GRAANSKO 2. KOLOKVIJ Odgovornost za nedostatke Pravila o posljedicama ispunjenja s nedostacima primjenjuju se samo na potpune (naplatne) dvostranoobvezne ugovore.

. Pod pojmom materijalnih nedostataka treba podrazumijevati sva odstupanja faktinih obiljeja inidbe kojom je obveza ispunjena, odnosno odstupanja obiljeja objekta te inidbe od obiljeja ugovorene inidbe. Materijalni nedostaci se dijele na:

a) nedostatke u koliini (kvantiteti) postoje kada dunik preda vjerovniku veu ili manju
koliinu od ugovorene

b) nedostatke u kakvoi (kvalitete, osobinama) postoje kad objekt kojim je obveza

ispunjena: nema faktina svojstva koja su ugovorena izrijekom ili preutno nema svojstva potrebna za posebnu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja, a prenositelj je za takvu uporabu znao nema svojstva potrebna za redovitu uporabu nema svojstva koja treba imati prema propisima o normizaciji i drugim propisima nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano oekivati prema naravi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavatelja, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaivanje stvari i dr.) bude nepravilno montiran, ako je usluga montae bila ukljuena u ispunjenje ugovora, kad je nepravilno montiran zbog nedostataka u uputama za montau Pravni nedostatak postoji kad na predmetu kojim je obveza ispunjena postoji neko pravo tree osobe ili/i neko javnopravno ogranienje koje stjecatelju onemoguuje da u punom opsegu stekne ona prava, ili ono pravo koje na predmetu ispunjenja treba stei prema ugovoru. Naelno, moe se raditi o bilo kojem stvarnom pravu, npr. Vlasnitvu, ukljuujui i terete, autorskom pravu ili rjee, pravu obveznopravnog karaktera, npr. zabiljeba u zemljinim knjigama upisana na temelju obveznopravnog odnosa. Odgovornost za pravne nedostatke zove se ZATITA OD EVIKCIJE. Evikcija moe biti:

1. sudska (postojanje prava treeg je utvreno odlukom nadlenog tijela) 2. izvansudska (pravo treeg postoji, ali nije utvreno odlukom nadlenog tijela)
Pravni nedostaci se dijele na:

one koji iskljuuju stjecateljeva prava = POTPUNA EVIKCIJA one koje umanjuju ili ograniuju stjecateljeva prava = DJELOMINA EVIKCIJA

Ope pretpostavke odgovornosti i za faktine (materijalne) i za pravne nedostatke su:

naplatnost ugovora, ispunjenje obveze (ispunjenje s nedostacima razlikuje se od zakanjenja odnosno neispunjenja; vjerovnik nije duan primiti ispunjenje s nedostacima) da stjecatelj nije znao, niti morao znati za nedostatke postojanje nedostataka u trenutku prijelaza rizika sluajne propasti, ili oteenja predmeta ispunjenja s prenositelja na stjecatelja (a za pravni nedostatak bitno je da postoji u trenutku kad stjecatelj stekne, odnosno treba stei neko pravo, npr. vlasnitvo na pokretnini u trenutku preuzimanja) da ugovorom nije iskljuena odgovornost za nedostatke (meutim nitetna e biti odredba o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostake kad je prenositelj znao ili za njih nije mogao ne znati

Kod materijalnih nedostataka, ugovorno je ogranienje ili iskljuenje odgovornosti nitetno ako je: 1. odredba nametnuta zbog prenositeljeva monopolistikog poloaja, 2. ako je rije o potroakom ugovoru Dodatne pretpostavke odgovornosti za materijalne nedostatke su i: 1. da nedostatak nije neznatan (ovisi o ugovoru i okolnostima konkretnog sluaja), da nije rije o prisilnoj javnoj prodaji = svaka prodaja stvari koja se ne obavlja dobrovoljno, kao to su, primjerice, prodaja nekretnina ili pokretnina u ovrnom postupku (prema autorovu miljenju prisilna bi javna prodaja iskljuivala samo odgovornost za nedostatke u kakvoi, ali ne i u koliini generinih stvari) 3. da se nedostaci pokau prije nego to isteknu dvije godine od predaje predmeta stjecatelju.

2.

Pretpostavke ouvanja stjecateljevih prava su:

1. obavjeivanje o nedostacima (stjecatelj nee izgubiti prava unato neobavjeivanju, ako je

prenositelj znao, ili morao znati za nedostatke te ako se odrekao prigovora nepravodobne obavijetenosti. Obavijest ne mora imati odreen sadraj ni oblik osim kod trgovakih ugovora kod njih mora sadravati opis nedostatka i poziv prenositelju da pregleda predmet ispunjenja. Kod pravnih nedostataka postoji izriita obveza stjecatelja da obavijesti prenositelja o mogunosti postojanja prava treeg). Rokovi su: a) kod vidljivih nedostatka odmah ako su obje strane nazone pregledu predmeta, a ako nisu nazoni rok je 8 dana , a kod trgovakog ugovora bez odgaanja u odnosu na trenutak primitka b) kod skrivenih nedostataka u subjektivnom roku od dva mjeseca , kod trgovakih ugovora bez odgaanja, u objektivnom roku od dvije godine, a kod trgovakog ugovora est mjeseci od predaje predmeta ispunjenja

2. postavljanje zahtjeva unutar zakonskih rokova (to su prekluzivni rokovi, kod materijalnih
nedostataka rok je dvije godine od slanja obavijesti o nedostacima prenositelju

