POUKE IZ BIBLIJE

SIJEANJ VELJAA OUJAK 2011.

Isus proplaka
BIBLIJA I LJUDSKE EMOCIJE

KRANSKA ADVENTISTIKA CRKVA

Sadraj
01. Emocije 02. Boanska providnost u tjeskobi 03. Stres 04. Odnosi 05. Krivnja 06. Pozitivno razmiljanje 07. Nada nasuprot depresiji 08. Snaga za svladavanje tekoa 09. Samopotovanje 10. Ljubomora i zavist 11. Sloboda od ovisnosti 12. Priroda kao izvor zdravlja 13. Prijateljstvo s Isusom

POUKE IZ BIBLIJE izdanje za odrasle 1/2011.

Pouke iz Biblije izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvene slube Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proirenog odbora za subotnjokolske pouke, iji su lanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure Deelia 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska; www.znaci-vremena.com Odgovorni urednik: Sreko Kuburi Urednik: Josip Perii Prijevod: Lidija idara Lektura: Marijan Malai Korektura: Ljiljana idara Prijelom: Brankica Vukmani Tisak: TIPOMAT
CROATIAN ADULT SSQ 1/2011 Printed in Croatia

Uvod

Isus je plakao
Kao ljudi mi smo najrazboritija stvorena bia na cijelom svijetu. Iako velianstveni, abe, psi, gusjenice i magarci nemaju kapacitet naeg prosu ivanja. Pa ipak, sa svom naom logikom i razboritou, mi smo tako er emocionalna bia. Netko e moda rei kako osjeaji vladaju naim ivotom u mnogo veem opsegu nego to to ini razum ili e ikada moi uiniti. Emocije su dobre; bez njih ne bismo bili ljudi. (Koja osoba ne poznaje ljubav, saaljenje, suosjeanje, strah ili tugu?) Roboti mogu funkcionirati bez emocija. Mi to nikad ne bismo mogli. Naravno, samim naim postojanjem u svijetu grijeha nae emocije esto nam donose veliku bol. Bolesti, rat, siromatvo, elementarne kaTuga, bol, patnja tastrofe, ekonomska nesigurnost, ... ovi osjeaji obiteljski problemi sve ovo uzrokuje strah, bol, strepnju i tugu, osjenisu pogreni aje koji su svima nama jako dobro niti su greni. ... poznati. Pogledajmo sada kakvu je emoI sam Isus je cionalnu reakciju probudio na svireagirao jet u Isusu: Isus proplaka. (Ivan 11,35) utjeli su. Tada ih srdito sve osjeajima. naokolo pogleda te (Marko 3,5) ree: alosna je dua moja do smrti. (Marko 14,34) Kad je opazi gdje plae i gdje plau idovi koji su doli s njom, Isus se potrese u dui, uzbudi. (Ivan 11,33) Prezren bjee, odbaen od ljudi, ovjek boli, vian patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bjee, odvrgnut. (Izaija 53,3) U Hebrejima je jako dobro izraena ova nevjerojatna istina o naem Gospodinu: Nemamo, naime, nekoga velikog sveenika koji ne bi mogao suosjeati s naim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo to nije sagrijeio. (Hebrejima 4,15) Osjetio je nae slabosti, a kao to svi znamo, osjeaji slabosti mogu biti prilino loi. Tuga, bol, patnja ... ovi osjeaji nisu pogreni niti su greni. Mi ne pokazujemo manjak vjere ili manjak povjerenja kada reagiramo na ivotni mete ovakvim emocijama. Naposljetku, i sam Isus je reagirao osjeajima.

Mi smo danas udaljeni tisuama godina od stabla ivota (Postanak 2,9). Nai geni su oslabjeli. Mi smo oteena bia i, suprotno teoriji o evoluciji, postajemo sve slabiji. Stoga nije udno to je grijeh uzeo svoj danak kad je u pitanju nae emocionalno zdravlje. I tako esto, umjesto da vladamo svojim emocijama, nae emocije vladaju nama, ak dotle da nas tjeraju u potpuno krivi izbor koji nam uzrokuje jo vie tuge i boli. Sreom, ne mora biti tako. Gospodin ima neto bolje za nas. Pouke ovog tromjeseja obra uju ljudske emocije i iznose nam biblijska naela da bismo mogli razumjeti svoje emocije i traiti snagu od Gospodina punog ljubavi da On njima zavlada. Usredotoit emo se na emocionalne reakcije biblijskih linosti u onome to ih je snalazilo, u dobru i zlu, i zapitati se: to moemo nauiti iz njihovog iskustva a moe nam pomoi u naem ivotu? Naravno, neki ljudi posebno oni iji su emocionalni problemi uzrokovani fizikim problemom kao to je kemijski disbalans trebaju strunu pomo. Ali ni u jednoj situaciji ne smijemo ograniiti mogunost Boje sile da donese zdravlje u svaki ivot. Naa je molitva da vam pouke ovog tromjeseja, u kontekstu razumijevanja vaih emocija, pomognu da upoznate Gospodina koji nas je darovao najveom emocijom od svih: ljubavlju. Konano, bez obzira na nae uspone i padove, neka svatko od nas naui uivati u toj ljubavi, osobito u padovima, i zatim neka Bojom milou pokazuje tu ljubav drugima. Jer bez obzira na nae alosti, ljubav nigda ne prestaje (1. Korinanima 13,8). Dr. Julian Melgosa dekan je na Sveuilitu Walla Walla za odgoj i psihologiju.

POUKA 1

25. prosinca 2010.1. sijenja 2011.

Emocije
Zaista, zaista, kaem vam, vi ete plakati i jadikovati, a svijet e se radovati. Vi ete se alostiti, ali e vaa alost postati radou. (Ivan 16,20) Biblijski tekstovi: 2. Samuelova 13; Galaanima 5,22; Koloanima 3,12-14; Luka 19,41-44; Ivan 16,20-24. Emocije su vaan dio ljudske osobnosti. One mogu biti snaan pokreta na dobro i na zlo. Ovisno o emocijama, mi smo sretni, tuni, prestraeni ili radosni. Pozitivne emocije mogu izazvati osjeaj zadovoljstva i blagostanja, a negativne uzrokuju bol i tjeskobu. Dok pozitivne emocije potiu dobro duevno zdravlje, due izlaganje negativnim emocijama moe uzrokovati probleme u ponaanju i odnosima. Dakle, emocije mogu igrati vanu ulogu u naem sveukupnom blagostanju. Bog eli da budemo izloeni utjecaju pozitivnih emocija. Me utim, zbog grijeha mi se esto suoavamo s uinkom negativnog emocionalnog iskustva. I biblijske osobe nisu bile imune na emocionalne uspone i padove. Neke od njih uspijevale su njima ovladati, druge su pak gubile kontrolu i doputale negativnim emocijama da ih vode u krive postupke. Odnos izme u emocija i ponaanja nije jasan i izravan. U trenucima kad emocije izazivaju u nama bol, one nas mogu voditi da na koljenima u molitvi traimo Boga kao jedini izvor pomoi i potpore. S druge strane, unutarnje borbe mogu prouzroiti da se ljudi u potpunosti odreknu vjere. Stoga je od velikog znaenja da jo vie saznamo o svojim emocijama i kako one utjeu na na ivot.

NEDJELJA NEGATIVNE EMOCIJE

26. prosinca

Proitajte u 2. Samuelovoj 13 ivotnu priu koja je prepuna negativnih emocionalnih iskustava. Usred tog metea, ljudi su na kraju nanijeli jedni drugima veliku tjelesnu i emocionalnu bol. Posljedice njihovog ponaanja utjecale su na cijelu kraljevsku obitelj, obiljeavajui ak i budue generacije. Koja emotivna stanja moemo prepoznati kod sljedeih sudionika? Amnon .................................................................................................................. Tamara .................................................................................................................. David ..................................................................................................................... Abalom ............................................................................................................... Ljubav Amnona prema Tamari nije mogla biti istinska, ve snaan seksualni nagon, jer im je ostvario svoj cilj, odmah [je] zamrzi silnom mrnjom, te je mrnja kojom ju je zamrzio bila vea od ljubavi kojom ju je prije ljubio (redak 15). Amnonovo iskustvo zorno prikazuje emocionalne krajnosti: nekontroliranu poudu (u kontekstu incestnog odnosa) i mrnju. Ponaanje je u takvom emocionalnom stanju gotovo uvijek neuravnoteeno i izazvat e ozbiljne posljedice. Amnonova ljubav gotovo se trenutano preokrenula u mrnju. On je prezreo posljednju molbu svoje sestre te je silom izbacio iz svojih odaja. Tamara je uistinu bila rtva. Ona je odbijala sve Amnonove pokuaje, to je njega razljutilo. Posluivala je svojeg brata iz poslunosti prema kralju. A kada su Amnonove namjere postale oite, uinila je najbolje to je mogla da ga odvrati i upozori na razorne posljedice takvog opakog ina. Budui da je bio odluan u svojem naumu, Amnon nije bio spreman potraiti savjet, ve je ustrajao u svojoj namjeri. Tamara se sigurno osjeala povrije enom, ponienom i iskoritenom kao i svaka ena koja je doivjela silovanje ili zlostavljanje; izgubila je samopotovanje. Njezin brat Abalom nije joj ponudio neko olakanje, ve joj je savjetovao da cijelu stvar dri u tajnosti. Me utim, Abalom je smislio plan ubojstva Amnona kako bi osvetio njezino silovanje. (Osim toga, uklanjanjem Amnona poveao bi svoje izglede da zasjedne na izralesko prijestolje.) David, kao njihov otac, bio je ljut i alostan zbog ovih doga aja. Kada ste iskusili mrnju, tugu, strah, bijes ili ljubomoru? Kako ste se s time nosili? Biste li danas postupili drugaije?

PONEDJELJAK POZITIVNE EMOCIJE

27. prosinca

Negativna emocionalna stanja kao to su mrnja, briga, strah, bijes i ljubomora izazivaju trenutanu fizioloku reakciju: lupanje srca, miinu napetost, suhou usta, hladan znoj, leptire u elucu i druge tjelesne reakcije. Dugogodinja izloenost ovim simptomima povezuje se uz srane i probavne smetnje. Nasuprot tomu, pozitivna emocionalna stanja kao to su suosjeanje, ljubaznost, poniznost, blagost i strpljivost, povezana su s osjeajem ugode, pozitivnim pogledima i bliskim odnosom s blinjima i Bogom. Mlada i iroko prihvaena grana psihologije, pozitivna psihologija, usmjerena je na promicanje pozitivnih emocija s ciljem odravanja sree i spreavanja duevnih bolesti. Postoje dokazi koji upuuju na to da e potiskivanje odre enih negativnih emocija tetno utjecati na zdravlje i dugovjenost; nasuprot tome, promicanje pozitivnog pristupa ivotu doprinijet e zdravlju i dugovjenosti. Drugim rijeima, to su vae emocije i pogledi pozitivniji, vae e zdravlje u cijelosti biti bolje. Proitajte Galaanima 5,22. Kako bi plod Duha trebao promijeniti nain na koji ljudi gledaju na ivot?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Proitajte Koloanima 3,12-14. Prema Pavlovim rijeima, o kojoj se najistaknutijoj pozitivnoj emociji ovdje govori? Koje je znaenje rijei zaodjenite se u ovome odlomku? Koje su posljedice primjene Pavlove rijei iz ovog odlomka?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Iako je ljubav vie od emocije, ona je jo uvijek najvanija emocija. Bog je ljubav i Njegov je plan za Njegovu djecu da iskuse ljubav prema drugima i od drugih; On eli da znamo to znai voljeti Boga i biti ljubljen u Njemu. Ljubav donosi niz drugih pozitivnih osjeaja i emocija koje mogu prerasti u vrlo poeljno ponaanje. Kakvo je vae osobno iskustvo kad je u pitanju utjecaj vaeg emocionalnog stanja na vae ponaanje? Zato je vano ne donositi vane odluke u naletu emocija, bez obzira na to jesu li pozitivne ili negativne?

UTORAK ISUSOVO POKAZIVANJE EMOCIJA: 1. dio

28. prosinca

U Marku 8,1-3 itamo da je suosjeanje potaknulo Isusa da nahrani mnotvo. Nitko drugi nije mislio o osnovnim potrebama ovih ljudi koji tri dana nisu jeli skoro nita. Isus je zapazio da su neki doputovali izdaleka; stoga je znao da bi mogli malaksati kad bi ih poslao kui a da nita nisu pojeli. Osim to je nahranio mnotvo, koja je druga djela Isus uinio iz suosjeanja? Marko 1,40.41; 6,34.
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ljudi su se prema gubavcima odnosili s prijezirom. Nijedna druga bolest ili stanje nije izazivalo takav uas i saaljenje kao guba. Osobama s ovom vidljivom boleu bio je zabranjen svaki kontakt s drutvom i esto su bili prisiljeni ivjeti u izolaciji. Kad god bi im se netko pribliavao, oni su morali povikati: Neist! Neist! kako bi ga upozorili da se udalji i izbjegne infekciju. Budui da je Isus imao suosjeanje prema ovom ovjeku, odmah ga je izlijeio i zatim ga poslao da ide i nikome ne govori o tome. No, izlijeeni ovjek nije mogao za sebe zadrati ovo predivno djelo ljubavi i poeo je o njemu svakome govoriti. Isus je imao suosjeanje ne samo onda kada su ljudi oskudijevali u osnovnim potrebama, ve i onda kada su bili izgubljeni, bez putokaza ili cilja. Dakle, prije nego to e ih nahraniti, On je osjetio njihove duboke duhovne potrebe i pouavao ih je o Bojem kraljevstvu. Isusovo suosjeanje moemo uoiti u Marku 9,36, kad ga je naglasio fizikim dodirom. Drao je djecu u svojim rukama i pokazao im ljubav i privrenost. On je tako er dopirao do oboljelih i doticao ih kako bi primili boansku mo izljeenja. U susretu s bogatim mladim knezom (Marko 10,21.22), Isus ga je zavolio iako mladi nije slijedio Uiteljeve upute. U istom trenutku oba su ovjeka doivjela snane emocije Isus ljubav, a bogati mladi knez tugu. Na koje naine moete izraziti suosjeanje? Jedno je suosjeati (mnogi to ine), a sasvim je neto drugo popratiti ga konkretnim djelima. Kako vi rijeima i djelima moete bolje pokazati suosjeanje koje osjeate prema onima koji pate?

SRIJEDA ISUSOVO POKAZIVANJE EMOCIJA: 2. dio

29. prosinca

Proitajte Luka 19,41-44. to je djelovalo na Isusa da zaplae nad Jeruzalemom? Bila je to bez sumnje tuga koju je osjetio kada je gledao u budunost i vidio sudbinu Jeruzalema. Ali i vie od toga, osjetio je tugu za mnogim stanovnicima gradova koji e Ga odbaciti. Isusove suze, kad je s ljubavlju i brigom promatrao grad s gore, potekle su zbog odbijanja ljubavi i suosjeanja, usred radosti i slavljenja tisua ljudi. (Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, sv. 3, str. 20) Pisci evan elja zabiljeili su da je Isus plakao u dva navrata. Ljudi obino plau zbog sebe, ali u tim prigodama Isusova tuga proizlazi iz dubokih osjeaja prema drugima. Koje je emocije Isus iskusio u sljedeim tekstovima: Matej 26,37.38; Marko 3,5; 8,12; Ivan 11, 32-38; Marko 11,15.16? to je uzrokovalo emocije koje je iskusio?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Prvih nekoliko redaka u Izaiji 53 potvr uje da je Isus bio ovjek boli. Iako je doivio mnoge radosne trenutke, osjeao je i teku emocionalnu bol. Vei dio Isusove patnje bio je povezan s osjeajem razoaranja kad Njegovi sljedbenici nisu shvatili Njegovu poruku. Unato Isusovoj velikoj ljubavi i Njegovim nadnaravnim udima, mnogi nisu razumjeli da je On Mesija. Isto tako, Isus je duboko patio promatrajui posljedice koje je grijeh ostavio na ovjeanstvu. Doga aji vezani uz Lazarovu smrt tako er su u Isusu izazvali veliku tugu. Ivan kae da se Isus potresao u duhu (Ivan 11,33). Ovo je prijevod grke rijei koja oznaava vrlo snaan emocionalni nemir, praen zvukom koji dolazi iz grla i nosa. Grki dramaturg Eshil (525.456. pr. Kr.) rabi istu rije kada opisuje rzanje konja. U Novom zavjetu ova je rije uporabljena pet puta, a u etiri navrata opisuje Isusovu emociju. Razmatranje Isusovih emocionalnih iskustava moe nam pomoi da bolje razumijemo koliko se On moe povezati s naim vlastitim emocionalnim nemirom. Promotrite sljedei tekst: Nemamo, naime, nekoga velikog sveenika koji ne bi mogao suosjeati s naim slabostima. (Hebrejima 4,15) Kako nas poruka ovoga teksta moe dovesti u uu vezu s Isusom, osobito u vrijeme patnje?

ETVRTAK BOJI PLAN ZA BOLNE EMOCIJE

30. prosinca

Proitajte Ivan 16,20-24. to je Isus obeao kad nas obuzme bol i tuga?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ovaj odlomak nudi veliku nadu svakome tko proivljava tjelesnu i duevnu bol. Evo nekoliko toaka koje moemo nauiti iz ovog teksta: ini se kako je svijet pun radosti. Dok vjernik promatra ivot oko sebe, esto se podsjea koliko je ivot nepravedan. ini se kao da zli ljudi uivaju, dok oni koji su predani Bogu pate. Ali Isus nas uvjerava da tako nee biti zauvijek. Osim toga, ono to se vidi, esto je varljivo. U naoj je prirodi da esto mislimo kako su drugi sretniji i uspjeniji od nas. alost, bol i tjeskoba pretvorit e se u radost. Ovo je sr Isusovog obeanja. Vjernici trebaju visoko cijeniti misao da e tuga ne samo proi, ve e ustupiti mjesto radosti. Bol iz prolosti bit e zaboravljena. Sjeanja na neugodne doivljaje iz prolosti esto uzrokuju mnogo nevolja. Mnogi psihoterapeuti rade mukotrpno kako bi ukloniti uinke prolosti iz sadanjeg ivota svojih pacijenata. Isus nas uvjerava da kao to ena zaboravi na sve poro ajne bolove kad vidi svoje novoro ene, tako e i Njegovi sljedbenici jednoga dana zaboraviti sve boli iz prolosti. Nitko nam nee moi oduzeti nau radost. Radost koju Isus daje nije ona radost kakvu danas poznajemo. Isus nam nudi potpunu sreu, vjeni ivot koji neprijatelj ne moe oduzeti spaenima. Nee biti potreba. Isus tvrdi da pravednima nee nita nedostajati. Oni vie nee imati potrebu upuivati zahtjeve i pronje Isusu, jer e sve njihove potrebe biti zadovoljene. Kako se moemo vrsto drati obeanja da e se naa tuga pretvoriti u radost? Kako nam to jamstvo moe pomoi da lake prolazimo kroz ivotne nedae? Na koji nain moemo Isusovim obeanjima hrabriti one koji tuguju?

10

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

31. prosinca

Dok je Isusov prodoran pogled prelazio preko oskvrnutog predvorja hrama, sve su oi bile instiktivno uprte prema Njemu. Glasovi ljudi i buka stoke utihnuli su. Sveenik, knez, farizej i neznaboac, svi su gledali nijemi od uda i neopisivog straha na Sina Bojeg, koji je pred njima stajao u velianstvu nebeskog Kralja, boansko je zasjalo kroz ljudsko odjenuvi Ga u dostojanstvo i slavu koja se prije nije manifestirala. udan strah obuzeo je narod. Oni koji su stajali najblie Isusu, instinktivno su se odmaknuli od Njega onoliko koliko im je mnotvo dopustilo. S izuzetkom nekoliko svojih uenika, Spasitelj je stajao sam. Sve je utihnulo; duboka tiina inila se nepodnoljivom, i kad su se vrste, zategnute Isusove usne otvorile i Njegov glas odjeknuo jasno kao zvuk trube, izazvao je prisilni jecaj ili uzdah olakanja kod svih prisutnih. Govorio je s jasnim naglaskom, i s takvom silom koja je na ljude djelovala kao da ih je zahvatila mona oluja. Stoji pisano: Kua moja neka bude kua molitve, a vi je pretvarate u pilju razbojniku. (Matej 21,13) Iskoraknuo je i s jo veim autoritetom od onoga koji je pokazao tri godine prije, s ogorenjem koje je svladalo sve protivnike, glasom koji je odzvanjao poput trube kroz cijeli hram, zapovjedio je: Nosite to odavde. (Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, sv. 3, str. 23,24)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Kako biste opisali Isusove emocije prikazane u gornjem tekstu? Koje pouke moemo nauiti o tome koliko emocije, ako su ispravno usmjerene, mogu biti izvor dobra? 2. Kako negativne emocije mogu biti nadomjetene pozitivnima? Razmotrite iskustvo Marije Magdalene i druge Marije, koje su otile posjetiti Isusov grob, sa strahom i ujedno s velikom radou (Matej 28,8). 3. idovske zajednice slave Purim kao sjeanje na vrijeme kada je Bog pretvorio u radost njihovu tugu a u blagdan njihovo alovanje (Estera 9,22). Porazgovarajte u svojem razredu o tome kako moete oteti zaboravu brojne trenutke kada je naa tuga bila pretvorena u radost. Ispriajte u svojem razredu koliko ste puta doivjeli ovu emocionalnu promjenu. 4. Kako se moemo nauiti drati Bojih obeanja u trenucima kad nam ona izgledaju tako daleko i nedostino?

11

Cijena vjere
Koja je cijena vae vjere? ega biste se bili spremni odrei da slijedite Krista? Na nedavno odranoj seriji evan eoskih predavanja u Keniji, nekoliko je mladih ljudi donijelo odluku da prihvate Krista, to za njih moe biti kobno. Dorcas ima 19 godina i nedavno je zavrila srednju kolu. Ona eli postati lijenica. Njezina obitelj odlazi u crkvu svake nedjelje. ula je kako neki mladi ljudi razgovaraju o evan eoskim predavanjima koja se odravaju u gradu. Spominjali su pjevanje i filmove koji su se tamo prikazivali. Dorcas je odluila ii iako su joj rekli da je Adventistika crkva, koja je bila organizator ovih predavanja, zapravo kult. Bila je oduevljena mladim ljudima koji su govorili o zdravlju i obiteljskom ivotu prije svakog predavanja, kao i govornicima koji su propovijedali iz otvorene Biblije, pozorno objanjavajui svaku toku. Dorcas je osjetila da ovi pastori nauavaju Boju istinu i eljela je saznati vie o adventistikom vjerovanju. Isprva njezini roditelji nisu imali nita protiv njezinog odlaenja na ova predavanja. Ali kada su primijetili da njezino zanimanje jaa, zabrinuli su se i zahtijevali da prestane odlaziti na ova predavanja. Njezina majka i ostali ro aci vrili su pritisak na Dorcas da prestane odlaziti na predavanja, a otac joj je uz to rekao da je s njezinim obrazovanjem svreno postane li adventisticom. No Dorcas je pronala Boju istinu i bila je spremna odrei se svega. Odluila je slijediti Boga bez obzira na cijenu. Za mene je istina vanija od obitelji ili obrazovanja, kae ona. Dorcas je nastavila s prouavanjem Biblije i ubrzo se krstila. Njezina joj je obitelj rekla da napusti dom, tako da sad ivi u gradu kod jedne adventistike obitelji i moe nastaviti odlaziti na predavanja. Smatram da nisam pogrijeila, kae ona. Znam da Bog ima plan za moj ivot i da trebam biti strpljiva i dopustiti Bogu da ostvari taj plan. Dorcas nije jedina koja je donijela takvu odluku. Jo nekoliko mladih ljudi donijelo je slinu odluku. Ali za neke od njih, kao za Brendu, pria zavrava drugaije. Ona se radovala kad su njezini roditelji poeli dolaziti na predavanja i danas se cijela obitelj zajedniki raduje krtenju. U mnogim podrujima vjerovati nije slobodno. Molimo se za ove mlade ljude koji su se spremni odrei svega radi Boga. Hvala vam za darove koje dajete za misiju i koji pomau irenju Evan elja, osobito u tekim podrujima. www.AdventistMission.org

12

POUKA 2

1.8. sijenja 2011.

Boanska providnost u tjeskobi

Svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas! (1. Petrova 5,7) Biblijski tekstovi: Postanak 3,6-10; 15,1-3; Ivan 14,1.2; Matej 6,25-34; 18,3; Filipljanima 4,11.12. Sveto pismo je puno redaka koji sadre rijei kao to su strah, tjeskoba, zabrinutost, tuga, zaprepatenje i preplaenost. Mnogi od navedenih redaka povezani su s onim to izaziva zabrinutost i strah kod ljudi, dok drugi navode obeanja o boanskoj sigurnosti koja su upuena onima koji se boje ili su zabrinuti. Kroz cijelo Sveto pismo snano i uporno provlai se poruka Ne bojte se. Strah i zabrinutost dio su ljudskog postojanja od trenutka kad je grijeh doao na Zemlju. Zabrinutost ili strah od onoga to se moe dogoditi jedna je od najopasnijih emocija za duevno i tjelesno zdravlje. Srednjevjekovna legenda govori o putniku koji je jedne noi sreo Strah i Kugu na putu za London, gdje su trebali pobiti 10.000 ljudi. Putnik je upitao Kugu hoe li ona ubiti ba sve te ljude. O, ne, odgovorila je Kuga, ubit u samo nekoliko stotina. Moj prijatelj Strah ubit e ostatak. Pouka za ovaj tjedan govori o tome kako zahvaljujui boanskoj moi moemo donekle biti oslobo eni straha i zabrinutosti. Vjera u Boga i zadovoljstvo kljuni su imbenici u gledanju u budunost s povjerenjem.

13

NEDJELJA PRVO ISKUSTVO STRAHA

2. sijenja

Proitajte Postanak 3,6-10. Teko nam je poistovjetiti se s Adamovim i Evinim prvim susretom s grijehom stoga to se nitko od nas ne moe sjetiti kada je prvi put iskusio ovu emociju. Razvojna psihologija tvrdi da se djeca od rane dobi suoavaju s iskonskim strahovima, od kojih su najei strah od gladi i strah od nagle promjene zvuka. Djeca u razvoju i adolescenti jednako tako proivljavaju razne strahove: strah od ivotinja, strah od mraka, strah od samoe, strah od situacija koje imaju veze sa kolom, strah od odvojenosti od roditelja, strah od prestanka rasta ili odbacivanja od strane vrnjaka. Odrasli tako er podlijeu uvrijeenim strahovima povezanima s odre enim ivotnim okolnostima: strahu od nenalaenja ivotnog partnera, od nenalaenja odgovarajueg posla, od teroristikih napada, od kroninih ili smrtonosnih bolesti, od napada, od smrti itd. Ellen G. White kae da je Adama nakon to je pojeo zabranjeni plod pomisao na grijeh ispunila strahom i da je blaga temperatura u Edenu izazvala osjeaj hladnoe kod grenog para. Bili su optereeni osjeajem grenosti, strahom od budunosti i golotinjom due (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 37). Razmotrite sljedea obeanja koja govore protiv straha i zabrinutosti. Zapazite njihove osobitosti. Psalam 23,4 ........................................................................................................ Izreke 1,33 .......................................................................................................... Hagaj 2,5 .............................................................................................................. 1. Petrova 3,14 ................................................................................................... 1. Ivanova 4,18.19 ............................................................................................. Strah i tjeskoba vrlo su uobiajeni. To su vrlo esti, razarajui i bolni osjeaji. Uobiajeni simptomi tjeskobe ukljuuju strahovanje, brigu, nesanicu, nervozu, napetost, glavobolju, umor, vrtoglavicu, drhtanje, nedostatak daha, znojenje, potekoe u koncentraciji i hiperbudnost. Tjeskoba moe tako er izazvati i napadaje panike. Bog nas eli osloboditi ovakvih neeljenih iskustava i poziva nas da imamo povjerenje u Njega. to u vama izaziva strah i zato? Koliko je opravdan va strah? Koje praktine korake moete poduzeti u otklanjanju onoga to u vama izaziva strah ili u vezi s ublaavanjem straha?

14

PONEDJELJAK NE BOJ SE

3. sijenja

Proitajte Postanak 15,1-3. to je bilo izvor straha za Abrama? Koji je bio valjani razlog za njegov strah?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Bog je pozvao Abrama i obeao mu da e od njega uiniti veliki narod. Budui da su godine prolazile a on nije imao nasljednika, Abram je stalno razmiljao o tome i to mu je postala trajna briga. Redci 2 i 3 otkrivaju sr njegovog straha: Gospodine moj emu mi tvoji darovi kad je mojoj kui nasljednik Eliezer Damaanin? jedan e, eto, od mojih ukuana postati moj batinik. Ovakav je stav uopena reakcija koja je svojstvena ljudskoj naravi koja tei produetku sebe, neemu to e nositi na peat i nakon nae smrti. Boji odgovor na Abramovu zabrinutost bio je: Ne boj se, Abrame, ja sam ti zatita; a nagrada tvoja bit e vrlo velika! Budunost naeg ivota, pa ak i budunost nakon nae smrti nalazi se u rukama naeg nebeskog Oca. On zna da je sloboda od tjeskobe jedna od naih najveih potreba i eli da budemo zadovoljni onim to imamo danas i sigurni u ono to dolazi sutra. Potraite sljedee retke. U kojim je okolnostima izreena Gospodnja ohrabrujua poruka Ne boj se? Ponovljeni zakon 31,8 ..................................................................................... 2. Ljetopisa 20,17 .............................................................................................. Luka 21,9 ............................................................................................................ Ivan 14,27 ............................................................................................................ Tjeskoba se oituje kao strah od neizvjesnosti. Takva neizvjesnost moe se pojaviti u blioj ili daljoj budunosti, ili se uope nee pojaviti; zasad ona postoji samo u umu. Ipak simptomi tjeskobe su vrlo stvarni, emocionalno i fiziki, i mogu biti bolni. Stoga ne udi to nas Gospodin od njih eli osloboditi. Kako moemo najbolje iskoristiti Boje obeanje Ne boj se u svakidanjim situacijama? Kako moemo imati na umu da je Bog jai i vei od tih prijetnji i da nas ljubi ljubavlju veom od strahova koje imamo bez obzira na to s ime se suoavamo?

15

UTORAK VJERA NASUPROT TJESKOBI

4. sijenja

Razmiljajte o rijeima utjehe koje je Isus uputio svojim uenicima u Ivanu 14,1.2. to se dogodilo neposredno prije? Na to On usmjerava njihove misli? Ove njene rijei potiu povjerenje u Oca i povjerenje u Isusa, jer ono moe usmjeriti uznemireno srce da gleda na budunost bez zabrinutosti. Isus skree pozornost uenika na kraljevstvo koje im priprema. Bez obzira na ono to nam se doga a ovdje, bez obzira na to koliko loe stanje bilo, Njegovo kraljevstvo nas oekuje. Stoga vjerujte u mene i moja obeanja. Ovo je Isus rekao uenicima, a govori i nama danas. Na pojedinim terapijskim sastancima klijenti glume uloge bliske stvarnim ivotnim situacijama koje vode k poveanju samopouzdanja i poboljanju samopotovanja. Zahvaljujui tome, oni ue upravljati svojim mislima u trenucima tjeskobe tako da um usmjere na poznate teme. Oni tako er ue tehnike oputanja i disanja koje mogu uporabiti u kritinim situacijama. Iako ove strategije imaju razmjerno visok stupanj uspjeha, one su usmjerene na stvaranje povjerenja u samog sebe kako bi se smanjila mogunost za osjeaj tjeskobe. Ovo je prihvatljivo ali nepotpuno, jer vjera u samoga sebe znai tek mali korak. U konanici moramo nauiti vjerovati u Boga. Kako psalmist uspore uje povjerenje u Boga s vjerom u ovjeanstvo? Psalam 118,8.9. ovjek je hirovit i udljiv, dok se Bog i Njegova obeanja nikada ne mijenjaju. Kralj Italije i kralj eke obeali su reformatoru Janu Husu siguran prijevoz i pritvor. Oni su prekrili to obeanje i Hus je bio muen. U drugom sluaju kralj Charles I. poslao je Thomasu Wentworthu, engleskom dravniku, dokument sljedeeg sadraja: Po rijei kraljevoj neete izgubiti ivot, ast ili imetak. Me utim, nedugo nakon toga isti je vladar potpisao nalog za njegovu smrt. to nam Isus govori u Mateju 18,3? Prva zadaa koju djeca trebaju nauiti jest razvoj povjerenja u svoju majku ili skrbnika. Nakon to to postignu, maliani e biti zadovoljni i sigurni u svijetu u kojem ive i budunou koja ih oekuje. Ovo je poetak povjerenja. Isus od nas trai da se prema Njemu odnosimo kao dijete prema majci koje umiruje i tjei njezina njena brinost. Da bismo to uinili, moramo donijeti svjesnu odluku. Provedite nekoliko trenutaka prisjeajui se vremena kada je Bog odgovorio na vae molitve ili vam omoguio ono to je za vas najbolje. Kako vam dosadanja iskustva mogu pomoi da unaprijedite svoje povjerenje u nebeskog Oca, bez obzira na to s kakvom se tekom situacijom suoili i koliko bili tjeskobni i zabrinuti?

16

SRIJEDA KAO PTICE I LJILJANI

5. sijenja

Osim Isusovog ljubaznog savjeta da se ne brinemo, koje pouke moemo dobiti iz ovog dijela Propovijedi na gori? Matej 6,25-33.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

U ovom snanom tekstu Isus pouava o brojnim naelima koja, ako ih prihvati, vjernika mogu zatititi od mnogih nevolja. Sagledajte cjelokupnu situaciju (redak 25). Grozniavi dnevni raspored moe uiniti da izgubimo iz vida bitne stvari. Svakidanja rutina moe nas odvratiti od temeljnih istina u koje vjerujemo. Bog nam je dao ivot. Bog je stvorio nae tijelo. Ako On ima mo i voljnost da to uini, zar nee osigurati hranu za odravanje svojih stvorenja? Zar nee uiniti da imamo potrebnu odjeu za nae tijelo? Neka vas nadahnjuju jednostavne stvari iz prirode (redci 26.2830). Vrapci i ljiljani su me u najeim motivima u prirodi. Isus ih rabi kako bi naglasio razliku u odnosu na golemu sloenost ljudskih bia. Oito je da se vrapci ne brinu za sutranjicu i da se ljiljani ne trude da budu odjeveni po najnovijoj modi, a ipak su dobro odjeveni. Zar nee mnogo radije vas odijevati? (redak 30) Briga je beskorisna i besmislena (redak 27). Baviti se problemom radi pronalaenja moguih rjeenja moe biti uspjeno, ali brinuti se samo zato da bismo se brinuli ne samo to nee rijeiti problem, ve e ga jo i poveati. Odredite svoje prioritete (redak 33). Krani ponekad mogu biti uhvaeni u vrtlog materijalizma ili drugih stvari koje ih mogu odvratiti od onoga to je istinski vano u ivotu, ali Isus ih podsjea: Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! Winston Churchill je rekao: Sjeam se kako je jedan starac na samrtnikoj postelji rekao da je imao mnogo problema u svojem ivotu od kojih se veina nikada nije ostvarila. Osvrnite se na stvari koje vas brinu, a zatim kleknite i molite se Bogu da uzme sve vae brige. Koje brige mogu utjecati na nae popravljanje? Koje su stvari u potpunosti izvan nae kontrole? Uinite sve to je u vaoj moi da popravite ono to moete, a zatim molite Gospodina da se u Njega uzdate u rjeavanju ostaloga.

