U istraivanju su ona i njene kolege prouile 202 djece iz Bostona osam do jedanaest godina starosti kao i studiju o puenju kod trudnica. Istraivai su povezali nekoliko mjera za kognitivne funkcije s procijenjenom izloenou djece ai nastale izgaranjem goriva, posebice kod vozila na diesel gorivo.to su djeca bila vie izloena ai nii je bio njihov rezultat na ispitivanjima inteligencije. Zdravstveni uinci oneienog zraka manifestiraju se kao vrtoglavica, glavobolja, crvenilo i svrbe u oima, curenje iz nosa, kaljanje i oteano disanje, grlobolja, itanje ili bol u prsima, prehlada i alergija te pogoranje postojeih plunih i sranih bolesti. Bolesti povezane s oneienim zrakom jesu astma, bronhitis, emfizem plua, srane i plune bolesti i respiratorne alergije. Svjetska zdravstvena organizacija dri da 2,4 milijuna ljudi umire svake godine od uzroka izravno povezanih s oneienjem zraka. Smatra se da godinje vie ljudi umire vezano uz oneien zrak nego u prometnim nesreama. Epidemioloke studije u SAD pokazuju da vie od pola milijuna Amerikanaca godinje umire od srano-plunih bolesti povezanih s udisanjem zraka oneienog lebdeim esticama PM10. Procjenjuje se da godinje 310 000 Europljana umire od oneienog zraka. Britanci su dokazali jaku povezanost izmeu smrti uzrokovanih upalom plua i oneienja zraka ispunim plinovima. Mjere prevencije nastoje sprijeiti ili smanjiti oneiivanje zraka. Prvenstveno se preporua koritenje tehnolokih procesa koji ne zagauju zrak ili ista tehnologija te pravilan izbor goriva, odnosno smanjivanje uporabe fosilnih goriva. Nadalje, preporua se kontrola emisija tijekom i nakon sagorijevanja te koritenje dodatnih filtara na ispustima u zrak. Prije svega, potrebna je promjena naina ivota u smislu manjeg troenja energije ili upotrebe alternativnih izvora.

3. NEDOSTATAK PITKE VODE

Voda je temelj ivota i osnovni sastojak svakog ivog bia, ona pokriva 71% Zemljine povrine, ali najvei dio vodene povrine su morske vode (97%), koje su zbog saliniteta za ovjeka neupotrebljive. Broj stanovnika na naoj planeti ubrzano se poveava, potrebe za vodom jo i bre, a njena koliina se ne mijenja. Strunjaci predviaju da e do 2025. godine dvije treine ovjeanstva osjetiti ozbiljan nedostatak vode. Procjenjeno je da oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup pitkoj vodi, 2, 5 milijardi nema elementarne sanitarne uvjete, a vie od 5 milijuna ljudi godinje umire od bolesti koje su uzrokovane upravo zagaenom vodom. Pod zagaenjem vode podrazumijeva se svaka kvalitativna i kvantitativna promjena fizikih i biolokih svojstava i sastava vode. Zagaenje moe biti kemijsko (u vodi su ostaci kemijskog zagaivaa) ili toplinsko (voda je pregrijana i ugroava ivi svijet u njoj). Zagaenje se moe kategorizirati kao: urbano, industrijsko,poljoprivredno itd. Otpadne vode naselja nastaju kao rezultat ivotne aktivnosti stanovnitva (pripreme hrane, osobne higijene, pranja prostorija, vozila...). Industrijske otpadne vode postaju vei problem. Najvee koliine otpadnih voda potjeu iz kemijske, metalopreraivake, prehrambene, tekstilne, papirne i koarske industrije, i od energetskih i termoenergetskih objekata. Poseban problem predstavlja i posljedica zagaenja voda s neureenih odlagalita. CSDW (Childrens Safe Drinking Water) humanitarnom projektu, iji je glavni cilj borba protiv nedostatka pitke vode u zemljama u razvoju, pridruila se i Hrvatska. Program je usmjeren na smanjenje oboljenja i smrtnosti, koji su rezultat konzumiranja zagaene vode, pomou posebno razvijene tehnologije za proiavanje vode na jednostavan nain. U zahvaenim podrujima, ljudi koje rade na CSDW projektu, distribuiraju specijalne PUR paketie koji osiguravaju istou vode. Jedan PUR paketi moe proistiti 10 litara vode. Dr. Greg Allgood (P&G) i njegov tim proputovali su kroz najugroenije krajeve i pokazali kako pravilno koristiti PUR. Vrlo je jednostavno. S PURom, svatko moe zagaenu vodu pretvoriti u pitku za manje od pola sata. kae Allgood. Sve to trebate uiniti je istresti sadraj paketia u 10 litara vode, promjeati i priekati 5 minuta kako bi se prljavtina slegla na dno. Nakon toga, procijedite vodu kroz jednostavan filter, npr. istu tkaninu. Nakon 20 minuta, ovako tretirana voda se moe piti, bez posljedica po zdravlje. Objasnio je dr. Greg Allgood, koji je priznati strunjak za toksikologiju. Jedan PUR paketi, koji moe proistiti 10 litara vode, stoji 10 centi. Za 1 dolar, jedno dijete moe imati pitku vodu vie od 50 dana. Samo 5,2 dolara to je otprilike 26 kuna, je dovoljno da jedno dijete ima istu vodu tokom cijele godine. Za otprilike 21 dolar ili 107 kuna cijela jedna obitelj bi imala pitku vodu.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatska spada u skupinu drava bogatih vodom. Republika Hrvatska godinje raspolae s 26 milijardi kubika vode. Godinja potronja vode za pie i industriju iznosi oko 380 milijuna kubika, a ukupna potronja vode (poljoprivreda, stanovnitvo i industrija) je oko milijardu kubika. Uzimajui u obzir sve navedeno Hrvatska za budunost ima dovoljne koliine vode ukoliko bude dobro gospodarila njome.

