MODERNIZAM VREMENSKO ODREENJE RAZDOBLJA o poetak 1857.

kada su objavljeni Baudelaireovi ''Cvjetovi zla'' (pjesnika zbirka) te Flaubertov roman ''Madame Bovary'' o pojmovi modernog, modernizma i moderniteta javljaju se i prije sredine 19. st. o tijekom 17. i 18. st. generacijski sukobi meu knjievnim poetikama nazivali su se sukobima starih i novih, klasinih i modernih Franois Villay (19.st.) prvi pjesnik grada i prvi pjesnik modernog lirskog izraza, posljednji pjesnik srednjeg vijeka o sam pojam moderniteta u 19. st. po prvi put se susree kod Baudelairea i Gautiera, a neto prije kod romantikog pisca Chateaubrianda o modernisti izrastaju na romantiarskim poelima o modernisti svoju poetiku najjasnije iskazuju u izrazu ''umjetnost radi umjetnosti'' (l'art pour l'art) o vodei filozofski pravac je IDEALIZAM naglasak stavlja na ideju i na duh, a sporednu ulogu daje samopostojanju i materiji o METAFIZIKA idealistika filozofija o prapoecima bivstvovanja i o biti svijeta, o pojmovima nepristupanim osjeajnom iskustvu o na simboliste utjeu filozofi: SREN KIERHEGAARD FRIEDRICH NIETZSCHE HENRY BERGSON PARNASOVCI o Leconte de Lisle, Theophile Gautier, Jose Maria de Heredia, Sully Prudhome vezujemo ih uz zbornik ''Suvremeni Parnas'' o njihovo pjesnitvo tei istoj umjetnosti radi nje same, osloboenoj osjeajnosti i pjesnikove subjektivnosti o objektivne pjesme (analogno hladnoi naturalizma), pjesme se doimaju dekorativnim i artificijalnim, a ne estetskim proizvodima o jezik stavljaju u sredite pjesnike pozornosti, inzistiraju na slikovitosti i preciznom prikazivanju slika - OSNOVNE ODLIKE MODERNOG PJESNIKA OD BAUDELAIREA DO NAIH DANA: 1) depersonalizacija pjesnikog iskazivanja (objektivno) 2) svijest o formi 3) estetika runog 4) magija jezika THEOPHILE GAUTIER (1811.-1872.) o u mladosti slikar o utjecao na Baudelairea i parnasovce o zapoeo kao pristaa romantizma, ali se okree impresionistikoj poeziji o u predgovoru romana ''Gospoica Maupin'' razvija doktrinu larpurlartizma umjetnost postoji jedino radi umjetnosti te ne smije sluiti nikakvim politikim, drutvenim ili moralnim idejama, ce jedino ostvarenju ljepote o zbirka pjesama ''Emajli i kameje'' s briljivosti cizelirao svoj izraz i okom slikara fiksirao krajolike ili evocirao pojedina slikarska ostvarenja; utjecao na Baudelairea o stihovima eli ostvariti savrenu ljepotu slike; pobornik sinteze poezije i likovne umjetnosti o DJELA: pjesma: ''Pastel'' roman: ''Gospoica Maupin'' zbirka pjesama: ''Emajli i kameje''

CHARLES - MARIE LECONTE DE LISLE (1818. 1894.) o voa i teoretiar knjievne kole poznate pod nazivom ''Parnas'' o teoretiar larpurlartistike doktrine; pejsaist i animalist o uvjeren je da umjetnost kao najvii izraz ljudskog intelekta smije sluiti jedino kultu iste ljepote o zahtjeva savrenstvo forme; protivnik preivjelih romantiarskih zanosa i intimnih lirskih ispovijesti o propagira objektivnu i impersonalnu liriku deskriptivnog i refleksivnog karaktera koja bi se izdigla iznad sudbine pojedinca i pribliila znanstvenom duhu vremena o ideal ''mramorne ljepote'' pjesme mu se istiu savrenstvom forme i donose znanstveno vjerne, umjetnike sugestivne opise iz ivota davnih epoha i minulih civilizacija, slike iz egzotinih krajeva o ZBIRKE PJESAMA: ''Antike pjesme'', ''Barbarske poeme''

Pjesma: ''Slonovi''