17

ETVRTAK DAN PO DAN

6. sijenja

Proitajte Matej 6,34. to nam Isus ovdje govori? Kako moemo nauiti ono to On kae? Zato je to tako vano?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Praktina primjena poruke iz Mateja 6,34 donijela bi mir ljudima dananjice. Isus ne trai od nas da ne planiramo ili da budemo manje brini. On nas jednostavno poziva da se prestanemo brinuti o onome to bi se moglo dogoditi i da se ne optereujemo onim tipinim dilemama: to ako se razbolim? to ako izgubim svoj posao? to ako doivim nesreu? to ako moje dijete umre? to ako me tko napadne? Sljedei popis nabraja nekoliko stvari koje prosjenu osobu ine tjeskobnom. Tjeskobna osoba usredotoit e se na: pedeset posto doga aja koji se nikada nee dogoditi. dvadeset pet posto doga aja iz prolosti koji se ne mogu promijeniti. deset posto neutemeljenih kritika od strane drugih. deset posto problema vezanih za zdravlje (velikim dijelom zbog straha). det posto stvarnih problema s kojima e biti suoena. Kako vas moe nadahnuti Pavlovo iskustvo sa zadovoljstvom? Filipljanima 4,11.12
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Jedan od kljueva smirenog ivota jest zadovoljstvo, uinkovit protuotrov za brigu. Zadovoljstvo nije nasljedan stav, ve steena osobina. Pavao je rekao: Navikao sam na sve: biti sit i gladovati, obilovati i oskudijevati. (redak12) U ovom stoljeu u kojem se suoavamo s toliko mnogo problema, postoji potreba da osjeamo zadovoljstvo onim to sada imamo i da se ne brinemo o tome to bi moglo doi sutra. Isus je rekao: Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce! (Ivan 14,27) U praktinom smislu, kako moemo imati koristi od Isusovog jamstva o duevnom miru? Iznesita svoje miljenje u svojem razredu u subotu. to moemo nauiti jedni od drugih?

18

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

7. sijenja

Ne ubija rad, nego briga. Jedini nain kako izbjei brigu jest da svaki problem iznesemo Kristu. Ne gledajmo na mranu stranu. Njegujmo vedar duh. (Ellen G. White, Mind, Character and Personality, str. 466) Kad bismo svoju duu nauili da ima vie vjere, vie ljubavi, vie strpljenja i savrenije povjerenje u naega nebeskog Oca, imali bismo vie mira i sree dok prolazimo kroz borbe ovoga ivota. Gospodinu nije drago kada nas uzrujanost i brige odvajaju od Isusovih ruku. On je jedini izvor svake milosti i ispunjenje svih obeanja, ostvarenje svakog blagoslova. Na svojem zemaljskom putu bili bismo usamljeni da njime ne putujemo s Isusom. Neu vas ostaviti siroad. Vratit u se k vama (Ivan 14,18), kae nam Isus. Pazimo na Njegove rijei, vjerujmo u Njegova obeanja, ponavljajmo ih iz dana u dan i razmiljajmo o njima nou i budimo sretni. (Ellen G. White, Mind, Character and Personality, str. 468)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Kao razred razmotrite jo jednom odgovor na posljednje pitanje od etvrtka. 2. Neki bez ikakvog stvarnog razloga strahuju od patnje i smrti; drugi su klonuli ili se bore sa smrtonosnom boleu. Drugi se moda suoavaju s nekim drugim situacijama koje ugroavaju njihov ivot. Kako se ljudi u ovakvim okolnostima mogu utjeiti? 3. Jakov se silno uplai (Jakov 32,8) kad se pripremao za susret s Ezavom. Josipova braa bila su zapanjena (Postanak 45,3) kada je Josip otkrio svoj pravi identitet. Razgovarajte o prihvatljivom nainu suoavanja sa strahovima koji su rezultat naih krivih postupaka. Ima li razlike u suoavanju sa strahovima koje smo sami izazvali zahvaljujui vlastitim krivim postupcima? Ako ima, u emu je razlika? 4. Job kae: Obistinjuje se moje strahovanje, snalazi me, evo, ega god se bojah. (Job 3,25) Mogu li nai strahovi postati stvarnost ako se neega unaprijed bojimo? Drugim rijeima, moe li neprekidni tjeskobni strah da e se neto dogoditi pridonijeti da se to dogodi? Porazgovarajte. 5. Razmislite o svemu onome to vas je neko zabrinjavalo, a nikad se nije dogodilo. to moete nauiti iz ovih iskustava koja bi vam u najboljem sluaju trebala pomoi da se danas manje brinete o budunosti?

19

Obian poziv
Nedjalka je pozorno sluala dok je njezina susjeda govorila o skupini za prouavanje Biblije kojoj je prisustvovala. Nedjalka je uiteljica biologije u Bugarskoj. Ve je nekoliko puta pokuala prouavati Bibliju, no unato svojem bistrom analitikom umu, nije je mogla razumjeti. Stoga je prihvatila poziv svoje prijateljice da do e na prouavanje Biblije. eljela sam proiriti svoje znanje, kae ona. Nisam traila Boga. Nedjalka je dola na sat prouavanja Biblije i uzimala zabiljeke. No kako je predavanje odmicalo, bila je zadivljena uzvienim poukama koje je govornik iznosio iz Biblije. Nastavila je odlaziti na prouavanja i upijati Boju ljubav. Ispriala je svojem suprugu Nikolaju, umirovljenom vojnom asniku, ono to je nauila. Ali on je odgovorio: Ti moe ii ako eli, ali mene nemoj zamarati religijom. Nedjalka je znala da Nikolaj ne eli nikakvu vezu s religijom, ali mu je govorila o svemu to je uila. Njezino zanimanje za Bibliju sve vie je raslo te je prihvatila poziv svoje prijateljice da do e na bogosluje u subotu. Kad je crkva organizirala predavanje o zdravlju, Nedjalka je pozvala Nikolaja da po e s njom, ali on nije nita obeao. Bila je iznena ena kad ga je tamo ugledala. Saznala je kako ga je i prijatelj pozvao da do e na predavanje, pa se odazvao. Samo predavanje i vjernici crkve koji su ga organizirali dojmili su se Nikolaja pa je sljedei tjedan iznenadio Nedjalku rekavi: elim ii u crkvu i ovaj tjedan. Nikolaj je prestao piti i puiti i poeo redovito dolaziti u crkvu. Kako je njihova vjera u Boga rasla, odluili su se zajedno krstiti. Nisam ni sanjala da e jedan obian poziv na prouavanje Biblije potpuno promijeniti na ivot, kae Nedjalka. Sad smo puno sretniji nego prije dok nismo poznavali Krista. Zahvaljujem Bogu za vjerne adventiste koji su nas pozvali i upoznali s Njim. Nai misijski darovi pomau financiranje predavanja o zdravlju i mnogih drugih programa koji privlae ljude Kristu diljem svijeta. Hvala vam to prilaete svoj novac. Nedjalka i Nikolaj Angelov ive u mjestu Jambol u Bugarskoj.

20

POUKA 3

8.15. sijenja 2011.

Stres
Do ite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. (Matej 11,28) Biblijski tekstovi: 1. o Kraljevima 17,2-4.15.16; 19,1.2; Marko 6,31-34; Galaanima 6,2; Ivan 15,13. Svi se s vremena na vrijeme na emo pod stresom. Zahtjevi na poslu, obiteljske krize, krivnja, neizvjesna budunost, nezadovoljstvo prolou dovoljno je samo po sebi. Sve ovo, zajedno sa svakidanjim ivotnim zbivanjima, moe vriti tolik pritisak na ljude da to utjee na njihovo tjelesno i duevno zdravlje. Znanstvenici Thomas H. Holmes i Richard H. Rahe napravili su bodovnu ljestvicu drutvene prilagodbe koja navodi ivotne doga aje prema razini stresa: smrt suprunika 100; osobna ozljeda ili bolest 53; promjena prebivalita 20 itd. Osoba koja u bilo kojem trenutku sakupi 200 ili vie bodova ima 50 posto izgleda da se razboli; onaj tko sakupi 300 ili vie bodova, dosegnut e toku krize. Umjereni intenzitet stresa nuan je da bismo poboljali svoju uinkovitost, ali iznad odre ene toke stres ugroava zdravlje. Rijeju i djelom Isus pokazuje da je najbolji lijek za ivotne napetosti traenje Boga nasamo i na mirnom mjestu (Marko 6,31). Ako Mu dopustimo, Gospodin e nam pomoi da se nosimo s pritiscima koji su neizbjean dio ivota na Zemlji.

21

NEDJELJA UZBUDLJIVI IVOTNI DOGAAJI

9. sijenja

Na koji nain se Bog pobrinuo za Ilijin opstanak tijekom duge sue u Izraelu? 1. o Kraljevima 17,2-6.15.16.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Tijekom dugog razdoblja gladi, Ilija je morao osjeati veliku bliskost s Gospodinom koji se osobno pobrinuo za njega. Najprije je doivio kako gavrani (najee vrlo zloeste ptice) dolaze dvaput dnevno da ga hrane. Kakvog li uda! Potom je bio svjedokom kako od malo ulja i brana nastaju beskrajni obroci kruha dovoljno hrane za tri osobe tijekom dvije godine. Treba li jo dokaza o Bojoj providnosti i brizi? Ellen G. White primijenila je pouku iz ovog doga aja na Boji vjerni narod u posljednjem vremenu: Vidjela sam da nam u to vrijeme nee uzmanjkati kruha i vode i da neemo trpjeti oskudicu ili glad jer je Bog u stanju za nas prostrijeti stol u pustinji. Kad bi bilo potrebno, On bi poslao gavrane da nas hrane kao to je hranio Iliju. (Ellen G. White, Rani spisi, str. 65) to se jo Iliji dogodilo i koje pouke iz toga moemo izvui za sebe? 1. o Kraljevima 17,17-22; 18,23-29.45.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Bog je uporabio Iliju da uskrisi udoviina sina. Bio je to veliki ispit vjere i velika potvrda Boje moi nad ivotom i smru! Nadalje, ispit na gori Karmelu bio je nepobitno i spektakularno oitovanje Boje moi. Konano, jaka kia nakon tri godine sue bila je jo jedno oitovanje Boje umijeanosti u ivot ljudi. Ilijin ivot obilovao je izravnim boanskim intervencijama. Teko je povjerovati kako netko nakon svega toga nije u stanju u potpunosti vjerovati Gospodinu; pa ipak, nedugo nakon ovog doga aja, Ilija se utapao u simptomima stresa i obeshrabrenja (vidi sutranji odsjek). Ovdje lei vana pouka za nas. Bez obzira na uda u naem ivotu, uvijek emo se suoavati s preprekama. Nitko, pa ak ni prorok kakav je bio Ilija, nije imun na nevolje koje donosi ivot. Donose li uspjeh i postignua stres? Dugo razdoblje dinaminih doga aja (ak i onih pozitivnih) moe dodatno poveati vau optereenost. U isto vrijeme, na to moramo paziti da ne budemo odvie samozadovoljni kada nam je dobro?

22

PONEDJELJAK GORKI IVOTNI DOGAAJI

10. sijenja

Proitajte 1. o Kraljevima 18,40. Bez obzira na to je li Ilija osobno sudjelovao u ubojstvu stotina ljudi, oito je bio odgovoran za cijeli doga aj, to je moralo biti emotivno poraavajue iskustvo. Bog je dopustio ovaj in kao jedini nain iskorjenjivanja idolopoklonstva koje je ukljuivalo i rtvovanje djece (Jeremija 19,5). Ipak, ovo je zasigurno ostavilo emotivni danak na proroku. Osim stresa zbog ovog Bojeg suda, s ime se jo Ilija suoio? 1. o Kraljevima 19,1.2.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Od poetka Ahabove vladavine, zla kraljica odluno je ustrajavala u tome da njezin mu slui Baalu i klanja mu se (1. o Kraljevima 16,31). Posljedica je bila da se cijeli Izrael poeo klanjati idolima. Izebela je imala znaajnu ulogu u obnovi oboavanja boice Atarte, jednog od najgorih i najponiavajuih oblika kanaanskog idolopoklonstva. Sada, nakon smrti svih sveenika, Izebela je bila nestrpljiva i razjarena. Kako je Ilija reagirao na poruku koju je dobio od Izebele? 1. o Kraljevima 19,3.4
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Kako je ovaj Boji ovjek, nakon to je bio svjedokom niza zadivljujuih uda, mogao doi u takvo stanje oaja? Kako je doao do toke kada je molio Boga da mu uzme ivot? Sjetimo se samo uda koja je vidio i ak u njima sudjelovao! Na taj je nain Sotona stjecao prednost nad slabostima ljudskog roda. On e i dalje raditi na isti nain. Kad god je ovjek obavijen oblacima, zbunjen prilikama, ili ucviljen siromatvom i boli, Sotona je kraj njega da ga kua i mui. On napada slabe toke naeg karaktera. eli poljuljati nae povjerenje u Boga koji doputa postojanje takvih okolnosti. (Ellen G. White, enja vjekova, str. 84) Koliko esto ste uinili istu stvar zaboravljajui nevjerojatne stvari koje je Gospodin za vas uinio u prolosti? Zato je toliko bitno, osobito u trenucima oaja i razoaranja, prisjeati se to je Bog za nas uinio u prolosti? Zato tako olako zaboravljamo ono to je Gospodin uinio za nas? Kako nam zahvaljivanje i bogotovlje mogu pomoi u tekim razdobljima?

23

UTORAK BOJA TERAPIJA

11. sijenja

Proitajte 1. o Kraljevima 19,5-9. Kojim je jednostavnim lijekovima Ilija bio opskrbljen tijekom ovog stresnog razdoblja svojeg ivota? to iz toga moemo zakljuiti za sebe? Kako nae tjelesne aktivnosti utjeu na nae duevno stanje, bilo u pozitivnom ili negativnom pogledu?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

San. Jelo. Ponovno san. Ponovno jelo. A onda slijedi intenzivna tjelovjeba etrdeset dana i etrdeset noi od gore Karmela do gore Horeba. Zanimljivo je da su dobar san, tjelovjeba i zdrava prehrana recept za svladavanje psihikog stresa. Uobiajeni tretman za poremeaje raspoloenja zove se raspored aktivnosti. Sastoji se od uspostave strogog rasporeda koji sadri ugodne i svrsishodne aktivnosti koje e prisiliti depresivnu osobu da organizira, osmisli i realizira doga aj. Takav reim pomae osobi da vrijeme ispuni pozitivnim aktivnostima i izbjegne samosaaljenje. U ovaj tretman esto je ukljuena tjelovjeba jer potie luenje endorfina, prirodnog kemijskog spoja po sastavu nalik morfiju koji poboljava raspoloenje i bar privremeno osloba a od depresije. Uz vodstvo s Neba Ilija je krenuo putem koji e povratiti njegovo duevno zdravlje. Kao Ilija, i mi trebamo biti otvoreni za boansko vodstvo. im je Ilija sjeo ispod drveta, molio se. Da, bila je to pogrena vrsta molitve (traiti od Boga da mu uzme ivot), ali je bar bila molitva, elja da Bog preuzme vodstvo u njegovom ivotu. S vremenom je Ilija prevladao svoje strano obeshrabrenje i Bog ga je opet mogao uporabiti (vidi 1. o Kraljevima 19,15.16; 2. o Kraljevima 2,7-11). Prije uznesenja na Nebo u vihoru, Iliji je dana velika prednost da imenuje svojeg nasljednika i osobno doivi razdvajanje rijeke Jordana, zbog ega su on i Elizej mogli prijei rijeku po suhom tlu. Konano je Ilija bio uznesen na Nebo ne okusivi smrt. Pomalo ironian svretak za ovjeka koji je ne tako davno traio od Boga da mu uzme ivot! to proputamo ako se molimo samo u trenucima obeshrabrenja i oaja? Usporedite prednosti stalne molitve s molitvom samo u hitnim sluajevima. Kako moemo nauiti ivjeti dosljednije tako to emo njegovati svakidanji molitveni ivot?

24

SRIJEDA ISUSOV NAIN SVLADAVANJA STRESA

12. sijenja

U vrijeme pojave mobitela sredinom 1990-ih, stariji adventistiki propovjednik izjavio je: Nikad ga neu imati! Kad posjeujem crkve i sluam probleme vjernika, postanem umoran i alostan. A kad se vratim u svoj automobil, nalazim utoite. Kad bih imao mobitel, ne bih imao mira ak ni u svojem automobilu. Svakom Kristovom sljedbeniku potrebno je mirno, skrovito mjesto kako bi pronaao mir, molio se i sluao Boji glas koji mu se obraa u pisanoj Rijei. Proitajte Marko 6,31. Kakvu pouku moemo iz ovoga izvui za sebe? Kako esto ovo inite, ili se moda uvijek izgovarate?
..................................................................................................................................

Govorei o Isusu, Ellen G. White je napisala: Svoje trenutke sree nalazio je kad je bio sam s prirodom i Bogom. Kad je mogao, ostavljao bi svoj rad i odlazio u polja razmiljati u zelenim dolinama, odravati zajednicu s Bogom na planinskim obroncima ili podno umskoga drvea. Rano Ga je jutro esto zatjecalo na nekom skrivenom mjestu kako razmilja, istrauje Sveto pismo ili se moli. S ovih tihih trenutaka On bi se vraao svome domu da opet preuzme svoje dunosti i prui primjer strpljivog podnoenja mukotrpnog rada. (Ellen G. White, Isusov ivot, str. 59,60) Koje je jo utoite Isus imao? Matej 21,17; Marko 11,11.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ljudi mogu biti izvorom tuge ili mira. Isus je naao mir u prijateljima koji su donijeli utjehu i ljubav u Njegov ivot. Ovo je pronaao u kui Lazara, Marte i Marije. Njegovo je srce bilo povezano vrstim vezama ljubavi prema obitelji u Betaniji. Pa mu je esto, kad je bio umoran i eljan ljudskog prijateljstva, bilo drago nai utoite u ovom mirnom domu. Na Spasitelj je cijenio tihi dom i paljive sluatelje. On je eznuo za ljudskom njenou, ljubaznou i toplinom. (Ellen G. White, Isusov ivot, str. 429) Kako u svojem ivotu moemo primijeniti Isusov nain svladavanja stresa? to biste savjetovali stanovniku grada koji treba satima putovati da bi doao do prirode ili nekome tko ivi u velikoj obitelji pod istim krovom? Kome biste se obratili u vaoj obitelji, ili kojem prijatelju, kad biste imali potrebu za emocionalnom potporom?

25

ETVRTAK DONIJETI OLAKANJE DRUGIMA

13. sijenja

Koje znaajke Isusovog ponaanja naglaava Petar opisujui svojeg Uitelja? Djela 10,38.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Isusov nastup u osnovi je bio nesebian. Uporabio je svu svoju energiju kako bi sluio drugima, donio im olakanje svojim ljubaznim rijeima i iscjeliteljskom silom. Isus nikada nije uporabio svoju boansku mo u svoju korist. Ovo je moralo ostaviti takav dojam na Petra da je opisao Spasitelja kao Onoga koji je proao inei dobro i ozdravljajui sve koje avao bijae tlaio (redak 38). U veini sluajeva zbog pritiska koji donosi posao, odnosi, novac itd. mislimo samo na sebe. Usmjeravanje na druge (umjesto na sebe) dobar je nain otklanjanja osobnog pritiska. Oni koji sudjeluju u dobrotvornom radu, drutvenim projektima i slino, imaju vei osjeaj blagostanja i zadovoljstva od onih koji to ne ine. Proitajte Galaanima 6,2; Filipljanima 2,4 i Ivan 15,13. Koju poruku ovdje nalazimo za sebe?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

John D. Rockefeller (1839.1937.) dobar je primjer kako stres moemo svladati ako arite pomaknemo sa sebe na druge. Do 1879. godine njegova rafinerija (Standard Oil) prera ivala je 90 posto nafte u SAD-u. Kad je navrio 50 godina ivota, bio je najbogatiji ivui ovjek na svijetu. No, 1891. godine doivio je ivani slom i skoro umro. Me utim, oporavio se od ove bolesti u samo nekoliko mjeseci. Kako? Osim jednostavne prehrane, odmora i tjelovjebe, odluio je dijeliti i svoje bogatstvo te je iduih 40 godina svojega ivota proveo kao dobrotvor. Poetkom dvadesetog stoljea njegovo bogatstvo dosegnulo je skoro 900 milijuna dolara. U vrijeme njegove smrti njegovo imanje je procijenjeno na 26 milijuna dolara. Njegove donacije uinile su puno dobra na ovom svijetu. A to se njega tie, produio je svoj ivot za gotovo 50 godina ivei u zadovoljstvu do 97. godine. Kakvo je nae osobno iskustvo s blagoslovima koje primamo zbog sluenja drugima? Zato uz molitvu ne bismo uinili jo vie?

26

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

14. sijenja

Potpuno iscrpljen (Ilija), sjeo je da se odmori pod smrekom. Sjedei tu, poelio je umrijeti. Bjegunac, daleko od ljudskih boravita, duha skrena gorkim razoaranjem, poelio je da vie nikad ne vidi lice ovjeka. U svaijem iskustvu javljaju se trenuci stvarnog razoaranja i krajnjeg obeshrabrenja dani kad nas obuzima tuga, kad nam postaje teko vjerovati da je Bog i dalje onaj isti ljubazni dobroinitelj svoje zemaljske djece; dani kad nevolje mue duu, sve dok nam smrt ne postane milija od ivota. Upravo tada mnogi gube oslonac u Bogu i pretvaraju se u robove sumnje, okovane nevjerovanjem. Kad bismo u takvim trenucima duhovnim oima mogli shvatiti veliinu Boje providnosti, mi bismo vidjeli an ele koji se trude da nas spase od nas samih, koji pokuavaju nae stope postaviti na temelje postojanije od vjenih gora, i nova vjera, novi ivot prostrujali bi naim biem. (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 104)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Je li u vaem ivotu bilo trenutaka kada ste jasno vidjeli Boju ruku na djelu i vaa je vjera tada bila jaka, da biste nakon toga potonuli i ispunili se sumnjama u Boga i Njegovo vodstvo u vaem ivotu? to ste nauili iz takvog iskustva a moglo bi pomoi i drugima koji se suoavaju s istim problemom? 2. to nas u pomaganju drugima ini sretnima? Zato se to tako esto doga a? U isto vrijeme, zato je tako teko dati sebe drugima? Kako moemo nauiti biti spremniji umrijeti sebi kako bismo bolje sluili potrebama svojih blinjih? 3. Razmislite o svojim zdravstvenim navikama. to jedete i pijete? Bavite li se tjelovjebom? Koliko imate slobodnog vremena? Koje promjene moete izvriti da biste se osjeali bolje emocionalno i tjelesno? Iako neki pojedinci imaju vrlo ozbiljne psihike potrebe kojima treba profesionalno pristupiti, mnogo puta promjena ivotnih navika moe uvelike poboljati nae raspoloenje. 4. Koliko slobodnog vremena imate? to inite s tim vremenom? Kako biste ga mogli bolje iskoristiti za poboljanje svojeg odnosa s Bogom?

27

Zabludjeli
Dok sam kao mladi odrastao u Meksiku, nisam imao razloga za ivot. Ogrezao sam u alkoholizmu i imao problema u svojoj obitelji. Onda sam upoznao adventista koji mi je dao staru Bibliju s mnogo podcrtanih redaka. Proitao sam Bibliju, osobito oznaene retke i bio zadivljen takvom ivou i vitalnou Boje rijei! Poeo sam odlaziti u crkvu s ovim ovjekom i nastavio prouavati Bibliju. Bog me je izbavio iz bezna a mojeg ivota i dao mi zadatak da pomognem onima koji ive kao to sam neko ja ivio. Upoznao sam obitelj koja je bila rodbinski povezana s mojom suprugom. Sprijateljio sam se s muem, ali kad sam zatraio doputenje da prouavam Bibliju s njegovom obitelji, on nije pristao uz obrazloenje da oni pripadaju drugoj vjeri. Dok smo razgovarali, molio sam se da Bog otvori srce ovog ovjeka. Kad sam se pripremao otii, rekao je: Do i opet i prouavaj Bibliju s nama! Kad sam se vratio da bih prouavao s njegovom obitelji, jedan od njegovih sinova, Jorge, ljutito je izjurio iz sobe. Kad god sam dolazio u posjet ovoj obitelji, Jorge bi napustio prostoriju. No, mi smo nastavili zajedniki prouavati, a lanovi obitelji prihvatili su otkrivene biblijske istine. Onda se jedne veeri Jorge pridruio prouavanju Biblije. Kada je sedam lanova obitelji izrazilo elju da se pridrue crkvi, Jorge je bio me u njima. Tek sam poslije saznao da je Jorge bio toliko ljut zbog prouavanja Biblije da me je namjeravao ubiti. Propovijedao sam Evan elje stanovnicima jednog planinskog sela nedaleko od mojeg doma. Jednog sam dana primijetio da me neki ljudi slijede do kue obitelji koju sam iao posjetiti. ovjek kojeg sam posjeivao spazio je one ljude pa me upozorio da budem oprezan, da su oni vrlo opasni. Potom se obratio onima koji su me slijedili: Ostavite ga na miru. On je misionar koji je doao podijeliti Boju ljubav s nama. Ovi me lopovi vie nisu uznemiravali. Na kraju se sedam stanovnika ovog sela pridruilo Bojoj crkvi. Volim govoriti drugima o Evan elju zato to je i meni netko govorio. Hvalim Boga to me je doveo do pedeset ljudi koji su svoje srce predali Kristu. Molite se za one koji jo uvijek ive bez nade. Uvijek se prisjetite da vai misijski darovi mijenjaju ivot ljudi koji upoznaju Boju ljubav. Alberto Villanueva govori o svojoj vjeri u gradu Morelos u Meksiku.

28

POUKA 4

15.22. sijenja 2011.

Odnosi
Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! U tome je sav Zakon i Proroci. (Matej 7,12) Biblijski tekstovi: 1. Samuelova 25; Efeanima 4,1-3; 1. Petrova 3,9-12; Luka 17,3.4; 23,34; Jakov 5,16. Jedan iskusni urbani evan elist odravao je seminare za svladavanje stresa kao uvod u evan eoska predavanja u gradovima. Provodio je jednostavnu anketu u kojoj bi zatraio sluateljstvo da nabroji etiri-pet stvari koje su im prouzroile najvie stresa. Pomonici bi tada razvrstavali odgovore u nekoliko opih kategorija (zdravlje, novac, posao, odnosi itd.). Prije nego to bi uope posloili sve odgovore, jedan suradnik je primijetio da govornik ima ve pripremljen komplet dijaslika o odnosima kao razlogu broj jedan za stres. Kad su ga o tome pitali, pastor je objasnio kako su rezultati uvijek bili jednaki: loi odnosi uvijek su bili primarni uzrok stresa. Bez obzira na to radi li se o problemima s branim drugom, djecom, efom, suradnikom, susjedom, prijateljem ili neprijateljem, ljudi su uvijek glavni izazivai stresa. S druge strane, pozitivni odnosi snaan su izvor zadovoljstva. Ovo je pravilo u svim zemljama i kulturama. Ljudi nas ine sretnima ili nesretnima. Stoga emo ovaj tjedan provesti neko vrijeme usredotoujui se na vanu temu o odnosima i ono to nas Biblija o njima ui.

29

NEDJELJA PONIZAN I BLAG U POTPUNOSTI

16. sijenja

Proitajte Efeanima 4,1-3. Prema vaem miljenju, zato Pavao povezuje poniznost, blagost i strpljivost s dobrim odnosima i jedinstvom? Prisjetite se primjera iz osobnog iskustva u kojima su navedeni stavovi izvrili pozitivan utjecaj na odnose.
..................................................................................................................................

Proitajte 1. Samuelova 25. to moemo nauiti iz postupaka Abigajile i Davida o ispravnom ponaanju u tekim i napetim situacijama? Doga aj s Davidom, Nabalom i Abigajilom odlian je primjer uspjenih drutvenih odnosa. Rezultati znaajno variraju ovisno o tome prikau li se pojedinci kao nadre eni, jednaki ili skromni prijatelji ili suradnici. David je poslao svoje vojnike k Nabalu s potenim zahtjevom. Zatitili smo tvoje ljude i tvoju imovinu; daj nam ono to misli da je pravedno. (1. Samuelova 25,7.8; parafrazirao autor) Ali Nabalu je bila strana ljubaznost i diplomacija. Saznajemo da je bio okrutan i zao ovjek. Drugi prijevodi rabe izraze kao to je nabusit, pakostan, bezosjeajan, grub, nepoten, neodgojen, nagao. On je zasigurno pokazao ove odlike pred Davidovim ratnicima. Zamijetimo s druge strane Davidov pristup. Iako je imao vojnu mo, njegova je poruka bila puna obzirnosti i poniznosti, uz elje da Nabal i njegov dom imaju dug ivot i dobro zdravlje, zavravajui s tvoj sin David (redak 8). Kad je rije o Abigajili, u Bibliji stoji da je bila inteligentna i lijepa. Zapazite njezino ponaanje: ona je sakupila obilnu koliinu svakovrsne hrane; pourila je da smiri Davida, poklonila mu se, predstavila se kao tvoja slukinja a Davida nazvala moj gospodaru i zatraila oprost. Tako er je podsjetila Davida da kao Boji ovjek treba izbjegavati nepotrebno krvoprolie. Rezultat Abigajiline taktinosti i poniznosti bio je potpuni zaokret u Davidovim namjerama. Slavio je Gospodina to ju je poslao i pohvalio je za dobro prosu ivanje. Ovo uinkovito posredovanje, puno pobonog duha, spasilo je ivote mnogih nevinih ljudi. A to se Nabala tie, David nije trebao prolijevati krv jer je ovjek umro vjerojatno od zatajenja srca kao rtva vlastitog straha. Lako je biti ljubazan prema onima koji su nam simpatini, ali to je s onima koje ne podnosimo? Sjetite se onih koji su vam vrlo odbojni. Kako bi oni reagirali kad biste se prema njima ponaali ponizno i blago? Pokuajte to Bojom milou (ne zaboravite da ni vi moda neete uvijek biti drugima simpatini i dopadljivi).

30

PONEDJELJAK ZA ZLO UZVRATITI BLAGOSLOVOM

17. sijenja

O kojoj je istinskoj nakani rije u 1. Petrovoj 3,8-12? Nabrojite nekoliko konkretnih naina na koje moete primijeniti ova naela u svojem ivotu.
..................................................................................................................................

Isus je uzdigao na viu razinu pravilo oko za oko okretanjem drugog obraza (Matej 5,38.39). Bila je to revolucionarna ideja za ono vrijeme, a i danas je u mnogim kulturama i tradicijama. Naalost, ak i krani rijetko vraaju dobro za zlo. No, Isus i dalje savjetuje: Uite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. (Matej 11,29) Brani par s malom djecom imao je ozbiljne probleme sa svojim susjedima. U nekoliko navrata i na vrlo neugodan nain, ovi su se susjedi alili mladim roditeljima i izrazili negodovanje to su u dvoritu postavljene sprave za igranje i to uju djecu koja se na njima igraju. alili su se na buku iz dvorita ove mlade obitelji i kako ih smeta ovo i ono. Ovom mladom paru nije bilo drago to im se netko obraa tako grubim i neljubaznim tonom. Uostalom, oni nisu uinili nita to se kosi s pravilima ponaanja prema susjedima. Jednog dana dok je obitelj brala jabuke u vonjaku iza kue, majka je odluila odnijeti susjedima dvije svjee peene pite od jabuka. Susjedi su rado prihvatili poklonjeni kola. Ova jednostavna gesta uinila je pomak u njihovom odnosu, vjerojatno stoga to nisu oekivali neto slino od ljudi koje su stalno uznemiravali. Kako je David uzvratio na aulove neprekidne napade na njegov ivot? 1. Samuelova 24,4-6. to nam to govori o Davidovu karakteru? Kako bismo trebali primijeniti isti pristup u svojem ivotu, posebice ako imamo problema s nekim tko je na svoj nain pomazanik Gospodnji?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Prva Samuelova biljei kako je David etiri puta izjavio da bi bilo nepoteno podii ruku na pomazanika Gospodnjeg. Iako je imao priliku za osvetu, vie puta je pokuavao pristupiti i oprostiti kralju. David je odabrao ponizan i poboan pristup u svojem opho enju s nekim tko nije bio dobar prema njemu. Ne bismo li i mi, bez obzira na situaciju s kojom se suoavamo, trebali nastojati postupiti na isti nain?

31

UTORAK PRATANJE

18. sijenja

Mogue je izvana odavati dojam bogatog i plodnog duhovnog ivota, a opet imati ozbiljnih problema u me uljudskim odnosima. ivotna je injenica da kao ljudska bia esto gazimo jedni preko drugih i nanosimo bol jedni drugima, ak i u crkvi. Dakle, vrlo je vano da nauimo umjetnost pratanja. Proitajte Efeanima 4,32. Koliko dosljedno primjenjujete ovu biblijsku istinu u svojem ivotu? Kome trebate oprostiti i zato je za vae dobro bitno da to uinite?
..................................................................................................................................

