opsta istorija IRANA

da li znate... ...da povijest civilizacije na Iranskoj visoravni poinje prije 5200 godina, u isto vrijeme kada i u Sumeru ili Egiptu? ...da povijest Irana u dananjem teritorijalnom, etnojezinom i kulturoloko-politikom kontekstu prije vie od 2600 godina to ga ini najstarijom dravom na svijetu? ...da su Grci u 6. stoljeu pr. Kr. na temelju perzijske dinastije Ahemenida imenovali Iran "Perzijom" zbog ega se taj naziv uvrijeio u zapadnom svijetu iduih 2500 godina, iako su sami ahemenidski Perzijanci nazivali svoju zemlju "Iranom"? ...da termin "Iran" kojim Iranci nazivaju svoju zemlju proizlazi iz istoimenog etnonima starog 4500 godina i ovjerenog u Avesti, to "Irance" i "Iran" ini najstarijim etnonimom odnosno najstarijim nazivom neke drave kako kroz povijest tako i danas? ...da se pojam "Iranci" ne oznaava specifini narod ve iroku lepezu naroda iste etnojezine porodice koji tisuama godina ive u zajednikoj dravi? ...da Perzijanci ine polovicu dananjeg stanovnitva Irana, a veinu ostatka drugi iranski narodi? ...da se Oseti, iranski narod u europskom dijelu Rusije koji se odvojio od dananjih Iranaca prije vie od 3000 godina, i dan danas naziva "Ironima" tj. Irancima? ...da iranski narodi spadaju u indoeuropsku etnojezinu porodicu kao i veina naroda Europe? ...da su Iranci najstarija nacija na svijetu nastala politikim ujedinjenjem iz 625. pr. Kr., a slijede ih Grci (480. pr. Kr.), Indijci (322. pr. Kr.) i Kinezi (221. pr. Kr.)? ...da je perzijski jezik sa 2600 godina neprekidne dokumentirane upotrebe najstariji slubeni jezik na svijetu? ...da je Iran u posljednjih 5200 godina imao samo dva slubena jezika (elamitski i perzijski)? ...da je u dananjem Iranu uz perzijski slubeno i dvadesetak regionalnih, veinom ostalih iranskih jezika? ...da je perzijski jezik stoljeima bio "lingua franca" u Indiji, sve do britanske kolonizacije? ...da je perzijski jezik danas osim u Iranu glavni i slubeni jezik i u Afganistanu i Tadikistanu? ...da je Iran jedina multietnika drava u iroj regiji dok su sve ostale nastale raspadom europskog kolonijalizma, Sovjetskog saveza ili su zasnovane na nacionalizmu? ...da je iranska Nova godina Novruz najstariji blagdan na svijetu koji se slubeno slavi i dan danas? ...da je Suza (u) najstariji kontinuirano naseljeni grad na svijetu koji due od 5000 godina nosi isto ime?

...da je Iran kroz povijest imao ak 38 glavnih gradova, vie nego bilo koja druga drava svijeta?

geopolitika

da li znate... ...da je Iran povijesno najvea zemlja svijeta po obraunu km2/god., a slijede Kina, Britanija i Rusija? ...da su Iranci pod perzijskom dinastijom Ahemenida 550. pr. Kr. stvorili prvo carstvo u povijesti ovjeanstva? ...da je Kir Veliki prvi ujedinio Istok i Zapad iako eurocentrini povjesniari to nerijetko pripisuju Aleksandru Makedonskom? ...da unato prodorima arapskih i turkijskih vojski Iran predstavlja jedinstven primjer zemlje koja nije ni arabizirana ni turcizirana? ...da je Iran u 18. i 19. stoljeu uspjeno ouvao nezavisnost unato istovremenim ratovima protiv Osmanskog, Ruskog i Britanskog Carstva? ...da je Iran jedinstven primjer drave u iroj regiji koju europske sile nikada nisu kolonizirale? ...da se Iranska revolucija iz 1979. smatra treom najvanijom u povijesti, nakon francuske i boljevike? ...da Iran od 1739. godine nije pokrenuo niti jednu agresiju na svoje politike susjede?

kultura

da li znate... ...da je desetak dananjih suverenih drava irom svijeta poznato pod iranskim imenima ("Indija", "Irak", svi iji nazivi zavravaju na "-stan")? ...da iranska kultura unato makedonskim, arapskim, turkijskim i mongolskim prodorima nikada nije asimilirana ve se kulturoloki utjecaj projicirao iskljuivo u suprotnom smjeru? ...da Darijeva Behistunska ploa ima isti znaaj za deifriranje klinastih pisama Starog istoka koliko i Kamen iz Rozete za egipatske hijeroglife? ...da su se prve hlae pojavile u Iranu zbog potreba iranskog konjanitva? ...da je turban dijelom predislamske indoiranske kulture?

