Zakon o Akademskim Titulama

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 7

HRVATSKI SABOR

3126 Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O AKADEMSKIM I STRU NIM NAZIVIMA I AKADEMSKOM STUPNJU
Proglaavam Zakon o akademskim i stru nim nazivima i akademskom stupnju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. listopada 2007. godine. Klasa: 011-01/07-01/124 Urbroj: 71-05-03/1-07-2 Zagreb, 10. listopada 2007. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi , v. r.

ZAKON
O AKADEMSKIM I STRU NIM NAZIVIMA I AKADEMSKOM STUPNJU
I. OP E ODREDBE lanak 1. Ovim se Zakonom ure uju akademski i stru ni nazivi i akademski stupanj te njihovo stjecanje i koritenje. lanak 2. (1) Akademski naziv stje e osoba koja zavri preddiplomski sveu ilini studij, diplomski sveu ilini studij i poslijediplomski specijalisti ki studij. (2) Stru ni naziv stje e osoba koja zavri stru ni studij i specijalisti ki diplomski stru ni studij. (3) Akademski stupanj stje e osoba koja zavri poslijediplomski sveu ilini studij. II. STJECANJE AKADEMSKIH NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA lanak 3. (1) Zavretkom preddiplomskog sveu ilinog studija koji u pravilu traje tri do etiri godine, ijim zavretkom se stje e od 180 do 240 bodova u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (u daljnjem tekstu: ECTS bodova), osoba stje e akademski naziv sveu ilini

prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveu ilina prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke (na primjer: sveu ilini/a prvostupnik/prvostupnica baccalaureus/baccalurea) arheologije, sveu ilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije, sveu ilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) prava i sli no). (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga lanka je univ. bacc. uz naznaku struke (na primjer: univ. bacc. arh., univ. bacc. oec., univ. bacc. iur. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom preddiplomskoga sveu ilinog studija u znanstvenom podru ju tehni kih znanosti, osoba stje e akademski naziv sveu ilini prvostupnik (baccalaureus) inenjer, odnosno sveu ilina prvostupnica (baccalaurea) inenjerka uz naznaku struke (na primjer: sveu ilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inenjer/inenjerka geodezije i sli no). (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga lanka je univ. bacc. ing. uz naznaku struke (na primjer: univ. bacc. ing. geod. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. lanak 4. (1) Zavretkom preddiplomskog i diplomskoga sveu ilinog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveu ilinog studija, ijim zavretkom se stje e najmanje 300 ECTS bodova, osoba stje e akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra arheologije, magistar/magistra ekonomije, magistar/magistra prava i sli no). (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga lanka je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag. arh., mag. oec., mag. iur. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom preddiplomskog i diplomskoga sveu ilinog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveu ilinog studija iz podru ja tehni kih znanosti, osoba stje e akademski naziv magistar inenjer odnosno magistra inenjerka uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra inenjer/inenjerka geodezije i sli no). (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga lanka je mag. ing. uz naznaku struke (na primjer: mag. ing. geod. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (5) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom diplomskog sveu ilinog studija medicine, stomatologije ili veterine osoba stje e akademski naziv doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke (na primjer: doktor/doktorica medicine i sli no). (6) Kratica naziva iz stavka 5. ovoga lanka je dr. uz naznaku struke (na primjer: dr. med. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. lanak 5. (1) Zavretkom poslijediplomskog sveu ilinog studija koji traje u pravilu tri godine i ijim se zavretkom stje e u pravilu 180 ECTS bodova, osoba stje e akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktorica znanosti ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti uz naznaku znanstvenog odnosno umjetni kog polja i grane, sukladno propisu kojim se ure uju znanstvena i umjetni ka podru ja, polja i grane. (2) Kratica akademskog stupnja iz stavka 1. ovoga lanka je dr. sc., odnosno dr. art. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe. lanak 6.