Tek je u posljednjih nekoliko godina psiholoka znanost poela pozitivnije gledati na vanost duhovnih naela po duevno zdravlje. Desetljeima su religiju i duhovnost mnogi psiholozi i psihoterapeuti smatrali osnovnim izvorom osjeaja krivnje i straha. Ali vie nije tako. Danas su mnogima poznati korisni uinci predanog kranskog pogleda na ivot. Terapije kao to je molitva, duhovno uzdizanje, uenje bitnih biblijskih redaka napamet i pratanje pomogle su mnogima u prevladavanju razliitih emocionalnih poremeaja. Pratanje se ubraja me u postupke koji najbolje umiruju, bez obzira na to to sposobnost istinskog pratanja i primanja oprosta dolazi jedino od Boga i iz preporo enog srca (Ezekiel 36,26). Proitajte Matej 5,23-25; Luka 17,3.4; 23,34. to nas ovi redci ue o pratanju?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ponekad se nekome moe initi kako je gotovo nemogue dati oprost. Ali nijedno ljudsko bie nee nikad iskusiti u tolikoj mjeri patnju i ponienje u kolikoj je iskusio Isus: Kralja i Stvoritelja svemira nepravedno su ponizila i razapela Njegova stvorenja. A ipak je Isusu u potpunoj poniznosti toliko bilo stalo do njih da je zamolio Oca da im oprosti. Ponekad ljudi ine naao jedni drugima ne shvaajui koliku su im bol nanijeli. Ponekad vrije aju druge jer su nesigurni u sebe ili imaju osobnih problema, te tako pokuavaju dati sebi oduka povre ujui druge. Kako vam svijest o tu im problemima moe pomoi da pratate? Kako moete nauiti oprostiti onima koji vas namjerno pokuavaju povrijediti?

32

SRIJEDA PRIZNAJTE GRIJEHE JEDAN DRUGOME

19. sijenja

Kako tumaite Jakovljev poziv da priznajemo grijehe jedni drugima? Jakov 5,16. Razmiljajte o ovom retku i zapitajte se kako moete primijeniti njegov nauk u svojoj situaciji.
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ako smo sagrijeili susjedu, potrebno je da mu to priznamo kako bismo dobili oprost i obnovili odnos. Ovo tako er pokazuje nau spremnost da preuzmemo odgovornost za ono to smo uinili kao i vjeru i nadu u prihvaanje i oprost. Bojom milou plemenita dua e dati oprost bez obzira na veliinu nedjela. Postoji dodatno tumaenje Jakovljevog teksta koje nudi velike mogunosti ozdravljenja. Priznavanje grijeha, pogreaka i prijestupa osobi u koju imate povjerenja donosi emocionalno ozdravljenje. Povjeravanje nesavrenosti pobonom prijatelju kraninu ublait e teret grijeha. Zauzvrat, me usobno ispovijedanje produbljuje me uljudske odnose. Povjeravati se i biti povjerljiv omoguuje vezu koja e prijateljstvo uiniti istinskim i trajnim. Cjelokupan psihoterapeutski pristup temelji se na naelu da je povjeravanje dobro za duu. S izuzetkom duevnih poremeaja koji zahtijevaju struni pristup, mnogih tjeskobnih osjeaja moemo se osloboditi u crkvi i na razini zajednice. Ovo se posebno odnosi na probleme koji proizlaze iz naruenih me uljudskih odnosa nerazumijevanja, klevete, ljubomore itd. Usvajanje Jakovljevog savjeta ne samo to e olakati duevni teret, ve e obnoviti elju za promjenom destruktivnog ponaanja. Ipak, budite oprezni. Iako otkrivanje poinjenih grijeha bliskom prijatelju moe donijeti olakanje, ono vas tako er ini ranjivima. Uvijek postoji rizik da e na prijatelj nekom drugom otkriti ono to mu je povjereno, to moe biti porazno za sve koji su ukljueni. Najvanije od svega jest to to svoje prijestupe uvijek moemo priznati Gospodinu s punim povjerenjem i biti sigurni u oprost. Proitajte 1. Petrovu 5,7. Loi odnosi mogu donijeti nesigurnost, pa ak i strah i tjeskobu. I drugi vam mogu pomoi, no najsigurnija potpora dolazi od Boga koji je spreman preuzeti sve nae brige u bilo kojem trenutku, dajui nam pravi osjeaj olakanja zbog toga to smo svoje brige predali u Njegove ruke.

33

ETVRTAK UZDIZATI DRUGE

20. sijenja

Proitajte naredne retke i zapitajte se kako ih moete primijeniti u svojem vlastitom ivotu. Zato je ovo toliko bitno ne samo za nas, ve i za druge? Efeanima 4,29; 1. Solunjanima 5,11; Rimljanima 14,19.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Pavao opominje prve crkvene zajednice da izbjegavaju kvarenje osobnih odnosa u tijelu Kristovu. Mnoge tekoe u me uljudskim odnosima proizlaze iz trzavica koje za posljedicu imaju ranjavanje cijele zajednice. Ljudi koji se uputaju u tra i ogovaranje najee imaju osobne probleme osjeaj manje vrijednosti, potrebu da budu zamijeeni, elju za vlau ili moi i druge. Ovi ljudi trebaju pomo da odbace ovakav nain opho enja kojim ranjavaju druge, pokuavajui rijeiti svoje unutarnje borbe. Zadovoljstvo sobom pomae da osoba izbjegava bilo kakvo ogovaranje i klevetanje. Udovi Kristovog tijela trebaju smatrati prednou to su primili dar spasenja (Psalam 17,8; 1. Petrova 2,9). Onaj tko je toga svjestan, uzdizat e druge i uzajamno e se izgra ivati. Rijei ohrabrenja i odobravanja naglaavaju pozitivnu stranu stvari, poniznost i radostan stav, i pomau onima koji imaju osobne probleme. Jo jedna vrsta pomoi jest da sluimo kao posrednici. Isus mirotvorce naziva blagoslovljenima i sinovima Bojim (Matej 5,9), a Jakov kae da e mirotvorci poeti pravednost (Jakov 3,18). Proitajte Matej 7,12. Zato je ovo klju za svaki odnos? Ovo naelo moemo smatrati draguljem neprocjenjive vrijednosti za drutvene odnose. Pozitivno je, utemeljeno na ljubavi, sveope i nadilazi granice ljudskih zakona. Zlatno pravilo tako er donosi praktine prednosti svima koji ga vre. Kineski ratar uzgajao je riu na terasasto obra enom polju na padini planine s pogledom na dolinu i more. Jednog dana spazio je kako se pribliava plimni val more se najprije povuklo ostavljajui otkriven irok dio uvale, i on je znao da e se voda vratiti sa silom unitavajui sve u dolini. Sjetio se svojih prijatelja koji su radili u dolini i odluio je zapaliti svoje polje rie. Njegovi prijatelji su istog trena potrali u planinu da bi ugasili vatru i na taj su nain izbjegli smrtonosni plimni val. Zahvaljujui ovom duhu me usobnog pomaganja, bili su spaeni od smrti. Pouka je jasna.

34

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

21. sijenja

Proitajte Efeanima 4,25-32 i podcrtajte rijei koje izravno diraju vae srce. Razmiljajte o tome to moete s Bojom pomoi uiniti kako biste poboljali svoj odnos s drugim ljudima. Ovo su dijelovi pisma koje je Ellen White 1908. godine napisala jednom evan elistu: Imam za tebe sljedeu poruku od Gospodina: Budi ljubazan u govoru, njean u postupcima. Bdij nad sobom jer si sklon estokom i diktatorskom nastupu, a govor ti je plahovit. Grubo izraavanje sramoti Gospodina; nepromiljene rijei nanose tetu. Reeno mi je da ti kaem da bude ljubazan u govoru, da pazi na svoje rijei i ne dopusti da se grubost uvue u tvoje izraavanje i u tvoje geste. Bude li svaki dan gledao na Isusa i uio od Njega, pokazat e to u zdravom i skladnom karakteru. Ublai svoja izlaganja i ne izgovaraj rijei osude. Ui od Velikog Uitelja. Ljubazne i suosjeajne rijei djelovat e na dobro kao lijek i izlijeit e due koje su u oaju. Spoznaja Boje rijei primijenjena u praktinom ivotu imat e iscjeljujuu i umirujuu mo. Grubi govor nikada nee donijeti blagoslov ni tebi samome niti bilo kome drugom. (Ellen G. White, Gospel Workers, str. 163,164)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Koliko vam je ogovaranje privlano? Ako vi to i ne inite, radujete li se kada ujete druge kako ogovaraju? Zato je to jednako loe kao da sami ogovaramo? Kako moete prestati sudjelovati u neemu to drugim ljudima donosi mnogo boli? 2. Pratanje moe biti vrlo teko, osobito ako smo jako povrije eni. Kako moete nauiti oprostiti onima koji ne trae oprost, kojima nije stalo do vaeg oprosta i koji e ga moda ismijati? Koja je vaa odgovornost u takvom sluaju? 3. Verbalno i fiziko zlostavljanje u obiteljima stvarnost je koja donosi mnogo boli pojedincima i skupinama. Kakav bi trebao biti kranski pristup u spreavanju ovog problema? to bi trebalo uiniti kada oprost ne izazove nikakvu promjenu u ponaanju zlostavljaa? 4. Razmislite o ivotu kojim sada ivite. Koje korake moete poduzeti kako biste poboljali odnose s drugima? Zato su poniznost, povjerenje u Boga i elja da inimo ispravno toliko bitni u ovakvom procesu?

35

Zalaganje za istinu
Dorothy je dvije godine traila zaposlenje i ponekad nije mogla razumjeti zato joj Bog nije pomogao. Onda se prisjetila biblijskog retka: Ja korim i karam sve koje ljubim. (Otkrivenje 3,19) Doroty je pognula glavu i zamolila Boga da joj oprosti nevjeru. Kad je stigla na razgovor za posao, od nje je zatraeno da pokae znanje u lemljenju. Nikada prije nije lemila, a nadzornica je bio zadivljena njezinim uratkom. Jeste li sigurni da nikada prije niste radili ovakav posao? upitala ju je. I tako je Dorothy dobila posao. Dorothy je esto pjevala na svojem radnom mjestu odmah pokraj Cindy, svoje nadzornice. Zato si tako sretna? pitala bi je Cindy. Kad je Dorothy odgovorila da je Isus njezin osobni Prijatelj, Cindy je rekla: I ja elim imati takvog Prijatelja. Dorothy je dala Cindy Bibliju. Cindy ju je itala i postavljala pitanja o onome to je itala. Nije prolo mnogo vremena i Cindy je svoj ivot predala Kristu. Dorothy je radila u ovom poduzeu tek nekoliko mjeseci kada je nadzornica jednog dana izjavila da e svi radnici dobiti dva tjedna plaenog odmora za Boi, ali da moraju raditi etiri subote kako bi zaradili ovaj odmor. Dorothy je zamolila da umjesto subote radi nedjeljom, ali je nadzornica rekla da takvo to nee biti mogue. Dorothy je na to rekla: Ako Bog eli da ovdje radim, On e rijeiti ovu situaciju, ali ja neu raditi u Njegovu subotu. Neki od njezinih suradnika podrugljivo su je pogledali zato to je traila poseban tretman. Dorothy se molila: Molim Te, Boe, nemoj me ostaviti. Daj mi snage da ostanem vrsta. Njezina molba je prihvaena pa je Dorothy dolazila raditi nedjeljom. Jedne nedjelje upoznala je Jean i osjetila kako joj Bog govori da s njom zapone razgovor. Dok su zajedno objedovale, Dorothy je rekla: Bog je isplanirao da se nas dvije danas upoznamo. Jean se sloila jer je eljela saznati vie o Bogu. Dorothy je organizirala prouavanje Biblije sa svojim prijateljima i uskoro su Jean, njezin brat i deko zajedniki prouavali Bibliju. Nekoliko mjeseci poslije Jean i njezin deko zatraili su od pastora da ih vjena, a zatim je sve troje krteno. Isplati se stajati uz istinu, ak i onda kad ne vidim kako me Bog vodi, kae Dorothy. O svojoj vjeri moemo svjedoiti i dok dajemo svoje misijske darove, jer ti darovi podupiru programe za dovo enje ljudi Kristu diljem svijeta. Phyllis Vallieres poduava njegu bolesnika u Loylist Collegeu u Ontariju u Kanadi. Dorothy Burton i dalje svjedoi o svojoj vjeri tako er u Ontariju.

36

POUKA 5

22.29. sijenja 2011.

Krivnja
Ako se, Jahve, grijeha bude spominjao, Gospodine, tko e opstati? Al u tebe je pratanje da bi te se bojali. (Psalam 130,3.4) Biblijski tekstovi: Postanak 3,8-13; 1. Ivanova 1,9; Psalam 32; 1. Timoteju 4,1.2; Matej 26,75; Rimljanima 8,1. Osjeaj krivnje jedno je od najbolnijih emocionalih iskustava. Moe izazvati sram, strah, tugu, ljutnju, tjeskobu pa ak i fiziku bolest. Iako je neugodan, Bog moe uporabiti ovakve osjeaje da navede grenike na pokajanje i u podnoje kria, gdje mogu pronai oprost za kojim eznu. Ponekad, me utim, mehanizam krivnje tjera ljude da osjeaju krivnju za ono za to nisu odgovorni, kao u sluaju svjedoka nesree ili kad djeca osjeaju krivnju zbog rastave roditelja. No kada je osjeaj krivnje opravdan, on djeluje kao dobra savjest. Krivnja izaziva nelagodu i navodi osobu da uini neto u vezi s tim. Ovisno o osobnom izboru krivnja moe biti vrlo destruktivna, kao u sluaju Jude, ili vrlo pozitivna, kao u Petrovom sluaju. Ovog tjedna prouavat emo etiri pojavnosti krivnje prikazane u Bibliji kako bismo bolje razumjeli sam proces i uvidjeli to moemo o njemu nauiti. Vidjet emo da pravilno usmjerenu krivnju Gospodin moe uporabiti u svoju korist. Mnogo toga ovisi o naem stavu prema krivnji koju osjeamo i o naem izboru to emo s njom uiniti.

37

NEDJELJA SRAM

23. sijenja

Proitajte Postanak 3,8-13. Kako su Adam i Eva pokazali krivnju koju su osjeali? to je bilo osobito loe u Adamovoj reakciji?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Krivnja je bila prva negativna emocija koju su iskusila ljudska bia. Ubrzo nakon to su Adam i Eva sagrijeili, njihovo se ponaanje promijenilo. Oni se sakriju pred Jahvom, Bogom, me u stabla u vrtu (redak 8). Ovakva neuvena reakcija upuivala je na strah od Oca i Prijatelja, i, istodobno, od suoavanja s Njime. Do njihova pada osjeali su radost u Bojoj prisutnosti, ali sada su se sakrili kad su uli da se pribliava. Prekrasna spona bila je prekinuta. Osim straha i srama osjeali su aljenje, posebno nakon to su postali svjesni stranih posljedica neposlunosti Bogu. Zamijetite Adamove i Evine rijei: ena koju si stavio uza me, i: Zmija me prevarila. Krivnja donosi automatsku reakciju okrivljavanja drugih ili opravdavanja vlastitog ponaanja argumentima. Utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud nazvao je ovakvu reakciju projekcijom, tvrdei kako ljudi prebacuju svoju krivnju na druge ili na okolnosti kako bi olakali teret krivnje. Ovo projiciranje smatra se obrambenim mehanizmom. Ali okrivljavanje drugih nije dobro za me uljudske odnose i prepreka je Bojem oprostu. Pravo rjeenje sastoji se od prihvaanja potpune odgovornosti za vlastite postupke i tenje za Onim koji jedini moe dati oslobo enje od krivnje: Sad, dakle, nema vie nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu. (Rimljanima 8,1) Ponekad ljudi pate od krivnje iz pogrenih razloga. Bliski ro aci onih koji su poinili samoubojstvo, oni koji su preivjeli u velikim nesreama ili katastrofama i djeca netom rastavljenih roditelja tipini su primjeri ljudi koji pate od takozvane neutemeljene krivnje. Ljude u ovakvim situacijama treba uvjeriti da ne mogu preuzeti odgovornost za ponaanje drugih ili za nepredvi ene doga aje. Ako u nekim sluajevima nose odre enu dozu krivnje, moraju preuzeti odgovornost za svoje postupke, traiti oprost od onih koje su povrijedili i onda se vrsto drati obeanja iz Biblije: Kako je istok daleko od zapada, tako udaljuje od nas bezakonja naa. (Psalam 103,12) Kako vi reagirate na krivnju? Jeste li brzi da poput Adama okrivite druge za svoje pogrene postupke? Kako se moete nauiti suoiti s onim to ste pogreno uinili i onda s Bojom pomoi nastaviti dalje?

38

PONEDJELJAK NEVOLJA JOSIPOVE BRAE

24. sijenja

Koji je doga aj iz prolosti izazvao kajanje Josipove brae? Postanak 42,21. to nam to govori o njima?
..................................................................................................................................

Krivnja je povezana s odre enom pojavom iz prolosti, nekom slikom ili kratkim doga ajem koji se povremeno vraa u um. Ponekad poprima oblik retrospektivne slike koja opsjeda neiji um ili se pojavljuje u snovima ili nonim morama. Slika mladog Josipa kako preklinje za svoj ivot stariju brau, zasigurno je uvijek iznova muila Jakovljeve sinove. Kakav je jo utjecaj imala krivnja na Josipovu brau? Postanak 45,3. Ljudi pogo eni krivnjom stalno o njoj razmiljaju alei zbog onoga to su uinili, pokazujui strah od posljedica i poinju sebe okrivljavati. Takvo mozganje izaziva veliku zabrinutost, neraspoloenje i ljutnju na samoga sebe to nismo drugaije postupili. Naalost, koliko god vremena posvetili prisjeanju na nesretni doga aj, prolost e ostati nepromijenjena. Potrebno je pokajanje i oprost. Na svjetlo izlazi Josipov plemeniti karakter kad oprata brai i poziva ih da si prestanu predbacivati. Uvjerava ih da je redoslijed doga aja bio dijelom Bojeg plana za spaavanje mnogih ivota. Ali injenica da je Bog uporabio njihovo zlo postupanje i okrenuo ga na dobro, ne mijenja injenicu o njihovoj krivnji za straan zloin. Kako nam prihvaanje onoga to govore sljedei redci pomae u uklanjanju osjeaja krivnje? Jakov 5,16; 1. Ivanova 1,9.
..................................................................................................................................

Svaki grijeh donosi patnju greniku i Bogu. Mnogim grijesima povre ujemo druge. Na svakom kutu trokuta (Bog drugi ja) treba poraditi kako bismo rijeili pogreke iz prolosti. Ivan kae da nam je Bog spreman oprostiti i oistiti nas od nepravednosti. Jakov dodaje da trebamo priznati grijehe jedan drugome; to bismo trebali uiniti osobito onima kojima smo naudili. Ponizno priznanje jedini je nain oslobo enja od krivnje. Vai grijesi mogu vam izgledati kao planine, ali ako ponizite srce i priznate svoje grijehe uzdajui se u zasluge razapetog i uskrslog Spasitelja, On e vam ih oprostiti i oistiti vas od svake nepravednosti. (Djelo Njegove pravednosti je) mir, a njegove su posljedice spokoj i neprekidna sigurnost. (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 356,357) to trebate priznati da biste iskusili obeanja koja su ovdje iznesena?

39

UTORAK POSUSTALA SNAGA

25. sijenja

Proitajte Psalam 32. Kako nas on pouava o krivnji i priznanju? to David misli kada kae preutjet sam htio? to se doga a kada netko preuuje? Koje je bilo rjeenje za Davidovu krivnju?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Iskreno priznanje je dobro za duu, a tako er i za tijelo. Davidov nain izraavanja jasno ukazuje na to kako je njegovo duevno stanje zbog osjeaja krivnje izazivalo tjelesnu bol, kao i klonule kosti (redak 3) i posustalu snagu (redak 4). Zdravstveni strunjaci danas naglaavaju usku vezu izme u psihikog stresa i tjelesne bolesti. Posljednjih desetljea rabi se izraz psihosomatske bolesti i odnosi se na fizike simptome koji su u velikoj mjeri izazvani psihikim procesima. U novije vrijeme na podruju psihoneuroimunologije otkrivena je kljuna uloga duevnih stanja koja mogu obraniti ili izloiti nae tijelo bolestima. Kao i druge jake negativne emocije, krivnja izaziva trenutanu promjenu ponaanja i moe na due razdoblje unititi tjelesno zdravlje. Ali oni koji poznaju Gospodina, ne bi se trebali dovoditi u takav rizik. Davidovo svjedoanstvo otkriva nam protuotrov za krivnju: Tad grijeh svoj tebi priznah ... i ti si mi krivnju grijeha oprostio. (redak 5) Stoga e sram, kajanje, tuga i bezna e izazvani krivnjom nestati zahvaljujui Gospodnjem prekrasnom oprostu, a radost i srea zauzet e njihovo mjesto (redak 11). Proitajte 1. Timoteju 4,1.2. to znai oigosana savjest?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Pavao upozorava Timoteja na pojedince koji e vjernike nauavati udne doktrine. Oni e to initi jer su oigosani u vlastitoj savjesti (redak 2). Kao to vatra moe spaliti ivane zavretke i uiniti da odre eni dijelovi tijela postanu neosjetljivi, tako i savjest moe postati oigosana a) neprekidnim krenjem ispravnih naela sve dok ne nestane svaki osjeaj za pogreno i b) snanim utjecajem okoline koji ini da neto to je loe prihvaamo ravnoduno ili kao da je dobro. to vam je nekada smetalo, a danas vie ne smeta? Nije li to oigosana savjest na djelu? Zastanite i dobro razmislite o onome to vie ne uznemiruje vau savjest, a moda bi trebalo.

40

SRIJEDA GORKO PLAKANJE

26. sijenja

Jedan od najveih primjera krivnje nalazimo u Mateju 26,75. Zato je Petar osjeao tako veliki teret krivnje? Jeste li ikad doivjeli slino iskustvo? Ako jeste, to ste iz toga nauili to vas moe sprijeiti da ne poinite slinu pogreku?
..................................................................................................................................

Petar je u dva navrata samouvjereno izjavio da e ostati vrst i nikad nee zatajiti svojega Gospodina. Svoju drugu tvrdnju izgovorio je odmah nakon to je Gospodin prorekao da e Ga se odrei triput te iste noi. Nekoliko sati poslije dvije ene su prepoznale Petra kao jednog od Isusovih uenika, a on je svaki put zanijekao Gospodina. Potom ga je skupina slugu velikog sveenika tako er prepoznala, no on je uzviknuo: Nisam. (Ivan 18,25) Zapazite kako su tuitelji (maloljetnici, ene, sluge) u ovom kontekstu osobe na nioj drutvenoj ljestvici. Ovo je poslije moralo dodatno izazvati u Petru sram i krivnju. Glavna misao u cijelom doga aju jest da je plakanje odvelo Petra u pokajanje, do promjene srca i istinskog obraenja bez obzira na to koliko proces bio bolan. Ponekad je to sve to je potrebno: trebamo sebe vidjeti onakvima kakvi uistinu jesmo, vidjeti to se nalazi u naem srcu, da smo skloni izdaji i tada emo pasti, slomljeni kao Petar, pred Gospodinom. (Petar) gotovo zaslijepljen suzama, pourio je u osamljenost Getsemanskog vrta i pao niice na zemlju upravo tamo gdje je vidio svojeg Spasitelja oblivenog krvavim znojem u stranoj agoniji. Petar se sa aljenjem prisjetio da je spavao dok se Isus u tim stranim trenucima molio. Njegovo ponosno srce sada se slomilo, a njegove pokajnike suze nakvasile su zemlju na kojoj je nedavno kapao krvavi znoj dragog Bojeg Sina. Napustio je vrt kao potpuno obraen ovjek. Bio je spreman pokazati samilost onima koji su u kunji. Ponizivi se, mogao je suosjeati sa slabima i zalutalima. (Ellen G. White, Testiomonies for the Church, sv. 3, str. 416) Prva polovina Djela apostolskih daje nam neupitno svjedoanstvo o Petrovoj promjeni. Njegove izvanredne propovijedi, vodstvo i injenje uda mnoge su doveli do spasenja. Njegov rad doveo je i do osnivanja Crkve tijela Kristova. Svoju smrt koju je Isus predvidio u Ivanu 21,18, Petar je prihvatio kao ast jer je umro na isti nain kao i njegov Gospodin. Kako su vas vai padovi i neuspjesi uinili osjetljivijima na padove i neuspjehe drugih? Kako moete pomoi drugima u njihovoj boli na temelju svojeg iskustva?

41

ETVRTAK POTPUNI OPROST

27. sijenja

Za sad nema nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu, i ne hode po tijelu, nego po Duhu. (Rimljanima 8,1; ari) to nam ovaj redak obeava? Moemo li ga shvatiti kao da se odnosi na nas?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Boje pratanje je tako veliko, tako duboko i tako iroko da ga je nemogue u potpunosti razumjeti. ak i najvee ljudsko pratanje ne moe se usporediti s Bojim. Bog je tako savren a mi tako puni mana; ipak, zahvaljujui onom to nam je sam Bog darovao po Isusu, svi moemo dobiti potpun oprost onog trenutka kada traimo ova obeanja u vjeri i predanosti Gospodinu. Proitajte sljedee retke. Kako oni rasvjetljavaju vae razumijevanje Bojeg oprosta? Psalam 103,12 .................................................................................................... Izaija 1,18 ............................................................................................................ Mihej 7,19 ........................................................................................................... Biblija se slui ilustracijama iz konkretnih i poznatih podruja kako bi nam pomogla da bolje shvatimo znaenje tekih pojmova. Snijeg i vuna za nas su prikladni primjeri bjeline, morska dubina spada me u najdublja mjesta koja moemo zamisliti i nita ne moe biti zemljopisno udaljenije nego istok i zapad. Ipak, ovo su samo ograniene ilustracije Bojeg pratanja. U upi Elstow, vitraj na jednom od prozora prikazuje sliku koja je nadahnuta Bunyanovom knjigom Hodoasnikovo putovanje. Glavni lik je kranin koji klei u podnoju kria. Teak teret krivnje klizi niz njegova ramena donosei neizrecivo olakanje njegovoj dui. Kranin kae: Vidjeh da ga vie nema. Breme je nestalo. Njegova bol, alac, tjeskoba i sram nestali su zauvijek. Zbog nae nesavrenosti, sebinosti i pogrenih odnosa, vrlo nam je teko razumjeti savreni i potpuni Boji oprost. Mi ga jednostavno moemo prihvatiti vjerom i molitvom: Gospodine, ponizno priznajem svoje grijehe pred Tobom i prihvaam Tvoj oprost i oienje. Amen. Kako moemo biti sigurni da su nam grijesi oproteni ako to ne osjeamo? Koje razloge imamo da vjerujemo kako nam je oproteno unato naim osjeajima?

42

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

28. sijenja

Kad se grijeh bori za prevlast u ljudskom srcu, kada krivnja tlai duu i optereuje savjest, kada oblaci nevjere prekriju um, tko alje zrake svjetlosti? ija milost moe pokoriti grijeh i tko daje dragocjeni oprost svih naih grijeha rastjerujui tamu, inei da smo puni nade i radosti u Bogu? Isus, Spasitelj koji oprata grijehe. On je jo uvijek na Zastupnik u nebeskim dvorima, i oni iji je ivot sakriven s Kristom u Bogu moraju ustati i svijetliti jer ih obasjava slava Gospodnja. (Bible Training School, svibanj 1915.) Ako ste uvrijedili prijatelja ili susjeda, trebate priznati krivnju, dok je njegova dunost da vam bez prisile oprosti. Potom trebate traiti Boji oprost, jer brat kojeg ste povrijedili pripada Bogu i time to ste ga povrijedili, sagrijeili ste protiv njegovog Stvoritelja. (The Faith I Live By, str. 128)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Gospo a Mao, supruga biveg vo e komunistike Kine Mao Zedonga, ivjela je u stalnom strahu i s osjeajem krivnje zbog mnogih loih stvari koje je uinila. Bila je toliko paranoina, tako puna krivnje da su bilo kakvi iznenadni, neoekivani zvukovi kod nje izazivali hladni znoj ili bijes. Ovo se stanje toliko pogoralo da je od svojeg osoblja zahtijevala da dri ptice podalje od nje da ne mora sluati njihov pjev. Iako je ovo ekstremni sluaj, to nam govori o moi krivnje da uniti na ivot? 2. Kakav biste savjet dali onome tko se bori s krivnjom prolih grijeha, tko tvrdi da je prihvatio Krista a ipak se jo uvijek ne moe osloboditi osjeaja krivnje? Kako mu moete pomoi? 3. U odsjeku od etvrtka pronalazimo brojne biblijske slike koje opisuju Boji oprost. Neka lanovi subotnjokolskog razreda prona u svoje metafore kojima bi opisali dubinu Isusovog pratanja onima koji Ga prihvaaju. 4. U svijetu koji ne priznaje postojanje Boga, moe li postojati krivnja? Porazgovarajte o vaim odgovorima. 5. Kao to smo vidjeli ovog tjedna, Bog moe uporabiti krivnju da nas dovede do vjere i pokajanja. Ima li jo nekih koristi od krivnje? Ako ima, koje su?

43

Pronaao duhovni dom

Jason Feng odrastao je u planinama Tajvana, uz obalu Kine. Iako su njegovi djed i baka bili adventisti, veina vjernitva crkve bili su stariji ljudi i Jason se osjeao da tu ne pripada. Njegovi prijatelji odlazili su u najveu protestantsku crkvu u njihovom podruju pa im se pridruio. Postao je uitelj nedjeljne kole i vo a mladih. Nakon ozljede koju je zadobio u nezgodi, proveo je jedno vrijeme kod kue oporavljajui se. Bio je razoaran to ga nitko iz protestantske crkve nije doao posjetiti kao to je bio obiaj. Ali doao je adventistiki propovjednik i sa sobom doveo Kena, mladog propovjednikog pripravnika. Jason i Ken postali su prijatelji. Jasonova baka primijetila je kako prijateljstvo izme u Jasona i Kena raste te je zamolila propovjednika da petkom u njezinom domu odrava sastanke. Pozvala je Jasona i njegovu obitelj. Iz potovanja prema svojoj baki, Jason se odazvao. ak je i Jasonov otac dolazio na ove sastanke iako nije odlazio u crkvu subotom. Ken, mladi propovjedniki pripravnik, pozvao je Jasona da zajedno prouavaju Bibliju, i Jason je pristao. Skupina za prouavanje Biblije kod Jasonove bake bila je sve vea i uskoro se oformila nova zajednica vjernika u tom podruju. Jason se pridruio novoj crkvi i bio duhovno nahranjen. Shvatio je kako crkva nije samo mjesto gdje se moe zabavljati s prijateljima, kao to je to inio sa svojim prijateljima u protestantskoj crkvi koju je prije poha ao. Tako er je shvatio da crkva prua mogunost za proslavljanje Boga i dublje prouavanje Njegove Rijei. Jason je osjeao odgovornost da dopre do mladih ljudi koji su napustili Adventistiku crkvu i pozove ih da se vrate. On ohrabruje ove mlade ljude da postanu vo e u crkvi koju su neko napustili. Nekoliko njih vratilo se u crkvu zahvaljujui njegovom radu. Danas je u Jasonovom selu nova crkva, i tridesetak mladih adventista odrava iva bogosluja svake subote. Tijekom kolskih praznika ovaj se broj poveava jer se adventisti koji su se odselili vraaju kako bi praznike doekali u krugu obitelji. Jason i jo nekoliko mladih krteni su u novootvorenoj crkvi u njegovom selu. Konano osjea da tu pripada. Neopisivo sam zahvalan i zadovoljan kada vidim ljude kako prihvaaju Isusa i napreduju u Njemu, kae Jason. elim raditi ovaj posao do Isusovog dolaska. Jason Feng priprema se za propovjednika ili misionara Globalne misije me u svojim sunarodnjacima u tajvanskim planinama.

44

POUKA 6

29. sijenja5. veljae 2011.

Pozitivno razmiljanje
Uostalom, brao, sve to je estito, to je dino, to je pravedno, to je nevino, to je ljubezno, to je na dobru glasu, i sve to je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadraj vaih misli! (Filipljanima 4,8) Biblijski tekstovi: Marko 7,21-23; Luka 6,45; Djela 14,2; 15,24; Galaanima 3,1; Psalam 19,5; Koloanima 3,1-17. Kao jedna od najrasprostranjenijih metoda u lijeenju duevnih poremeaja, kognitivna bihevioralna terapija temelji se na pretpostavci da se veina psihikih problema poboljava kad se prepoznaju i promijene kriva i nefunkcionalna shvaanja, razmiljanje i ponaanje. Depresivni ljudi skloni su negativnoj percepciji injenica; ljudi koji pate od tjeskobe gledaju u budunost sa strahom, a oni koji imaju nisko samopotovanje uveliavaju uspjehe drugih, dok svoje umanjuju. Kognitivna bihevioralna terapija, dakle, poduava ljude da prepoznaju i promijene svoje nezdrave navike razmiljanja, da usvoje poeljno ponaanje, a odbace nepoeljno. Biblija govori o povezanosti izme u misli i djela (Luka 6,45). Dobre i plemenite misli ne samo to su korisne po zdravlje, ve osobu ine asnom i potenom. Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro? (Izreke 14,22) Ovog tjedna prouavat emo neke biblijske istine koje nam mogu pomoi da ovladamo svojim mentalnim aktivnostima doputajui Kristu da upravlja naim umom.

45

NEDJELJA MISLI: KORIJEN PONAANJA

30. sijenja

Proitajte Marko 7,21-23 i Luka 6,45. to nam ovi redci govore o vanosti kontrole ne samo naih postupaka, ve i djela, ne samo naih rijei, ve i misli?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ljudi koji pate od poremeaja kontrole impulsa ne uspijevaju se oduprijeti nagonu da ukradu, nekoga napadnu ili kockaju. Zdravstveni strunjaci za mentalno zdravlje znaju da ovim nagonima esto prethodi prisilna misao (ili lanac misli), to dovodi do nepoeljnog ponaanja. Prema tome, pacijenti se osposobljavaju da prepoznaju takve misli koje ih pokreu, te da ih odmah otjeraju i neim drugim zaokupe svoj um. Na ovaj nain postiu kontrolu nad svojim mislima i izbjegavaju postupke na koje ih ove pogrene misli najee navode. Grenim djelima najee prethode jasne misli. (Nije li to zapravo definicija kunje?) Dunost je svakog kranina da uz Boju pomo naui prepoznati prve korake ovog procesa, jer bavljenje loim mislima gotovo neizbjeno vodi u grijeh. Koju alternativu predlae Pavao kad se suoimo s nemoralnim ponaanjem? Rimljanima 8,5-8.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Pavao prikazuje blisku povezanost izme u uma i ponaanja. Duhom ispunjen um teit e dobrim djelima, dok e um kojim prevladava grijeh initi grena djela. Nije dovoljno promijeniti ponaanje zato to nam je tako zgodno ili prikazati svijetu lice pravednika. Srce (um) treba biti preporo eno ili e u konanici plodovi pokazati pravu narav srca. Potrebna nam je stalna svijest o oplemenjujuoj sili istih misli i o tetnom utjecaju zlih misli. Razmiljajmo o posveenim stvarima. Neka nae misli budu iste i istinite, jer je ispravno razmiljanje jedina sigurnost za svaku duu. (Ellen G. White, The Signs of the Times, 23. kolovoza 1905.) Pretpostavimo da rijeima trebamo izraziti misli koje su nas zaokupljale u protekla 24 sata. to bismo rekli? Koliko bi nam bilo neugodno? to nam na odgovor govori o promjenama koje trebamo izvriti?