...da kebab, popularno jelo od Balkana do Indije, potjee iz Irana? ...da iz Irana potjeu biskvit, jogurt i sladoled? ...da je Iran najvei i najkvalitetniji proizvoa kavijara i afrana? ...da iz Irana potjeu popularne igre i sportovi kao to su ah, backgammon i polo? ...da je iranski tarof koji nalae potovanje prema enama i starijima, upotrebu pristojnog jezika i iroku gostoljubivost jedan od najstarijih poznatih kodeksa kavalirtine? ...da perzijski zoroastrijci (Parsi) u Indiji koji broje svega 60.000 stanovnika predstavljaju vodeu elitu u indijskoj industriji, znanosti i umjetnosti? ...da doek i sprovod Imama Homeinija spadaju meu najvea okupljanja u povijesti? ...da oblik iranskog dravnog grba u cjelini ima trostruko znaenje: rije "Bog" kao simbol monoteizma, crveni tulipan kao simbol drevnog vjerovanja o palim borcima, te polumjesece, ma i knjigu kao simbole vjere, snage i mudrosti? ...da vodei svjetski turistiki asopis Lonely Planet svrstava Irance meu pet najgostoljubljivijih nacija svijeta?

zene

da li znate... ...da su Iranom vladale ene i u predislamskom i islamskom razdoblju? ...da su Visei vrtovi u Babilonu podignuti za Iranku Amitis od Medije, a Taj Mahal u Indiji za Iranku Mumtaz Mahal? ...da su drevne ratnice Amazonke bile Iranke? ...da je hidab (marama preko kose) dijelom predislamske, indoiranske kulture odnosno drevnog kodeksa odijevanja poznatog kao Pudrah? ...da iranske ene za razliku od brojnih drugih u iroj regiji ne pokrivaju lice, biraju brane partnere, posjeduju nekretnine, voze automobile, samostalno se kreu i imaju pravo glasa na izborima? ...da je Iran osma drava po broju studentica u svijetu (18. po broju stanovnika)? ...da ene ine 53% od ukupnog broja iranskih studenata? ...da Iran ima vie studentica u odnosu na broj stanovnika nego Njemaka, Britanija, Francuska, Italija i panjolska?

...da Iran na prirodoslovnim fakultetima ima najvei spolni omjer studenata u korist ena? ...da Iran ima najvie studentica na tehnikim fakultetima; vie od Sjedinjenih Drava i Njemake zajedno? ...da Iran ima najvie studentica na fakultetima poljoprivrednih smjerova?

privreda

da li znate... ...da je Teheran najjeftiniji glavni grad svijeta? ...da je prosjeni dohodak u Iranu vei nego u nekim lanicama EU poput Rumunjske i Bugarske? ...da iransko gospodarstvo upravo zahvaljujui amerikim sankcijama biljei velik rast ak i u vrijeme svjetske financijske krize? ...da Iran ima etvrti najvei suficit dravnog budeta u svijetu? ...da Iran ima jedan od tri najmanja postotka vanjskog duga u odnosu na BDP? ...da je 100% iranskog stanovnitva pokriveno zdravstvenom skrbi? ...da je Iran trea zemlja svijeta prema broju blogova? ...da je Iran meu deset najveih proizvoaa hrane na svijetu? ...da je Iran peti u svijetu prema povrini navodnjavanog tla? ...da je Iran meu deset najveih svjetskih proizvoaa eljeza i elika? ...da je Iran trei u svijetu prema broju vozila na plin? ...da je Iran etvrta zemlja svijeta prema jeftinoi benzina, odnosno trea prema jeftinoi diesela? ...da je zahvaljujui golemim zalihama nafte, plina i ugljena odnosno razvijene nuklearne tehnologije iranski energetski intezitet najvei u svijetu? ...da je Iran meu osam najveih proizvoaa elektrine energije iz obnovljivih izvora? ...da je Iran trei najvei graditelj hidroelektrana u posljednjih deset godina? ...da iranski inenjeri trenutano grade najviu branu na svijetu (Bahtijari, 315 m)?

