3.

KVALITET I FUNKCIONALNOST ORGANIZACIJSKE STRUKTURE Da bi organizacijska struktura bila kvalitetna,ona treba da postavi i oblikuje neke faktore,da bude svrsishodna i da omoguava ljudima uspjean rad na ostvarivanju tekuih i buduih ciljeva organizacije. Ona treba da komponuje: -ciljeve i planove organizacije -da odrava svoju sredinu,da ukljuuje sve njene vanije premise,ekonomske, politike,pravne,tehnoloke, -da se bazira na obuenim ljudima kao i da respektira njihove mogunosti Prema Kembellu-Cooku,kvalitetna organizacijska struktura moe odgovoriti na pitanja: a)je li struktura usmjerena na ostvarivanje ciljeva korporacije b)udovoljava li kljunim funkcijama okoline c)moe li osigurati efikasnu upotrebu raspoloivih resursa d)je li dovoljno fleksibilna e)da li jasno dozira odgovornost za sve funkcije i zadatke f) obezbjeuje li timski rad g)postoji li valjan sistem planiranja i kontrola h)je li struktura bazirana na valjanom sistemu informacija Pet kriterija za izbor i ocjenu kvaliteta organizacijske strukture: 1.sposobnost prilagoavanja 2.suradnja 3.organizacijski viak 4.koordinacija 5.relativizacija konfliktnih situacija u organizaciji 4.DIVERGENTNOST ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA Organizacija se razlikuje od poslovnog drutva i uvijek se javlja kao dio svjesne aktivnosti koju nazivamo organizacijskom izgradnjom,koja ini sastavni dio aktivnosti svakog poslovnog drutva.

Ona je proces kojim se uspostavlja odreena nova ili mijenja postojea struktura,i utvruje odgovarajue organizacijsko stanje. Organizacijska struktura je rezultat odreenog procesa organizacijske izgradnje,bez obzira da li se radi o novom poslovnom drutvu ili restruktuiranju postojeeg. Do potpune ili djelomine promjene organizacijske strukture dolazi kada ona ne moe da zadovolji narasle potrebe i zahtjeve njenog funkcioniranja. Za razliku od potpune,djelomina izmjena vri se svakodnevno i rezultat je manjih zahtjeva za korekcijama. Organizacijske strukture se razlikuju po: 1.sistemu kontrole 2.metodama stimulacije 3.nainu delegiranja i komuniciranja 4.razliitosti ciljeva i strategija Zato se razvila suvremena teza strategija struktura koja ima ovakav oblik:

STRATEGIJA Inovacija

STRUKTURALNE OPCIJA Organska(labava struktura,te nizak stupanj podjele rada,formalizacije i decentralizacije) Mehanicistika (striktna kontrola,visok

Sniavanje trokova

stupanj podjele rada,formalizacije i decentralizacije) Mehanicistika i organska(mjeavina

Imitacija

labavih i striktnih svojstava,striktna kontrola nad tekuim aktivnostima i labavija kontrola za nove pothvate)

5.MODELIRANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE(DIZAJN) Modeliranje i izbor odgovarajue strukture jedna je od najvanijih odluka. Istraivanja upuuju na zakljuak da nema jednog naina,kao najboljeg naina strukturiranja organizacije.

Mogui su razliiti pristupi u strukturiranju,modeliranju organizacije,jer razliiti faktori razliito utjeu na pojedina poduzea a novom se organizacijom u konkretnom poduzeu eli postii i novi kvalitet. Najee se upotrebljava jedan od teorijski moguih pristupa ili kombinacija dva ili vie pristupa. Prema klasinoj teoriji,organizacija bi trebala biti postavljena odozgo prema dolje,po tzv.top down sistemu. Zbog toga bi rukovodstvo trebalo najprije izabrati globalne organizacijske jedinice,a na kraju dizajnirati specifine zadatke. Mogui su i drugi naini oblikovanja,struktuiranja organizacije: a)odozgo prema dolje po basis-upward sistemu b)kombinirani pristup koji istovremeno struktuira organizaciju odozdo prema gore i odozgo prema dolje,po tzv.bipolarnoj strategiji c)strategija klina,koja podrazumijeva da promjene poinju sa srednjih nivoa rukovoenja d)strategija veeg broja nukleusa,koja podrazumijeva da organizacijske promjene u poduzeu zapoinju istovremeno i na razliitim nivoima i dijelovima poduzea.