46

PONEDJELJAK MISLI KAO IZVOR ZABRINUTOSTI

31. sijenja

to vas strai? Kako moete nauiti vjerovati Gospodinu unato tom strahu? Nije li Gospodnja mo vea od bilo kakvih prijetnji s kojima se suoavamo?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Pretjerano razmiljanje moe prouzroiti mnogo patnje. Psiholog Philip Zimbardo u svojoj knjizi Psychology and Life (Psihologija i ivot) iznosi sluaj mlade ene koja je bila dovezena u bolnicu zato to je mislila da e umrijeti. S njom je sve bilo u redu, ali su je zadrali preko noi na promatranju. Nekoliko sati poslije je umrla. Daljnja istraga je pokazala da joj je prije vie godina neki vidovnjak prorekao smrt na 23. ro endan. Ova je ena umrla kao rtva vlastitog paninog straha dan prije svojeg 23. ro endana. Nema sumnje, ljudi mogu ozbiljno patiti zbog negativnih misli; zato je potrebno da zdravo razmiljaju (sutranji odsjek). Isto tako, jednako je vano zapamtiti da na neije razmiljanje moemo negativno utjecati i izraavanjem svojeg negativnog odnosa prema okolini. Rijei su vrlo mono sredstvo za dobro ili zlo. Nae rijei izgrauju ili razaraju. One donose ivot i smrt. Stoga moramo biti vrlo oprezni dok izraavamo svoje misli i osjeaje! Proitajte Djela 14,2; 15,24 i Galaanima 3,1. to nam ovi redci govore o snazi negativnog utjecaja na ljude?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ako ti je teko i ako u tvome srcu nema radosti, ne govori o svojim osjeajima. Ne bacaj sjenku na ivot drugih. Religija koja je hladna i bez sunca, nikada ne privlai due Kristu. Ona ih odbija od Njega i alje u mree to ih je Sotona rairio za noge onih koji su zalutali. (Ellen G. White, Put u bolji ivot, str. 310,311) Prisjetimo se trenutaka kad nas je netko samo rijeima u pravom smislu pokosio. to moemo uiniti da takvo to mi ne uinimo nekome drugome?

47

UTORAK ZDRAVO RAZMILJANJE

1. veljae

Uostalom, brao, sve to je estito, to je dino, to je pravedno, to je nevino, to je ljubezno, to je na dobru glasu, i sve to je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadraj vaih misli! (Filipljanima 4,8) to je bit rijei koje Pavao ovdje iznosi?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Prisjeanje, ponavljanje i razmiljanje o rijeima iz Biblije jedan je od najveih duhovnih blagoslova koji nam je na raspolaganju, kao i siguran nain da njegujemo zdravo shvaanje, kako kae Petar (2. Petrova 3,1). Mnogi ljudi stekli su neprocjenjive blagoslove predanim uenjem biblijskih tekstova napamet. U trenucima zabrinutosti, sumnje, straha, razoaranja ili kunje, ponavljali su ove misli u svojem umu i osjetili utjehu i mir zahvaljujui sili Svetoga Duha. Uz toliko primamljivih konkurenata (TV, raunalo itd.) dananja generacija vjernika nalazi se u kunji da Bibliju odloi po strani. Stoga je potrebno donijeti vrstu odluku da emo svakodnevno itati Rije i razmiljati o njoj. Boja rije jedina je istinska utvrda koja na um brani od napada neduhovnih svjetovnih stvari. Proitajte jo jednom gore navedeni tekst. Napravite listu svega to smatrate istinitim, istim, ljubaznim itd. Kako izgleda va popis? to je svim navedenim stvarima zajedniko? Donesite svoj popis i razgovarajte o njemu u svojem subotnjokolskom razredu. Molitva je jo jedna aktivnost koja na um dri podalje od nevolja. Dok razgovaramo s Bogom, mala je vjerojatnost da emo imati pohotne ili bilo kakve druge oblike sebinih misli. Navika molitve sigurna je zatita od grenih misli, odnosno grenih djela. Biblija je jasna: Bogu je stalo do naih misli jer one utjeu na nae rijei, nae postupke i nau svekoliku dobrobit. Bog eli da njegujemo plemenite misli jer su one dobre za nae tjelesno i umno zdravlje. Dobra vijest je da razmiljanje o Bibliji uz molitvu i nadahnue Svetoga Duha usmjerava na um i srce na ono to uzdie nas i druge.

48

SRIJEDA MISLI NAEGA SRCA

2. veljae

Proitajte 1. o Kraljevima 8,39; Psalam 19,15; 1. Ljetopisa 28,9; 1. Samuelova 16,7. Koju kljunu istinu donose ovi redci? Jo vanije, kako to utjee na nas i nae razmiljanje? ini li nas ova misao nervoznima i plaljivima, ili nam prua nadu, ili oboje? Obrazloite svoj odgovor.
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ti jedini poznaje srca sviju (1. o Kraljevima 8,39). Rije srce esto se u Bibliji oznaava sjeditem misli i emocija (vidi Matej 9,4). Samo Bog ima pristup u intimu naih umnih aktivnosti, samo On poznaje nae prave namjere i tajne elje. Nita, ak ni neuhvatljiva misao ne moe biti sakrivena od Stvoritelja. Boje poznavanje nae due ide nam u prilog. Kada su ljudi toliko obeshrabreni da ne mogu izgovoriti nekoliko rijei smislene molitve, Bog poznaje njihove potrebe. ovjek moe vidjeti samo vanjtinu i ponaanje, a zatim pokuati zamisliti o emu ta osoba razmilja; Bog poznaje misli na nain na koji drugi ne mogu. Isto tako, Sotona i njegovi an eli mogu jedino promatrati, sluati i procijeniti to se zbiva unutra. Sotona ne moe itati nae misli, ali moe vidjeti nae postupke, uti nae rijei, i iz svog dugog iskustva poznavanja ljudske obitelji moe tako oblikovati kunje da iskoristi slabe toke naeg karaktera. (Ellen G. White, The Review and Herald, 19. svibnja 1891.) Dok donosite svakidanje odluke (osobne ili vezane uz posao) ili razmiljate o drugim ljudima, zastanite na trenutak i uputite kratku molitvu Bogu. Uivajte u prednosti bliskog razgovora s Bogom. Nitko drugi u cijelom svemiru ne sudjeluje u ovoj povjerljivoj komunikaciji. Kada Krist bude zaokupljao vae misli, to e vas sauvati od kunje i donijeti duhovne blagoslove. Tako ete izgraditi bliu zajednicu s Gospodinom. Kako nam dananja pouka pomae da bolje razumijemo biblijsku opomenu da ne osu ujemo druge? Koliko su puta vae namjere krivo procijenili oni koji ne poznaju vae srce? Zato je onda tako vano ne suditi druge?

49

ETVRTAK ISUSOV MIR U NAEM SRCU

3. veljae

Proitajte Koloanima 3,1-17. Na to smo konkretno pozvani kako bismo ivjeli u Kristu kako nam je obeano?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ovaj odlomak vodi nas korijenu moralnog i nemoralnog ponaanja, srcu i umu. Tako er ukazuje na Onoga koji u nama moe pobuditi dobrotu upravljajui naim mislima, na Isusa Krista: I neka u vaim srcima vlada mir Kristov. (Koloanima 3,15) Zapazite izraze kao to su pjevajte Bogu u svojim srcima, neka u vaim srcima vlada mir Kristov, neka rije Kristova obilno stanuje u vama. Oni pokazuju kako je izbjegavanje grijeha i izgradnja vrlina stvar izbora i pripreme, a ne improvizacije. Grijeh moemo pobijediti jedino ako usmjeravamo svoje srce i um na ono to je gore. Krist je izvor vrline i dobrote. Kada Mu dopustimo, Krist e donijeti istinski mir naem umu. Na um kao sr naeg postojanja treba biti stavljen pod Isusov nadzor. On je osnova za razvoj naega karaktera i ne moemo ga prepustiti na milost i nemilost okolnosti. Grene sklonosti i iskvareno okruenje neprijatelji su istih misli. Ipak, Gospodin nas ne ostavlja nezatiene, ve proiruje svoju mo i zatitu na sve koji to ele. Nae e misli, budu li usmjerene k Bogu, biti vo ene boanskom ljubavlju i moi. Prema tome, trebamo ivjeti od rijei koje dolaze s Kristovih usana (Ellen G. White, Mind, Character and Personality, sv. 2, str. 669). Usred duhovne borbe moemo se nai u kunji i shvatiti da je vrlo teko rastjerati odre ene negativne misli. U takvim trenucima moda bi bilo lake odvratiti pozornost promjenom mjesta ili aktivnosti ili ak potraiti dobro drutvo. Ovo moe dovesti do promjene koja olakava molitvu i sigurnost. Misao je vrlo tajanstven ljudski proces. Ne moemo sa sigurnou rei to je ona niti kako djeluje. Me utim, u veini sluajeva u unutarnjim utorima nae svijesti sami donosimo odluku o emu emo razmiljati. Misao u trenutku moemo promijeniti. Jednostavno trebamo donijeti odluku da je promijenimo. (U nekim sluajevima mentalna bolest moe utjecati na sposobnost promjene misli, stoga se preporuuje struno lijeenje.) to je s vaim mislima? to ete uiniti sljedei put kada se pojave grene misli?

50

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

4. veljae

Mnogo dragocjenija od zlatnih ipki iz Ofira jest sila istih misli. Moramo postaviti visoka mjerila kad je u pitanju vladanje naim mislima. Svaka neista misao oskvrnjuje duu, umanjuje osjeaj moralnosti i nastoji unititi utjecaj Svetoga Duha. Ona zamagljuje duhovnu viziju tako da ljudi ne mogu vidjeti Boga. Gospodin moe oprostiti greniku pokajniku; no unato oprostu, dua je i dalje ugroena. Onaj koji jasno razluuje duhovnu istinu, mora izbjegavati svaku neistou rijei i misli. Trebamo uporabiti svako sredstvo koje nam je Bog stavio na raspolaganje kako bismo mogli vladati svojim mislima. Svoj um trebamo dovesti u sklad s Kristovim umom. Njegova istina posvetit e nae tijelo, duu i duh i tada emo se moi izdignuti iznad kunji. (Ellen G. White, The Signs of the Times, 23. kolovoza 1905.)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Usporedite svoj popis od utorka s popisima lanova svojeg razreda. to moete nauiti iz vaih zabiljeki? 2. Koje znaenje imaju rijei zarobljujemo svaki razum da se pokorava Kristu? 2. Korinanima 10,5. Kako to moemo postii? 3. Kako na va um djeluje internet, televizija, zabavna literatura, razne reklame i slino? Koliko ovakvi sadraji mogu utjecati na vae razmiljanje? Zato se zavaravamo ako vjerujemo da ono to itamo i gledamo ne utjee na nae razmiljanje? 4. Na koje naine nai postupci, ak i podsvjesno, otkrivaju misli naeg uma? Kako jezik tijela pokazuje to se doga a unutra? 5. Kakav biste savjet dali nekome tko se bori s naglou? Na koja biste mu obeanja iz Biblije ukazali? Zato je tako er vano da pred takvom osobom vjerujete u obeanja o oprostu i prihvaanju u Isusu? Kako takvu osobu sauvati od potpunog oaja zato to misli da je njezin odnos s Bogom prekinut jer nije postigla pobjedu kakvu je oekivala? Kako pomoi takvoj osobi da nikada ne posumnja u obeanje o oprostu, bez obzira na to koliko se nedostojnom osjeala? 6. Koliko oprezno izgovarate rijei koje odraavaju vae misli? to moete uiniti da vae rijei uvijek djeluju na dobro, a ne na zlo?

51

Mo vjere
Ragasa ivi na Madagaskaru, otoku uz istonu obalu Afrike. Odrasla je u obitelji oboavatelja demona. Kad je ula u zrelu dob, demoni su joj rekli da e joj dati velike moi ako uini ono to od nje trae. Ragasa je pristala. Demoni su joj dali mo upravljanja munjama, zadravanja metaka i jo mnogo toga. Zahvaljujui svojim moima, Ragasa je postala utjecajna ena. Potom je uinila neto to je razljutilo demone, i oni su uinili da se ozbiljno razboljela. Nitko joj nije mogao pomoi, a demoni kojima se nekad obraala odbili su joj pomoi. Jednoga dana zaula je kucanje na vratima. Otvorila je vrata i pred sobom ugledala dvije mlade ene. Dok su razgovarale, Ragasa se osjeala vrlo ugodno u drutvu ovih strankinja. Svoje patnje povezala je s demonima i boleu koju su joj prouzroili. Jedna od ovih mladih ena rekla je da su adventistice i upitala smiju li se pomoliti za nju. Ragasa je dopustila jer nije imala drugog rjeenja. Ragasa se ubrzo oporavila. Poela je prouavati Bibliju sa svojim novim prijateljicama. Ove ene predloile su Ragasi da slua Adventistiki radio u svijetu jer e joj donijeti utjehu i pomoi u njezinoj borbi protiv demona. Ragasa je sluala ovu postaju i uskoro je jako zavoljela Isusa Krista. Kad su adventisti u tom podruju uli za Ragasino obraenje, postili su i molili se za nju prije njezinog krtenja. Demoni su bili nemoni kad su se suoili s molitvom Boje djece, i Ragasa je bila krtena bez problema od strane njezinih bivih gospodara. Zahvaljujui ljubavi prema blinjima koju su pokazale ove dvije mlade posjetiteljice i Evan elju koje emitira Adventistiki radio u svijetu, Bog je promijenio ovu nekada utjecajnu, demonima opsjednutu enu u poniznu kransku slubenicu. U znak zahvalnosti Bogu za svoj spasenje, Ragasa poziva i druge da s njom sluaju Adventistiki radio u svijetu. Danas se kod Ragase okuplja i slua radijske emisije svakog tjedna oko stotinjak ljudi. Zajednice kao to je ova kod Ragase nemaju propovjednika; one nemaju drugih uitelja osim radijskih programa. Nemaju crkvene zgrade jer je ne mogu priutiti. Ipak, oni ostaju vjerni i proslavljaju Boga kao i mi. Vai misijski darovi podupiru rad Adventistikog radija u svijetu i drugih programa koji rade na spaavanju dua diljem svijeta. Hvala vam to dajete tako da i drugi, kao Ragasa, mogu upoznati Boga koji ih ljubi. Benjamin Shoun predsjednik je Adventistikog radija. u svijetu

52

POUKA 7

5.12. veljae 2011.

Nada nasuprot depresiji

Blizu je Jahve onima koji su skruena srca, a klonule due spasava. (Psalam 34,19) Biblijski tekstovi: Psalam 42; 31,12; 39,4-9; 32,1-5; 1. Ivanova 1,9; Mihej 7,1-7; Otkrivenje 21,2-4. Depresiju ili obeshrabrenje do te mjere da postanemo potpuno utueni, proivljavamo od pada u grijeh. Brojne biblijske osobe pokazivale su simptome koje bismo danas vjerojatno dijagnosticirali kao depresiju. U stanju bezna a kao simptoma depresije, biblijska vijest nade moe nam toliko mnogo ponuditi nasuprot svijetu koji nudi tako malo. Svi se ponekad suoavamo iz razliitih razloga s trenucima krajnjeg obeshrabrenja. Stoga ne udi to Boja rije obiluje obeanjima koja nam svima, bez obzira na nau situaciju, mogu pruiti razloge za nadu u bolju budunost, ako ne na ovom svijetu, a onda zasigurno u buduem. Naravno, kad je depresija teka, vano je dobiti strunu pomo. Gospodin moe djelovati preko strunjaka kako bi pomogao onima koji trebaju posebnu skrb. Jer bez obzira na va odnos s Bogom, ako ste tjelesno bolesni, potrait ete pomo lijenika ili zdravstvenog djelatnika. Isto je i s onima koji pate od teke klinike depresije, koja je esto uzrokovana genetskim predispozicijama i kemijskom neravnoteom u mozgu. Dakle, ak i krani ponekad mogu zatrebati pomo strunjaka.

53

NEDJELJA POTITENA DUA

6. veljae

Proitajte Psalam 42. Nalazite li sebe u ovome to je ovdje napisano? Kakva nam je nada ponu ena?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

David je doivljavao ozbiljne promjene raspoloenja u mnogim prigodama zbog nepravednog progona (od strane aula i Izraelovih protivnika). Osim toga, njegovo krenje Bojih zapovijedi donijelo mu je duboki osjeaj krivnje (Psalam 51,6), a krivnja je esto povezana s depresijom. Kada netko sebe vidi u negativnom svjetlu (glup sam), kad ima pesimistian pogled na svijet (ivot je uvijek nepravedan) i gleda u budunost bez nade (nikad nee biti bolje), vjerojatnost za depresiju postaje vrlo velika. Ovakav stav naziva se katastrofino razmiljanje. Krani mogu na razne naine prikazivati situaciju tako da u sva zbivanja ukljue Boji plan i Njegove poruke. Evo nekoliko mogunosti: 1. Kako gledati na sebe. Stvoreni smo na Boju sliku da vladamo drugim stvorenjima (Postanak 1,26.27). Boja svojstva, iako u manjoj mjeri, jo uvijek su u nama. Isus Krist nas je svojom rtvom spasio od vjene smrti i dao nam prednosti kao izabranog naroda, kraljevskog sveenstva, svetog puka (1. Petrova 2,9). U Bojim oima imamo beskonanu vrijednost. 2. Svijet. injenica je da je svijet pokvaren i pun zla. U isto vrijeme, postoje i mnoge vrijedne, plemenite i zadivljujue stvari (Filipljanima 4,8). Nadalje, krani mogu shvatiti postojanje zla bez oajavanja jer znaju njegovo podrijetlo i konanu sudbinu. 3. Budunost. Boju djecu oekuje prekrasna budunost! Biblija je puna obeanja o sigurnosti spasenja (Psalam 37,39). Tuga nije grijeh. Zapazite kako esto je Isus bio tuan. Ne smijemo osjeati krivnju zbog tuge ili depresije. Konano, ponekad imamo dobre razloge za to. Kako nam gore navedene biblijske istine mogu pomoi da se nosimo s bilo kojim problemom s kojim se sada suoavamo?

54

PONEDJELJAK POSLJEDICE OBESHRABRENJA

7. sijenja

Kao lastavica, kao dral tugovao sam, gukao sam kao golubica, mutno su gledale oi moje prema gore. U tjeskobi sam, Gospode, olakaj mi! (Izaija 38,14.15 ari) Ovi biblijski redci iznose jaku bol koja se oituje u Ezekijinom glasnom plau. Postoje razliiti naini izraavanja emocionalne boli u raznim kulturama. Neki pate u tiini izbjegavajui bilo kakvo otvoreno ili vidljivo aljenje. Drugi (kao Ezekija) oplakuju i jadikuju kada prolaze kroz patnje. To ovisi i o temperamentu: neki su sposobni prihvatiti smrt s vie mirnoe od drugih. Simptome depresije najee sreemo kod pojedinaca koji boluju od duge ili smrtonosne bolesti. Ezekija je bio bolestan, a teina te bolesti najavljivala je smrt. Stoga je on proivljavao teku depresiju kao to je opisano u Izaiji 38. Simptomi depresije toliko su bolni da e mnogi pokuati samoubojstvo kako bi okonali ovakvo strano iskustvo. Vie od deset posto kliniki depresivnih pacijenata to i uini. Stoga je jasno kako je klinika depresija vrlo ozbiljna te je tako treba razumjeti. Koji su simptomi izraeni u sljedeim redcima? Psalam 31,11 ..................................................................................................... Psalam 77, 5 ..................................................................................................... Psalam 102,5.6 ................................................................................................. 1. o Kraljevima 19,4 ....................................................................................... Depresija izaziva razne bolne manifestacije: (a) dubok osjeaj tuge (alosti), (b) nedostatak motivacije za bilo to, pa ak i za omiljene aktivnosti, (c) gubitak apetita i dobivanje ili gubljenje na teini, (d) poremeaj spavanja, nedovoljno ili pretjerano, (e) osjeaj niskog samopotovanja, (f) loe zakljuivanje i pamenje i (g) misli o smrti i samoubojstvu. Neki ljudi iskuse samo jedan ili dva simptoma, dok drugi njih nekoliko, i oni traju dok epizoda ne zavri. U svakom sluaju teret depresije je golem i treba ga olakati medicinskom i duhovnom intervencijom. Svi s vremena na vrijeme patimo od tuge i obeshrabrenja u ovom ili onom obliku, iz ovog ili onog razloga. to nas dovodi do takvog stanja? Prisjetimo se trenutaka Bojeg vodstva u prolosti u naem ivotu. Koju nadu i ohrabrenje imamo kad se prisjeamo Gospodnjeg vodstva? Zato je vano prisjeati se tih iskustava?

55

UTORAK OSLOBOENJE OD DEPRESIJE

8. veljae

Proitajte Psalam 39,3-9. to se dogodilo kada je David utio? to se dogodilo kad je progovorio?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Kao kod veine emocionalnih poremeaja, onaj tko pati od depresije treba govoriti o svojim borbama. Ovaj in sam po sebi moe potaknuti ozdravljenje. Pribliavanje Gospodinu u arkoj i iskrenoj molitvi siguran je nain za oslobo enje od napetosti i psihike boli. esto je potrebno puno vie, no i to moe biti dobar poetak. Osnovna strategija za suoavanje s depresijom sastoji se od razgovora s prijateljem (ili terapeutom) koji zna sluati ili, jo bolje, kojem su poznati intenzivniji izvori pomoi. Izraavanje misli i osjeaja postie uinak iscjeljenja. Crkvena zajednica moe posluiti kao odlian pristup u pomaganju obeshrabrenima, ali ovo je esto nedovoljno, pogotovo kad je potrebna profesionalna njega. Bez obzira na to, za svakoga tko prolazi kroz teke trenutke i osjea se obeshrabrenim ili ak depresivnim, vano je da ima nekog povjerljivog za razgovor. Ponekad i samo razgovor s nekim moe puno pomoi da se osoba bolje osjea. Proitajte Psalam 55,18. Koje obeanje ovdje nalazimo? Zato nam je ovo obeanje tako vano?
..................................................................................................................................

Strunjak psihoterapeut moda vas nee moi primiti do idueg tjedna, ali kao i David koji je nauio potraiti pomo u bilo koje doba dana ili bilo koji dan u tjednu i mi se isto tako trebamo okrenuti Gospodinu u svakom trenutku. David je znao da je Gospodin uo njegov glas, i to ga je silno ohrabrilo. ak i svjetovni psiholozi preporuuju klijentima koji vjeruju u molitvu da se mole. ak i ako ne patimo od klinike depresije, svi moemo iskusiti utjecaj koji ima molitva, pomaui nam da se osjeamo bolje. Bez obzira na to tko smo ili koliko je duboko nae obeshrabrenje, njegovanje zajednice s Bogom moe puno uiniti pruajui nam nadu, ohrabrenje i ozdravljenje. Ellen G. White jednom je rekla da je molitva otvaranje srca Bogu kao prijatelju (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 533). Iako molitva ne rjeava uvijek sve nae probleme, kako nam pomae da se s njima nosimo?

56

SRIJEDA POTREBA ZA OPROSTOM

9. SIJENJA

Kako je David pronaao oslobo enje od svoje patnje? Psalam 32,1-5; vidi tako er 1. Ivanova 1,9. Kako i mi moemo doivjeti isto?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Krivnja uzrokovana nepriznatim grijesima moe postati izrazito bolna. Izrazi koje David rabi jasni su pokazatelji intenzivne unutarnje boli. Psalam 32 i mnogi drugi odlomci u Psalmima pokazuju ozbiljnost Davidove emocionalne patnje. Kad se susretnemo s onima koji pate od depresije, moramo biti izriito oprezni da ih ne okrivimo za nepriznavanje grijeha! Tako er ne smijemo jednostavno zakljuiti da su oni zli i da je to razlog njihove patnje. alosno je to mnogi ljudi, koji bi svojim razumijevanjem mogli pomoi onima koji pate od fizike bolesti istinske klinike depresije, esto zauzimaju osu ujui stav prilikom suoavanja s duevnim ili emocionalnim poremeajima u kojima se te osobe nalaze zbog svojih vlastitih postupaka. Edgar Allan Poe u svojoj prii Izdajniko srce govori o ovjeku koji je poinio ubojstvo i sakrio tijelo rtve ispod podnih dasaka prostorije u kojoj je ubojstvo poinjeno. Nadao se kako e na taj nain njegova krivnja ostati sakrivena, ali osjeaj kajanja u njemu je svakog dana bivao sve snaniji. Jednog dana uo je otkucaje rtvinog srca; otkucaji su postajali sve glasniji. Poslije postaje jasno kako ti otkucaji nisu dolazili iz groba ispod poda, nego iz njegovog vlastitog srca. U isto vrijeme, postoje ljudi koji iako su priznali svoje grijehe, jo uvijek pate od osjeaja krivnje. esto se osjeaju nedostojnima oprosta i jadikuju zbog strane patnje kroz koju prolaze zbog svojih grijeha iako su ih ve priznali i vjerom dobili oprost od Boga. I ovo tako er moe biti veliki izvor emocionalne patnje. U takvim sluajevima, ak i kad su u pitanju najstraniji grijesi, vano je usredotoiti se na Boja obeanja o ozdravljenju i prihvaanju. Mi ne moemo izbrisati prolost; ono to moemo uiniti Bojom milou jest da uimo iz svojih pogreaka i nadoknadimo, koliko god je to mogue, ono to smo krivo uinili. Sve to mi moemo uiniti jest predati se Bogu i zatraiti Njegovo saaljenje, milost i ozdravljenje. Nakon to su priznali svoje grijehe, mnogi se i dalje bore s krivnjom zbog tih grijeha. Zato je tako vano priznati svoje grijehe, preuzeti odgovornost za njih i nastaviti ivjeti i prihvatiti prolost bez obzira na to to smo uinili?

57

ETVRTAK NADA NASUPROT TUZI

10. veljae

Koji je bio prorokov nain rjeavanja drutvenih i me uljudskih problema? Mihej 7,1-7.
..................................................................................................................................

U samo prvih est redaka Mihej opisuje kompletan vedski stol nemoralnih, neetinih i agresivnih postupaka svojeg vremena. Ugnjetavanje i zlostavljanje svake vrste, nedostatak potovanja i uvaavanja, pokvarenost i prijevara prisutni su od pojave grijeha. Mi se s njima suoavamo i danas. Dovoljno je uzeti dnevne novine i pronai ete izravnu povezanost s izraelskom bijedom onoga vremena. Ovaj drutveni kaos postaje izrazito bolan kada zahvaa nae najblie susjede, prijatelje, branog druga, djecu, roditelje (Mihej 7,5.6). Narueni me uljudski odnosi izazivaju stresna stanja i povezani su s depresijom. Mihej jasno kae (redak 7) da je nada jedini lijek za preivljavanje usred krize. Nada, uz zadovoljavajue duevno zdravlje, bitna je u naem ivotu. ivu nadu moraju imati i oni koji nisu vjernici, mladi kada trae posao moraju imati nadu da e ga nai, izgubljeni putnik nada se da e pronai put, a investitori koji su izgubili svoj novac moraju vjerovati da e doi bolja vremena. ivot bez nade vodi do besmisla i smrti. Kada je talijanski filozof i pjesnik Dante Alighieri (1265.1321.) pokuao opisati pakao u svojoj Boanstvenoj komediji, na ulazu je prikazao veliki natpis na kojem pie: Tko u e, nek se kani svake nade! Najgora mogua kazna je kada nekoga liite nade. Nada koja nam je prikazana u Bibliji nadilazi sva naa oekivanja. Ona podrazumijeva savreno rjeenje i spasenje koje je utemeljeno na otkupljenju po Isusu Kristu. Povijesna blaena nada adventistima mora postati sredite njihova ivota. Nada u Isusov povratak pomae nam da se lake nosimo s mnogim nedaama koje nas okruuju i omoguuje nam da s povjerenjem gledamo u vjenost. Razmislite o sljedeim obeanjima. Kakva nada nam je u njima ponu ena? Izaija 66,17; 2. Petrova 3,13; Otkrivenje 21,2-4. Zato je u odre enom smislu to jedina nada za sve nas? Vjera u novo stvaranje moe ponovno podii duu koja pati. Onako kao to ena pri poro aju razmilja o konanom rezultatu, ro enju svojeg djeteta i uskoro se ne sjea muke (Ivan 16,21), tako uznemirena dua moe Bojom milou stei nadu ako pred sobom gleda brinog Boga koji nam obeava novi svijet u kojem nee biti niega to bi izazvalo tugu.

58

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

11. veljae

Proitajte i razmislite o tekstu iz Mateja 26,36-43. Isus je bio preplavljen tugom do smrti (redak 38). Zamislite kako je bilo Isusu kad je u agoniji ostao bez drutvene potpore, kad su Ga izdali Njegovi uenici i kad je prividno bio odvojen od Boga s golemim teretom krivnje za ovjeanstvo. Njegova patnja nadilazi bilo koje depresivno stanje koje su iskusili smrtnici. Dok se pribliio Getsemaniju, postao je neobino utljiv. esto je posjeivao ovo mjesto da razmilja i moli se, ali nikada sa srcem tako punim boli kao ove noi Njegove samrtne borbe. Tijekom cijelog svog ivota na zemlji hodao je u svjetlosti Boje prisutnosti. Kad je doao i sukobio se s ljudima obuzetim pravim sotonskim duhom, mogao je kazati: Onaj koji me posla sa mnom je. On me ne ostavlja sama, jer ja uvijek inim to je njemu ugodno. (Ivan 8,29) Ali inilo se kao da Ga vie ne podrava boanska svjetlost. Sad se i On naao me u prijestupnicima. Morao je ponijeti krivicu palog ovjeanstva. Na Njega koji nije znao za grijeh moralo se staviti bezakonje svih nas. Grijeh Mu je izgledao tako straan, a teina krivice koju je morao ponijeti tako velika, te je doao u kunju da se boji kako e Ga to zauvijek odvojiti od Oeve ljubavi. Znajui kako je straan Boji gnjev prema prijestupu, uzviknuo je: alosna je dua moja do smrti. (Ellen G. White, Isusov ivot, str. 567)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Koju ulogu moe odigrati naa crkvena zajednica u pruanju pomoi onima koji pate od depresije ili su u emocionalnim problemima iz bilo kojeg razloga? Bez obzira na vau snagu i njezino ogranienje, to jo moete uiniti kako biste pomogli onima koji su u nevolji? 2. Kako moemo pomoi nekima koji se mole, lijee, ljube Gospodina i vjeruju u Njega, a jo uvijek su obuzeti tugom, pa ak i ne razumiju zato? Kako im moemo pomoi da njihova vjera ne klone, ve da se dre nade i obeanja koja su dana u Bojoj rijei? 3. Jedna od najveih pogreaka koju netko moe uiniti jest misliti da ga je Bog napustio u trenucima kad se osjea slomljeno, depresivno, tako bespomono. Zato to nije istina? Kako nam biblijske osobe (kao to su Ilija, Jeremija u tamnici, Ivan Krstitelj u tamnici, Isus u Getsemaniju) pokazuju da tuga i obeshrabrenje ne znae da nas je Bog napustio? Kako moemo pomoi drugima da shvate kako osjeaji nisu dobar pokazatelj vjere?

59

Zvijezde rodea svijetle za Krista

Ne doga a se svaki dan da prvak u rodeu preda svoj ivot Bogu. No, nedavno su Dale i Patricia Jones, prvaci u rodeu, koji ive u Junom Queenslandu u Australiji, upravo to uinili. Krstili su se, a Daleov brat Darryl tako er je predao svoj ivot Bogu krstivi se u rijeci koja tee uz rub njihove farme. Nekoliko tjedana poslije jo jedan brat, Stanely, predao je svoj ivot Bogu. Nakon prouavanja Biblije s nekoliko ljudi, Dale i Patricia donijeli su odluku da predaju svoj ivot Bogu krtenjem, dok su Darryl i ostali lanovi obitelji krtenje promatrali s obale rijeke. Darryl je osjetio da je njegova prva ljubav prema Bogu izblijedjela te je zakoraio u rijeku u izmama i u odjei, i iznova se krstio. Obitelj Jones potjee iz obitelji zvijezda rodea. Njihov otac bio je prvak, a Dale, Patricia i Darryl imaju znaajne rezultate na natjecanjima. Me utim, danas Dale i Patricia ive kao krotitelji konja na svojem ranu, pripitomljavajui ih i dresirajui. Rodeo je zahtijevan posao, kae Dale. Bio sam ohol, i kad sam se ozlijedio, nisam to elio priznati jer sam mislio da je to znak slabosti. Danas Bog omekava moje ponosno srce i ovladava mojim buntovnim duhom. Jo uvijek je to borba i ponekad moram zastati i zatraiti od Boga da iznova preuzme moj ivot. Daleova supruga Patricia prvak je rodea u hvatanju lasom i jahanju bika, a Darryl dri naslov u hvatanju mladih junaca skakanjem s konja i tranju u krugu. Darryl je uspio stei ove naslove ak i kad je odbio da se natjee u subotu. Nakon to sam se ponovno krstio, povratio sam svoju revnost u svjedoenju za Gospodina, kae Darryl. Dale i Darryl smatraju da su roditeljske molitve zaslune za njihovo ponovno pribliavanje Bogu. Bill i Bronw Jones godinama su se molili za svoje sinove i snahu, i s radou su promatrali uslienje molitava na krtenju u rijeci. Patricia kae: Sada kad sam odluila slijediti Isusa, ivot mi se potpuno promijenio. ivot s Kristom nadmauje titulu dravne rodeo kraljice! Dale, Patricia i njihova djeca pripadaju adventistikoj zajednici koja je nastala kao rezultat programa Globalne misije u njihovom podruju. U prosjeku ih se na bogosluje okuplja tridesetak. Nai misijski darovi podupiru pionire Globalne misije dok osnivaju crkve u vie od stotinu zemalja diljem svijeta. Hvala vam! Mike Brownhill bio je koordinator Globalne misije u Junom Queenslandu u Australiji kad su Dale, Patricia i Darryl bili krteni.