Jeste li znali...

...da meu starovjekovne iranske izume spadaju hladnjak, vjetrenjaa, sustav klimatizacije i baterija? ...da meu starovjekovne iranske ratnike izume spadaju kota, konjica, bojna kola i sloeni luk? ...da je ideja ksenotransplantacije roena u Iranu prije vie od 2500 godina? ...da je u 3. stoljeu pr. Kr. u iranskom gradu Gundiapuru otvoreno prvo medicinsko uilite u povijesti? ...da su Iranci bili nositelji znanosti tijekom "Islamskog zlatnog razdoblja"? ...da je tzv. "arapske" brojeve, decimale i dekadski brojevni sustav kakvog danas poznajemo prvi definirao iranski matematiar Hvarizmi? ...da se iranskom matematiaru i znanstveniku Hvarizmiju pripisuju algebra, algorizmi i algoritmi? ...da se iranski znanstvenik Hvarizmi smatra ocem moderne algebre i algoritama, te da se sluio "Pascalovim trokutom" gotovo 700 godina prije Pascalovog roenja? ...da se iranski znanstvenik Avicena smatra ocem moderne medicine? ...da se otkrie etanola (alkohola) pripisuje se perzijskom znanstveniku Raziju? ...da je u Iranu roena medicinska metoda anestezije? ...da je iranski astronom Raman u 10. stoljeu prvi opisao jednu stranu galaksiju? ...da je iranski znanstvenik Biruni prvi zagovarao da je brzina svjetlosti ograniena? ...da su iranski znanstvenici Biruni i Omar Hajam definirali heliocentriki sustav 500 godina prije Kopernika? ...da je iranski kalendar kojeg je definirao Hajam (danas u upotrebi) najprecizniji meu svim kalendarima ukljuujui i 600 godina mlai gregorijanski kalendar? ...da se iranski znanstvenik Hajtam smatra ocem optike? ...da je iranski znanstvenik Tusi postavio teoriju evolucije 600 godina prije Darwina? ...da je iranski znanstvenik Tusi postavio zakon ouvanja mase 500 godina prije Lomonosova i Lavoisiera? ...da su ukrasni uzorci [Ukrasni uzorci u iranskom gradu Maragi.] u iranskom gradu Maragi slagani prema matematikim formulama aperiodikog poploenja koje je na Zapadu otkrio Roger Penrose tek 1973. odnosno vie od 700 godina kasnije?

...da je Iran bio vodei svjetski proizvoa znanstvenih instrumenata sve do 19. stoljea i roenja industrijske revolucije u Europi? ...da tradicija akademskih nonji i kapa koje su danas rairene u itavom svijetu potjee iz Irana? ...da se na obrazovanje izdvaja ak 25% dravnog budeta odnosno iznad 100 milijardi dolara godinje? ...da je Iran osma zemlja u svijetu po broju studenata (18. po broju stanovnika)? ...da u odnosu na ukupan broj stanovnika Iran ima vie studenata od pet vodeih europskih zemalja (Njemake, Britanije, Francuske, Italije i panjolske)? ...da 69% Perzijanaca u Sjedinjenim Dravama ima zavren fakultet to ih ini najobrazovanijom manjinom? ...da Iran biljei najvei rast u objavljivanju znanstvenih radova meu svim zemljama svijeta? ...da je Iran 2010. godine bio meu prvih dvadeset zemalja prema broju objavljenih znanstvenih radova, dok se za 2020. godinu procjenjuje ulazak u Top-7? ...da je iransko sveuilite Azadi sa 1.5 milijuna studenata najvee privatno sveuilite u svijetu? ...da su iranski studenti u posljednjih 15 godina osvojili zlatne medalje na matematikoj i fizikoj, odnosno bronanu medalju na kemijskoj olimpijadi? ...da je Iran vodea zemlja svijeta u istraivanju teorije struna? ...da je Iran meu deset vodeih zemalja svijeta po istraivanju matinih stanica? ...da je Iran druga zemlja svijeta koja je uspjeno klonirala ovcu, odnosno trea koja je uspjeno klonirala govedo? ...da meu moderne iranske pronalaske spadaju umjetno srce, plinski laser i elektrokemijska nanotehnologija? ...da Iran jedini u regiji proizvodi superkompjutere? ...da je Iran jedina zemlja u regiji koja proizvodi podmornice, razarae i putnike zrakoplove? ...da se u Iranu godinje proizvede 1.4 milijuna motornih vozila, vie nego u Britaniji i Rusiji? ...da je Iran jedna od osam zemalja svijeta koja posjeduje tehnologiju za lansiranje satelita u svemir? ...da je Iran jedna od est zemalja svijeta koja je lansirala ivotinje u svemir? ...da Iranska svemirska agencija ISA ima godinji budet od etiri milijarde dolara, najvie nakon amerike NASA-e i europske ESA-e? ...da je Iran trenutano jedina svemirska sila koja nije doivjela neuspjeno lansiranje raketa u svemir?