(1) Zavretkom poslijediplomskog specijalisti kog studija u trajanju od jedne do dvije godine, ijim zavretkom se stje e u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stje e akademski naziv sveu ilini specijalist, odnosno sveu ilina specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: sveu ilini/a specijalist/specijalistica ekonomije, sveu ilini/a specijalist/specijalistica socijalne politike, sveu ilini/a specijalist/specijalistica financijske analize i sli no), koji se moe koristiti uz akademski naziv iz lanka 4. ovoga Zakona. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga lanka je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: univ. spec. oec., univ. spec. soc. polit., univ. spec. fin. anal. i sli no), moe se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz lanka 4. ovoga Zakona (na primjer: mag. oec. univ. spec. oec., mag. oec. univ. spec. soc. polit.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom poslijediplomskoga specijalisti kog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stje e naziv sveu ilini magistar odnosno sveu ilina magistra uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa koji se moe koristiti uz akademski naziv iz lanka 4. ovoga Zakona. (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga lanka je univ. mag. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa, moe se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz lanka 4. ovoga Zakona (na primjer: dr. med. univ. mag. epidem.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. lanak 7. (1) Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica utvr uje Rektorski zbor, sukladno ovom Zakonu, a isti se objavljuje u Narodnim novinama. (2) Popis iz stavka 1. ovoga lanka Rektorski zbor je duan dopuniti akademskim nazivima ili akademskim stupnjevima u roku od dva mjeseca od izdavanja dopusnice visokom u ilitu za izvo enje studija. III. STJECANJE STRU NIH NAZIVA lanak 8. (1) Zavretkom stru nog studija u trajanju kra em od tri godine, ijim zavretkom se stje e manje od 180 ECTS bodova, osoba stje e stru ni naziv stru ni pristupnik odnosno stru na pristupnica uz naznaku struke (na primjer: stru ni/a pristupnik/pristupnica ekonomije, stru ni/a pristupnik/pristupnica medicinske radiologije, stru ni/a pristupnik/pristupnica politologije i sli no). (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga lanka je pristup. uz naznaku struke (na primjer: pristup. oec., pristup. med. rad., pristup. polit. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. lanak 9. (1) Zavretkom stru nog studija u trajanju od najmanje tri godine, ijim zavretkom se stje e najmanje 180 ili vie ECTS bodova, osoba stje e stru ni naziv stru ni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke (na primjer: stru ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije, stru ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinske radiologije, stru ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) politologije i sli no). (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga lanka je bacc. uz naznaku struke (na primjer: bacc. oec.,

bacc. med. rad., bacc. polit. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom stru nog studija u znanstvenom podru ju tehni kih znanosti, osoba stje e stru ni naziv stru ni prvostupnik (baccalaureus) inenjer, odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) inenjerka uz naznaku struke (na primjer: stru ni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inenjer/inenjerka geodezije i sli no). (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga lanka je bacc. ing. uz naznaku struke (na primjer: bacc. ing. geod. i sli no) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. lanak 10. (1) Zavretkom specijalisti koga diplomskoga stru nog studija koji traje jednu do dvije godine, ijim zavretkom se stje e u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stje e stru ni naziv stru ni specijalist, odnosno stru na specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: stru ni/a specijalist/specijalistica politehnike i sli no), koji se moe koristiti uz naziv ste en na stru nom studiju ili preddiplomskom sveu ilinom studiju. (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga lanka je stru . spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: stru . spec. politeh. i sli no), moe se koristiti uz kraticu naziva ste enog na stru nom studiju ili preddiplomskom sveu ilinom studiju i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom specijalisti koga diplomskoga stru nog studija iz podru ja tehni kih znanosti osoba stje e stru ni naziv stru ni specijalist inenjer, odnosno stru na specijalistica inenjerka uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: stru ni/a specijalist/specijalistica inenjer/inenjerka geodezije i sli no), koji se moe koristiti uz naziv ste en na stru nom studiju ili preddiplomskom sveu ilinom studiju. (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga lanka je stru . spec. ing. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: stru . spec. ing. geod. i sli no), moe se koristiti uz kraticu naziva ste enog na stru nom studiju ili preddiplomskom sveu ilinom studiju i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (5) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zavretkom specijalisti koga diplomskoga stru nog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stje e stru ni naziv diplomirani, odnosno diplomirana uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: diplomirana medicinska sestra, diplomirani medicinski tehni ar i sli no), koji se moe koristiti uz naziv ste en na stru nom studiju ili preddiplomskom sveu ilinom studiju. (6) Kratica naziva iz stavka 5. ovoga lanka je dipl. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: dipl. ms., dipl. mt. i sli no), moe se koristiti uz kraticu naziva ste enog na stru nom studiju ili preddiplomskom sveu ilinom studiju i stavlja se iza imena i prezimena osobe. lanak 11. (1) Popis stru nih naziva i njihovih kratica zajedni ki utvr uju Vije e veleu ilita i visokih kola i Rektorski zbor, sukladno ovom Zakonu, a isti se objavljuje u Narodnim novinama. (2) Popis iz stavka 1. ovoga lanka Vije e veleu ilita i visokih kola i Rektorski zbor duni su dopuniti stru nim nazivima u roku od dva mjeseca od izdavanja dopusnice visokom u ilitu za izvo enje studija. IV. KORITENJE AKADEMSKIH I STRU NIH NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA

lanak 12. (1) Akademski i stru ni nazivi i akademski stupanj unose se u potvrdu, svjedodbu odnosno diplomu o zavrenom studiju te u dopunsku ispravu o studiju. (2) Akademski i stru ni nazivi i akademski stupanj i njihove kratice na hrvatskom jeziku u potvrdi, svjedodbi, odnosno diplomi te u dopunskoj ispravi o studiju, koje se izdaju na stranom jeziku, prevode se u odgovaraju e nazive i njihove kratice koje su prihva ene u odnosnom jeziku. (3) Ste eni akademski i stru ni nazivi i akademski stupanj koriste se sukladno potvrdi, svjedodbi, odnosno diplomi o zavrenom studiju. V. PREKRAJNA ODREDBA lanak 13. (1) Nov anom kaznom od 300,00 kuna do 15.000,00 kuna kaznit e se, na na in i u postupku propisanom Zakonom o prekrajima, fizi ka osoba koja upotrebljava akademski ili stru ni naziv ili akademski stupanj i njegovu kraticu protivno odredbama ovoga Zakona ili protivno popisima donesenim sukladno ovom Zakonu. (2) Nov anom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se, na na in i u postupku propisanom Zakonom o prekrajima, pravna osoba koja postupa protivno odredbama ovoga Zakona ili protivno popisima donesenim sukladno ovom Zakonu. (3) Nov anom kaznom od 300,00 kuna do 30.000,00 kuna kaznit e se, na na in i u postupku propisanom Zakonom o prekrajima, odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekraj iz stavka 2. ovoga lanka. VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 14. (1) Osobe koje su zavrile sveu ilini ili stru ni studij prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03.) imaju pravo koristiti odgovaraju i akademski ili stru ni naziv ili akademski stupanj utvr en ovim Zakonom, sukladno lanku 120. stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. (2) Stru ni naziv i akademski stupanj ste en prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03.), u smislu prava koja iz toga proizlaze, izjedna en je s odgovaraju im akademskim ili stru nim nazivom ili akademskim stupnjem utvr enim ovim Zakonom. (3) Stru ni naziv ste en zavretkom: sveu ilinoga dodiplomskog studija, ijim zavretkom se stje e visoka stru na sprema (VSS), izjedna en je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku struke ili magistar inenjer, odnosno magistra inenjerka uz naznaku struke ili doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno lanku 4. ovoga Zakona stru noga dodiplomskog studija, u trajanju kra em od tri godine ijim zavretkom se stje e via stru na sprema (VS), izjedna en je s odgovaraju im stru nim nazivom stru ni pristupnik odnosno stru na pristupnica uz naznaku struke, sukladno lanku 8. ovoga Zakona ili s odgovaraju im stru nim nazivom stru ni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stru ni prvostupnik (baccalaureus) inenjer, odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) inenjerka uz naznaku struke, sukladno lanku 9.