60

POUKA 8

12.19. veljae 2011.

Snaga za svladavanje tekoa

Bog nam je zaklon i utvrda, pomonik spreman u nevolji. Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregovi rue u more. Nek bue i bjesne valovi morski, nek bregovi dru od estine njihove: s nama je Jahve nad Vojskama, naa je utvrda Bog Jakovljev. (Psalam 46,2-4) Biblijski tekstovi: Job 19,25; Jakov 5,10.11; Ruta 1; Estera 2; 2. Korinanima 11,23-28; Filipljanima 4,11-13. Rezilijencija je obrambeni mehanizam koji nam omoguuje da se suoavamo s nedaama, traumama, tragedijama, prijetnjama ili iznimnim stresom bez previe negativnih posljedica od proivljenog iskustva. Ovaj pojam privlai sve veu pozornost zbog korisnog djelovanja unutarnje snage prigodom suoavanja sa ivotnim tekoama. Uostalom, tko se od nas ne suoava s brojnim stresovima u ovom ili onom obliku? Postavlja se pitanje odakle crpsti snagu za noenje sa ivotnim situacijama a pritom ne biti emocionalno slomljen? ezdesetih godina 20. stoljea, Victor i Mildred Goertzel napisali su knjigu Cradles of Eminence, koja donosi biografsku analizu vie od 700 ispitanika koji su imali traumatino djetinjstvo (razorena obitelj, financijska kriza, tjelesni ili duevni nedostatak itd.) i unato tome postigli veliki uspjeh. Knjiga je dopunjena 2004. Biblija nam tako er govori o pojedincima koji su se morali suoiti s nedaama, ali su se Bojom milou odrali i prevladali svoje probleme. Unato tekim okolnostima pa ak i nedostacima karaktera, Bog ih je mogao uporabiti jer su bili odluni, ak i u nepovoljnim okolnostima.

61

NEDJELJA JOBOVA STRPLJIVOST

13. veljae

Proitajte Jakov 5,10.11. U emu je Job primjer kojeg treba oponaati? Vidi tako er Job 1-3.
..................................................................................................................................

Jedna ena koja je odlazila na psihoterapiju kako bi se oporavila od ozbiljne krize, rekla je svojim prijateljima da je klju njezinog uspjenog oporavka bila misao koju joj je rekao njezin psihoterapeut. Ono to mi je najvie pomoglo, rekla je bila je tvrdnja psihoterapeuta da e moji problemi jednom zavriti. Moda sada sve izgleda crno i kao da nema kraja, znao je rei, ali nee jo dugo trajati. Ova misao pomogla mi je da ozdravim. Drugim rijeima, savjetnik je pomogao ovoj eni da odri ivu nadu. Kako napredovati u strpljivosti? George Godman Engleski jednom je primio mladog ovjeka za kojeg se trebao moliti. Ovaj mladi je jasno izrazio svoju potrebu: Gospodine Godmane, elio bih da se molite da mogu biti strpljiv. Stariji mukarac je odgovorio: Da, molit u se za vas da imate nevolje. O, ne gospodine, odgovorio je mladi ovjek, ja elim strpljenje. Razumio sam, rekao je Godman, i molit u se da vas sna u nevolje. Biblijski uitelj otvorio je svoju Bibliju i na u enje ovog mladog ovjeka proitao Rimljanima 5,3: Ali ne samo to, nego se ponosimo i nevoljama, svjesni da nevolja ra a strpljivost. Jobova ivotna pria najbolji je primjer unutarnje snage. Job je prije u svojem ivotu doivio Boje milosr e i pravednost. Nije razumio razloge svoje patnje; nije imao potporu u svojoj eni; njegova imovina i djeca bili su uniteni, a potom je obolio od strane bolesti. Pa ipak, uza sve to nikada nije izgubio vjeru u Boga izdravi dok tragedija nije zavrila. Proitajte Job 19,25. Za koju se nadu Job ovdje uhvatio? Kako nas moe odrati ova nada kad se sami na emo nevolji?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Razmislite o trenucima kada ste prolazili kroz tekoe. Koja vas je nada odrala? Koje su vam rijei pomogle? Koje vam rijei ba nisu pomogle ili su ak bile tetne? to ste iz toga nauili da biste mogli bolje pomoi nekome tko sada prolazi kroz nevolje?

62

PONEDJELJAK JOSIP U ZATOENITVU

14. veljae

Proitajte Postanak 37,19-28 i 39,12-20 i pokuajte se staviti u Josipovu kou. Zamislite koliko je morao biti obeshrabren. Zamislite koliku je ljutnju i gorinu osjeao. Iako nam Biblija ne govori detaljno kakvi su bili njegovi osjeaji, nije teko zamisliti bol koju je proivljavao zbog takve nevjere i izdaje. Ipak, Josip se okrenuo Gospodinu u tim trenucima i na kraju je sve izilo na dobro. Nakon to su ga braa prodala, Josip je doivio svoje obraenje i razvio mnogo blii odnos s Bogom. uo je za Gospodnja obeanja Jakovu i nain na koji su se ona ispunila, kako su, u trenutku potrebe, Boji an eli doli da ga poue, utjee i zatite. Saznao je o Bojoj ljubavi koja je ljudima dala Otkupitelja. Sada se jasno sjeao svih ovih pouka. Josip je vjerovao da e Bog njegovih otaca biti njegov Bog. On se tada u cijelosti predao Bogu. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 172) Kada je nepravedno bio baen u tamnicu, to mu je iskustvo otvorilo put do faraonovog dvora kako bi ostvario svoju misiju i spasio mnoge due iz svojeg naroda. to nam sljedei redci govore o tome kako lou situaciju moemo okrenuti na dobro? Rimljanima 5,3-5 ............................................................................................. 2. Korinanima 1,3.4 ..................................................................................... 2. Korinanima 1,8.9 ...................................................................................... 2. Timoteju 1,11.12 ......................................................................................... Bog ne eli da bespotrebno patimo. Na mjestu koje nam je Isus pripremio, na Nebu, nema suza i boli (Otkrivenje 21,4). Ali dok ekamo na ispunjenje tih obeanja, bol je nain da nauimo odre ene lekcije. Razvoj karaktera, suosjeajnost, poniznost, uenitvo, razumijevanje dobra i zla neke su od lekcija koje moemo nauiti. Iako je teko razmiljati o prednostima patnje, osobito usred kunje, od Boga moemo zatraiti snagu koja nam je potrebna za prevladavanje tekoa. Jeste li kada doivjeli neko strano iskustvo koje je na kraju donijelo neko dobro, neku korist? Kako nam takva iskustva mogu pomoi da nauimo imati povjerenja u Gospodina u nevolji, ak i onda kada se ini da nee rezultirati nikakvim dobrom?

63

UTORAK NOEMI
Koje nedae je doivjela Noemi? Ruta 1.

15. veljae

.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Odlazak iz domovine i preseljenje u neku drugu zemlju uvijek je teko, a posebno kada je odlazak motiviran potrebom za opstankom. Glad u Judeji prisilila je Elimeleka, Noemi i njihova dva sina da emigriraju u Moab, ratarsko podruje gdje su se mogli prehraniti. Moapci su bili idolopokloniki narod (Suci 10,6) iji se nain ivota suprotio idovskom vjerovanju. Ova injenica izazivala je nemir kod pridolica. Kad su se smjestili, nakon izvjesnog vremena umro je Noemin mu. Majka i sinovi nali su se u tu oj zemlji, kao udovica i siroad, bez zatite i izloeni dodatnoj sramoti. Onda su se Noemini sinovi, Mahlon i Kiljon, oenili mjetankama. Ta injenica je barem u poetku mogla dovesti do sukoba u obitelji zbog vjerskih razlika. Iako zakon nije izriito zabranjivao brakove izme u idova i Moabaca, bilo je propisano da Moapci i njihovi potomci ne mogu ui u Jahvinu zajednicu sve do desete generacije (Ponovljeni zakon 23,3). Poslije su Mahlon i Kiljon, ija imena znae bolest i rasipanje, umrli. Teko je i zamisliti traginiju situaciju od Noemine od njezine najue obitelji nitko vie nije bio na ivotu, a preostali rod bio je daleko u Betlehemu. to je bila prekretnica u Noeminu ivotu? Kako je Bog popravio teke nedae koje je doivjela Noemi? Ruta 1,16-18; 4,13-17. U trenutku najdublje nevolje, Noemina snaha Ruta dola je kao od Boga poslana emocionalna potpora. Noemi je zasigurno bila izvanredna ena jer je svojom pobonou nadahnula svoje dvije snahe, osobito Rutu koja je prihvatila Izraelovog Boga i koja je donijela vrstu odluku da e se brinuti za ivot svoje svekrve u zemlji ije je stanovnitvo bilo Noemin povijesni neprijatelj. Poglavlja 2 do 4 opisuju doga aje koji su zavrili nastankom sretne obitelji. Noemi je iza sebe ostavila neizrecive patnje i doivjela brak izme u Rute i Boaza i ro enje svojeg unuka Obeda, oca Jiaja, oca Davidova. Me utim, koliko god trebamo imati povjerenja u Gospodina i predati sve Njemu u ruke, s vremena na vrijeme potrebna nam je i ljudska pomo. Kada vam je zadnji put bila potrebna neija pomo? to ste nauili iz tog iskustva?

64

SRIJEDA ESTERINI DANI STRESA

16. veljae

S kakvim se nedaama, borbama i pritiscima suoila Estera? Estera 2,6.7 ....................................................................................................... Estera 2,10 ........................................................................................................ Estera 2,21.22 ................................................................................................... Estera 4,4-17 ..................................................................................................... Estera 7,3.4; 8,3 .............................................................................................. Od ranog djetinjstva Estera je bila siroe. Iako ju je posvojio njezin stariji ro ak Mordokaj, zasigurno je stigma djetinjstva bez roditelja bila teka. Unato tomu, Estera je odrasla kao uravnoteena, odluna i sposobna mlada ena. Nakon to je postala kraljica, Estera nije otkrila svoju nacionalnost ili obiteljsku prolost. To je bio osobito teak izazov. Okruena dvorskom hranom, raskoi i nainom ivota na dvoru, Estera je morala odrati svoju idovsku vjeru i identitet. Osim toga, postojala je stalna opasnost da je otkriju kao pripadnicu idovskog naroda, a posljedica skrivanja pravog identiteta bila je nesigurnost. Estera je isto tako kralju morala prenijeti loe vijesti o slubenicima koji su se urotili da ga ubiju. Ovo nije bila jednostavna zadaa, jer ako se urota ne bi mogla dokazati, Estera i njezin ro ak bili bi optueni za irenje glasina i tko zna kakav bi bio ishod. Najveu odgovornost Estera kao pojedinac imala je da spasi svoj narod. Mordokaj je od nje zahtijevao da posreduje za idove, to ona nije mogla uiniti a da ne izloi svoj ivot smrtnoj opasnosti. Kada je bila neodluna, njezin ro ak izvrio je jo vei pritisak na nju rekavi: Jer bude li u ovoj prilici utjela, doi e idovima pomo i spas s druge strane, a ti e s kuom svoga oca propasti. (Estera 4,14) To je za nju sigurno bio veliki stres! Najzad se pojavila pred kraljem znajui da takav in nosi smrtnu opasnost. Na kraju je sve prolo dobro, ali ne i opasna situacija za ovu mladu enu. Svi mi, kao Estera, ro enjem smo dovedeni u odre eno stanje ne svojom odlukom. Kakvo je vae stanje? to vam je dano u naslije e, dobro ili loe, a to niste traili? Kako moemo nauiti cijeniti ono dobro to nam je dano i prevladati loe?

65

ETVRTAK TAJNA ZADOVOLJSTVA

17. veljae

Pavao je ro en i odrastao u Tarzu, u hebrejskoj obitelji iz Benjaminova plemena. Rimsko dravljanstvo dobio je preko svojeg oca, gra anina Rimskog Carstva. Postao je farizej, pripadnik pobone skupine tovatelja Zakona (Tore) i usmene predaje (Mine). S ovakvom pozadinom zasigurno je uivao prednosti svojeg drutvenog i vjerskog statusa. Me utim, kad je Pavao odgovorio na Isusov poziv, sve se promijenilo. Umjesto progonitelja, postao je metom radikalnih progona od strane svojeg vlastitog naroda, a na kraju i Rimljana. Tri desetljea trpio je stradanja, a nakon utamnienja u Rimu bio je pogubljen. Proitajte 2. Korinanima 11,23-28, gdje su navedene neke nedae s kojima se Pavao suoio. Zatim proitajte Filipljanima 4,1113. Nakon toliko patnje, kako je Pavao osobno ocijenio svoj ivot? to iz toga moemo nauiti dok prolazimo kroz borbe?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Zadovoljstvo je bitan imbenik sree i duevnog blagostanja. Zadovoljstvo sobom posjeduju oni koji imaju pozitivan ivotni stav, koji na prolost gledaju s prihvaanjem, a u budunost s nadom. Zanimljivo je kako imati sve ne jami zadovoljstvo i sreu. Bez obzira na to koliko imali, nekima nije dovoljno. Drugi koji imaju tako malo ipak su zadovoljni. U emu je razlika? Jedna od brojnih definicija inteligencije glasi: sposobnost prilagodbe u novim situacijama. Ova se sposobnost prilagodbe odnosi na ivot u novim mjestima, upoznavanje novih ljudi, suoavanje s novim drutveno-ekonomskim uvjetima. Pavlova sposobnost nije bila nasljedna osobina jer on izriito naglaava: Navikao sam na sve (redak 12). Ovo nije sposobnost koju neki imaju, a drugi nemaju. Prilagodba i zadovoljstvo u irokom spektru okolnosti naueni su procesi koji dolaze s vremenom i praksom. Redak 13 daje nam pravi klju Pavlovog zadovoljstva. Ne samo da je bio u stanju biti zadovoljan s malo ili puno materijalnih sredstava. On je mogao uiniti sve u Isusu Kristu. Koliko ste zadovoljni? Koliko vas je ivot izudarao i jeste li rtva svojih okolnosti? Kako moemo nauiti biti zadovoljni onim to imamo (redak 11, ari)?

66

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

18. veljae

Sile tame gomilaju se oko due i ine da Isusa izgubimo iz vida, i ponekad moemo samo ekati s tugom i u enjem dok se oblak ne razi e. Ovakvi trenuci ponekad su strani. ini nam se kao da je nada izgubljena i hvata nas oaj. U tim stranim satima moramo nauiti vjerovati, ovisiti samo o zaslugama pomirenja, i u svoj svojoj nemonoj nedostojnosti uhvatiti se za zasluge raspetoga i uskrsloga Spasitelja. Dokle god tako inimo, neemo poginuti nikada! Nije teko biti snaan milou Bojom kada svjetlo obasjava na put. Ali strpljivo ekati u nadi dok nas oblaci zakriljuju i vlada tama, zahtijeva vjeru i podnoenje, to e rezultirati da naa volja bude pokorena Bojoj. Mi prebrzo podlijeemo obeshrabrenju i arko vapimo da nevolje budu uklonjene od nas, umjesto da molimo za strpljivo podnoenje i milost pobjede. (Ellen G. White, Gods Amazing Grace, str. 114)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Neki pobje uju tekoe koje druge slamaju. to mislite, u emu je tajna? 2. Pozabavite se pitanjem o nevoljama i tragedijama u kojima nema sretnog zavretka. to iz toga moemo zakljuiti? Kako to moemo pomiriti sa svojom vjerom i Bojim obeanjima? 3. to nam Ellen G. White eli rei treom reenicom u citatu od petka (U tim stranim satima moramo)? Kamo ona usmjerava nau nadu? Zato je Evan elje, kao to je opisano u ovim rijeima, naa jedina nada, bez obzira na tragediju koja nas trenutano poga a? 4. Kako moemo praktino primijeniti Petrov savjet iz 1. Petrove 4,12.13? Jedno je ostati vrst i vjeran usred nevolja, ali kako uiniti ono to Petar kae? Kako je to mogue? 5. Pretpostavimo da se susretnete s nekim tko je u vrlo tekoj situaciji iz koje, ljudski gledano, nema izlaza. Tako er pretpostavimo da s tom osobom imate za susret samo pet minuta. to biste u tih nekoliko minuta rekli toj osobi ime biste oivili njezinu nadu?

67

Pozvan u slubu
Odrastao sam u budistikoj obitelji na jugoistoku Azije. Moj najbolji prijatelj na koledu bio je adventist. Nisam nita znao o Bogu, Isusu ili kranstvu te sam ponekad zadirkivao svojeg prijatelja zbog njegove religije, ali se on nikada na mene nije naljutio. Duboko u srcu smatram da mi se Bog obraao kada toga jo nisam bio svjestan. Jedna djevojka svjedoila mi je o svojoj vjeri i pozvala me da proitam Bibliju i sam se uvjerim tko je Bog. Rekla mi je kako u na njezinim stranicama sigurno pronai Isusa i spasenje. Odluio sam nauiti vie o tom Isusu i rekao sam to svojem najboljem prijatelju. On me je upoznao sa svojim ujakom, propovjednikom, koji se ponudio da sa mnom prouava. Zanimale su me dvije stvari: Je li Biblija istinita i tko je taj Isus? Propovjednik me pouavao o Bibliji itajui mi iz nje. Nauio me kako da razumijem Boju pisanu rije i kako da se molim. to sam vie upoznavao Krista, bio sam vie zadivljen onim to sam nalazio u Bibliji. Predao sam svoj ivot Bogu i zatraio krtenje. Zavrio sam svoje kolovanje i zaposlio se kao raunovo a u jednoj me unarodnoj tvrtki. Posao je bio dobro plaen i ivot je bio dobar. A onda sam primio elektroniku potu u kojoj sam dobio poziv da sluim volonterski kao raunovo a u adventistikoj koli Yap. Iako nikad nisam uo za Yap, znao sam da me Bog poziva da Mu tamo sluim. Bilo je potrebno mnogo vjere, ali odluio sam dati ostavku i prihvatiti poziv iz Yapa. Velik je korak ostaviti dobro plaen posao u zamjenu za jednostavan ivot na majunom otoku u junom Pacifiku. No, u svemu imam povjerenje u Boga. On zna to mi je potrebno i uvijek mi to omogui. Tijekom razdoblja provedenog u Yapu Bog me je nauio da imam puno povjerenje u Njega i da svoj pogled usmjerim na Njega. Iako je kultura ljudi kojima sluim toliko razliita od moje, oni su Boja djeca i nauio sam ih voljeti. Bog mi je dao novi pogled na ivot i ui me svojoj ljubavi i milosti. udim se to je Bog pozvao budistikog mladia da postane vojnik u Njegovoj vojsci. On me svaki dan podsjea da sam Njegov te da su djeca i njihovi roditelji kojima sluim tako er Njegovi. Velika je prednost i ast raditi za Krista i govoriti o Njegovoj ljubavi drugima. Kham je zapisao svoje iskustvo tijekom slube kao raunovo a u adventistikoj koli u Yapu u Mikroneziji.

68

POUKA 9

19.26. veljae 2011.

Samopotovanje
Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveenstvo, sveti puk, narod odre en za Boju svojinu, da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo. (1. Petrova 2,9) Biblijski tekstovi: Psalam 100,4; Djela 17,24-28; Rimljanima 12,3; Matej 22,39; 2. Samuelova 9; Luka 15; Efeanima 4,23-32. Umanjeno samopotovanje je poast suvremenog doba. esto se o tome govori na savjetovanjima ili u pastoralnom uredu kao o zasebnoj temi ili kao dijelu problema velikih razmjera vezano uz zlostavljanje, depresiju ili poremeaje u prehrani. U svakidanjem ivotu nisko samopotovanje moda nikad nee dosegnuti klinike razmjere, ali gotovo uvijek teti odnosima i smanjuje uinkovitost u veini ivotnih podruja. Moda su mediji glavni razlog to ljudi pate vie nego ikad od ovog problema zato to esto prikazuju ivot slavnih osoba kao neto najbitnije u ivotu, inei da se svi ostali osjeaju manje vrijednima u usporedbi sa zvijezdama koje paradiraju pred njima. Samopotovanje koje je opisano u Bibliji ima drugaiju perspektivu. Konvencionalna psihologija definira samopotovanje kao svijest o vlastitoj vrijednosti i sposobnostima temeljenu na osobnom doivljaju i miljenju drugih. Biblija nudi najmanje dva dodatna imbenika: ljudsko podrijetlo (Postanak 1,26.27) i Boje miljenje o svakoj osobi (Ivan 3,16). Dodamo li ove imbenike, mnogo toga vezanog uz samopotovanje moe se promijeniti.

69

NEDJELJA PODRIJETLO

20. veljae

O ljudskom podrijetlu prevladavaju dva miljenja koja se me usobno iskljuuju. Prema jednom miljenju ljudi su proizvod puke sluajnosti, rezultat kozmike katastrofe u kojoj nae postojanje uope nije bilo planirano. Mi smo se jednostavno dogodili. Iako je ovo miljenje uvijek postojalo kod odre ene skupine, posljednjih nekoliko stoljea osobito nakon to je lana teorija Charlesa Darwina stekla iroku popularnost ideja o nastanku ovjeanstva pukom sluajnou, zavela je milijune ljudi. Dakle, mnogi su povjerovali da ivot nema svrhe, odnosno da je pojedinci moraju sami pronai. Cijelo jedno tisuljee veina ljudi smatrala je da su potekli od Boga ili bogova; danas mnogi misle da su postali od majmuna. Nasuprot tim miljenjima, Biblija nudi drugaiji pogled. Proitajte Postanak 1,26.27; Psalam 8,6; 100,4; i Djela 17,2428. Koliko je razliito ono to je opisano u ovim redcima od prethodno izraenog miljenja o naem podrijetlu? Kakav utjecaj pojedino miljenje vri na na osjeaj vlastite vrijednosti i samopotovanja?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ne samo to nas je Bog stvorio s namjerom, ve nas je stvorio po uzoru na sebe i svoju sliku. On je tako er stvorio druge prekrasne, ivotonosne biljke i ivotinje, koje svojom ljepotom i savrenstvom ne slie svojem Stvoritelju kao ljudi. tovie, ovjeanstvo se nalazi iznad njih vlau i autoritetom. Suprotno ateistikom vjerovanju da naa ljudska tjelesna i duevna narav nema veze s nadnaravnim, Biblija nas ui da je Bog odluio otkriti sebe ljudskom rodu. Oito je da je velik dio te slike ugroen i izgubljen zbog grijeha, ali u svakom ovjeku ipak ostaje otisak, i ta izgubljena slika moe se postupno obnoviti preobraavajuom silom Svetoga Duha koji djeluje u onima koji su se predali Kristu. Ne samo to nas je Bog stvorio, ve nas je i otkupio. Ellen G. White ak kae da bi Krist umro i za samo jednu osobu. to nam to govori o naoj uro enoj vrijednosti, bez obzira na to to svijet misli o nama? Zato je toliko bitno da budemo svjesni svoje vrijednosti u Bojim oima?

70

PONEDJELJAK RAZUMIJEVANJE SEBE

21. veljae

Ono to netko vidi u sebi, vaan je sastavni dio samopotovanja. Me utim, to je nepotpuna i esto pogrena slika. Subjektivnost moe dovesti do pogrenog razumijevanja ljudi, ukljuujui i nas same. Jedno od najteih biblijskih upozorenja odnosi se na izricanje suda o nekome drugom: Jer u emu sudi drugom, ti samog sebe osu uje. (Rimljanima 2,1; vidi i Luka 6,41.42) Iskrivljeno prikazivanje injenica sveopa je pojava, ljudi su skloni osu ivanju i pogrenom prikazivanju drugih. Isto se doga a i s nama. esto grijeimo kad ocjenjujemo svoje sposobnosti, izgled, karakter, snagu itd. Uvijek e biti pametnijih, zgodnijih i darovitijih od nas, a u isto vrijeme postojat e ljudi koji e se uspore ivati s nama i osjeati manje vrijednima. S molitvom pozorno proitajte Matej 22,39. to nam ovaj redak govori o tome kako trebamo gledati sebe?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ovaj nam redak ukazuje na to da bismo trebali imati razumnu koliinu ljubavi prema sebi (iako to nije glavna ideja teksta). Trebamo osjeati zdrav ponos kada neto uinimo dobro, dobro obavimo zadau, te zbog pozitivnih osobina i karakteristika koje moda posjedujemo. Od nas se oekuje da se budemo sposobni zatititi i brinuti se za sebe. Problem nastaje kada ne priznajemo Boga, Stvoritelja svega dobrog to je u nama. U svjetlu onoga to smo rekli dosad, kako trebamo razumjeti Rimljanima 12,3?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Postoji poeljni me uprostor izme u iznimno niskog samopotovanja i oholosti. I Pavao upozorava na ovo drugo. Istodobno, Rimljanima 12,4-8 pojanjava da Kristovo tijelo treba svakog vjernika u skladu s pojedinanim darovima koji su mu milou darovani. Nema nieg pogrenog u tome da budemo svjesni svojih darova koristei ih za jaanje Kristove crkve i zahvaljujemo Bogu to ih imamo. U svojem umu nainite popis osobnih vrlina, karakteristika i sposobnosti koje vam je Bog dao. Kako ih moete uporabiti i u isto vrijeme ostati ponizni? Kako nam svakodnevno gledanje na kri pomae da ostanemo svjesni tko smo?

71

UTORAK TO DRUGI VIDE

22. veljae

U mnogim drutvenim sredinama vrijednost neke osobe odre uju njezini talenti, darovi, pojava itd. Mi gledamo na vanjski izgled (1. Samuelova 16,7); uostalom, to je sve to moemo vidjeti. Stoga je naa svijest o sebi esto oblikovana reakcijama drugih, koje se temelje na njihovom vanjskom opaanju. Ako vam svi govore da ste lijepi, vrlo vjerojatno ete se i sami tako vidjeti. No, mi smo puno vie od onoga to neije oko moe vidjeti. Pojedinci koji imaju nisko samopotovanje, trebaju biti svjesni osobnih crta ili svojstava koja imaju pravu vrijednost za razliku od onoga to svijet cijeni, jer ono to svijet cijeni esto nema nikakvu vrijednost kod Boga. emu vae drutvo i kultura pridaju veliku vrijednost? to mislite, koliko je to bitno Bogu? Iako ima iznimaka, veina drutvenih sredina tei prekomjernom vrednovanju vanjskih, vidljivih znaajki, dok osobine kao to su iskrenost, ljubaznost, umjerenost ili vrsto opredjeljenje za naela i ideale zauzimaju drugo mjesto. Kako spol, drutveni poloaj i nacionalne predrasude utjeu na ljudsko samopotovanje? emu bi kranin trebao teiti kad su u pitanju predrasude i diskriminacija? (Galaanima 3,28)
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Predrasude djeluju poraavajue na samopotovanje i radnu uinkovitost. Kao krani trebali bismo uloiti napor da uzdignemo i ohrabrimo druge bez obzira na njihovo podrijetlo. U 2. Samuelovoj 9, zapisan je doga aj o Meribaalu koji je mogao postati metom Davidove osvete. Ne udi to je pokazao strah, pao niice na zemlju i sebe nazvao mrtvim psom. On je bio invalid. Nema sumnje da je povrat obiteljskih nekretnina, dodjeljivanje slugu i asti doprinijelo njegovom samopotovanju. Utjecaj koji ljudi imaju na samopotovanje drugih izuzetno je snaan. Vie nego to smo toga svjesni, mi oblikujemo miljenje koje drugi imaju o sebi putem rijei, djela pa ak i naina kako ih pogledamo. Koliko smo oprezni ili nemarni u nainu na koji utjeemo na samopotovanje drugih? Razmislimo o odnosima sa svojim najbliima. Kako moemo pomoi izgradnji ovih ljudi umjesto da ih unitavamo?

72

SRIJEDA ONO TO BOG VIDI

23. veljae

Proitajte Luka 15. to nam samo ovo jedno poglavlje govori o naoj vrijednosti pred Bogom? Kako bi to trebalo utjecati na na osjeaj samopotovanja? to nam ove usporedbe govore o tome to Bog misli o nama? Zato je to tako vano znati i toga se prisjeati?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Na e li se tko u kunji da sebe smatra loim, izgubljenim ili odbaenim, samo se treba prisjetiti to jo ide uz takvo stanje posebna i snana briga Boga i Njegovih an ela. Pastiru je vie stalo do jedne izgubljene ovce nego do preostalih devedeset i devet. ena je zaboravila na druge novie i paljivo traila dok nije pronala izgubljeni. Otac je pridao vie pozornosti nerazumnim zahtjevima izgubljenog sina nego svojem prvoro encu. Pastir, ena i otac pokazali su posebnu obzirnost prema najmanje uspjenom pojedincu. Velika je radost na Zemlji i na Nebu kada se na e izgubljeno. Pogledajte kako ove usporedbe snano otkrivaju Boju ljubav prema svakome od nas bez obzira na nae pogreke. Ovo naelo moemo primijeniti u pomaganju potrebitima. Razgovarajui s drugima, esto im moete pruiti prijateljsko i povjerljivo okruenje prihvaanja, to im samo po sebi moe initi dobro. Ljudi, posebice povrije eni, trebaju znati da je nekome stalo do njih, osobito u njihovoj boli. Kranin je u velikoj prednosti pred nekim tko ne prihvaa ili ne vjeruje u Boga. Bog je deuran 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, i slua depresivnu, uznemirenu, usamljenu, tjeskobnu duu. Ovakav odnos s Bogom trebao bi biti dovoljan razlog da se osjeamo posebnima i oslobodimo se osjeaja niskog samopotovanja. Naravno, najvei dokaz nae vrijednosti u Bojim oima je kri. To nam vie od iega drugog pokazuje koliko smo dragocjeni Bogu, bez obzira na slabosti i mane koje imamo. Kri nam poruuje kako smo, bez obzira na to to drugi mislili o nama ili to drutvo misli o nama, beskrajno vrijedni Stvoritelju svemira. Imajui u vidu koliko je nestalno, prolazno i ovisno drutvo i njegove vrijednosti, treba li nam uope biti vano to drugi ljudi i drutvo misle? Kako moemo pomoi drugima da prihvate poruku iz Luke 15 i primijene je na sebe? Kako im moemo pomoi da shvate da Isus ovdje govori o njima osobno?

73

ETVRTAK NOVI OVJEK

24. veljae

Proitajte Efeanima 4,23. to Pavao misli kad kae da se obuete u novoga ovjeka? Kakva je narav ovog novog ovjeka?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ljudi vole izgledati ljepe pa promijene frizuru, nain odijevanja, ak zateu lice ili presa uju umetke kose. No, te promjene dovest e samo do manjih promjena iznutra. Ali bt e ostati nepromijenjena. Pavao kae da novog ovjeka ne ini izgled, ve stav i nain razmiljanja. On kae da smo stvoreni na sliku Boju u istinskoj pravednosti i svetosti (redak 24). U glavnim crtama opiite stavove i ponaanje novog ovjeka. Efeanima 4,25-32.
..................................................................................................................................

Novi ovjek prema apostolu Pavlu pokazuje dobar plod (istinoljubivost, jedinstvo, potenje, marljivost, razborit govor, ljubaznost, opratanje). Zapazite, tako er, da su sve znaajke novog ovjeka povezane s plemenitim karakterom i dobrim me uljudskim odnosima, a to je izravno povezano s pitanjem samopotovanja. Loe ponaanje spomenuto u Efeanima 4, koje se sastoji od laganja, ljutnje, gorine, ini da osoba ima osjeaj manje vrijednosti. Nasuprot tomu, dijeljenje s onima koji su u potrebi, ljubaznost i suosjeajnost osobine su koje mogu poboljati samopotovanje jer skreu arite na drugoga i na taj nain u osobi stvaraju osjeaj vlastite vrijednosti. Kranska zajednica treba ljude koji e izgra ivati druge umjesto da ih unitavaju. Slika o sebi lako moe u trenutku biti unitena nepristojnim i nerazboritim rijeima. Svakoj obitelji, svakom pojedinanom kraninu povjerena je dunost da stane na put pokvarenom govoru. Kad se na emo u drutvu onih koji se uputaju u nerazborite razgovore, naa je dunost da promijenimo predmet razgovora ukoliko to ikako moemo. Uz pomo Boje milosti trebamo neopazice ubaciti rije ili zapoeti temu koja e razgovor prebaciti na koristan kolosijek. (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 227) Zato nam pomaganje drugima pomae da poveamo vlastito samopotovanje? Napravite popis malih stvari koje moete uiniti za svoje susjede, poslovne prijatelje ili lanove obitelji. Uinite to i bit ete iznena eni kako ete se dobro osjeati.

74

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

25. veljae

Ako se Bog brine za vrapca koliko li e tek brinuti za one koji su otkupljeni Kristovom krvlju. Jedna dua vrijedi vie nego cijeli svijet. Isus bi proao agoniju Golgote za jednu duu da bude spaena u Njegovom kraljevstvu. Ne bojte se. Vi vie vrijedite od mnotva vrabaca. (Matej 10,31) (Ellen G. White, The Review and Herald, 3. svibnja 1892.) Mi gubimo mnogo bogatih blagoslova zato to ne traimo Gospodina poniznog srca. Kada dolazimo k Njemu s iskrenim srcem traei od Njega da otkrije nae nedostatke, On e nam pokazati pravu sliku o nama u ogledalu Njegove rijei. A kada sebe budemo vidjeli kao to nas Bog vidi, nemojmo otii zaboravivi kakvi smo ljudi. Razmotrimo kritiki loe strane naeg karaktera i traimo milost da budu preobraene u uzor kojeg imamo u Bojoj rijei. (Ellen G. White, The Lake Union Herald, 3. studenoga 1909.) Posljednja dva odlomka daju nam dodatni uvid u odravanje ravnotee izme u osjeaja manje vrijednosti i oholosti. Proitajte Rimljanima 12,2.3 u svjetlu spomenutih odlomaka kako biste postigli uravnoteeno miljenje o sebi.