PAUL VERLAINE (1844. 1896.) o francuski lirski pjesnik; jedan od pretea simbolizma i impresionizma o prijateljstvo s Rimbaundom o suptilnost, muzikalnost i sugestivnost izraza u zbirkama o impresionistike traspozicije osjeaja, nedoreenost misli i sugestivnost izraza, muzika stiha o bolno profinjena senzibilnost, priguena senzualnost o simbolist i impresionist o ZBIRKE: ''Saturnijske pjesme'', ''Galantne svetkovine'', ''Dobra pjesma'' (utjecaj Parnasa, STIL: suptilnost, senzibilnost, muzikalnost stiha, senzualnost, sugestivnost izraza); ''Romance bez rijei'', ''Razboritost'', ''Neko i sad'' (STIL: impresionistike transpozicije osjeeja, nedoreenost misli, sugestivnost izraza postie muzikom stiha) LJUBAVNE PJESME: ''Dobra pjesma'' - pjesma ''Pjesnika umjetnost'' (''Ars poetique'') stih: ''Glazba prije svega.'' funkcionirala kao credo suvremenih simbolista i impresionista

o IMPRESIONISTIKA POEZIJA obilje osjetilnih senzacija, mnotvo boja, mirisa i zvukova,

onomatopeje, sinestezija, atributi, rijetki epiteti, iv osjeajima nabijen jezik, nedoreenost misli, impresionisti ne tumae zakone ivota i svijeta nego pjevaju o trenutnim, prolaznim utiscima i doivljajima esej ''PROKLETI PJESNICI'' ( Verlaine, Rimbaud, Mallarm, Baudelaire) simboliziraju vjenu ljudsku podvojenost izmeu poezije i zbilje, izmeu utilitarnog shvaanja umjetnosti i pravih umjetnikih tenji i vrijednosti

CHARLES BAUDELAIRE (1821. 1867.) o francuski lirski pjesnik o tei za ljepotom, istoom i idealom, a suoen je s ljudskom bijedom, nagonima i smru; razapet izmeu ''cvjetova'' i ''zla'' o pjesnik bola i ''spleena'', tjeskobe modernog ovjeka i njegovih uzaludnih napora da se priblii ''idealu'' i ljepoti o unosi u poeziju svijet svih osjetilinih uitaka, scene s parikih ulica, brutalne prizore ljudske bijede, smrti i fizikog raspadanja o nov pjesniki izraz: pie stihove u skladu s doktrinom parnasovaca, ali traga i za novim mogunostima izraza, za novim ''suglasjima'' u kojima se slijevaju ''boje, mirisi i zvuci'' o unosi u poeziju nove pjesnike motive i izraz

o pjesnik moderniteta = osobitost modernog umjetnika: sposobnost da se u pustinji velegrada o prema Baudelaireu ovjek je HOMO DUPLEX ovjek mora udovoljiti svom sotonskom polu da o o o
bi mogao osjetiti nebesko (savrenstvo, IDEAL) sukob dobro-zlo; Bog-Sotona; ljubav-grijeh; ljepota-rugoba ESTETIKA RUGOBE ljepota je za Baudelairea neto isto i bizarno; da bi ljepota bila zatiena od banalnosti i da bi provocirala banalni ukus, mora biti bizarna stilski postupci: groteska, sinestezija, apsurd, oksimorom, bizarno forme: forme soneta, pjesme u prozi (popularizirao ih) DJELA: zbirka pjesama: ''Cvjetovi zla'' knjiga ''malih pjesama u prozi'' : ''Spleen Pariza'' prevodio E.A. Poea vidi ne samo ovjekova propast, nego da se nasluti dotad neotkrivena tajanstvena ljepota

