Professional Documents
Culture Documents
Krivicno Delo Iznude
Krivicno Delo Iznude
Krivino delo iznude, sastoji se u nameri pribavljanja protivpravne imovinske koristi prinuivanjem drugog lica silom ili ozbiljnom pretnjom da neto uini na tetu svoje ili tue imovine, s tim sto su predvieni i odgovarajui tei oblici ovog krivinog dela. Ovo krivino delo se najee vri neposredno, naroito ako se nastupa organizovano i primenom sile, dok u situacijama kada se radi o ozboljnoj pretnji, moe se izvriti i anonimnim i pseudonimnim pismima ili korienjem telefona. Ucinioci ovog krivicnog dela su uglavnom mukarci, dok se ene retko pojavljuju u toj ulozi, mada u kontekstu organizovanog delovanja mogu da odigraju znaajnu ulogu. Kao naini saznanja mogu se pojaviti i prijave pojedinih lanova porodice ili ire rodbine oteenog, prijave graana, javna pogovaranja a u pojedinim sluajevima kao izvor saznanja mogu se pojaviti i sredstva javnog informisanja.
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
Zatitni objekt krivinog dela jeste imovina u celini, kako stvari tako i imovinska prava i interesi. Krivino delo ima tri oblika: osnovni, tei i najtei oblik. Radnja izvrenja osnovnog oblika iz stava 1. sastoji se u prinuivanju pasivnog subjekta da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine. Prinuda se sastoji u upotrebi sile ili pretnje za ije je postojanje dovoljno da su ispunjeni uslovi za pojam pretnje u krivinopravnom smislu. Tei oblik vezan je za posledicu, odnosno ako je pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara (KZ RS), odnosno, tri hiljade eura (KZ RCG). Za ovaj oblik uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. Drugi tei oblik postoji ako je iz osnovnog dela pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara (KZ RS), odnosno trideset hiljada eura (KZ RCG). Za uinioca je propisana kazna zatvorom od dve do dvanaest godina. Najtei oblik postoji ako je delo izvreno od strane organizovane grupe, odnosno od strane vie lica na organizovan nain, a zapreen je kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Ozbiljnost pretnje se procenjuje sa subjektivnog stanovita tj. presudno je da li je pasivni subjekt pretnju shvatio kao ozbiljnu. Posledica krivinog dela sastoji se u injenju ili neinjenju pasivnog subjekta na tetu svoje ili tue imovine. teta mora nastupiti, nije dovoljno da je imovina tim injenjem ili neinjenjem samo ugroena.
BEOGRAD, 10. decembar 2009. (FoNet) - Ministarstvo unutranjih poslova saoptilo je danas da je beogradska policija, u nastavku borbe protiv organizovanog kriminala, uhapsila pet osoba osumnjieni da su, kao organizovana kriminalna grupa, izvrili vie krivinih dela otmice i iznuda. Uhapeni su tridesettdvogodinji Dalibor S., tridesetsedmogodinji Goran T. i Dragan R. i tridesetdevetogodinji Dejan S. i Miodrag ., saoptilo je MUP Srbije. Policija intenzivno traga za tridesetpetogodinjim Sranom ., stoji u saoptenju. Oni su osumnjieni da su, uz upotrebu sile i pretnji, od oteenih oduzimali razne nepokretnosti, kue, lokale i novac, kae se u saoptenju.
Oni su uz upotrebu sile i pretnji od oteenih oduzimali razne nepokretnosti, kue, lokale, novac, te za sada oteenje iznosi oko milion evra, navodi se u saoptenju. Poto se sumnja da oteenih ima vie nego to je dosadanjim radom utvreno, policija je apelovala da se svi graani koji osumnjiene prepoznaju na fotografijama jave policijskoj upravi Beograd, na brojeve telefona: 011/279-74-75 i 011/279-74-41.