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Dvadeseto stoljee bilo je jedno od najnasilnijih, s masovnim ubojstvima kakva nikad prije nisu bila vi ena. Kako je darvinistika teorija o ljudskom postojanju, prema kojoj je ivot produkt nasuminih promjena i prirodne selekcije, djelomino odgovorna za opu nebrigu o svetosti ljudskog ivota? Drugim rijeima, ako su ljudska bia samo napredni majmuni, produkt puke sluajnosti, koja je vrijednost ivota pojedinca? 2. Odsjek od utorka pokazao je kako miljenje drugih o nama moe utjecati na nau svijest o vlastitoj vrijednosti. Iako elimo potaknuti ljude i pomoi im da je steknu, tako er trebamo biti oprezni da ne hranimo neiji ego i ne laskamo mu na nain koji bi za njega mogao biti tetan. Kako ovdje moemo postii ravnoteu: ako ga ne potiemo, to mu moe nakoditi na drugi nain? 3. Razmiljajte o tome to nas Kristov kri ui o vrijednosti pojedinca. to se dogodilo na kriu, tko je bio na njemu, koje je znaenje Njegove smrti? Kako nam kri moe pomoi da imamo bolji uvid u svoju vrijednost kao pojedinaca?

75

Tvrdoglavi poslovni ovjek

Ja sam tvrdoglav ovjek. Mislio sam kako sve svoje probleme mogu rijeiti bez Boje pomoi. Ali Bog mi je pokazao drugaije. Kada sam zapoeo svoj vlastiti posao, suoio sam se s nevi enim financijskim izazovima koji su izazvali stres u mojoj obitelji i meni. Moja supruga me nagovarala da zatraim pozajmicu od njezinih roditelja kako bismo mogli platiti raune, ali ja sam bio ponosan i odbio prijedlog. Kako su se problemi gomilali, poveavala se i moja elja za puenjem i piem. Obitelj me molila da prekinem pa sam se poeo skrivati pred njima. Nedjeljom sam odlazio u crkvu sa svojom obitelji, ali kui sam se vraao nepromijenjen. Propovjednik Adventistike crkve jedan je od mojih susjeda i postali smo prijatelji. Tijekom jednog osobito tekog razdoblja, zatraio sam njegov savjet kao i da se moli za moje financijske probleme. Trebao sam naruiti poiljku ostataka tkanine od kojih se izra uju podni prostirai, ali nisam imao novca za isplatu. Bez tih ostataka tkanine nisam mogao izraditi prostirae i zaraditi novac. Propovjednik se molio sa mnom i ohrabrio me neka imam povjerenja u Boga. Idueg dana primio sam neoekivanu poiljku. Nazvao sam tvrtku i saznao da su poslali ostatke tkanine bez prethodne narudbe te da ih mogu platiti i nakon isteka roka. Ovo je bio odgovor na molitvu! Napravio sam prostirae, platio materijal i jo mi je ostalo novca za ostale raune. Danas mi ova tvrtka alje poiljke na kredit i moj posao raste. Poeo sam vie razmiljati o svojem odnosu s Bogom. Kada me propovjednik pozvao u adventistiku crkvu, pristao sam. Poeo sam gledati svoj greni ivot Bojim oima i zatraio sam od Boga oprost i snagu da se odreknem loih navika. Bacio sam cigarete i alkohol. Borio sam se s ovim kunjama, ali Bog me je izbavio i otada ne puim i ne pijem. Moj prijatelj propovjednik pomogao mi je da u potpunosti predam svoj ivot Bogu. Prouavao je Bibliju sa mnom i ja sam se krstio. O onome to uim, razgovaram sa svojom suprugom i ona slua. Ona uvi a uda koja je Bog uinio u naem ivotu; iako jo uvijek ne odlazi u crkvu sa mnom, svakog mi se jutra pridrui u molitvi predaje Bogu naeg ivota i nae obitelji. Vai misijski darovi podupiru rad u Indiji, gdje o svojoj vjeri svjedoi i ivi milijun i etiristo tisia adventista. Hvala vam! Brito Amal Raj svjedoi o svojoj vjeri u gradu blizu Maduraija u Indiji.

76

POUKA 10

26. veljae 5. oujka 2011.

Ljubomora i zavist
Jarost je okrutna i srdba estoka a tko e odoljeti ljubomori? (Izreke 27,4) Biblijski tekstovi: Izaija 4,12-14; Jakov 3,16.17; Izlazak 20,17; Postanak 37; 1. Samuelova 18; Matej 12,14. Jedna od najrazornijih emocija je ljubomora i zavist. To je najstarija vrsta grijeha (Izaija 14,14) i moe natetiti ne samo me uljudskim odnosima (2. Korinanima 12,20), ve i naem tjelesnom zdravlju (Izreke 14,30). Ljubomora je uglavnom osobne naravi; ona je usmjerena protiv pojedinca kojeg smatramo suparnikom i prijetnjom. Kao rezultat, ljubomora esto uzrokuje psihiko (verbalno zlostavljanje, kleveta, kritiziranje) ili fiziko nasilje. Tko od nas nije u nekom trenutku osjetio bol koju donosi ova emocija? Ova pouka prikazuje sluajeve pojedinaca koji su dopustili ljubomori da utjee na njihovo ponaanje: Sotone, Josipove brae, kralja aula i sveenikih glavara novozavjetnog vremena. Rezultat je uvijek bio porazan. Oaravajue je to su svi ovi ljubomorni i zavidni pojedinci uivali visok drutveni status i prednosti. A ipak, svi su pali u zamku mrnje prema nekom drugom zbog onoga to je bio ili onoga to je imao. Gospodin nas upozorava da se udaljimo od takvog pogrenog puta i poziva svoju djecu da vole svoje susjede do te mjere da se raduju s njima zbog njihovih darova, postignua i imovine kao da je njihova osobna.

77

NEDJELJA KORIJEN ZLA

27. veljae

Koji je bio uzrok zbacivanja Sotone s Neba? Izaija 14,12-14. to nam to govori o mogunosti da se ova strana osobina moe pojaviti ak i u savrenom okruenju kao to je Nebo?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Luciferu, najvelianstvenijem stvorenju koje je izilo iz Bojih ruku, bilo je dano najvie mjesto na Nebu osim Trojstva. Njegova ast, ljepota i inteligencija bili su vrhunski, ali u njemu je rastao grijeh (Ezekiel 28,12-15). Savreni mir i srea svih stvorenja bili su pomueni ovim inom samovelianja i ljubomore prema Kristu. Uzai u u visine oblane, bit u jednak Vinjemu (Izaija 14,14), bila je misao koja je pokrenula razmirice, pobunu i nasilje i mnogo boli za sve stanovnike Neba i za cijeli ljudski rod. Sotona je postao ljubomoran na Isusa. elio je da se i njega pita za savjet u vezi sa stvaranjem ovjeka, a budui da nije, ispunio se zaviu, ljubomorom i mrnjom. udio je za tim da primi najvie poasti na Nebu kao onaj koji dolazi odmah iza Boga. (Ellen G. White, Rani spisi, str. 131) Nasuprot tome, mi se ugledamo na Isusa. Grijeh koji proizlazi iz ljubomore i sebinosti pobije en je Isusovom spremnou da se ponizi i spusti na najniu razinu ovjeanstva i bude ubijen kao zloinac, da bi svaki pojedinac mogao biti spaen od konane propasti izazvane grijehom (2. Solunjanima 1,9). Proitajte Jakov 3,16.17. Koje suprotnosti su ovdje prikazane? to nam to govori o tome koliko je ljubomora tetna i demonska?
..................................................................................................................................

Naa grena narav je takva da nam se svako sljedee greno djelo ini sve lakim. Kada je krivi put utaban ljubomorom i sebinim ambicijama, krajnji rezultat je javni nered i svaka vrsta zla (redak 16), kao to kae Jakov. Predivna vijest je da postoji jo jedan izbor, ljubav koja je ista, zatim mirotvorna, blaga, dobrohotna, puna milosr a i dobrih plodova, postojana i iskrena (redak 17). Lucifer nije bio zadovoljan onim to je imao; umjesto toga razmiljao je o onome to je Krist imao. Koliko esto i mi inimo slino? Koliko ljubomore i zavisti njegujemo prema onima koji imaju vie od nas? Kako moemo prevladati ovu opasnu emociju?

78

PONEDJELJAK JOSIPOVA BRAA

28. veljae

Tako se esto ljubomora i zavist pojavljuje me u onima s kojima smo vrlo bliski, to esto pridonosi da posljedice budu jo tee. Doista, velik dio nasilja (fiziko ili psihiko) u dananje vrijeme susreemo u krugu obitelji, a korijen je najee ljubomora i suparnitvo izme u lanova obitelji. Proitajte Postanak 37. Kakva je pozadina ovog doga aja? to je dovelo do ovog zloinakog djela? Kakvu je ulogu odigrala ljubomora?
..................................................................................................................................

Teko je povjerovati da su ova braa mogla biti tako okrutna. Jesu li razmiljala o tome kako e se njihova djela odraziti na njihovog oca? Njihova ljubomora postala je toliko snana da je izila iz okvira ne samo zdravog razuma, ve i pravila pristojnosti i moralnosti. Ovo je snana pouka svima nama o tome kolika je potencijalna opasnost ove emocije. Nije ni udo to je cijela jedna zapovijed posveena da nas upozori protiv nje (vidi Izlazak 20,17). Osim toliko patnje koju su braa svojim postupcima prouzroila sebi i svojem ocu, tako er su se bojala to e im Josip uiniti nakon smrti njihova oca Jakova (Postanak 50,15). Ali Josipovo ponaanje nije moglo biti plemenitije kad im je rekao: Ne bojte se! Ta zar sam ja namjesto Boga! (redak 19) Josip je razumio da je njegova dunost oprostiti prijestupnicima i imati povjerenje u Boju milost i pravdu. Josipov ivot uspore en je sa ivotom Isusa Krista. Ljubomora je potaknula Josipovu brau da ga prodaju kao roba; neki sveenici i starjeine bili su ljubomorni na Isusa i ta je ljubomora razgorjela vatru njihovih postupaka prema Njemu. Josip je bio prodan poganima; Isus je bio prodan svojim neprijateljima. Josip je bio lano optuen i baen u tamnicu zbog svoje estitosti; Isus je bio lano optuen i odbaen zbog svoje pravednosti. Josip je iskazao plemenitu dobrohotnost prema svojoj brai; Isus je tako er oprostio svojim neprijateljima. Zla djela protiv Josipa u konanici su izila na dobro; isto je doivio Isus u smislu da se zlo poinjeno protiv Njega okrenulo na dobro. Kakvu su vrstu boli i patnje ljubomora i zavist bez obzira na to radi li se o vaoj ljubomori ili nekog drugog donijele u va ivot? to ste nauili iz ovih iskustava? Koliko esto ste osjeali ljubomoru za neim to se danas doimlje tako trivijalno i beznaajno? to biste iz toga trebali nauiti?

79

UTORAK AULOVA LJUBOMORA PREMA DAVIDU: I. dio

1. oujka

U doga aju o aulu i Davidu moemo vidjeti klasian sluaj kako djeluje ljubomora. aul je bio kralj, vladar svojeg naroda. Sve se doga alo radi njega, a ipak ga je obuzela ljubomora i promijenila u cijelosti. Ili je jednostavno iznijela na povrinu ono to je ve u njemu postojalo? Kako se aul u poetku ponaao prema Davidu? 1. Samuelova 18,1-5.
..................................................................................................................................

aulovi postupci pokazuju da je imao vrlo pozitivno miljenje o Davidu kojeg je postavio na visok poloaj u svojoj vojsci. Isto tako, s obzirom na ponaanje njegova sina prema Davidu, bilo je jasno da je David imao kraljevski tretman. to je utjecalo na promjenu aulovog miljenja? 1. Samuelova 19,6-9. Zato je aulovo ponaanje tako esta ljudska reakcija?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ostatak 1. Samuelove 18 pokazuje nam koliko je opasna postala aulova ljubomora prema Davidu. Nagnala ga je na svaku vrst neiskrenosti i prijevare, no nita od toga nije uspjelo. Upravo ono ega se najvie bojao kod Davida, postajalo je sve izraenije! Ljubomora izaziva niz negativnih emocija: nisko samopotovanje, mrnju, sumnju, strah, krivnju i bijes. aul se bojao Davida, to je u poglavlju spomenuto nekoliko puta. Moda se bojao da e izgubiti svoj kraljevski poloaj ili da e David postati najvei Izraelov junak. Ali njegov glavni izvor straha bio je to je Jahve bio s njim a od aula je odstupio (1. Samuelova 18,12). Biti naputen od Boga dovoljan je razlog za strah. Ali aulov strah bio je jo vei zbog injenice to je Jahve bio s Davidom (redak 12). aul u ovoj situaciji nije bio u stanju primijeniti Gamalielovu jednostavnu logiku: Jer ako njihov pothvat, ili njihovo djelo, potjee od ljudi, propast e, a ako potjee zbilja od Boga, nee ga moi unititi. (Djela 5,38.39) Kada Gospodin blagoslivlja ljude, nema svrhe biti ljubomoran ili teiti njihovoj propasti jer e ih Bog blagoslivljati i dalje. Koliko god bilo pogreno aulovo ponaanje, zato ga je prilino lako razumjeti? Kakav je na stav prema nekome za koga smatramo da bi mogao ugroziti nau poziciju? Predajete li sve u Gospodnje ruke ili kujete strategiju protunapada?

80

SRIJEDA AULOVA LJUBOMORA PREMA DAVIDU: II. dio

2. oujka

Proitajte 1. Samuelova 19. Na kakvom putu susreemo aula? Koje se pouke ovdje nalaze za nas? U poetku je aul potajno i lukavo traio nain za uklanjanje uoene opasnosti koja mu je prijetila od Davida. Kada to nije uspjelo, otvoreno je pokazao svoje ubilake namjere. U poetku vjerojatno nije ni sanjao da e otii tako daleko. Me utim, nakon to se jednom otvore brane grijehu, nitko od nas ne shvaa koliko nas daleko moe odvesti pogrean put grijeha. Ubojstvo Davida postala je aulova opsesija. Njegovi negativni osjeaji koji su se najprije pokazali kad su ene pjevale i plesale u ast Davida, uskoro su dosegli toku pokuaja ubojstva. Samo u 18. i 19. poglavlju pronalazimo osam pokuaja ubojstva Davida koje je vodio aul ili ga je sam pokuao izvesti. Ostatak doga aja je tuan jer aul tone sve dublje. Kako je njegova mrnja i ljubomora rasla, postao je neracionalno sumnjiav prema Davidu, opsjednut namjerom da ga ubije i zaplaen od okolnih Filistejaca. Pod izlikom da su se udruili s Davidom, pobio je 85 Jahvinih sveenika kao i mnoge mukarce, ene, djecu, dojenad i domae ivotinje u sveenikom gradu Nobu (1. Samuelova 22,17-19). Dokle ga je to odvelo! Ispunjen uasom zbog upada Filistejaca, upitao je Jahvu to da ini. Ali aul je otiao predaleko od Boga odbivi boanski savjet mnogo puta, tako da nije dobio odgovor. Stoga je odluio potraiti savjet zlog duha preko vraare, inei tako ono to je bio zabranio. ak se poklonio, pao niice lica okrenutog prema zemlji pred zlim duhom koji je oponaao pokojnog Samuela (1. Samuelova 28,14). Bio je ovo poetak njegovog kraja jer je idueg dana zajedno sa svojim sinovima izgubio ivot od Filistejaca (1. Samuelova 31), kao to ga je upozorio zli duh, to je bila oita demonska manifestacija. Dopustivi da se u njemu ukorijeni ljubomora, aul je iao prema potpunom otpadnitvu i propasti. to je jo gore, njegov grijeh donio je patnju ne samo njemu, ve i cijeloj njegovoj obitelji. Dovoljno je loe to grijeh poga a pojedinca. Me utim, rijetko se doga a da su teta i bol ogranieni samo na tog pojedinca. U veini sluajeva naa grena djela imaju negativan utjecaj na druge. Sagledajmo sve dosad nabrojene sluajeve. U svakom su primjeru ljubomora i njezini uinci imali dalekosene posljedice koje najvjerojatnije nije predvidio onaj u ijem se srcu najprije pojavila ta emocija. Ovo pokazuje koliko je vano da Bojom milou umremo sebi istog trenutka kad se ova runa emocija pojavi u naem srcu.

81

ETVRTAK LJUBOMORA PREMA ISUSU

3. oujka

Znao je, naime, da su ga predali iz zavisti. (Matej 27,18) Prolistajte na brzinu prvih jedanaest poglavlja Evan elja po Mateju i posebno se usredotoite na ono to je Isus uinio. Zatim proitajte Matej 12,14. to je vezano uz Njega kao osobu i uz ono to je inio, moglo izazvati ovakvu reakciju vo a? to su njihovi postupci otkrili o stanju njihovih srca? Dok razmiljate o odgovoru, zadrite se na pitanju kako biste vi postupili da ste se nali u njihovoj situaciji.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Sveeniki glavari i starjeine bili su obrazovani i zahtjevni u pitanju potivanja Zakona, ali njihova analiza vjerskog ivota bila je do te mjere mikroskopska da su izgubili iz vida svrhu religije. Isus je donio svje pogled na pobonost i izraelski je narod (ukljuujui i vjerske vo e) uo Radosnu vijest o spasenju. Me utim, umjesto da zahvale Isusu to ih upozorava na njihov put samounitenja, oni su gledali kako da Ga pogube. Ljudi esto doputaju zavisti da ih zaslijepi u nekim stvarima koje su tako oigledne. Nakon svih uda, iscjeljenja i istjerivanja demona koja je Isus uinio, teko je zamisliti da itko provjerava je li On poslan od Boga. Svjedoanstvo koje je On dao bilo je vie nego uvjerljivo (vidi Matej 11,4.5). Moda stoga to je bio svjesniji vlastite potrebe, obian puk bio je otvoreniji prema Isusu nego mnogi vjerski vo e koji su strahovali da e Isus promijeniti postojee stanje i tako ugroziti njihov poloaj. Isusov nauk prilino se razlikovao od njihovog i Njegova je poruka bila privlanija, stoga su imali dobre razloge da strahuju od Njegovog utjecaja. Oni su, naalost, bili vie zabrinuti za ouvanje vlastite moi i utjecaja nego da upoznaju i slijede Istinu. injenica da ih je poticala zavist, nije bila tajna. Prema Mateju 27,18, ak je i rimski namjesnik Pilat znao njihove motive jer su bili toliko oiti. Naalost, ovi su vo e bili toliko zaslijepljeni svojom ljubomorom da su smatrali kako brane vjeru od nekog varalice koji je narod vodio na stranputicu. Da su se u poniznosti i vjeri predali Gospodinu umjesto to su dopustili svojoj zavisti da prevlada racionalno razmiljanje, izbjegli bi tragian ishod koji ih je sigurno odveo u vjenu propast. I mi bismo, u kakvoj se god situaciji nali, trebali uiti iz njihovih pogreaka.

82

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

4. oujka

Sotona je neko bio cijenjeni an eo na Nebu, odmah do Krista. Njegovo lice, kao i lica drugih an ela, bilo je blago i izraavalo je sreu. Njegovo visoko i iroko elo odavalo je visoku inteligenciju. Njegova je pojava bila savrena, a izgled plemenit i velianstven. Me utim, kad je Bog rekao svojem Sinu: Nainimo ovjeka na svoju sliku, Sotona je postao ljubomoran na Isusa. elio je da se i njega pita za savjet u vezi sa stvaranjem ovjeka, a budui da nije, ispunio se zaviu, ljubomorom i mrnjom. udio je za tim da primi najvie poasti na Nebu kao onaj koji dolazi odmah iza Boga. (Ellen G. White, Rani spisi, str. 131) Jedan veliki nedostatak aulova karaktera bila je njegova ljubav prema odobravanju. Ova osobina je bila utjecaj koji je nadzirao njegova djela i misli, sve je obiljeavala njegova elja za hvalom i samouzvisivanjem. aulove ambicije su bile da bude prvi me u onima koje ljudi potuju, a kad su se pjevale pjesme hvale, kralj je bio vrsto uvjeren da e David zadobiti srca naroda i zavladati umjesto njega. aul je otvorio svoje srce duhu ljubomore koji je zatrovao njegovu duu. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 548)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Za koliko toga trebamo biti zahvalni? Zato je tako vano razmiljati o tim stvarima umjesto o svojim problemima? 2. Moe li ljubomora ikad biti dobra, moe li nas pokrenuti da postanemo bolji ljudi? Obrazloite svoj odgovor. 3. Sjetite se nekih biblijskih osoba iz ovotjedne pouke koje su pokazale ljubomoru: najmonijeg an ela na Nebu, izraelskog kralja, izraelskih vjerskih vo a. Svi oni imali su visok poloaj; svi su imali toliko puno. Ipak su dopustili da ih obuzme ljubomora i napravi pusto. to nam to govori o tome da je ljubomora unutarnji problem, problem srca, za razliku od neega to nastaje kao posljedica vanjskih uvjeta? Zato neki koji imaju toliko toga to ovaj svijet nudi i dalje osjeaju bolan ugriz ljubomore? 4. Ellen G. White napisala je u knjizi Patrijarsi i Proroci (vidi citat od petka) da je jedan veliki nedostatak u aulovom karakteru bila njegova elja da bude hvaljen. Samo jedan mali nedostatak i pogledajte to se dogodilo. to iz toga moemo nauiti o opasnosti pokuaja da sami pobijedimo svoje karakterne nedostatke prije nego to oni pobijede nas? Koja vam biblijska obeanja daju nadu i ohrabrenje da i vi moete izvojevati pobjedu nad tim nedostacima?

83

Ponovno iva (1. dio)

Adventistika crkva u mjestu Salo u Finskoj, kao to je to sluaj s mnogim crkvama, polako je umirala. aica ostarjelih vjernika pokuavala je odrati crkvu ivom, ali godinama nisu dobili nijednog novog lana. Vjernici su se trebali suoiti s odlukom: hoe li dopustiti da njihova crkva izumre ili e uiniti sve to je u njihovoj moi da je ponovno oive? Vjernici su se molili da im Bog oprosti skuenu viziju njihovog uma i traili od Njega da ih od usmjerenosti na sebe okrene drugima. Odluili su postati brina zajednica i poeli se obraati ljudima koje nikada prije ne bi pozvali na bogosluje. Propovjednik iz susjednog grada pouio ih je kako da se priblie blinjima i svjedoe o svojoj vjeri. Pokazao im je kako da dre biblijske lekcije na otvoreniji i prihvatljiviji nain nego to su to prije inili, te ih je potaknuo da ustroje nove slube i uporabe talente i duhovne darove koje im je Bog dao. Vjernici crkve organizirali su zdravstveno predavanje koje je privuklo mnotvo posjetitelja. Na ovom su predavanju vjernici pozivali posjetitelje da do u na niz predavanja pod nazivom Upoznaj Isusa. Njihovi su napori urodili plodom i nekoliko mjeseci poslije tri ene su se prikljuile crkvi, to je bilo prvo krtenje nakon niza godina. Tijekom prve godine krstilo se dvanaest ljudi. Proulo se da je crkva oivjela te su adventisti iz drugih podruja ove zemlje doli pomoi u njezinom oivljavanju. Unutar tri godine broj vjernika se udvostruio. Uimo kako da budemo ljubazniji i kako da uporabimo svoje duhovne darove u Bojem djelu, kae jedan od vjernika smijeei se. Svatko od nas pronaao je svoje mjesto u Bojem planu za Njegovu crkvu. Sada imamo zajedniku radost i zajedniki cilj poveanje Boje obitelji. Crkva i dalje raste, a ljudi koji trebaju nadu i ljubav nalaze one koji su je spremni podijeliti. Helena je vodila bitku na ivot i smrt s alkoholom. Lijenici su joj rekli da ostavi alkohol ili e umrijeti. Jednog dana dola je u crkvu bez prethodnog poziva i zaudarala po alkoholu. Rekla je da je odluila doi zato to je njezina majka nekad bila adventistica. Vjernici crkve izrazili su joj dobrodolicu i pobrinuli se za njezine potrebe. Posjetili su je i ponaali se prema njoj kao to bi to Isus uinio. Danas ona vie ne pije i posve je nova osoba. Krstila se i postala pravi svjedok za Isusa. Atte Helminen predsjednik je Finske unije.

84

POUKA 11

5.12. oujka 2011.

Sloboda od ovisnosti
Dakle, ako vas Sin oslobodi, zaista ete biti slobodni. (Ivan 8,36) Biblijski tekstovi: Izreke 23,29-35; 1. Korinanima 7,2-5; Matej 25,15-30; Marko 10,17-27; 1. Petrova 3,3.4. Posljednjih nekoliko godina mnogi su se ljudi oslobodili politike tiranije i ropstva. Ali postoji jo jedna vrsta ropstva, koja moe biti jednako loa ili gora od njezinog politikog pandana ropstvo od ovisnosti. Alkohol, duhan i ostale tvari porobile su milijune ljudi. tovie, teke ovisnosti koje nisu vezane uz kemijske supstance tako er su u porastu: seks, pornografija, kockanje (ili rizina ulaganja) i pohlepa za novcem. Sve ove ovisnosti stvaraju naviku (korisnik se osjea vrlo nelagodno dok ne uzme tvar odnosno dok ne pone njezino djelovanje) i odreenu razinu tolerancije (uvijek je potrebno malo vie nego proli put kako bi postigao eljeni efekt). Stoga je ovisnicima izuzetno teko istrgnuti se iz zaaranog kruga. Zato je onima koji su zarobljeni potrebna trostruka potpora obitelji, crkve i prijatelja. Moda e im biti potrebna i struna pomo, a iznad svega Boja sila koja djeluje u njihovom ivotu da bi izvojevali slobodu koja im je obeana u Kristu Gospodinu.

85

NEDJELJA ALKOHOLNA PIA

6. oujka

Vino, pivo, i druge vrste alkoholnih pia u zapadnom su svijetu povezani s vanim doga ajima, proslavama, blagdanima i znaajnim poslovnim transakcijama. Alkoholna pia imaju naizgled isto i lijepo lice. Ne samo to je alkohol postao drutveno prihvatljiv, ve je i nezaobilazan u odre enim okolnostima. Naalost, postoji druga strana alkohola koju oni koji ive od njegove prodaje skrivaju pred potencijalnim korisnicima. Proitajte Izreke 23,29-35. to ovi redci govore o tetnim uincima alkohola? Kakve ste razorne uinke ovog otrova primijetili u osobnom iskustvu?
..................................................................................................................................

Slika prekrasnog vina koje e uskoro ujedati poput zmije i trovati poput poskoka vrlo je snana. Ljudsko tijelo reagira na kemijski sastav alkohola kao na toksinu tvar, a ne kao hranu. Alkohol se apsorbira u elucu i krvotokom prenosi do mozga, plua, bubrega i srca u samo nekoliko minuta. Jetru posebno optereuje razgradnja ove tvari koja traje satima i vrlo je iscrpljuje. Kada se alkohol kronino i dugotrajno konzumira, stanje ovog organa e se pogorati te e osoba oboljeti od jedne ili vie bolesti. Naalost, uinci alkohola nisu ogranieni samo na alkoholiara. Uz alkohol dolaze veliki drutveni problemi. Polovina svih prometnih udesa ili nezgoda na radnom mjestu povezana je s alkoholom. Mnogi zloini poinjeni su pod utjecajem alkohola. Troe se znaajna dravna i privatna sredstva za pruanje zdravstvene zatite i lijeenje bolesti koje alkohol izravno izaziva. tovie, brani drug i djeca ovisnika esto su rtve verbalnog i fizikog zlostavljanja. Alkohol, kao i bilo koja druga tvar koja djeluje na psihu, utjee na nau sposobnost donoenja ispravnih moralnih odluka; pod njegovim utjecajem ljudi tonu sve dublje u grijeh. Oni koji su zarobljeni bilo kojom vrstom zlouporabe tetnih tvari, trebaju uvidjeti svoj problem i svoju potrebu za pomoi koju im moe pruiti sila vea od njih samih to ukljuuje Boju milost, potporu obitelji ili brine crkvene zajednice i terapiju propisanu od strane strunjaka (po mogunosti). Kao adventisti zauzimamo vrst stav protiv uporabe alkohola. Kako moemo pomoi onima koji se bore s tim porokom ne osu ujui ih, koji u Bojim oima moda nije tako straan kao drugi poroci koje drutvo smatra prihvatljivima?

86

PONEDJELJAK SEKSUALNA OVISNOST

7. oujka

to Biblija kae o seksu kao izvoru uitka i jaanju branog odnosa? Izreke 5,18.19; 1. Korinanima 7,2-5.
..................................................................................................................................

Seks je jedan od brojnih uitaka koji je Bog dao mukarcima i enama. Bog ga je stvorio ne samo za odranje vrste, ve i kao izvor radosti, bliskosti i jedinstva ali samo u kontekstu braka jednog mukarca i jedne ene (Postanak 1,27.28; 1. Korinanima 7,2). Kada se izvadi iz ovog okvira i zanemari svrha koju mu je Bog dao, ovaj dar postaje grijeh grijeh koji esto ima poraavajue posljedice (vidi 1. Korinanima 6,18.19). Samo Bog zna koliko je nesree spolni nemoral donio ljudskoj obitelji. Spolni nagon je vrlo snaan, stoga postoji velika opasnost od njegove zlouporabe. Vrlo lako moe prijei u opsjednutost koju je vrlo teko kontrolirati. Jo gore, to se vie uputamo u spolni nemoral, potrebna nam je sve vea koliina kako bismo postigli steenu razinu zadovoljstva. Prostitucija i preljub tradicionalne su staze koje vode k seksualnom nemoralu i ovisnosti (vidi Izreke 5,3-14; 9,13-18). Osim toga, danas su dostupni i drugi oblici spolnog zadovoljavanja kao to je pornografija i virtualni seks. Pornografija na internetu postala je velik problem jer samo nekoliko klikova miem moe donijeti najodvratnije i poniavajue prizore u nae domove i urede. Gledanje ovakvih prizora donosi veliku opasnost od stvaranja ovisnosti, nasilja i propadanja braka i obiteljskih veza. Nemogue je izraunati tetu koju je preljub izazvao u svijetu. Lako je upasti u spolni nemoral, a onima koji nisu upali u njegovu zamku uinit e dobro budu li se drali podalje. Stoga je vrlo vano da svatko reagira kao Josip kad se suoio sa seksualnom kunjom izvan svetih spona braka (vidi Postanak 39,7-12). Bog je spreman dati puni oprost i slobodu svakome tko je zarobljen seksualnim ovisnostima. Pokornost Njemu od presudnog je znaenja (Jakov 4,7). No mehanizam ovisnosti toliko je zamren da moe biti potrebna struna pomo. Skupine za potporu koje ukljuuju Boga kao krajnji izvor pomoi te struno vodstvo u lijeenju ovog problema, mogu biti od velike pomoi. Kako moemo pomoi nekome tko, iako ini grijeh na ovom podruju, eli spoznati Boji oprost i ozdravljenje? Pretpostavimo da se i mi borimo s time. Kako moemo biti sigurni da nije izgubljena svaka nada dokle god sami imamo nadu? Isus oprata i lijei.

87

UTORAK KOCKANJE

8. oujka

Iako Biblija izriito ne zabranjuje kockanje, teko je zamisliti Isusa ili Pavla kako se kreu od stola do stola u Las Vegasu, zar ne? Istodobno, Pavao upozorava na ljubav prema novcu kao korijen svih zala i razlog zbog kojeg su ljudi napustili vjeru (1. Timoteju 6,10). Zbog elje za bogaenjem, kockanje za neke postaje zamka koju Sotona koristi kako bi ih unitio. Proitajte Matej 25,15-30. Kako ovaj nauk moemo primijeniti na problem kockanja, osobito kad znamo da veina ljudi koji kockaju gube? Kockanje je za gubitnike. Kockarska industrija cvate jer se puno vie novca gubi nego to se dobiva. Kolika je, na primjer, vjerojatnost da dobijete na lutriji? Zapanjujue mala. Vea je vjerojatnost da ete doivjeti udar groma nego neto izvui na lutriji. I sama bi nas logika trebala upozoriti protiv ulaganja novca i vremena u kockanje (uostalom, kockarska industrija moe opstati samo ako ljudi vie gube nego to dobivaju). Ipak, ljudi u poetku kockaju iz zabave, ali se poslije tome ne mogu oduprijeti. Zato? ini se kako sr problema lei u potrebi za samopotovanjem. Mnogi ljudi nalaze posebno zadovoljstvo matajui o lakoj zaradi. Kada u tome ne uspiju, postaju jo ustrajniji nadajui se da e dobiti idui put. I tako se svaki put iznova vraaju kocki. Kada potroe sav novac, oni posu uju, lau, u stanju su ukrasti kako bi dobili jo jednu dozu ove droge. Moda mislimo kako u naoj crkvi ne postoji ovisnost o kockanju, ali Ellen G. White je pisala o tome jo u svoje vrijeme, jer je to bio problem ak i tada. Nemamo razloga vjerovati kako u dananje vrijeme (kada je kockanje sveprisutno) nai vjernici nemaju s tim problema, osobito kad online kockanje dovodi kasino ravno u na dom. Lijeenje od kockanja mora se voditi na nekoliko bojinica: najprije trebate priznati da imate ozbiljan problem. Zatim morate prestati odjedanput i potpuno i odmah potraiti pomo u skupini (ako je to mogue) kako biste izbjegli povratak toj navici. Budite oprezni i ne pribliavajte se bilo kakvom stimulansu koji vas moe namamiti na kockanje. Tako er je nuno jaati samopouzdanje kako bi se izbjegao povratak na staro stanje. Najvanija je stalna zajednica s Bogom, a dranje za Njegova obeanja presudno je kada se borimo s bilo kojom kunjom. to bismo odgovorili i uinili kad bi vam poznanik rekao: Ovisan sam o kockanju, jednostavno ne mogu prestati? Na koja bismo mu biblijska obeanja mogli ukazati? Vidi 1. Korinanima 10,13 i 1. Petrova 4,1.2.