4. SVJETLOZAGAENJE

Svjetlozagaenje je svaka nepotrebna / nekorisna emisija svjetla u prostor izvan zone (ceste, ulice, trga..) koju je potrebno rasvijetliti, odnosno svako emitiranje umjetnog svjetla u podruja gdje je ono nepotrebno ili neeljeno. Ono obuhvaa neeljeno rasvjetljavanje neba, smetajue svjetlo i bljetanje. Uzrokuju ga umjetna rasvjetna tijela koja snop svjetla usmjeravaju prema nebu ili lateralno. Sve to emitira svjetlo lateralno umjesto prema tlu, zagauje nebo i okolinu vikom svjetla. Prema nekim procjenama, 30 50% svjetlozagaenja proizlazi iz cestovne rasvjete. Svjetlozagaenje je svjetski problem koji utjee na gotovo cijelu ljudsku populaciju. Za razliku od oneienja vode ili zraka, svjetlozagaenje je nepoznanica za veinu ljudi. Ovaj, na prvi pogled beznaajan problem, izaziva mnoge neeljene efekte od nepotrebnog rasipanja energije do tetnog utjecaja na ivotinje i ljude. Glavna znaajka zagaenja svjetlom jest poveanje svjetline neba (za vrijeme noi) uzrokovano umjetnom rasvjetom. Neka istraivanja pokazuju kako umjetna rasvjeta utjee i na ljude dolazi do poremeaja sna, ivotnog ritma, te alergijskih i hormonalnih poremeaja koji mogu uzrokovati razna oboljenja. Medicinske statistike studije pokazuju kako ene koje su po noi izloene svjetlu, imaju poveanu mogunost od zadobivanja tumora dojke, zbog smanjene produkcije hormona meletonina. Takoer se time poveava i opasnost u prometu zbog bljetanja, oteana je orijentacija, povean zamor, poveana nesigurnost i poveani trokovi energije. to se tie manifestacije svjetlozagaenja u prirodi, biljke mutiraju, neprirodno opraivaju, doseljavaju se netipine vrste ivotinja, mutiraju autohtone vrste, ptice gube orijentaciju pri dnevnim i sezonskim migracijama, ribe odseljavaju u druge dijelove mora, nonim ivotinjama se skrauje vrijeme lova i hranjenja. Ukratko, noi postaju svjetlije, to implicira razliite negativne posljedice za ovjeka i njegov okoli. .