Uhapeni su drali" teritoriju od Panevakog mosta, ka Bori, Ovi, Koteu i policija ih sumnjii da su reketirali i zelenaili sve jae privrednike u ovom delu grada. - Davali su im novac pod kamatu, a zatim otimali imovinu ako ne vrate novac i kamatu. Zelenaenjem su oteli dva stovarita i jo nekoliko objekata. Prema svojim rtvama su bili veoma brutalni, pa ih je bilo strah da ih prijave policiji. Novcem dobijenim na ovaj nain pripadnici ove kriminalne grupe su kupovali nekretnine i lokale. Policija sumnja da oteenih ima mnogo vie - navodi na sagovornik iz policije. Policija je obezbedila dokaze da su uhapeni izvrili tokom 2008. i 2009. osam razbojnitava. Oni su, kako sumnja policija, opljakali Komercijalnu banku, etiri pote i dve benzinske pumpe. Tokom akcije Specijalne antiteroristike jedinice (SAJ) uhapeni su Dragan ivkovi (40) zvani ile, Branislav Petkovi (29), Zoran Milanovi (29), Nenad Lazi (26), Dejan Dodi (29), Aleksandar Matovi (28), Saa urovi (42), Sreko iri (45), Davor Kneevi (26), Darko ivanovi (33), Enes Bajrami (26), Dragan Risti (23), Ivan Stojanovi (25). Inae, svi uhapeni su do pre nekoliko meseci zajedno radili, ali je tada dolo do raskola meu njima, zbog podele novca i prevlasti nad teritorijom, pa su se odvojili u dve ekipe i zapoeli meusobne sukobe. Sumnja se da je prvu grupu predvodi Dragan ivkovi, zvani ile. On je radio na teritoriji Paneva, pa sve do Subotice. Kako saznajemo u policiji, oni su krijumarili ljude iz Srbije preko maarske granice. Voa druge ekipe bio je Dalibor Risti, kojeg je policija uhapsila letos, poto je na Panevakom mostu namerno kolima udario saobraajnog policajca na motoru. Prilikom pretresa stanova i kua koje su osumnjieni koristili pronaeni su etiri pitolja, automatska puka tomson", krate, izvesna koliina droge, radiostanice, panciri, fantomke, a kod nekih i vozni park koji ine luksuzna vozila.
"Prilikom pretresa stanova i kua koje su osumnjieni koristili, pronaeno je etiri pitolja, automatska puka tomson, izvesna koliina droge, radio-stanice, panciri, i maske fantomke, navodi MUP. Direktor policije Milorad Veljovi rekao je prethodno da je rano jue uhapeno 13 osoba iz Beograda i Paneva zbog sumnje da su izvrili vie razliitih krivinih djela - razbojnitava, iznuda, otmica, trgovine drogom, orujem i ljudima podsjetivi da je nedavno u Subotici uhapen dio te kriminalne grupe.
Beogradska policija uhapsila je pet lanova organizovane kriminalne grupe zbog sumnje da su u duem vremenskom periodu na teritoriji Grada Beograda izvrili vie krivinih dela otmice i iznuda, a za jednim lanom grupe se jo traga. Policija je saoptila da je uhapsila Dalibora S. (1977), Dejana S.(1970), Gorana T. (1972), Miodraga . (1970) i Dragana R. (1972), a da intenzivno traga za Sranom . (1975). U saoptenju policije navodi se da su oni, uz upotrebu sile i pretnji, od oteenih oduzimali razne nepokretnosti, kue, lokale, novac, u vrednosti, koja je poznata do sada, oko milion evra.
Zakljuak:
Kao zakljuak moemo da navedemo razlikovanje krivinih dela razbojnitva i iznude. Postoji krivino delo razbojnitvo a ne krivino delo iznude kada uinilac silom ili pretnjom da e neposredno napasti na njegov ivot ili telo prinudi rtvu da mu svoju pokretnu stvar odmah preda, dok se kod iznude delatnost rtve vremenski i prostorno distancira od prinude. Razlika izmeu ova dva krivina dela je ta to se kod razbojnitva, stvar pod uticajem prinude odmah predaje uiniocu krivinog dela, dok su kod iznude delatnosti oteenog najee vremenski i prostorno distancirane od prinude. U tom smislu, razbojnitvo postoji uvek kad uinilac silom ili pretnjom da ce neposredno napasti na ivot ili telo oduzme od oteenog pokretnu stvar ili ga prinudi da mu stvar neposredno preda, to znai da je za ovo delo karakteristino nastojanje da se protivpravna korist pribavi odmah, te se pasivnom subjektu ne ostavlja mogunost da nekim kasnijim delovanjem onemogui uiniocu dela pribavljanje ove koristi. Kako je u konkretnom sluaju prema oteenom primenjena prinuda takvog inteziteta da je svaki otpor za njega postao besmislen imajui u vidu da je okrivljeni kritinom prilikom repertirao pitolj i isti usmerio prema njemu uputivi mu rei pretnje, te poto je neposredno pod uticajem te pretnje oteeni predao novac uiniocu krivinog dela, nesumnjivo je da u konkretnom sluaju postoji krivino delo razbojnitva a ne iznude. ( Presuda Okrunog suda u Niu, K. 1369/08 od 26.9.2008.) Ovo krivino delo uglavnom oteeni prijavljuju i na osnovu tog saznanja se preduzimaju mere. U veini sluajeva su izvrioci uhvaeni i osueni na izdravanje zatvorskih kazni. Najvei problem je uhvatiti uinioca u izvrenju krivinog dela dok primenjuje silu, preti ili prima protivpravnu imovinsku korist.
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com