88

SRIJEDA LJUBAV PREMA NOVCU

9. oujka

Udalji od mene licemjernu i lanu rije; ne daj mi siromatva ni bogatstva: hrani me kruhom mojim dostatnim; inae bih, presitivi se, zatajio tebe i rekao: Tko je Jahve? Ili bih, osiromaivi, krao i oskvrnio ime Boga svojega. (Izreke 30,8.9) U Bibliji se ne ograniava iznos novca koji bismo smjeli imati, ali ona upozorava na pogrean stav prema novcu i imetku kao na primjer gramzljivost i pohlepu. Zbog pogrenog stava moemo postati opsjednuti, kompulzivni (osjeati neodoljivu potrebu da neto uinimo), i ovisnici o zara ivanju (makar i na poten nain) odnosno zgrtanju bogatstva. Ovakvi postupci mogu zauzeti toliko naeg vremena i truda da nam postanu lani bogovi. Informatika tehnologija uvelike je olakala stvari, ali je istodobno poveala opasnost za one koji su skloni ovisnostima. Primjerice, privatni ulagai na burzi u dananje vrijeme mogu obavljati svoje poslovanje izravno preko interneta. Tako se neki lako zateknu kako provode beskrajne sate ispred raunala s namjerom da zarade novac; to nije isto kao kad netko kao dobar upravitelj mudro i razumno ulae novac. Proitajte Marko 10,17-27. Vidite tako er 1. Timoteju 6,10 i Luka 12,15. Koje upozorenje trebamo prihvatiti iz ovih redaka?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Izrazi kao to su lice se onomu smrkne i te se on udalji alostan (Marko 10,22) govore nam kako je ljubav prema bogatstvu bila vea od mladieve ljubavi prema Uitelju. Zgrtanje novca ili materijalnih vrijednosti nije samo po sebi dobro ili loe. Sve ovisi o tome gdje je srce (Matej 6,21). To postaje opasno kada se na e na putu naem glavnom cilju: traenju kraljevstva Bojeg i Njegove pravednosti (redak 33). Dok je plovio iz Liverpoola prema Americi, brod Chanunga imao je straan sudar s malim brodom iz Hamburga. S vie od dvjesto putnika, ovaj brod je potonuo pola sata nakon sudara. amci za spaavanje s Chanunge bili su sputeni u vodu kako bi primili brodolomce, ali se samo njih 34 spasilo. Zato ih se spasilo tako malo? Gotovo svi su uzeli svoje torbice za novac napunjene zlatnicima i srebrnjacima i zavezali ih oko struka. Ne elei izgubiti svoj novac, izgubili su ivot (i novac). Tko ne voli novac? Pitanje koje trebamo sebi postaviti jest: Vladam li ja svojom eljom za novcem ili ona vlada mnome?

89

ETVRTAK OSOBNI IZGLED

10. oujka

Proitajte 1. Petrova 3,3.4. Koliko se ovo razlikuje od onoga to nas drutvo ui?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Drutvo pretjerano naglaava vrijednost osobnog izgleda. To je slabost koja prati ljudski rod kroz cijelu povijest. U dananje vrijeme ovaj naglasak na ljepoti i osobnoj njezi dosegnuo je porazne razmjere. Svjetska kozmetika industrija zauzima vie od polovice svjetskog trita maloprodaje hrane. Osim za kozmetiku, mnogi troe goleme svote novca na body building, zatezanje lica, presa ivanje kose, plastinu kirurgiju, posebne dijete za mravljenje i slino, sve u cilju poboljanja svojeg izgleda. Snana elja da postanemo ljepi tako er nosi opasnost od ovisnosti. Neki imaju ovisnost o tjelovjebi; drugi imaju ovisnost da jedu malo manje nego proli put, sve dok ne do u do toke kad im je ivot ugroen. Drugi e postati opsjednuti ljepotom kose ili koe, podvrgavajui se sofisticiranim i skupim tretmanima unedogled. Kako biste protumaili tekst u Mateju 6,19-21 u kontekstu dananje pouke? Kako primijeniti ta naela?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Nema niega loeg u tome da imamo dobru tjelesnu kondiciju, da budemo uredni i da dobro izgledamo. Ali neprekidna usmjerenost na ove stvari moe odvui naa srca do te mjere da one postanu nai idoli. Isus nas poziva da stvaramo blago na Nebu, a ne na Zemlji gdje stvari nemaju trajnu vrijednost i mogu nas odvratiti od Bojeg kraljevstva. Doista, u jedno moemo biti sigurni kada je izgled u pitanju: prije ili poslije vrijeme i gravitacija uinit e svoje. Poput materijalnih dobara, nae tijelo nam je povjereno kao blago, ali se mi izlaemo ozbiljnom riziku da ga uinimo idolom kad naa opsjednutost njime postane pretjerana. Nije uvijek lako znati kada smo preli granicu; stoga u tom pogledu trebamo biti oprezni. Kakvu poruku aljemo naim mladima u crkvi u vezi s ovim pitanjem? to naglaavamo? Na koji profinjen nain moda aljemo pogrene poruke? Iznesite svoj odgovor u svojem subotnjokolskom razredu.

90

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

11. oujka

Rijei i djela jasno svjedoe to je u srcu. Ako tatina i oholost, ljubav prema sebi i odijevanju ispunjavaju srce, razgovor e se voditi o modi, odijevanju i vanjskom izgledu, a ne o Kristu i nebeskom kraljevstvu. Ako se u srcu njeguju osjeaji zavisti i zlobe, to e se neizbjeno pokazati u rijeima i djelima. Oni koji sebe mjere prema drugima, rade to i drugi i ne uzdiu se na viu razinu opravdavajui to grekama i zabludama drugih takvi se hrane tricama i ostat e patuljci u duhovnom pogledu dokle god takvim poputanjem svojim nesvetim osjeajima uga aju Sotoni. Neki stalno razmiljaju o tome to e jesti i piti i kako e se obui. Te misli dolaze iz srca prepunog takvih pobuda, jer su takvima ovozemaljske prolaznosti glavni cilj u ivotu i najuzvienije dostignue. Takve osobe zaboravljaju Kristove rijei: Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegove pravednosti, a to e vam se nadodati! (Matej 6,33) (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 1, str. 500)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1 U svojem razredu proitajte svoj odgovor na posljednje pitanje od etvrtka. 2. Zato je tako vano ne osu ivati one koji se bore s ovisnou bilo koje vrste? Naravno, lako je osuditi, no zato bismo trebali biti vrlo oprezni u tom pogledu? 3. Neke ovisnosti smatraju se drutveno prihvatljivijima u odnosu na ostale, to moe samo stvoriti lanu sliku. Koliko ljudi dolazi na lijeenje ovisnosti od bogatstva ili moi? to moemo uiniti da vrijednosti koje prihvaa drutvo ne vre utjecaj na nas? 4. Bez obzira na snagu ovisnosti u vaem ivotu ili ivotu nekoga koga poznajete, postoji li ita od ega nas Gospodin ne moe osloboditi? Zato nikada ne bismo smjeli priznati poraz od ovisnosti kao da ne postoji mogunost da se oslobodimo? Kako moemo omoguiti Kristu da djeluje u naem ivotu da bismo mogli izvojevati pobjedu? (Luka 9,23) 5. Kakve programe ima vaa mjesna crkva za pomo onima koji se bore s ovisnostima? to vaa crkva moe uiniti kako bi pomogla potrebitima? Kako bi ovi programi mogli postati mono oru e u spaavanju dua? 6. Proitajte 1. Petrovu 4,1.2. Kako glasi Gospodnja poruka nama u vezi s onim to trebamo uiniti da pobijedimo grene ovisnosti?

91

Ponovno iva (2. dio)

Pirkko je bila depresivna i obeshrabrena. Njezin ivot nije se razvijao najbolje. Osjeala se kao da je upala u jamu iz koje ne moe izii. Jednog dana srela je starog prijatelja imenom Jari, starjeinu crkve u gradu Salo u Finskoj. Malo su porazgovarali i on joj je na kraju dao neke knjige kao pomo za izlazak iz depresije. Ona je bila oduevljena sadrajem ovih knjiga, pa joj je Jari dao i neke videosnimke i pozvao je da do e u crkvu. Kad je Pirkko ula u dvoranu male crkve i ugledala vjernike, pomislila je: Ja ovamo ne pripadam! Toliko se razlikujem od njih! Ali vjernici su je doekali s ljubavlju. Osjetila je prisutnost Svetoga Duha i pripadnost ovoj zajednici. Pirkko je i dalje zabrinjavao njezin nain ivljenja, ali vjernici crkve su joj svojom panjom i ljubavlju pomogli da to prebrodi. Pirkko je pozvala i svoje keri da do u s njom u crkvu, i one su pristale. S vremenom su Pirkko i njezine keri prihvatile Krista i krstile se. Svjesna sam da je preda mnom jo dug put, kae Pirkko. No, Bog vodi moj ivot. Marko je bio samoprozvani ateist. Znanost je bila moja religija, a znanstvenici moji bogovi, kae on. Jednog dana upoznao je jednu od keri sestre Pirkko, te su razgovarali neko vrijeme. Na kraju ga je ona pozvala da do e u crkvu. Pristao je doi iz pristojnosti. Duboko ga se dojmila ljubav koju su mu vjernici pokazali. Nastavio je dolaziti i shvatio da se tamo dobro osjea. Njegove sumnje u postojanje Boga izblijedjele su jer je Boja ljubav djelovala u ivotu vjernika. Zatraio je da bude krten. Kada je lanove svoje obitelji pozvao da prisustvuju njegovom krtenju, oni su se silno iznenadili jer im je on esto govorio protiv Boga. Ali neki od njih su doli i bili svjedoci promjene koju je Isus izvrio u njegovom ivotu. Marko svjedoi o svojoj novoj vjeri svojoj obitelji, i nekoliko njih odluilo je doi u crkvu s njim. Zahvaljujem Bogu to sam Ga pronaao, kae Marko. Svjestan sam kako bih i dalje bio nevjernik da mi vjernici ove crkve nisu pokazali to je ljubaznost i ljubav. Bila je potrebna vatra ljubavi da otopi moje srce. Crkva u gradu Salo iznova je oivjela. Nanovo je ro ena kao rezultat promjena u ivotu vjernika potaknutih molitvama. Moemo rei da je to nanovo osnovana crkva i kao takva treba financijsku potporu. Nai misijski darovi mogu pomoi vjernicima da oive i poveaju svoju crkvu. Atte Helminen predsjednik je Finske unije.

92

POUKA 12

12.19. oujka 2011.

Priroda kao izvor zdravlja

Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a no noi glas predaje. (Psalam 19,2.3) Biblijski tekstovi: Postanak 1,27-2,25; Postanak 3; Jeremija 10,12.13; Psalam 19, 2-8; Matej 6,25-34; Psalam 104. Bog je stvorio Adama i Evu na svoju sliku. Ima li savrenijeg naslije a? Onda ih je smjestio u Edenski vrt. Ima li savrenijeg okruenja? I naslije e i okruenje bili su boanski uskla eni za izgradnju i ouvanje savrenog duevnog i tjelesnog zdravlja. Me utim, grijeh je unitio sve i ve u drugom narataju ljubomora, mrnja i nasilje zatrovali su svijet. I priroda je osjetila poetne rezultate grijeha, a kad je grijeh postao nepodnoljiv, potop je zauvijek promijenio izgled Zemlje. Ipak, mnogo je dobrote i ljepote ostalo u svijetu prirode. Priroda jo uvijek ima dovoljno zaliha za zadovoljenje naih osnovnih potreba. Priroda tako er prua radost, sreu i blagostanje koje ublaava patnje uzrokovane grijehom. Na taj nain, unato ponekad nasilnim i smrtonosnim grevima, priroda moe biti izvorom duevnog i tjelesnog zdravlja. Ona tako er moe postati sredstvo koje nas pribliava Stvoritelju, izvoru sve dobrote: Svaki dobar dar, svaki savren poklon dolazi odozgo, od Stvoritelja zvijezda, u koga nema ni promjene, ni zasjenjenja zbog mijene. (Jakov 1,17)

93

NEDJELJA SAVRENO OKRUENJE

13. oujka

U dananje vrijeme, u svijetu zaraenom i pokvarenom grijehom, moemo samo zamisliti kako je bilo naim praroditeljima. Nije bilo grijeha, patnje i smrti niega to bi im stvaralo boli i patnje koje su svima nama dobro poznate. Mi smo toliko naviknuti na tu stvarnost, ona je toliko uobiajena da zaboravljamo da se radi o uljezima koji nisu postojali u savrenom planu stvaranja, o stvarima koje se nikada nisu trebale dogoditi i za koje nam je obeano da e jednog dana zauvijek nestati. Proitajte Postanak 1,27-2,25. Kakva je slika Boga i edenskog okruenja prikazana u ovim redcima? Koliko se ona razlikuje od dananje slike?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Stvoreni par smjeten je u vrt koji je Bog osobno zasadio (Postanak 2,8). Iako je biblijski opis vrlo saet, zamislite prvi vrt na osnovi prekrasnih slika koje nam priroda danas prua. Njihova osjetila bila su izloena prizorima, zvukovima, okusima, osjeajima i mirisima koji su zasigurno donijeli mnogo blagostanja naim praroditeljima. Bio je to uistinu raj. Nema sumnje da je okruenje bilo takvo da je savreno odgovaralo stvorenim ljudskim biima. Njihove tjelesne, emocionalne i duhovne potrebe bile su vie nego zadovoljene. Stanje uma kao to je nesigurnost, tjeskoba i zabrinutost bilo je potpuno nepoznato jer nije bilo niega to bi ga izazvalo. Za nae praroditelje Stvoritelj je izabrao sredinu koja je bila najprikladnija za njihovo zdravlje i sreu. On ih nije postavio u neku palau ili okruio umjetnim ukrasima i luksuzom, kojemu mnogi ude. U vrtu to ga je Bog uredio kao dom za svoju djecu, elegantno grmlje i predivno cvijee posvuda su pozdravljali oko. Tamo je bilo stabala svih vrsta, od kojih su mnoga na svojim granama donosila mirisno i ukusno voe. Na njihovim su granama ptice pjevale svoje pjesme hvale. Pod njihovim su se hladom zemaljska bia igrala bez straha. (Ellen G. White, Put u bolji ivot, str. 161) Pokuajte zamisliti kako je Eden izgledao. Razmiljajte o prizorima, mirisima, okusima, svemu to je bilo stvoreno da djeluje na naa osjetila. Govori li nam to da je nae tijelo dobro i da je bilo stvoreno za uivanje?

94

PONEDJELJAK GRIJEH I PRIRODA

14. oujka

Bez obzira na udesnu ljepotu koju moemo nai u prirodi, u dananje vrijeme je to ma s dvije otrice. Ljepota i uda su i dalje tu, ali ih prate glad, potresi, poasti i bolesti. Neto je polo po zlu. Proitajte Postanak 3, gdje se govori o padu u grijeh. Koje su se trenutane promjene dogodile u ljudima i prirodi kao posljedica grijeha?
.................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Grijeh je donio trenutane tjelesne i duhovne posljedice po ljudski ivot. Priroda je tako er doivjela posljedice grijeha. Grijeh je izazvao razorne posljedice po stvaranje na najmanje tri naina: Zemlja je postala prokleta (Postanak 3,17). Nakon izgona iz Edenskog vrta Adam i Eva naili su na brojne prepreke u obra ivanju tla. Zemlja je poela ra ati neeljeno trnje i korov. Najvjerojatnije su se pojavile i tetoine na putu zdravog rasta. Sve se jo pogoralo nakon unitenja potopom. Ljudska bia poela su doivljavati znaajne promjene. Umor i bol postali su stvarnost. Promijenio se odnos izme u mukarca i ene. U poglavlju se nazire da Eva nije trebala imati poro ajne bolove dok su bili u Edenskom vrtu. Adamov odnos prema zemlji tako er se promijenio i rad e za njega biti mnogo tei nego to je trebao biti. Nije nam poznato kako je spoznaja o vlastitoj predstojeoj smrti utjecala na prvi par, ali zasigurno je u potpunosti promijenila njihov pogled na ivot. Grijeh je utjecao na ponaanje ljudi i ivotinja. Mrnja, ljubomora, sebinost, oholost i slini osjeaji izazvali su agresivnost u ljudima i ivotinjama. Dolo je i do drugih dotad nepoznatih naina razaranja prirode (moda slinih onima kojima svjedoimo danas). ivotinje su poele ubijati jedna drugu za hranu i prevlast. Kao to je zapisano u Postanku 36, pokvarenost i nasilje uznapredovali su do te mjere da je Bog zaalio to je stvorio sva stvorenja (Postanak 6,5-7). Stvarni razmjeri svih ovih promjena nisu nam otkriveni, ali znamo da je do njih ipak dolo. Ipak, Bog je u svojoj beskrajnoj milosti ouvao velik dio velianstvenog izvornog stvaranja na dobrobit ljudskih bia. Razmiljajte o udima prirode gdje god se nalazila. Koje ostatke izvornog stvaranja pronalazite? Kakvu nadu moete izvui iz poruka prirode koje ukazuju na obeanje o boljem svijetu?

95

UTORAK BOJI DAROVI U PRIRODI

15. oujka

Priroda je snano svjedoanstvo ne samo o Bojem postojanju, ve i o Njegovoj moi. Naalost, kao to je upozorio Pavao, ljudi (bez sumnje nadahnuti Sotonom) su se okrenuli od ivoga Boga i poeli tovati stvorenje umjesto njegovog Stvoritelja (Rimljanima 1,19-25). Proitajte Jeremija 10,11.12. Kakav prikaz Boje stvaralake moi i Njegovog sadanjeg djelovanja u prirodnim pojavama nalazimo u ovim redcima? to moemo nauiti o Bojem karakteru iz njegovih djela stvaranja?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Kao to znamo, priroda se ponekad okree protiv nas irei uas u potresima, vulkanima, poplavama itd. Zato se ove tragedije doga aju u odre enom trenutku i na odre enom mjestu, pitanja su na koja zasad nemamo odgovora. Me utim, ono to znamo zapisano je u prvih nekoliko poglavlja Knjige o Jobu, koja otkriva stvarnost velike borbe izme u Boga i Sotone, i da se Sotona moe koristiti silama prirode za svoje zle naume. Unato ovim stranim katastrofama, jo uvijek moemo vidjeti Boju dobrotu u prirodi. Proitajte Psalam 19,2-7, a zatim svojim rijeima izrazite njegovu osnovnu poruku.
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Adventisti prirodu tradicionalno smatraju Bojom drugom knjigom. Promatranje i prouavanje svijeta prirode u poniznosti i otvorenosti utjecaju Svetoga Duha, produbit e vjeru i povjerenje u Boga. Tako er e pruiti dodatan uvid u Boju ljubav prema Njegovim stvorenjima. To moe biti veliki izvor utjehe za um i duu. Ponekad, kad nas sve ostalo iznevjeri, ljepota prirode i ono to nam ona govori o Bogu, moe biti veliki izvor utjehe i nade. Ako nas netko upita to je s tsunamijem, potresima, gla u i slinim pojavama, dok mu govorimo o Bojoj dobroti (pogotovo onoj koja se otkriva u prirodi), to emo odgovoriti? to nam stvarnost ovih elementarnih katastrofa govori o tome do koje nas mjere priroda moe pouiti o Bogu?

96

SRIJEDA ZAJEDNITVO S BOGOM U PRIRODI

16. oujka

Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Niti siju, niti anju. (Matej 6,28) Mladi koji je bio ateist itavog ivota, obratio se kad je navrio dvadeset godina. Odmah nakon svojeg novoro enja, mjesecima je boravio na imanju u prirodi gdje bi esto etao umama divei se Bojim udima koja je stvorio i takvoj ljepoti. Naravno da je on i prije vidio ljepotu u prirodi, ali je tek sada bio u stanju vidjeti Boji karakter koji je sve to stvorio. Bilo je to, kako je rekao, kao da su mi se oi otvorile po prvi put u ivotu! Tijekom tog razdoblja ovaj je novi kranin uistinu upoznao Gospodina. Proitajte Matej 6,25-34. to prema Isusovim rijeima moemo nauiti iz promatranja prirode?
..................................................................................................................................

Nema sumnje da moemo nauiti mnogo vrijednih duhovnih pouka promatrajui stvoreni svijet. No, priroda moe djelovati na nau duhovnost i na drugi nain. U Luki 5,16 stoji zapisano da se Isus povlaio na samotna mjesta da se moli, a Ellen G. White kae da je Isus to esto inio. Ponekad se i mi trebamo povui daleko od svega i biti sami s Gospodinom u prirodnom okruenju. Ljepota, sklad, mir i spokoj koji esto nalazimo u prirodi, mogu progovoriti naem srcu i umu kao nita drugo. Moda neemo dobiti iznenadnu objavu nove istine; moda neemo dobiti nove spoznaje o doktrini ili o odre enom tekstu. Umjesto toga, ono to se ovdje moe dogoditi jest neizgovoreno priznanje ljubavi i moi Onoga koji je sve stvorio. Bez obzira na koji nain svatko od nas doivio Gospodina, nema sumnje kako vrijeme samoe provedeno u prirodi u zajednitvu s Bogom moe donijeti iscjeljenje i mir naem tijelu i dui. Svima koji ue u Gospodnjoj koli treba odre eno vrijeme kad e, u zajednici s Bogom, ispitivati svoje srce u hramu prirode. Neka se u njima otkrije ivot koji nije u skladu sa svijetom, njegovim obiajima i navikama; njima treba osobno iskustvo da bi doznali to je volja Boja. Mi moramo osobno uti njegov glas, kako govori naim srcima. Kad svaki drugi glas prestane i kad mi u tiini ekamo, ta tiina u dui ini da Boji glas postane razgovjetnijim. (Ellen G. White, Put u bolji ivot, str. 27) Kad ste zadnji put bili nasamo s Gospodinom u prirodi? Ako je mogue, potrudite se da doivite to iskustvo. Moda emo se iznenaditi kakav e biti duhovni uinak.

97

ETVRTAK PSALAM 104.

17. oujka

Prema popularnom vjerovanju u 19. stoljeu zvanom deizam, Bog je stvorio svijet, ali ga je onda prepustio samom sebi. Drugim rijeima, prema tom vjerovanju Bog postoji, ali je pasivan. Me utim, Biblija tako ne nauava. Bog nije stvorio svijet kao sat koji pokree vjetar i onda ga prepustio na milost i nemilost. Prema Bibliji On je u potpunosti ukljuen u sve to se ovdje doga a. Uostalom, to znai kri ako ne Boje prisno i izravno ukljuenje u ljudsko djelovanje! Proitajte Psalam 104 uz molitvu. to nam govori o Bojoj ulozi u stvaranju i u prirodi?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Moda je najdojmljivije u Psalmu 104 oduevljenje i uzbu enje koje se nalazi u svakoj rijei. Psalmist uiva u Bojem stvaralatvu i Njegovoj moi koja odrava. Gotovo da ga moete uti kako izvikuje ove rijei hvale i oboavanja. On u svakidanjim zbivanjima u svijetu prirode vidi kakav je Bog u stvarnosti. Bog koji je prikazan u ovome Psalmu nije deistiki Bog. On je ukljuen u sve to se ovdje doga a. Nema sumnje da psalmist, bez obzira na to kakve je osobne nevolje proivljavao, pronalazi utjehu i nadu u Gospodnjoj sili. Naravno, promatranje ptica koje se gnijezde ili lavova koji trae plijen, nee rijeiti njegove svakidanje borbe s kojima se suoava, ali on u prirodi vidi stvorenja koja mu govore o Bojoj dobroti i moi, i to mu prua nadu. Priroda tako er moe biti izvor tjelesnog, umnog i duevnog zdravlja. U mnogim sluajevima svje zrak, suneva svjetlost, voda i zdrava hrana mogu za nas uiniti uda u tjelesnom i duhovnom pogledu. Prirodni lijekovi i dalje ostaju mono sredstvo u lijeenju i odravanju zdravlja. Neki lijenici savjetuju svojim pacijentima da pobjegnu od posla i stresa i potrae odmor i oputanje negdje u prirodnom okruenju. Neka istraivanja ukazuju na injenicu da nam priroda i prirodno okruenje moe uiniti mnogo dobra u tjelesnom i duevnom pogledu. Uostalom, Bog je nastanio nae praroditelje u vrtu, a ne na gradskom trgu. Nekako nam ljepe zvui polje ljiljana nego asfaltno parkiralite. Priroda je jedan od Bojih velikih darova. Trebamo uiniti sve to god moemo da ga iskoristimo. Kako moemo imati veu korist od onoga to nam je Bog dao u prirodi?

98

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

18. oujka

Dom je naih praroditelja trebao biti uzor ostalim domovima iz kojih bi izlazila djeca i naseljavala zemlju. Taj dom, uljepan rukom samog Boga, nije bila blistava palaa. Ljudi, u svom ponosu, uivaju u velianstvenim i skupim gra evinama i likuju u djelima vlastitih ruku, ali Bog je Adama smjestio u vrtu. Bilo je to njegovo prebivalite. Modro je nebo bilo njegov svod, zemlja s njenim cvjetovima i tepih od ivog zelenila njegov pod, a lisnate grane draesnog drvea bile su njegov krov. Njegovi su zidovi bili nainjeni od najvelianstvenijih ukrasa, runog rada velikog Umjetnika. U okruenju je svetog para bila pouka za sva vremena, da se istinska srea ne nalazi u poputanju ponosu i bogatstvu, ve u zajednici s Bogom kroz Njegova stvorena djela. Kad bi ljudi manje pozornosti posveivali umjetnom i kultivirali veu jednostavnost, oni bi bili blie odgovoru o tomu koji je cilj imao Bog kad ih je stvorio. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 30) Stalni dodir s tajnom ivota i ljepotom prirode, kao i njenost potrebna za brigu oko ovih divnih djela Bojeg stvaranja, doprinose oivljavanju uma i oplemenjivanju i uzdizanju karaktera. (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 125,126)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. Kako se moemo osigurati da od ljubitelja prirode ne postanemo njezini tovatelji? Zato tu granicu nije uvijek lako odrediti? Koliko god prekrasna priroda bila, moramo se uvijek sjeati da nam ne moe dati spasenje. Zato je vano da uvijek imamo tu kljunu istinu na umu? 2. Kakav bi trebao biti stav adventista u vezi sa zatitom okolia? to nam u naoj doktrini moe pomoi i ponuditi potrebne spoznaje o ovom vanom pitanju? Istodobno, kakav bi trebao biti na odgovor na sljedeu misao: Budui da Gospodin uskoro dolazi i da e cijeli svijet biti uniten i iznova stvoren, je li svijest o potrebi zatite okolia uistinu tako bitna? 3. Kako bi nam nevjerojatni znanstveni napredak i spoznaje o prirodi trebali pomoi da produbimo svoju ljubav i potovanje prema Bojoj moi? Pomislite na sve znanje koje u dananje vrijeme imamo o prirodi, a o kojem nai preci nisu imali pojma. Gledajui tako, u koliko smo veoj prednosti kad je u pitanju divljenje Gospodnjoj stvaralakoj moi?

99

Svjetionik u tami
Predstavnici protestantske crkve napustili su ured Adventistike misije u Beninu u zapadnoj Africi uzbu eno razgovarajui. Doli su zamoliti adventistike dunosnike da ih pouavaju iz Biblije i predsjednik Misije se sloio. Odre enog dana mnogi od njih doli su uti adventistikog propovjednika kako nauava o Bogu. Nakon sastanaka osnovana je zajednica i izgra ena privremena kapela za vjernike do izgradnje neke trajnije zgrade. Vjernitvo crkve poraslo je na ezdesetak ljudi dok su se kao zajednica borili protiv sila Sotone i vudu magije koja vlada ljudima ovog kraja. Veina vjernika zara uje za ivot ribolovom ili kao nekvalificirana radna snaga, tako da ne zarade mnogo novca. rtvuju se kako bi kupili cementne blokove za dan kada e moi izgraditi crkvu. Jedna ena iz crkve ozbiljno se razboljela i okruni lijenici nisu joj mogli pomoi. Njezin ju je mu odveo u veliku gradsku bolnicu gdje su joj lijenici rekli da ima tumor i potrebna joj je operacija. Ali njezin mu nije imao potreban novac pa ju je odveo kui strahujui da e umrijeti. Uinio je jedino to je u tom trenutku znao: nazvao je crkvene vo e i zamolio da se mole za nju. Te noi ena se probudila i ugledala an ela u svojoj sobi. An eo ju je dotaknuo i rekao: Bog me je poslao da te iscijelim. ena se razbudila razmiljajui o svojem snu. Tada je zaula glas kako joj kae: Ustani i hodaj. Iako nekoliko tjedana nije mogla ustati a kamoli hodati, ustala je i nainila nekoliko koraka. Idueg dana lijenik nije mogao pronai tumor. Pozvao je svoje kolege da je pregledaju, ali ni oni nisu otkrili ni traga tumoru. Va je tumor nestao, rekao joj je. ena mu je tada ispriala o posjetu an ela. Selom se ubrzo proirila vijest da je ova ena ozdravila. Vjernici crkve radovali su se s njom. Njezino ozdravljenje osnailo je vjeru mnogih u njezinoj crkvi i po cijelom gradu. Mnogi su doli u crkvu elei vidjeti kakva je to crkva koja lijei ljude. A vjernici crkve radosno su pripisivali Bogu zasluge za ovo ozdravljenje. Vai misijski darovi pomoi e ovoj maloj crkvi u Beninu da odsjajuje Boje svjetlo diljem zemlje zasiene tamom vudua i vraarstvom. Francis Ahisson je evan elist laik koji radi u junom Beninu.

100

POUKA 13

19.26. oujka 2011.

Prijateljstvo s Isusom
Ostanite u meni i ja u ostati u vama! Kao to mladica ne moe sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditi roda, tako ni vi, ako ne ostanete u meni. (Ivan 15,4) Biblijski tekstovi: Marko 1,21-35; Luka 4,31-42; Matej 6,14.15; 25,34-36; 26,36-44; Psalam 31,25. Posljednjih godina istraivanja ukazuju na pozitivne uinke koje pobonost, vjera, duhovnost, molitva, oprost, nada i odlaenje u crkvu imaju na zdravlje, ukljuujui i duevno zdravlje. Brojne ugledne znanstvene publikacije tvrde da postoji povezanost izme u vjere i duevnog i emocionalnog blagostanja. Kakvog li iznena enja nad iznena enjima! Ipak, nije u pitanju nikakva magija; imbenik vjere djeluje samo kod onih koji su duboko predani svojim duhovnim naelima. Psihijatar Montagu Barker, strunjak na podruju istraivanja utjecaja religije na mentalno zdravlje, navodi kako je vjera mona zatita protiv duevnih bolesti samo ako su vjernici vrsto predani svojim uvjerenjima. Ako nisu, vjera moe postati izvor krivnje i uzrok emocionalnih, duevnih i ponaajnih poremeaja. Ovog emo tjedna prouavati o naem najboljem primjeru, Isusu, kako bismo nauili kako moemo biti jaki u vjeri. Prouavajui Njegov ivot i odravajui blisko zajednitvo s Njim, moemo izgraditi vrste mehanizme za duhovni rast, koji sami po sebi mogu dovesti do boljeg duevnog zdravlja. Molitva i prouavanje Biblije, bogosluje, opratanje, sluba drugima i nada i povjerenje u Boga sigurni su putovi k duhovnom razvoju i duevnom zdravlju. S Isusom kao naim Primjerom, zasigurno ne moemo pogrijeiti.

101

NEDJELJA ISUS SE MOLI

20. oujka

Proitajte Marko 1,21-35 i Luka 4,31-42. Koje lekcije moete nauiti iz Njegove navike molitve? to nam to govori o naoj potrebi za molitvom?
..................................................................................................................................

Te subote Isus odlazi u sinagogu u Kafarnaum, pouava iz Pisma zadivljenu skupinu ljudi koji su prepoznali Njegov autoritet i iscjeljuje ovjeka opsjednutog demonom. Nakon sastanka, Isus je sa svojim uenicima otiao u kuu Petra i Andrije i tamo izlijeio Petrovu punicu. Po zalasku sunca sav grad (Marko 1,33) se sjatio oko Isusa; ljudi su donijeli sve bolesne i opsjednute demonima da ih Isus izlijei. Nikada ranije Kafarnaum nije bio svjedokom jednog ovakvog dana. Zrak je bio ispunjen glasovima ushita i uzvicima izlijeenih nevoljnika. Isus nije prekidao svoj rad sve dok i posljednji paenik nije bio iscijeljen. Ve je bila duboka no kad je mnotvo otilo a tiina se spustila nad imunov dom. (Ellen G. White, Uzvisimo Isusa Krista, str. 103) To je sigurno bio iscrpljujui dan za Isusa. Me utim, On nije spavao do kasno idueg jutra. Bilo mu je potrebno zajednitvo s Njegovim Ocem, tako da je ustao prije zore, otiao na usamljeno mjesto i proveo neko vrijeme u molitvi. Isus, Boji Sin, Onaj koji je bio s Ocem prije nego je svijet nastao (Ivan 17,5), Onaj koji je stvorio cijeli svemir (Ivan 1,3), osjetio je potrebu za molitvom! Ve je sama ta misao nevjerojatna. Nakon stresnog dana mi izostavljamo molitvu i razgovor s Bogom. Ali ba su to trenuci kad nam je potrebno psihiko oputanje uz melem molitve i Boju rije. Isus je to znao i njegovao je stalnu bliskost sa svojim Ocem. Ako je ovo bilo potrebno Isusu, koliko je vie potrebno nama! Molitva je pozitivan imbenik kad je u pitanju naa dobrobit i duevno zdravlje. Bez obzira na to to mnogo toga u vezi s molitvom ne razumijemo, kako i zato djeluje, opomenuti smo da se trebamo moliti (Luka 18,1; 21,36; Rimljanima 12,12). Tko jo nije osjetio pozitivan utjecaj koji na duh i um ima vrijeme provedeno u razgovoru s Gospodinom u molitvi i prouavanju Rijei? Ne moramo shvatiti sve tajne molitve da bismo razumjeli vanost bliskog odnosa s Bogom. Kakav je va molitveni ivot? Koliko vremena odvajate za itanje Boje rijei? Kako vae vrijeme razgovora s Bogom moe postati sadrajnije i vie utjecati na va ivot? Koliko god je vrijeme provedeno u molitvi i itanju Rijei vano, samo po sebi nije jedini imbenik. Koji su jo imbenici potrebni?