5. PORAST OTPADNIH TVARI

Otpad je svaki materijal koji nije poeljan po mjerilima ljudi i koji se zato na razliite naine odbacuje. Najei izvori otpada su industrija, poljoprivreda i domainstva. Po svojstvima moe se razvrstati na opasni otpad (onaj koji je zapaljiv, eksplozivan, reaktivan..), neopasan otpad i inertni otpad ( koji ne podlijee znaajnijim fizikim, kemijskim ili biolokim promjenama). U gradovima je otpad veliki, kako od industrije tako i od stanovnika kojih je mnogo, a broj im se stalno poveava. Kune, komunalne i industrijske otpadne vode zagauju povrinske i druge vode, a vrsti otpad je u tolikom obimu da stalno postoji problem njegovog odnoenja, te se nerijetko smee odbacuje i izvan mjesta pravog odlagalita, te tako postaje izvor kemijskog i bakteriolokog zagaenja, izvor hrane za mnoge prenosioce zaraznih bolesti, a uzrokuje i prostorno zagaenje. Koliina otpada po stanovniku grada godinje iznosi od 500 do 1000 kilograma. Na Karepovac svakog dana bacimo 350 do 390 tona otpada. Od toga 104 tone organskog otpada iz kuhinje, vrtova i parkova, 63 tone papira i kartona, 44 tone plastike, 21 tonu stakla, 10 tona metala, 5.7 tona drva, 12 tona pelena, 10.8 tona tetrapaka, 63 tone sitnica do 40mm i oko 3.5 tone opasnog otpada.

6. PREKOMJERENA GRADSKA BUKA

Buka je svaki zvuk neprijatan za uho koji nastaje nepravilnim treperenjem tvari, najee zraka, ali se moe i prenositi kroz tekuinu i vrstu tvar. Ona moe biti prirodna i umjetna (stvorena ljudskom aktivnou), stalna i povremena, kontinuirana i diskontinuirana. Buka u urbanim sredinama naziva se komunalna buka. Prema definiciji Europske Unije, komunalna buka je neeljeni ili tetni zvuk u vanjskoj sredini stvoren ljudskom aktivnou i podrazumijeva: prometnu buku, buku koja stvara industrija, ulinu buku razliitog podrijetla, buku u domainstvima. Smetnje bukom mogu biti veoma razliite, od lakih poremeaja funkcije, do trajnih oteenja pojedinih organa. Buka iznad 90 dB oteuje sluh, a poslije 120 dB oteuje cijelo tijelo pogaajui nervni sistem. Pored direktnog tetnog djelovanja na zdravlje ovjeka, kontinuirana buka posredno utjee i na dnevne aktivnosti, kvalitetu ivota i rezultate rada. Milijuni ljudi irom svijeta umiru prije vremena od oboljenja srca zbog izlaganja pretjeranoj buci. To su u svojim istraivanjima ustanovili strunjaci Svjetske zdravstvene organizacije koji su jo 2003. godine zapoeli svoj studiju o utjecajima buke na zdravlje stanovnika Europe. Uz to su jo dodatno pronali da 2 posto Europljana zbog zvunog zagaenja pati od velikih poremeaja spavanja, a 15 posto njih konstantno osjea uznemirenost. Svjetska zdravstvena organizacija je u svojim istraivanjima takoer usporeivala kuanstva s abnormalno visokom izloenou buci s onima koji ive u mirnijim domovima. Pri tome su ustvrdili kako najvee zdravstvene probleme imaju ljudi koji moraju trpjeti buku tokom nonog odmora. Bilo koji zvukovi koji prelaze granicu od 35 decibela, to odgovara aptanju, su tetni za nae zdravlje, a oni koji prelaze 50 decibela direktno uzrokuju kardiovaskularne probleme. U borbi protiv buke postoje razliite mogunosti. Promet ne mora biti toliko buan ukoliko vie automobila pone koristiti niskozvune gume i gradske vlasti se odlue za postavljanje posebnih "tihih" povrina za ceste. Isto tako, boljom koordinacijom uobiajenih radova na cestama moe se izbjei pretjeran promet na odreenim cestama koji okolno stanovnitvo dovodi do oaja. Europska unija je izdala direktivu koja obvezuje sve gradove sa vie od 25.000 stanovnika da naprave posebne zvune mape na kojima e prikazati podruja gdje je buka najvea.

