Najvanije aktivnosti stanica: odravanje stalnih ivotinjskih uvjeta unutar stanice, izmjena tvari s okolinom, pretvorba energije u oblik

pogodan za stanine aktivnosti i stvaranje (sinteze) biolokih molekula. PROKARIOTSKE STANICE (PROTOCITE): nemaju oblikovanu jezgru, izostanak ovojnice koja odvaja nasljednu tvar od ostatka stanice. NUKLEOTID: podruje stanice u kojem se nalazi kruna DNA bez ovojnice. EUKARIOTSKE STANICE (EUCITE): imaju jezgru omeenu ovojnicom. Jezgra i ovojnicom omeeni organeli ine eucitu znatno sloenijom i 10 do 15 puta vedom stanicom od protocite. Biljne stanice imaju kloroplaste i mogu obavljati fotosintezu (energijom dolaze autotrofnim nainom) ivotinjeske stanice nemaju kloroplaste i krane se heterotrofno. PROKARIOTI: evolucijski najstariji, imali su najvaniju ulogu u evoluciji ostalih organizama, naseljavaju cijelu biosferu. Razlagai su (razlau uginule organizme i stvaraju prostora za nove). Zemlja je planet prokariota. BAKTERIJE: tipini prokarioti i vedinom se veu uz pojavu razliitih bolesti. - patogene bakterije: uzonici bolesti. nepatogene bakterije:vrlo korisne - okrugle (cocci), tapidaste (bacilli), spiralne (spirilla) Bakterije prema NAINU ISHRANE: heterotrofne (saprofiti, paraziti, simbionti) i autotrofne (fotosintetske i kemosintetske) GRAA BAKTERIJSKIH STANICA: obavijena membranom unutar koje je citoplazma bez organela. (ima jednostavnu strukturu). U sredinjem djelu (nukleotidu) nalaze se kruna DNA (nasljedna tvar), nekoliko RNA i nekoliko molekula proteina. Bojenje po gramu; bakterije se razlikuju po koliini peptidoglikana i stoga razliito reagiraju. - bakterije koje imaju TANJI sloj peptidoglikana- crveno (gram-negativne) - bakterija koje imaju DEBLJI sloj peptidoglikana- ljubiastoplavo (gram-pozitivne) Razmnoavaju se dvojnom diobom ili cijepanjem. CIJANOBAKTERIJA: (modrozelene alge) : gram-negativne bakterije koje poput biljaka imaju sposobnost fotosinteze. Posjeduju sustav unutarnjih membrana: TILAKOIDI. Na tilakoidima se nalazi zeleni pigment KLOROFIL. EUKARIOTI: mnogo vede i sloenije od eukariota. Eukariotska stanica ima oblikovanu jezgru ovojnicom odvojena od ostatka stanice- citoplazme. ORGANELI: membranom omeene strukture stanice koje omoguduju odvijanje biokemijskih procesa. KROMATIN: molekule DNA povezane s proteinima.

stanine probave. 4. PEROKSISOMI: membranom omeeni mjehurudi koji sadre enzime za oksidaciju malih organskih molekula. EUKARIOTSKA BILJNA STANICA: -Stanina stijenka: izgraena od celuloze, daje oblik i vrstodu, titi i podupire stanicu. Mjestimino prekinuta: citoplazmatski mostovi (plazmodiranje), komunikacija meu stanicama. -Vakuola: veliki tekudinom ispunjeni prostor ovijen membranom, najvedi organel biljne stanice, uloga je pohranjivanje rezervinih djelova vode i suvinih tvari -Plastidi: ovalna ili okrugla tjeleca, sadre pigmente. tri tipa plastida: 1. Leukoplasti (bez pigmenta), 2. Kromoplasti , 3. Kloroplasti GRAA BIOMEMBRANE: polupropusna i selektivno propusna pregrada izmeu okoline i unutranjosti stanice koja zadrava tetne i nepotrebne tvari izvan stanice. Svaka biomembrana je dvosloj fosfolipida. Uz fosfolipide membrane sadre i druge specifine molekule kao to su proteini i ugljikohidrati. Otkrie biomembrane; 1895. Charles Ernest Overton, 1972. Singer i Nicolson (model tekudeg mozaika),1935. Daniell i Davson (model sendvia) Razlikujemo dvije vrste prijenosa tvari kroz biomembranu s obzirom na ulaganje energije; PASIVNI PRIJENOS: tvari prolaze kroz membranu spontano, bez ulaganja i utroka energije Difuzija: spontano gibanje molekula u raspolozivom prostoru s podruja, vede koncentracije na podruje manje koncentracije. Jednostavna difuzija: kroz lipidni dvosloj prolaze tvari male molekulske mase topive u lipidima. Olakana difuzija: pomodu prijenosnih proteina kroz membranu prolaze hidrofilne i polarne molekule. Osmoza: kroz membranu osmozom prolazi samo voda, odvije se u smjeru vede koncentracije otopljenih tvari.. AKTIVNI PRIJENOS: tvari prolaze kroz membranu uz ulaganje i utroak energije. Podrazumjeva gibanje tvari protivno koncentracijskom gradijentu, odnosno s mjesta manje na mjesto vede koncentracije.

MITOHONDRIJ: valjkasti ili kuglasti organeli obavijeni dvostrukom membranom RIBOSOMI: stanine strukture bez membrane izgraene od rRNA i vedeg broja razliitih proteina. ENDOMEMBRANSKI SUSTAV: sustav membrana koje dijele citoplazmu stanica na odjeljke i usmjeravaju prijenos tvari u stanici. 1. ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER): povezan s jezgrinom ovojnicom i sastoji se od sustava membranskih kanalida, nabora i upljina. Glatki ER i hrapavi ER. 2. GOLGIJEVO TIJELO: nazvano po Golgiju (talijanski lijenik 1898.) prvi opisao nakupinu blago zakrivljenih membranskih vredica u stanici. 3. LIZOSOMI: membranom omeeni mjehuridi nastali u Golgijevu tijelu. Sudjeluju u procesu