102

PONEDJELJAK BOGOSLUJE I CRKVENA ZAJEDNICA

21. oujka

Isus je redovito subotom odlazio u sinagogu (Luka 4,16). Njegov primjer naglaava vanost zajednitva. Pojam usamljenog kranina neovisnog o tijelu nije biblijski. Ako postoje sporadini primjeri u Bibliji koji to spominju, ne znai da Biblija pokazuje kako je to Boji plan. U cijelom Svetom pismu vidimo model Bojeg naroda kao zajednice, skupinu koja djeluje na obostranu korist, jedni za druge i crkvu u cjelini. Proitajte 1. Korinanima 12,12-31 i Efeanima 4,15.16. to nam ovi redci govore o naoj ulozi i mjestu u crkvenoj zajednici?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Zanimljivo je istaknuti kako u posljednjih nekoliko godina ugledne studije pokazuju da oni koji redovito prisustvuju i sudjeluju u crkvenim slubama (u usporedbi s onima koji to ne ine): vjerojatno nee iskusiti zlostavljanje; imat e seksualno odgovorno ponaanje; manje e se uputati u rizina ponaanja; pridravat e se etikih naela u poslovanju; vjerojatno e imati iri krug prijatelja i veu potporu skupine; vjerojatno e pokazati viu razinu samopotovanja i uinkovitost; vjerojatno e se bolje nositi s gubicima (smru drage osobe, nesreama, zdravstvenim komplikacijama itd.); vjerojatno e njegovati pozitivne emocije (ljubav, oprost, zadovoljstvo itd.) vjerojatno nee njegovati negativne emocije (krivnju, strah, neprijateljstvo, bijes itd.). Pripadnost crkvi moe biti veliki izvor blagoslova. Takvo okruenje moe imati ljekovit uinak na duu i tijelo. Istina je da e se povremeno pojavljivati problemi u zajednici i neki e je napustiti ljutiti i ogoreni; ali je ei sluaj da e oni koji nastoje rijeiti svoje probleme u crkvi pronai potporu, zajednitvo i ohrabrenje koje moda ne bi pronali negdje drugdje. Pomislite samo to bi crkva postala kada bi svaki vjernik uzeo k srcu ove Pavlove rijei: Nosite bremena jedan drugoga, te ete tako ispuniti zakon Kristov. (Galaanima 6,2) Kakav je na odnos prema lanovima mjesne crkve? Jesmo li davatelji ili primatelji? Zato ponekad trebamo biti primatelji? S druge strane, kad bismo svi ili u crkvu s namjerom da dajemo sebe kad god moemo, kakvu bismo zajednicu imali?

103

UTORAK PRATANJE

22. oujka

A Isus je molio: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine! (Luka 23,34) Proitajte Matej 6,14.15. Koju nam snanu poruku ovdje Isus upuuje? Koje Njegove rijei ukazuju na vjene posljedice za nas?
..................................................................................................................................

Isus je svoje uenike uio da se mole: Otpusti nam duge nae kako i mi otputamo dunicima svojim! (redak 12) Zatim je istaknuo (redci 14.15) da Bog nee oprostiti nama ako mi ne elimo oprostiti. Ova misao uasava. Uostalom, svi smo grenici i svi trebamo boanski oprost. Stoga svi moramo nauiti pratati ako elimo da nam bude oproteno! Pratanje je jako vano jer je ono temelj popravljanja i odravanja dobrih odnosa. Gospodin poznaje patnju koju izaziva teret grijeha kao i da se tog tereta trebamo osloboditi oprostom oprostom koji primamo od Boga i oprostom koji dajemo drugima. Iskustvo pratanja korisno je ne samo onima koji dobivaju oprost, ve i onima koji prataju. Milosr e i velikodunost koju pokazuju oni koji prataju, dovodi ih blie Bogu i izgra uje njihov karakter. Istraivanje provedeno me u nedavno rastavljenim pojedincima pokazalo je razliku izme u onih koji su spremni i onih koji ne ele oprostiti. Mark Rye sa Sveuilita Iowe (SAD) okupio je 199 rastavljenih pojedinaca iz udruga samaca i skupina potpore za rastavljene u crkvi. Ne iznena uje to su istraivai otkrili kako su oni koji su oprostili svojem bivem branom drugu imali bolje duevno zdravlje. U usporedbi s onima koji nisu eljeli oprostiti, osobe koje su oprostile osjeale su viu razinu blagostanja i vjerskog zadovoljstva, a niu razinu ljutnje i depresije. Ovo nije sluajno. Istraivanja tijekom posljednjih desetak godina vrlo su jasna. Oprost smanjuje depresiju i tjeskobu, poveava samopouzdanje i ukupno emocionalno blagostanje. Ukratko, dobro je oprostiti iz mnogo razloga; s druge strane, zadravanje ljutnje opasno je po tijelo i duu. Jesu li ovi rezultati neoekivani? Tko me u nama nije iskusio iscjeljenje i olakanje koje dolazi od oprosta onima koji su nas povrijedili? Kako moemo primijeniti Pavlov savjet: Podnosite jedan drugoga i dobrostivo opratajte me usobno ako tko protiv koga ima neto to je za ukor. Kao to je Gospodin vama dobrostivo oprostio, tako inite i vi! (Koloanima 3,13)? to moramo odluiti da bismo mogli oprostiti onima koji su nas povrijedili?

104

SRIJEDA SLUBA

23. oujka

Sluba spaavanja dua u povijesti adventizma dijeli se na dvije osnovne grane: pouavanje/propovijedanje i lijeenje/pomaganje. Ovo su bile dvije glavne zadae Isusove slube (vidi Matej 9,35; Djela 10,38). Nadalje, adventisti su diljem svijeta poznati po dobrom zdravlju i humanitarnom radu. Istodobno, ove dvije glavne grane djelovanja na mnogim su mjestima institucionalizirane. Kao rezultat, obian vjernik moda nee htjeti biti dijelom ovakve slube. Neki e pruiti financijsku potporu, dok e drugi prepustiti ove slube strunjacima, a neki e, naalost, sve ravnoduno promatrati. U konanici, mnogi nee biti izravno ukljueni u zadau injenja dobra obilazei sve inei dobro, i tako e propustiti velike blagoslove. Zato? Zato to sluenje potrebama drugih donosi veliki osobni blagoslov. Jednostavna praksa davanja potrebitima ili pomaganja bolesnima, ili samo pozorno sluanje neijih problema, rezultirat e velikim blagoslovom za onoga koji vri ovu slubu. Postoji u nama neto to ni est tisua godina grijeha nije uspjelo u potpunosti iskorijeniti a to ini da se osjeamo dobro i ispunjeno dok sluimo drugima. Proitajte Matej 25,34-46. to nam Isus ovdje poruuje? Kakvo je znaenje Njegovih rijei u svjetlu redaka iz Efeanima 2,8.9?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Spasenje djelima nije mogue postii. Kada bi tako bilo, nitko ne bi bio spaen. Boja milost koja se oitovala u Isusovoj rtvi za nas jedino je sredstvo spasenja. Istodobno, osobno prihvaanje Boje milosti rezultira dobrim djelima koja otkrivaju stvarnost naeg hoda s Bogom. Dobra djela koja inimo trebala bi biti izravna posljedica spoznaje da ve imamo spasenje u Isusu zbog onoga to je uinio za nas. Djela su prirodna posljedica spasenja, a ne sredstvo za dobivanje spasenja. Vrlo je vano da to uvijek imamo na umu. U me uvremenu, veliki emocionalni i duhovni blagoslovi ekaju one koji iz zahvalnosti Bogu za spasenje koje imaju u Isusu daju sebe u slubu drugima. Mnogi ljudi koji se bore s emocionalnim problemima osjeat e se mnogo bolje ako samo usmjere svoje misli na druge umjesto na sebe. Nesretni ste, nezadovoljni? To je najvjerojatnije stoga to ste previe zaokupljeni sobom. Ukljuite se u pomaganje drugima i vidjet ete to e se dogoditi.

105

ETVRTAK NADA I POVJERENJE U BOGA

24. oujka

Budite hrabri i jaka srca, svi koji se u Jahvu uzdate! (Psalam 31,25) Koji su nai razlozi da se uzdamo u Gospodina?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Istraivanja pokazuju da je nada kljuan imbenik za mentalno zdravlje. Nada koju imaju taoci pomae im da preive. Nada je veliki pokreta i izvor duevne i tjelesne izdrljivosti. U veini sluajeva lijeenje depresije je uspjeno ako su pacijenti uvjereni da se njihovo raspoloenje moe znaajno popraviti i da za njih ima pomoi. Depresija i tjeskoba esto poga aju one iji je pogled na ivot pesimistian, katastrofian i beznadan. Nada moe mnogo toga promijeniti u naem cjelokupnom mentalnom sklopu. No, postoji neto vie od nade da e nae sadanje kunje, kakve god one bile, jednom zavriti. Vjerska nada nadilazi ovo ogranieno i usredotouje se na vjeno. Ona nam ukazuje na stvarnosti, istine i obeanja koja ovaj svijet sam po sebi nikada ne moe ponuditi. Takvu nadu pronalazimo u Bogu Stvoritelju, koji nam jedini moe dati ono to nitko drugu u ovome svijetu ne moe. Proitajte Matej 26,36-44. to iz Isusovog primjera moemo nauiti o povjerenju u Boga, ak i u najteim trenucima?
.................................................................................................................................. ..................................................................................................................................

Ovaj tekst nam prikazuje Spasitelja u stanju potitenosti. Pomno odabranim rijeima opisuju se Isusove bolne emocije: zabrinutost, neizmjerna alost (duboka potresenost). Slomljenog srca, zanemaren od svojih prijatelja, On je pao ne samo na koljena, ve i na lice i traio od svojeg Oca pomo. Kada pomo nije dola, On ju je ponovno traio. Zapazite kako je svaki put kad je traio pomo zatraio neka bude Boja volja. Na kraju se Isus potpuno predao u Oeve ruke. Bez obzira na to to e se dogoditi, On se predao svojem Ocu. Tako je uinio On, tako moramo i mi. Imati povjerenje u Boga kada je sve dobro, to je neto sasvim drugo nego kad nauimo imati povjerenje u Njega kada su teka vremena. Kako nauiti imati povjerenja ako nismo dobili odgovor na molitvu kakav smo eljeli?

106

PETAK ZA DALJNJE PROUAVANJE

25. oujka

Mi Ga moramo osobno uti kako govori srcu. Kad utihne svaki drugi glas i kad u miru ekamo pred Njim, tiina due ini Boji glas razgovjetnijim. On nam nalae: Prestanite i znajte da sam ja Bog. (Psalam 46,11) Samo se tu moe nai pravi spokoj. To je najuspjenija priprema za sve one koji rade za Boga. Usred uurbanog mnotva i napora snanog ivotnog djelovanja, dua koja se tako osvjeila, bit e okruena ozrajem svjetlosti i mira. ivot e odisati mirisom i otkrivati boansku silu koja e doprijeti do ljudskih srca. (Ellen G. White, Isusov ivot, str. 294) Svaka zraka svjetlosti koji savjesno prenosimo na druge, ostavlja svoj odsjaj i u naem srcu. Svaka rije suosjeanja upuena nevoljniku, svaki in kojim se olakavaju patnje potlaenih, svaki dar za zadovoljavanje potreba naih blinjih, donosi blagoslov ako je dan ili uinjen na slavu Bogu. Oni koji tako postupaju, pokoravaju se zakonu Neba i primit e Boje odobravanje. Zadovoljstvo koje osjetimo inei dobro drugima daje poticaj osjeaju koji zatreperi kroz ivce, ubrzava cirkulaciju krvi i izaziva duevno i tjelesno zdravlje. (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 4, str. 56)

PITANJA ZA RAZGOVOR
1. to su molitva i prouavanje Biblije uinili za vas u vaem hodu s Gospodinom? Gdje biste bili kad biste prestali tako initi? Napiite svoje iskustvo o tome to molitva i prouavanje vama znae u vaem hodu s Gospodinom i zato su vam tako vani. 2. Kakvo je vae iskustvo s vaom mjesnom crkvom? Kako ga moete poboljati? to trebate uiniti u svojoj crkvi kako bi ona postala mjestom gdje e se svi osjeati dobrodolima, gdje e svi moi upoznati spasenje i istinu za ovo vrijeme koju imamo za ovaj svijet? U kojim je podrujima djelovanja vaa crkva jaka, a koja treba poboljati? 3. Koje je vae osobno iskustvo u vezi s davanjem i primanjem oprosta? to ste vi nauili a moglo bi pomoi onima koji trebaju nauiti opratati? 4. Pretpostavimo da vam netko kae: Da, ja vjerujem u Boga, u Isusa, u spasenje, ali jednostavno ne znam kako hoditi u vjeri. Ne znam kako imati povjerenje u Boga. Koji biste mu praktian savjet dali?

107

Nikada vie usamljena

Alima se osjeala izgubljenom i usamljenom. Vrlo srameljiva, provodila je veinu svojeg vremena kod kue. esto bi istei malu obiteljsku kuu zastala s radom i zagledala se u oevu fotografiju te zaplakala: Zato si nas ostavio? Da si nas volio, ne bi umro! Tek kasnije joj je majka otkrila kako je njen otac poginuo u pijanom stanju u jednoj tunjavi. Kad je Alima shvatila da je alkohol uzrok smrt njezinog oca, zaklela se da ga nikada nee dotaknuti. Kao i mnogi u Mongoliji, Alima je vjerovala da su bogovi odredili njezinu ivotnu sudbinu i da stoga mora slijediti put koji joj je odre en. Ali esto se pitala: Zato je moj put tako teak? Zato moram proi toliku patnju? Jednog dana Alima je srela dvije strankinje dok je etala kroz svoj gradi. One su se nasmijeile i pozdravile je. Razgovarale su neko vrijeme, a potom je pozvale da do e na seminar o zdravom nainu ivota. Alimi su ove ene bile vrlo simpatine pa je odluila prisustvovati seminaru. Alima je otkrila da se slae s veinom onoga to je ula na ovom seminaru o zdravlju osobito kad je u pitanju tetnost alkohola. to je vie uila o zdravom nainu ivota, vie je saznavala o Bogu. Ove dvije ene kranke pozvale su je da naui vie o Isusu koji uje i odgovara na njezine molitve. I ovaj put je prihvatila poziv. Alima je itala Bibliju s ove dvije mlade ene i sluala kako joj govore o Bojoj ljubavi. Pozvale su je na evan eoske sastanke gdje je Alima nauila jo vie o Bogu koji je toliko voli da je umro za nju. Njegova ljubav nudi joj bolji ivot, ali On je nikada ne bi prisilio da Ga slijedi. Alima je prihvatila Boju ljubav i vrsto odluila slijediti Njegov put. Pozvala je svoje sestre da zajedno s njom do u u crkvu, i one su se odazvale pozivu. Njezina majka jo uvijek ne dolazi u Adventistiku crkvu, ali se Alima i njezine sestre mole da se to jednog dana dogodi. Alimina je stidljivost nestala, dok je njezina vjera u Boju ljubav rasla. Umjesto stidljivosti rodila se elja da svima kae da i oni mogu biti slobodni od straha ako prihvate Boji savreni plan za njihov ivot. Alima je postala misionar na odre eno vrijeme i slui u velikom gradu u Mongoliji. Zahvaljujem Bogu to se toliko brine o jednoj usamljenoj i uznemirenoj djevojici i to je poslao nekoga da me naui o Isusu. Sada ja mogu uiti druge i donijeti im nadu. Vai misijski darovi podupiru osnivanje crkava u Mongoliji, gdje tek neto vie od dvije tisue vjernika svjedoi svojim blinjima o Njegovoj ljubavi. Alima Batkhuu se obrazuje kako bi mogla sluiti Bogu u Mongoliji.

108

KNJIGA JUTARNJIH STIHOVA

I OHRABRENJA ZA SVAKI DAN U GODINI IZ NADAHNUTOG PERA ELLEN G. WHITE

Naruite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika www.znaci-vremena.com
109

JUTARNJI STIHOVI SIJEANJ 2011.

Uzvisimo Isusa kao Bojeg Sina

01 S Filipljanima 4,8 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 N P U S P S N P U S P S N P U S P S N P U S P S Ivan 17,5 Ivan 8,58 Filipljanima 2,5.6 Job 38,4-7 Postanak 2,9 2. Korinanima 11,3 Ivan 14,6 1. Ivanova 4,14 1. Timoteju 2,5.6 Izlazak 20,24 Hebrejima 10,11.12 Rimljanima 5,5.6 Postanak 3,15 Ponov. zakon 18,15 Matej 2,1.2 Luka 2,41.42 Filipljanima 2,8 Hebrejima 4,15 Hebrejima 1,4-6 Luka 19,10 Ivan 17,25.26 Izaija 58,12 2. Korinanima 8,9 Hebrejima 2,18 Psalam 4,6 1. Petrova 2,21 Luka 23,44.45 Matej 27,46 Uzvisimo Isusa tijekom godine Prapostojanje Bojeg Sina Samopostojanje Bojeg Sina Isus je jednak s Ocem Stanovnici svjetova Rodno drvee za Adama i Evu Sloboda izbora Isus je Put spasenja Isus je nada za grenike Samo jedan Posrednik Ja u doi da te blagoslovim Boja ljubav prikazana rtvama Isus je Nada vjekova Neprijateljstvo Sotone i Krista Sluajte Mesiju Mudraci su poeljeli dobrodolicu Isus na svojoj prvoj Pashi Isus je bio posluan Isus nam je besprijekoran Primjer Isus je uzvieniji od an ela Isus trai izgubljene Isus predstavlja Oca Isus je doao kao Obnovitelj Isusovo siromatvo obogauje Isus pomae onima u kunji Odjeveni u Kristovu pravednost Isus je na Primjer Priroda je suosjeala s Isusom Veliina Isusove rtve Svreno je! Okrueni Isusovom ljubavlju

30 N Ivan 19,30 31 P Efeanima 5,2

110

JUTARNJI STIHOVI VELJAA 2011.

Uzvisimo Isusa kao Stvoritelja

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 U S P S N P U S P S N P U S P S N P U S P S Psalam 102,26 Postanak 1,1 Postanak 1,26 Postanak 2,8 Koloanima 1,16 Otkrivenje 14,7 Izlazak 20,11 Izlazak 31,13 Psalam 19,2 Psalam 119,73 Ivan 6,63 Marko 4,39.40 Rimljanima 12,2 Ponov. zakon 29,28 1. Ljetopisa 16,26-29 Psalam 33,9 2. o Kraljevima 4,42.43 Psalam 105,21.22 Postanak 5,5 Izaija 64,7 Psalam 33,6 Psalam 147,8.9 Rimljanima 1,20 Matej 13,4 Hoea 14,8 Djela 17,28 Isus je stvorio svemir Isus je stvorio nebo i Zemlju Stvoreni na Boju sliku Stvoritelj je planirao nau sreu Boja ljubav otkrivena u stvaranju Oboavajmo Stvoritelja Bog je blagoslovio sedmi dan Znak izme u nas i Boga Nebesa objavljuju Boju slavu Njegovi smo po stvaranju i otkupljenju Isusove rijei su ivot Isusova mo nad olujom Ponovno stvoreni Objava pripada nama Slava Stvoriteljevog imena Boja neograniena mo Dajmo ljudima da jedu Josip je potovao Stvoritelja Naa ivotna snaga Pokoravanje Gospodaru Lonaru Sve je stvoreno Bojom rijeju Boja stvaralaka sila odrava svemir Boja mo u prirodi i u nama Nebeski Sija Rast dolazi od Boga Potpuna ovisnost o Stvoritelju Isti ivot pulsira u svim stvorenjima Isus zadovoljava nae potrebe

27 N Matej 6,28 28 P Matej 6,25

111

JUTARNJI STIHOVI OUJAK 2011.

Uzvisimo Isusa kao Sina ovjejeg

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 U S P S N P U S P S N P U S P S N P U S P S N P U S Ivan 1,14 Izaija 7,14 Hebrejima 2,16.17 Luka 2,42 Luka 3,21 2. Korinanima 5,21 Matej, 4,7 Ivan 1,45 1. Ivanova 4,7 Filipljanima 2,7.8 Matej 8,28 Luka 8,48 Malahija 4,2 Matej 9,6 Marko 12,43 Marko 10,16 Izaija 61,1-3 Psalam 16,11 Luka 10,26 Matej 28,20 Matej 7,12 Izaija 50,4 Matej 5,48 Matej 11,29 Ivan 15,15 Ivan 20,6.7 1. Korinanima 15,20 Djela 1,11 Ivan 17,4 Ivan 20,17 Djela 7,56 Krist je uzeo na sebe ljudsku narav Kristovo ro enje nedokuiva tajna Dvije naravi spojene u jednu Sveti Duh u Kristu od Njegove mladosti Isusu je osigurano sinovstvo Isus na Primjer Isus nam je pokazao kako pobijediti Pronali smo Mesiju Brat grenicima i svetima Primjer poslunosti Milosr e prema opsjednutima Moramo vjerovati u Njega On je Sunce pravednosti On je uvijek blizu On razumije nae pobude Njegova samilost Suosjeanje prema svima Izvor zadovoljstva i radosti Isus je uvijek predstavljao Boju rije Traiti pomo od Isusa, a ne od ljudi Isus je Knez mira Kristova iznimna njenost Tenja za savrenstvom Na Stariji Brat nam daje odmor Odaberimo Ga kao pouzdanog Prijatelja Red u svemu to je Isus inio Uzvisimo Ga kao uskrsnulog Spasitelja Uzaao je na Nebo u ljudskom obliku Proslavljen pred svemirom U Oevim rukama Bogu s desne strane

112

jem poruu Pre

aci-vrem www.zn

o!

ena.com

Kao i u svoje dvije prethodne knjige ove vane trilogije Revolucija u crkvi i Pravo uenitvo za napredne crkve autor dr. Russell Burrill i u ovoj treoj govori o korjenitoj, istinskoj promjeni nae crkvene prakse. U Crkvi za 21. stoljee autor se bavi naom hitnom potrebom da obnovimo osjeaj zajednitva preko malih, prisnih skupina. Kada crkva bude sposobna obnoviti dojmljivu i neodoljivo privlanu snagu takvih malih skupina, svijet e masovno pohrliti u nju kako bi uivao u ljubavi, potpori i potvrdi koju e tamo nai. Nijedan niz od tri knjige napisan u posljednjih nekoliko desetljea nije toliko potreban Crkvi koju volimo kao knjige iz ove trilogije.

113

VEERNJE BOGOSLUJE U OBITELJI

SIJEANJ 01. Psalam 1. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 2. 3. 4. 5 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13 14 15. 16. 17. 18,1-25. 18,26-50. 19. 20. 21. 22,1-16. 23,17-31. 24. 25. 26. 27. 28. 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. VELJAA Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 31. 32. 33. 34. 35,1-12 35,13-28 36. 37,1-19 37,20-40. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44,1-12 44,13-27 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. OUJAK Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68,1-19 68,20-36 69,1-13 69,14-37 70. 71,1-13 71,14-24 72. 73,1-17 73,18-28 74. 75. 76. 77. 78,1-16 78,17-39 78,40-55 78,56-72 79.

27. Psalam 54. 28. Psalam 55.

30. Psalam 29. 31. Psalam 30.

114

ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJEANJ 01. Postanak 1-4 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak 5-7 8-10 11-13 14-16 17-20 21-23 24-27 28-30 31-33 34-36 37-39 40-43 44-46 47-50 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. VELJAA Lev. zakonik Lev. zakonik Lev. zakonik Lev. zakonik Brojevi 1-4 Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi 5-7 8-11 12-14 15-17 18-20 21-23 24-27 14-16 17-19 20-23 24-27 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. OUJAK Joua Joua Joua Joua Joua Suci Suci Suci Suci Suci Suci Ruta 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 1. 1. 1. 7-9 10-13 14-17 18-20 21-24

1-4 5-7 8-11 12-14 15-18 19-21 1-4 1-4 5-7 8-10 11-13 14-16 17-20 21-25 26-28 29-31 1-3 4-6 7-10 11-13 14-18

1-4 5-7 8-11 12-14 15-17 18-20 21-24

Brojevi 28-30 Brojevi 31-33 Brojevi 34-36 Ponov. zakon Ponov. zakon Ponov. zakon Ponov. zakon Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. zakon zakon zakon zakon zakon zakon zakon

1-3 4-6 7-9 10-13 14-16 17-19 20-22 23-25 26-28 29-31 32-34

Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam.

Izlazak 25-27 Izlazak 28-30 Izlazak 31-34 Izlazak 35-37 Izlazak 38-40 Lev. zakonik 1-3 Lev. zakonik 4-7

27. Joua 1-4 28. Joua 5-6

30. Lev. zakonik 8-10 31. Lev. zakonik 11-13

Sam. 19-21 Sam. 22-24 Kralj. 1-3 Kralj. 4-7 Kralj. 8-11

115

POECI SUBOTA U SIJENJU, VELJAI I OUJKU 2011.

SIJEANJ 14.1. 21.1. 28.1. 16.32 16.51 16.40 16.32 16.47 16.52 16.50 16.38 16.32 16.38 16.49 16.43 16.50 16.34 16.40 16.49 16.48 16.30 16.45 16.46 16.38 16.46 16.52 16.42 16.39 16.50 16.41 16.49 16.38 16.52 16.45 16.40 16.44 16.46 16.42 17.00 16.49 16.42 16.56 17.01 16.59 16.49 16.42 16.47 16.58 16.52 16.59 16.43 16.50 16.58 16.57 16.40 16.55 16.55 16.48 16.55 17.01 16.52 16.49 16.59 16.50 16.58 16.48 17.02 16.54 16.49 16.53 16.55 16.51 17.08 16.59 16.51 17.05 17.10 17.08 16.58 16.51 16.56 17.07 17.00 17.08 16.52 16.59 17.07 17.05 16.49 17.04 17.04 16.57 17.04 17.09 17.01 16.58 17.08 16.59 17.06 16.57 17.10 17.02 16.58 17.01 17.03 VELJAA 11.2. 18.2. 25.2. 17.11 17.28 17.19 17.11 17.23 17.30 17.28 17.19 17.11 17.17 17.28 17.18 17.28 17.13 17.19 17.26 17.24 17.09 17.24 17.23 17.18 17.22 17.28 17.22 17.19 17.29 17.20 17.24 17.17 17.30 17.21 17.19 17.20 17.21 17.22 17.37 17.29 17.21 17.33 17.40 17.38 17.29 17.21 17.27 17.38 17.27 17.37 17.23 17.29 17.36 17.34 17.19 17.34 17.32 17.28 17.31 17.37 17.32 17.29 17.38 17.29 17.33 17.27 17.40 17.30 17.29 17.29 17.30 17.35 17.49 17.42 17.34 17.45 17.52 17.51 17.43 17.34 17.40 17.50 17.39 17.50 17.35 17.42 17.49 17.36 17.32 17.47 17.45 17.41 17.43 17.49 17.46 17.43 17.52 17.43 17.45 17.40 17.52 17.42 17.43 17.41 17.41 OUJAK 11.3. 18.3. 25.3. 17.53 18.07 18.01 17.53 18.02 18.10 18.10 18.02 17.53 17.59 18.09 17.55 18.07 17.54 18.01 18.07 18.02 17.50 18.06 18.02 18.01 17.59 18.07 18.05 18.02 18.10 18.01 18.01 17.59 18.10 17.59 18.02 17.58 17.58 18.03 18.15 18.10 18.02 18.10 18.19 18.19 18.11 18.02 18.08 18.19 18.04 18.16 18.03 18.10 18.15 18.11 17.59 18.15 18.11 18.10 18.07 18.15 18.14 18.11 18.19 18.10 18.10 18.08 18.19 18.08 18.12 18.06 18.07 18.12 18.23 18.19 18.11 18.19 18.28 18.28 18.21 18.11 18.17 18.28 18.11 18.25 18.12 18.19 18.24 18.19 18.08 18.24 18.20 18.20 18.16 18.23 18.24 18.20 18.28 18.19 18.17 18.17 18.28 18.16 18.22 18.14 18.14

MJESTO Beli Manastir Biograd Bjelovar Borovo Bra Cres Crikvenica akovec Dalj Daruvar Delnice Dubrovnik Dugi Otok akovo Garenica Gospi Hvar Ilok Karlovac Knin Koprivnica Korula Kornat Krapina Krievci Krk Kutina Lastovo Lipik Loinj Makarska Maruevec Metkovi Mljet

7.1. 16.24 16.43 16.31 16.24 16.39 16.43 16.41 16.29 16.23 16.29 16.40 16.35 16.42 16.25 16.31 16.40 16.40 16.22 16.37 16.37 16.29 16.38 18.43 16.33 16.30 16.41 16.32 16.41 16.29 16.44 16.37 16.31 16.36 16.38

4.2. 17.01 17.18 17.09 17.01 17.14 17.20 17.18 17.08 17.01 17.07 17.17 17.09 17.18 17.02 17.09 17.16 17.15 16.59 17.14 17.13 17.07 17.13 17.19 17.11 17.08 17.19 17.10 17.15 17.07 17.20 17.11 17.09 17.11 17.12

4.3. 17.44 17.58 17.52 17.44 17.53 18.01 18.01 17.52 17.44 17.49 18.00 17.47 17.59 17.45 17.52 17.58 17.54 17.41 17.56 17.54 17.52 17.51 17.58 17.55 17.52 18.01 17.52 17.53 17.50 18.01 17.51 17.53 17.50 17.50

116

POECI SUBOTA U SIJENJU, VELJAI I OUJKU 2011.

SIJEANJ 14.1. 21.1. 28.1. 16.34 16.38 16.41 16.50 16.33 16.49 16.50 16.38 16.46 16.42 16.44 16.53 16.37 16.55 16.52 16.50 16.54 16.47 16.41 16.37 16.35 16.46 16.47 16.51 16.39 16.33 16.37 16.49 16.32 16.50 16.44 16.34 16.44 16.47 16.50 16.59 16.43 16.58 16.59 16.48 16.55 16.52 16.53 17.03 16.47 17.04 17.01 16.59 17.03 16.56 16.51 16.46 16.44 16.55 16.56 17.00 16.49 16.43 16.47 16.58 16.42 16.59 16.53 16.43 16.53 16.56 16.59 17.08 16.52 17.07 17.08 16.57 17.03 17.01 17.02 17.12 16.56 17.13 17.10 17.08 17.12 17.04 17.00 16.55 16.53 17.04 17.05 17.08 16.58 16.52 16.56 17.07 16.51 17.08 17.02 16.52 VELJAA 11.2. 18.2. 25.2. 17.13 17.17 17.19 17.29 17.11 17.26 17.27 17.17 17.21 17.21 17.20 17.32 17.16 17.33 17.29 17.29 17.32 17.23 17.20 17.16 17.14 17.25 17.24 17.28 17.19 17.11 17.14 17.25 17.11 17.27 17.23 17.12 17.23 17.25 17.29 17.39 17.22 17.36 17.37 17.27 17.30 17.31 17.29 17.42 17.36 17.43 17.39 17.38 17.42 17.32 17.31 17.26 17.23 17.34 17.33 17.37 17.29 17.22 17.26 17.34 17.21 17.37 17.33 17.22 17.36 17.40 17.42 17.52 17.35 17.49 17.49 17.40 17.42 17.44 17.51 17.55 17.39 17.55 17.52 17.52 17.55 17.44 17.44 17.38 17.37 17.47 17.45 17.49 17.43 17.35 17.40 17.46 17.34 17.49 17.46 17.35 OUJAK 11.3. 18.3. 25.3. 17.55 17.58 18.01 18.10 17.53 18.07 18.07 17.59 17.59 18.02 17.58 18.14 17.58 18.13 18.10 18.10 18.14 18.02 18.02 17.58 17.55 18.06 18.02 18.06 18.02 17.53 17.58 18.03 17.53 18.07 18.05 17.53 18.04 18.07 18.10 18.20 18.02 18.16 18.16 18.08 18.07 18.11 18.07 18.23 18.07 18.22 18.19 18.19 18.23 18.10 18.11 18.07 18.04 18.15 18.11 18.14 18.12 18.02 18.07 18.11 18.02 18.16 18.14 18.02 18.13 18.16 18.19 18.29 18.11 18.24 18.25 18.17 18.14 18.20 18.15 18.32 18.16 18.31 18.27 18.28 18.32 18.19 18.20 18.16 18.13 18.24 18.19 18.23 18.21 18.11 18.16 18.20 18.11 18.24 18.23 18.11

MJESTO Naice Nova Gradika Novska Opatija Osijek Otoac Pag Pakrac Peljeac Petrinja Ploe Pore Poega Pula Rab Rijeka Rovinj Sinj Sisak Slatina Slavonski Brod Slunj Split ibenik Varadin Vinkovci Virovitica Vis Vukovar Zadar Zagreb upanja

7.1. 16.26 16.29 16.32 16.41 16.24 16.40 16.41 16.29 16.38 16.33 16.36 16.45 16.28 16.46 16.43 16.41 16.45 16.38 16.33 16.28 16.26 16.37 16.39 16.43 16.30 16.24 16.28 16.41 16.24 16.41 16.35 16.25

4.2. 17.03 17.07 17.09 17.19 17.02 17.16 17.17 17.07 17.12 17.11 17.11 17.22 17.06 17.23 17.19 17.19 17.22 17.14 17.10 17.05 16.04 17.14 17.14 17.18 17.08 17.02 17.06 17.16 17.01 17.17 17.13 17.02

4.3. 17.46 17.49 17.52 18.01 17.44 17.58 17.58 17.49 17.50 17.53 17.50 18.05 17.48 18.04 18.01 17.01 18.05 17.53 17.53 17.48 17.46 17.56 17.54 17.58 17.53 17.44 17.49 17.55 17.44 17.58 17.56 17.44

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raunanju.)

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!
Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teaj

BIBLIJA GOVORI
26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih ete na brz i jednostavan nain stei najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma najstarije, najvie itane i najvie izdavane knjige. Prouavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boje objave dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te nainom i brzinom koju sami odredite. Naruite jo danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA KOLA Prilaz Gjure Deelia 75 (p.p. 925), 10 001 ZAGREB

Elektronika Dopisna biblijska kola:

e-DBS@adventisti.info

118

Naruite knjigu za sebe i svoje prijatelje preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika

www.znaci-vremena.com 119

Junoazijska divizija
Unije Istona Srednjeindijska unija Sjeveroistona indijska unija Sjeverna indijska unija Juna Srednjeindijska unija Jugoistona indijska unija Jugozapadna indijska unija Zapadna indijska unija Pridruena misijska polja Ukupno (sijenja 2010.) Crkve 2.241 181 368 242 403 219 232 22 3.908 Skupine 1.664 318 1.706 280 832 135 461 54 5.450 Vjernitvo 874.797 51.809 204.068 72.910 120.707 34.738 124.863 8.873 1.492.765 Stanovnitvo 125.240.000 43.170.000 668.810.000 60.840.006 69.100.233 34.844.000 168.623.000 28.350.000 1.198.977.000

New Delhi

NEPAL Kathmandu BUTAN Thimphu

INDIJA
2 1 Arapsko more Bengalski zaljev

Andamansko otoje
1 1

Nikobarsko otoje

Maldivsko otoje

MISIJSKI PROJEKTI
Trinaesti subotnjokolski dar ovoga tromjeseja pomoi e u izgradnji i opremanju crkvenih i kolskih objekata u Junoazijskoj diviziji: 1. kolske zgrade za tri adventistike srednje kole u Indiji. 2. Osam crkvenih zgrada za postojee crkve diljem Indije. 3. Odjeli djeje subotnje kole u novim crkvama diljem Indije.
Za podrobnije informacije posjetite www.AdventistMission.org

120