7. NEDOSTATAK ZELENIH POVRINA

Zelene povrine su dio ivotne sredine ispunjene florom, ono je njegovano kroz povijest kao to su primjerice poznati vrtovi u Egiptu, Mezopotamiji, Perziji, staroj Grkoj.. Tada su velikai pored svojih kua podizali prava mala remek djela. Ekoloki znaaj zelenila u gradskim sredinama od velikog je znaaja i sastoji se od obnavljanja kisika u atmosferi, smanjenju zagaenosti zraka, poveanju vlanosti zraka, i ujedno smanjuje ugljini oksid koji izdiu ljudi i kojeg stvara industrija i promet. Preporua se da javno gradsko zelenilo zahvaa vie od 10% gradskog teritorija, odnosno najmanje 45m po stanovniku. No stanje je ipak malo drukije, pa se tako u europskim gradovima ono kree od 7 do 15 m metara po stanovniku. Da se u Splitu postigne idealna zelena povrina, potrebna je odreena koliina zelenila, dakle normativ i pravilan raspored zelenih prostora u urbanoj sredini. U tom smislu govorilo se o zelenim prstenovima grada i prodoru svjeeg zraka kroz zelene koridore od prigradskog zelenila, livada, uma i vodenih povrina do sredita. Split je sve to potroio, jer su neplanskom gradnjom ti koridori uglavnom zatvoreni. , a u Hrvatskoj svega 3 do 5 m

8. ALIJENACIJA LJUDSKE JEDINKE

Jedna od karakterisitka razvijene gradske civilizacije jest i pojava alijenacije otuenja. Socioloka istraivanja su potvrdila polaznu pretpostavku da se s porastom gradova javlja i ovjekova potreba otuenja. U velikim gradovima raste izoliranost, usamljenost, izgubljenost, anonimnost ovjeka, slabe osjeaji identifikacije i integracije ovjeka sa svojom socijalnom sredinom. Brzi ivot u gradu, smanjena komunikacija s drugim osobama, razbijena tradicionalna porodica, sve to utjee da se ovjek osjea malim, usamljenim i beznaajnim. Migracije stanovnika u gradove utjee na njihov socijalno-psiholoki oslonac koji su imali u staroj sredini i osjeaju se kao tuinci ili stranci u novoj sredini. Materijalna dobra, kao to su automobili, televizori i drugo, ovjeku postaju jedini cilj u ivotu, opsjedaju ga, i umjesto da mu slue, on slui njih, posveujui tako sve manje panje blinjima. Uslijed svih ovih faktora nastaje i iri se pojava, poznata kao usamljena gomila.

9. ZAKLJUAK

Na kraju, nakon svega ovog napisanog, dobivamo gotovo depresivnu sliku ivota u gradovima i mnogi e pomisliti da je nekad bilo bolje i da nam se vratiti. Tu vjerojatno ima puno istine. Meutim, kako nam je svima jasno da vraanje u prolost nije mogue, suoeni smo s tim to imamo. A to to imamo ipak nije tako crno jer, bez obzira na probleme s kojima su stanovnici gradova suoeni, ipak moemo rei da gradski ivot prua puno toga to manje sredine ne mogu. Iz svega do sada reenog vidljivo je koliko se gubi novca, zdravlja, te naruava na prirodni okoli (koji je ovdje bio i prije nas, ali se ne zna hoe li ostati i nakon nas). Govori se o gubicima izraenim u milijunima kuna za urbane sredine, stotinama ljudi naruenog zdravlja (koji nisu trebali oboljeti), te mutacijama ili izumiranjima pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta, samo poradi ljudskog djelovanja koje je izmaklo nadzoru. Spaavajui prirodu u kojoj ivi, radi i kojoj sam pripada, ovjek istovremeno spaava i samog sebe.