Professional Documents
Culture Documents
Antropologija/etnografija Mladenaštva I Adolescencije
Antropologija/etnografija Mladenaštva I Adolescencije
Antropologija/etnografija Mladenaštva I Adolescencije
Saet
pregled prolosti i sadanjosti ant. obrazovanja istie Georga Spindlera obrazovanju: 1. Bihevioristi 2.Progresivni liberali 3. Romantini kritiari
Posebno
Stilovi u
Autor
smatra da je ant. obrazovanja izgubila svoju nekadanju svrhu danas se premalo bavi ivotima djece i adolescenata izvan kolskih institucija znai pojam mlade? metode najbolje za istraivanja
to
Etnografske
mladei
Harrisove kategorije za bolje razumijevanje mladei: 1. ekologija 2. socijalna organizacija 3. ideologija mnoge osobine ne pripadaju samo jednoj kategoriji i adolescenti imaju najmanja prava
Problem
Djeca
Autorovo
pitanje: jesu li kole doista obrazovne ustanove ili je to mistifikacija njihove stvarne funkcije?
Kritiki
osvrt na 3 knjige:
srednjokolcima nieg soc. statusa koji uz pohaanje kole i rade te o problemima s kojima se suoavaju na svojim poslovima
uenicima meksike sekundarne kole (kod nas 1.razred srednje kole) te o njihovim meusobnim odnosima
Adolescencija
ponaanja
Treba
Mead i Malinowski Temeljna etnografska djela se na nedefiniranosti samog pojma mlade treba ga koristiti vezano uz kontekst u kojem se nalazi
Osvre
mladenatvo priprema za daljnji odrasli ivot; univerzalni stadij u biolokom i psihikom razvoju individue da su mladi danas razapeti izmeu tradicije i inovacije mladenatva razvoj i promjena mogu biti na kulturalnoj i individualnoj razini
Smatra
Ant.
Mladenatvo
Mladenatvo,
seksualnost i tijelo Problem stavljanje seksualnosti mladih u kontekst odraslih aktivnosti i navika
Antropologija
Istraivanje Trebali
na tinejderima od 15 i 16 godina
rekonstruirati vlastito djetinjstvo u vrtiu i osnovnoj koli se vidjeti kako njihova iskustva u djetinjstvu utjeu na formiranje njih samih kao osoba te ivotnih filozofija po kojima ive kratka autobiografija, round tour i intervju
eljelo
Metode:
vrtiu dijete je bie pod utjecajem svoje prirode koli dijete je ponavljatelj kulture i znanja
razliitih razina za razumijevanje naina na koji djeca sama sebe percipiraju: 1. Osobna razina 2. Ekoloka razina 3. Interpersonalna razina 4. Konceptualna razina 5. Razina budunosti
Vrti
pravila u vrtiu su vie nekakve granice izmeu doputenog i nedoputenog ponaanja tijekom dana pravila su opirnija i detaljnija (npr. pokreti tijela koji su ogranieni)
kola
Sjeanje igra kljunu ulogu u stvaranju djetetova doivljaja samog sebe, vrijednosti do kojih dre kao i ivotne filozofije Djeca imaju velik kapacitet za pamenje i opisivanje ljudi te odnosa s drugima Lako se prisjeaju emocionalnog vrhunca vremena provedenog u vrtiu
Ljudi lake pamte snane emocija (bile dobre ili loe) te radnje i dogaaje koji su se vie puta dogodili