...da se Iran trenutano natjee s Japanom, Indijom i Europom za etvrto mjesto na popisu zemalja koje su poslale astronaute u svemir?
Fosilna goriva Iranski enormni resursi fosilne energije doveli su do istaknutog statusa. Sadravajui 15 % resursa istraenog prirodnog plina cijelog svijeta, Iran je rangiran na drugo mjesto u svijetu i prvo mjesto na Srednjem Istoku po resursima prirodnog plina. esti je po resursima nafte (8%) u svijetu i etvrti na Srednjem Istoku, nakon Saudijske Arabije, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ugljen Glavni rudnici ugljena nalaze se u Horasanu, Kirmanu i u istonom, zapadnom i centralnom lancu Alborz. Iran ima najvee rezerve ugljena (procijenjuje se izmeu 13 i 50 milijardi tona) na Srednjem Istoku i proizvodi 2 milijuna tona ugljena na godinu, dok su procjene za 2012. godinu da e se broj popesti na 5 milijuna tona. eljezara u Isfahanu koristi ugljen kao gorivo. Prirodni plin Dva tipa rezervi prirodnog plina nalazimo u Iranu: (1) nezavisne iste rezerve i (2) one zajedno sa naftnim nalazitima. Prirodni plin najbolji je od fosilnih goriva jer ne ostavlja au, ne oneiuje zrak i relativno je jeftiniji od drugih tipova energije. Iran sa svojih 15 trilijuna kubinih metara istraenih rezervi, druga je najvea zemlja po rezervama prirodnog plina u svijetu. Gotovo svake godine otkrivaju se nova nalazita. Nakon to je rafiniran u rafinerijama prirodni plin se odvodi plinovodima do potroakih centara (industrijske jedinice, gradovi). Openito sav plin potreban u gradovima i selima snabdjeva se iz etiri regije: 1. Aga Dari regija i njegov kompleks Bid Boland Rafinerija 2. Kangan regija i Kangan Rafinerija u Buiru 3. Kem i Sorkun regija na jugu pokrajine Hormuzgan 4. Kangiran i Gonbadli regija i Saraks Rafinerija u Horasanu. Openito, u prolosti potronja prirodnog plina je bila vrlo slaba, ali zbog novih mjera, potronja raste. Nafta Dnevna potronja nafte u cijelom svijetu je oko 85 milijuna barela. Iranski udio u proizvodnji nafte, odreen od OPEC-a (Organization of the Petroleum Exporting Countries) ( na 111. sjednici organizacije u rujnu 2000. je 3844 milijuna barela dnevno, to Iran svrstava na drugo mjesto po koliini proizvodnje nafte meu lanicama OPEC-a. Na istoj sjednici Iranu je dozvoljeno poveanje proizvodnje na 3917 milijuna barela. Iranske istraene rezerve najvie se nalaze u dvije regije: (1) regija Zagros u junom Iranu, u pokrajini Huzistan (na jugozapadu zemlje) i na kontinentalnim elfovima Perzijskog zaljeva i (2)