CVJETOVI ZLA o zbirka izdana 1857. (2. proireno izdanje 1861.) o sadri oko 200 pjesama, 70 soneta o 6 ciklusa: Spleen i ideal (88), Parike slike (18), Vino (5), Cvjetovi zla (12), Pobuna (3), Smrt (6) o zapoinje pjesmom ''itatelju'', a zavrava naknadno napisanim sonetom ''Epigraf osuenoj knjizi'' o poezija koncentrirana oko metafizikog pitanja dvojnosti ljudske prirode (tj. sukob dobra i zla, Boga i Sotone, ljubavi i grijeha, ljepote i runoe) te oko njegovih pokuaja da izbjegne zlo koje odasvud vreba da nae spas od grijeha, da dosegne ''ideal'' i izbjegne ''spleen'' to je vidljivo u najznaajnijem ciklusu zbirke ''Spleen i Ideal'' zapoinje traenje smisla ljudskog ivota u umjetnosti i ljepoti senzualno sentimentalnim doivljajima (odjeljci posveeni ljubavi prema Crnoj i Bijeloj Veneri, Madoni), ali nema zadovoljavajueg odgovora i zapada u spleen, amu i jedini izvjestan izlaz vidi u smrti koju morbidno doivljuje kao fiziko raspadanje, ali i kasnije u ''Smrti'' kao smireni zavretak ljudske opstojnosti DENDIZAM o eng. Dandy (elegantan ovjek) o poklanja veliku pozornost dojmu to ga svojom osobom ostavlja na okolinu o nepripadanje svijetu obinih ljudi tako to graanske manire dovodi do stupnja rafiniranosti i posebnosti da se doima jednako okantno kao npr. boemska sloboda DEKADENCIJA o fra. decadence 1) osjeanje beznaa, duhovno klonue (druga pol. 19.st.) pojam lansirao Baudelaire 2) neobino, bizarno, potresno Verlaine: ''Dekadencija obuhvaa rafinirane ideje odreene ekstremne civilizacije, najviu knjievnu kulturu, srce puno najjaih i najdubljih uvstava.'' o Pojam utvrdili Gautier, Baudelaire, Verlaine

ARTHUR RIMBAUD (1854. 1891.) o pretea simbolizma i nadrealizma o naputa tradicionalnu poeziju, noen svojom matom o pokuava doprijeti do dubina podsvijesti o DJELA: pjesma ''Pijani brod'' pjesnika autobiografija: ''Sezona u paklu'' zbirka poetskih fragmenata u prozi i slobodnom stihu: ''Iluminacije'' o CILJ PJESNITVA je doi u nepoznato, promotriti nevidljivo, uti neujno o odnos prema modernitetu:

 otpor ako znai znanstvenu prosvjeenost prihvaanje ako donosi nova iskustva o pojam gradske poezije je u znaku izmiljenih gradova budunosti, mijeanje stvarnog i nestvarnog, gradovi bez prisnosti; kad unosi ljude u sadraj pjesme javljaju se kao stranci ili nakarade => ODLIKE DEHUMANIZIRANOG PJESNITVA o ESTETIKA RUGOBE: runoa je doputena kao zanimljivost, izaziva dramatski ok izmau teksta i itatelja; nizanje lijepog i runog ostvaruje dinamiku kontrasta STEPHANE MALLARM (1842.- 1898.) o francuski pjesnik i knjievni teoretiar o stvarao pod utjecajima parnasovaca, Baudelairea, Poea o prihvatio kult ljepote i tenju za idealom o nastoji ostvariri ''istu poeziju'' koja bi pod prividom vanjske stvarnosti doprla do biti stvari i pojava, do ''iste ideje'' o simbolima i muzikim efektima doarava ''neizrecivo'' o velik utjecaj na generaciju mladih simbolista i na razvoj ''hermetine'' i konkretne poezije u 20.st. o osnovni motivi: osamljenost kao iskonska situacija modernog pjesnika greben na koji se pjesnik nasukao zvijezde kao nedostini idealitet stil gramatiki neosnovane inverzije, ukidanje razlike jednine i mnoine, izvrtanje normalnog poretka rijei o DJELA: poeme: ''Faunovo poslijepodne'', ''Bacanje kocki nikad nee ukinuti sluaj''

o SUGESTIVNO PJESNITVO nita se ne priopuje, pjesma ostaje otvorena mnogobrojnom o ISTA POEZIJA pjesniko stvaranje koje odvraa pogled od svakodnevnog iskustva, od
pounih sadraja, od praktikih istina; samo napornim radom dostie se do mnogoznanosti poezije i sugestivna snage stihova - u 20.st. ista poezija oznauje nauk o pjesnitvu koje se temelji na Budelaireu i Mallarmu HENRIK IBSEN (1828. 1906.) o norveki dramatiar o 1.FAZA: romantina; - drame pisane u stihu - teme iz nacionalne povijesti - junaci su jake linosti uvjerene u svoju povijesnu misiju ''Brand'', ''Peer Gynt'' 2. FAZA: (prijelazna faza) - vrhunac realistikog teatra - prozni izraz - suvremena tehnika - otra kritika malograanskog drutva i njegova lanog morala - uzdie ovjeka koji se suprotstavlja drutvenim konvencijama - zanima se za probleme braka i drutveni poloaj ene ''Stupovi drutva'', ''Lutkina kua (Nora)'', ''Sablasti'', ''Neprijatelj naroda'' 3. FAZA: - prodire u psihu junaka i nastoji protumaiti tajne porive ljudskih postupaka - unosi lirska raspoloenja - pribliava se simbolizmu ''Divlja patka'', ''Rosmersholm'', ''ena s mora'', ''Hedda Gabler'', ''Graditelj Solness'' razumijevanju; vieznaje