ovoga Zakona. Vije e veleu ilita i visokih kola i Rektorski zbor zajedni ki e utvrditi i objaviti u Narodnim novinama popis odgovaraju ih stru nih naziva i njihovih kratica s kojima se izjedna ava stru ni naziv ste en zavretkom stru noga dodiplomskog studija, u trajanju kra em od tri godine, sukladno uputama koje donosi ministarstvo nadleno za visoko obrazovanje. Upute vezane uz podru je biomedicine ministarstvo nadleno za visoko obrazovanje donosi uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za zdravstvo. Visoka u ilita na kojima je ste en stru ni naziv zavretkom stru nog dodiplomskog studija u trajanju kra em od tri godine mogu predloiti odgovaraju i stru ni naziv Vije u veleu ilita i visokih kola i Rektorskom zboru radi utvr ivanja popisa odgovaraju ih stru nih naziva i njihovih kratica. stru noga dodiplomskog studija, u trajanju od tri godine ijim zavretkom se stje e via stru na sprema (VS), izjedna en je sa stru nim nazivom stru ni prvostupnik (baccalaureus), odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stru ni prvostupnik (baccalaureus) inenjer, odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) inenjerka uz naznaku struke, sukladno lanku 9. ovoga Zakona stru noga dodiplomskog studija, u trajanju od najmanje etiri godine ijim zavretkom se stje e visoka stru na sprema (VSS), izjedna en je sa stru nim nazivom stru ni prvostupnik (baccalureus), odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stru ni prvostupnik (baccalaureus) inenjer, odnosno stru na prvostupnica (baccalaurea) inenjerka uz naznaku struke, sukladno lanku 9. ovoga Zakona, a osobe koje su stekle takve stru ne nazive zadravaju prava koja proizlaze iz ste ene visoke stru ne spreme poslijediplomskoga stru nog studija koji se izvodi na sveu ilitu izjedna en je s akademskim nazivom sveu ilini specijalist odnosno sveu ilina specijalistica uz naznaku struke, sukladno lanku 6. ovoga Zakona poslijediplomskoga stru nog ili umjetni kog studija koji se izvode na veleu ilitu ili visokoj koli izjedna en je sa stru nim nazivom stru ni specijalist odnosno stru na specijalistica uz naznaku struke, sukladno lanku 10. ovoga Zakona. (4) Akademski stupanj doktora znanosti ste en zavretkom sveu ilinoga poslijediplomskoga znanstvenog studija te akademski stupanj doktora znanosti ste en obranom doktorske disertacije izvan doktorskog studija, izjedna eni su s akademskim stupnjem doktora odnosno doktorice znanosti ili doktora odnosno doktorice umjetnosti iz lanka 5. ovoga Zakona. lanak 15. Osobe koje su zavrile sveu ilini poslijediplomski znanstveni studij kojim se stje e akademski stupanj magistra znanosti te osobe koje su zavrile sveu ilini poslijediplomski umjetni ki studij kojim se stje e akademski stupanj magistra umjetnosti, prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03.), zadravaju akademski stupanj magistra znanosti, odnosno magistra umjetnosti. lanak 16. (1) Rektorski zbor utvrdit e i objaviti u Narodnim novinama popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica, sukladno ovom Zakonu, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Vije e veleu ilita i visokih kola i Rektorski zbor zajedni ki e utvrditi i objaviti popis stru nih naziva i njihovih kratica te popis odgovaraju ih stru nih naziva i njihovih kratica iz lanka 14. stavka 3. alineje 2. ovoga Zakona, sukladno ovom Zakonu, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo nadleno za visoko obrazovanje donijet e upute za utvr ivanje popisa odgovaraju ih stru nih naziva iz lanka 14. stavka 3. alineje 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 17. Za osobe koje su do 8. listopada 1991. godine stekle diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim u ilitima na podru ju bive SFRJ, za koje se ne moe utvrditi odgovaraju i stru ni naziv ili akademski stupanj, ministarstvo nadleno za visoko obrazovanje utvrdit e stru ni naziv ili akademski stupanj na temelju prethodno pribavljenog miljenja Ministarstva obrane, odnosno Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske. lanak 18. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o stru nim nazivima i akademskim stupnjevima (Narodne novine, br. 128/99., 35/00. i 120/03.). lanak 19. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 135-02/07-01/01 Zagreb, 3. listopada 2007. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir eks, v. r.

You might also like