Naft ar granino podruje na zapadu zapadne pokrajine Kirmanah. Prema zalihama nafte, Iran je svrstan na tree mjesto u svijetu, sa 89.7 milijardi barela. Dodatno uz naftu i plin, iranski ostali mineralni resursi su iroki i bogati u raznovrsnosti. Ovdje je dovoljno dodati one koji su vani u industrijalizaciji zemlje. eljezo Mnogo je rudnika eljeza u razliitim dijelovima zemlje; meutim, samo neki su od vrlo velike vanosti za eljezare. eljezna ruda koja se koristi u proizvodnji u Isfahanskoj eljezari dolazi iz ogartskog rudnika Bafk, a ona u Mobarake eljezari iz Gol e Gohar i adormalu rudnika (oba u Kirmanu). Ova dva rudnika, oba sa rezervama od preko 1. bilijuna tona, formiraju najvee rudnike eljeza u Iranu. Ukupne rezerve eljezne rude u Iranu procjenjuju se na preko 3 bilijuna tona. Bakar U pogledu potronje u razne svrhe, bakar je drugi znaajni metal. Koritenje bakra, u dananje vrijeme, od velike je vanosti zbog napretka u elektrinoj industriji. Iran ima druge najvee rezerve bakra na svijetu. Rudnik bakra Sareme lociran juno od Rafsandana, Kirman, poznat je i drugi po veliini u svijetu. Kirman je centar proizvodnje bakra a Sareme bi trebao biti adekvatan da zadovolji potrebe ogromnog kompleksa za proizvodnju bakra u pokrajini Kirman. Rudnik bakra Miduk, koji se nalazi u blizini ar e Babaka u pokrajini Kirman, drugi je veliki i znaajan rudnik bakra. Vapnenac Vapnenac se ne koristi samo u proizvodnji cementa, ve je takoer glavni materijal u eljezarama. Zbog njegove rasprostranjenosti, rudnici vapnenca prvi su meu ostalim mineralnim resursima zemlje. Olovo i cink Olovo u kombinaciji sa cinkom iroko su raspreni; najvei rudnik nalazi se na podruju Angurana u pokrajini Zandan; drugi najvei u selu Irankuh, juno od Isfahana. Drago kamenje Dva su relativno znaajna rudnika dragog kamenja u Iranu. Prvi je rudnik tirkiza Nejabur u Horasanu. Ovaj rudnik iskopava se ve dugo vremena, a njegove rezerve procjenjene su na oko 500.000 tona. Drugi rudnik je rudnik zlata jugozapadno od Delidana, sa koncentracijom od 5 grama na tonu. Posljednjih godina raste panja za ovaj rudnik i bilo je nekoliko pokuaja da se povea iskoritavanje ovog rudnika. Uz ove rudnike, drugi mineralni resursi poput magnezita, kroma, boksita, uranija, azbesta, anhidrita, mramora, i drugih, obilni su u Iranu. Mnogi od njih se iskoritavaju.

Elektrina energija u Iranu se proizvodi na tri naina: koritenjem fosilnih goriva (termoelektrane), hidroelektranama i od nedavno nuklearnom energijom. to se termoelektrana tie one koriste prirodni plin, naftu i ugljen kao gorivo. Prema planovima vlade, one termoelektrane koje su u blizini plinovoda trebaju se spojiti na mreu i koristiti plin. Strujni napon u Iranu je 220 V (volti) za kunu upotrebu i 380 V za industrijsku upotrebu. Danas je industrija u Iranu podijeljena u devet glavnih grupa baziranih na internacionalnoj klasifikaciji industrijskih aktivnosti. Svaka od tih grupa ukljuuje raznovrsne sline industrijske proizvode. Industrija vezana uz proizvodnju nemetalnih mineralnih proizvoda osim nafte i ugljena ukljuuju 34% ukupnog broja industrijskih kompleksa u Iranu, i uzimaju veinu industrijske aktivnosti ove zemlje. Veina industrijske aktivnosti ukljuena u ovu grupu, su proizvodnja cigle, mozaika i rezanje kamenja, velik dio kojih je i sada aktivan u Iranu. Gotovo 12.000 glavnih proizvodnih jedinica proizvode u zemlji, od kojih 37 % se nalazi u pokrajini Teheran. Osnivanje infrastrukturne industrije zapoelo je u Iranu sredinom ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea kroz koritenje Isfahanske eljezare i tvornica strojeva u Araku i Tabrizu. Iako se broj ovih industrija poveao, ipak njihovi proizvodi udovoljavaju samo mali dio potreba drugih industrija. Sreom, eljezare i petrokemijska industrija imale su dobar rast posljednjih godina, i sada, se dio petrokemijskih proizvoda i izvozi.
zakonpera

Postovi: 104 Pridruen/a: 27/10/2011 13:45