o LEIT MOTIV motiv koji se javlja u vie ili svim djelima

 MODERNA DRAMA o predstavnici: August Strindberg(vedska knji.) ''Gospoica Julija''; Henrik Ibsen (norveka knji.) predstavnici naturalistike drame o zapoinje kao naturalistika drama objanjenja se niu po zamiljenoj shemi uzrono posljedinih veza koje toboe pripadaju prirpdnim znanostima o ''Nora'' prekretnica u razvoju europske dramaturgije:

''Nora'' je drutveno angairana drama; tema je iz graanskog ivota kritika poloaja ene u graanskom drutvu 19.st. produbljuje se u kritiku svih graanskih institucija, obitelji, morala, prava radnja se odvija u zatvorenom ambijentu graanske kue (zbivanja prostorno i tematski ograniena na obiteljski krug) psiholoka drama (unutarnji sukobi); prikazana je nemo glavne junakinje da ostvari sklad sa svijetom naturalistika drama Nora ima individualne osobine i sudbinu i ujedno je tipina po poloaju u kojem se nalazi jednostavna i jasna dramatska struktura; kompozicija u 3 ina

ANTON PAVLOVI EHOV (1860. 1904.) o ruski pripovjeda i dramatiar o u knjievnost ulazi humoreskama saetost izraza i karakterizacije o u novelama i pripovijestima tuan humor pretvara se u oaj i rezignaciju o zavrava plodno razdoblje ruskog realizma o unosi mnogo nedoreenosti, lirskih raspoloenja, atmosfere, simbolike o doarava ivot onako kako ga on osjea pribliavanje impresionizmu; i zapoinje novu epohu u razvoju ruske knjievnosti o najvei novelist europskog realizma ( uz Maupassanta) tvorci moderne novele o svojim dramama utjee na europsko kazalite o u djelima opisana svakidanjica; nema jakih linosti ni neobinih zbivanja; u njegovim se pripovjetkama ivot jednostavno odvija, ispunjen neodreenim matanjima o ljepoj budunosti i tenjama koje se nikad nee ostvariri o DRAME: ''Tri sestre'', ''Ujak Vanja'', ''Galeb'', ''Vinjik'' ODREDNICE LIRSKOG TEATRA: o radnja je u znaku paralelnih tematskih nizova (nije klasina): sjeta, enja, nagovjetaj sree, razoaranje o nema klasinih dijaloga jer su scene skupne; sugovornici i kad razgovaraju vode monolog o nema pravih zapleta ili otrih dramskih napetosti naglasak je na emocijama i ugoaju o likovi nisu hijerarhijski podijeljeni na glavne i sporedne; ehov kreira dinamine skupine likova postavljene u istu situaciju o naglasak je na ugoaju, dojmovima o ivotu o posljadnji in nema ulogu razrjeenja odnosa, ve je u znaku govora triju sestara o novom ivotu; glazba koja se gubi u daljini o lirski monolozi o stanke (u znaku proivljavanja emocija koje se nikada nee moi izrei) o zvune kulise ( Andrej svira violinu, koranica)

o o o o o

o
o

dramska zbivanja odvijaju se u svakodnevnim situacijama didaskalije ( u njima iscrpan opis scene) kontrast izmeu ozbiljnog i banalnog, mate i stvarnosti leit motiv ivot koji jednostavno tee bez pravog cilja ispunjen neodreenim matanjima o ljepoj budunosti i tenjama koje se nikad nee ostvariti potencijalno najdramatinije stvari odigravaju se izvan scene (poar, dvoboj, veza Natalije i Protopopova) prostor: provincijski gradi, kua Prozorovih, imaginarni prostor (Moskva simbol jednog osmiljenog ivota i rjeenja svih njihovih problema) vrijeme: objektivno kronoloko vrijeme (na poetku proljee, na kraju jesen) subjektivno vrijeme (opsjednuost budunou)