Prekluzivni nije u dva sluaja: a) kad je stjecatelj prenositeljevom prijevarom bio naveden na proputanje vrenja svojih prava u tom roku, tj. na proputanje podizanja odgovarajue tube, ili druge odgovarajue postupovnopravne radnje (rok je istek zastarnog roka) b) kad stjecatelj jo nije ispunio svoju obvezu prema prenositelju a kod pravnih nedostataka rok je godina dana od saznanja za pravo treeg kod izvansudske evikcije, a kod sudske evikcije est mjeseci od pravomonog okonanja postupka) Prava koja pripadaju stjecatelju su:

1. zahtijevati uredno ispunjenje (kod nedostatak u kakvoi zahtjevati ispunjenje bez materijalnih
nedostataka; kod nedostatka u koliini nadopunu do ukupno dogovorene koliine; kod pravnih nedostatka - zahtijevati osloboenje predmeta ispunjenja od prava treega, ili predaju drugog predmeta ispunjenja koji nee imati pravni nedostatak)

2. zahtijevati snienje cijene (odnosno naknade koju se obvezao platiti prenositelju, to pravo postoji
kumulativno s pravom na naknadu tete)

3. zahtijevati naknadu tete (pripada stjecatelju kumulativno s bilo kojim drugim pravom, naknada
tete moe biti:

a) na predmetu ispunjenja (damnum quod rem) b) u vezi s predmetom ispunjenja (damnum circa rem) i c) koju je zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima (damnum extra rem), naziva se
jo i popratna, pratea, refleksna, sekundarna, sporedna i posredna teta. 4. raskinuti ugovor - moraju biti kumulativno ispunjene dvije pretpostavke:

a) mogunost vraanja objekta ispunjenja duniku (tu postoje 3 iznimke kada e vjerovnik ipak
moi raskinuti ugovor unato nemogunosti vraanja: 1. nemogunost vraanja je nastupila zbog nedostataka zbog kojih vjerovnik eli raskinuti ugovor 2. rezultat ispunjenja zbog nedostatka propadne ili bude potroen redovnitom upotrebom 3. objekt ispunjenja nije mogue vratiti zbog propasti ili oteenja zbog dogaaja koji ne potjee od stjecatelja

b) stek primjerenog naknadnog roka za uredno ispunjenje

Kod potpune sudske evikcije ugovor izmeu prenositelja i stjecatelja raskida se po samom zakonu, a stjecatelj stjee pravo na naknadu tete. Kad je sudska evikcija djelomina tj. kad pravo treega ograniuje ili umanjuje, ali ne iskljuuje stjecateljeva prava ugovor izmeu prenositelja i stjecatelja ne raskida se ex lege, nego stjecatelju pripada pravo na jednostrani raskid ugovora oitovanjem volje ili alternativno tome zahtjev za razmjerno snienje cijene. Uz to stjecatelju pripada i pravo na naknadu tete. 5. kad je rije o pravnim nedostacima, postoji i pravo priznanja treemu njegovog prava (ta prava treeg moraju biti oito osnovana) Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja

Nemogunost ispunjenja (potpuna ili djelomina) obveze jedne strane na obvezu druge strane u dvostranoobveznom ugovoru moe biti: 1.za koju ne odgovara ni jedna, ni druga strana (nastaje kad je ta nemogunost nastala zbog vie sile, tj. dogaaja koji je: a) izvanredan b) vanjski c) u vrijeme sklapanja ugovora nepredvidljiv za ugovornu stranu d) neizbjean ili neuklonjiv e) nemogue ga je sprijeiti f) nastao je nakon sklapanja ugovora, a prije dospjelosti obveze Kad, zbog dogaaja koji ima ova obiljeja, ispunjenje obveze jednoj strani postane potpuno nemogue, gasi se i obveza druge strane, to znai da ona postaje osloboena dunosti ispunjenja. Zbog toga je, prestao obveznopravni odnos. 2.za koju odgovara druga strana (dogaaji koji su nastali kao posljedica njezinih radnji ili/i proputanja koje je poduzimala s nakanom ili zbog proputanja dune pozornosti) u tom sluaju prva strana zadrava svoju trabinu prema drugoj strani, a obveza joj se gasi

VI. SREDSTVA ZA POJAANJE UGOVORA Zapravo bi se to moglo nazvati sredstva za poveanje vjerojatnosti urednog ispunjenja ili sredstva za osiguranje ispunjenja. To su instituti koji poveavaju vjerojatnost urednog ispunjenja tako to: a) ili utjeu na imovinu kojom se odgovara za ispunjenje obveze: 1. tako to je izuzimaju iz mogunosti raspolaganja na nain koji bi onemoguio namirenje iz te imovine kao u sluajevima prava zadranja, zaloga, hipoteke i fiducijarnog prijenosa, 2. ili tu imovinu poveavaju (pobijanje dunikovih pravnih radnja, jamstvo i pristupanje dugu)) b) ili dodatno sankcioniraju neispunjenje, odnosno neuredno ispunjenje (zatezne kamate, ugovorna kazna i kapara) 2. Vrste sredstava i pojedina sredstva Sredstva za osiguranje ispunjenja prema kriteriju pravnog temelja primjene mogu se podijeliti na:

a) ona koja se primjenjuju na temelju zakona b) ona koja se primjenjuju na temelju pravnog posla (ugovora) koji prema vjerovniku poduzima
dunik ili trea osoba Druga podjela (zbog bitno drugaijeg pravnog poloaja strana) je na:

a) akcesorna sredstva - kao i akcesorni (sporedni, ovisni) pravni poslovi pravno su ovisna o
obveznom odnosu iz kojega proizlazi trabina koja se osigurava, dijele njegovu pravnu sudbinu i vrsto su povezana s tim odnosom

b) samostalna sredstva ne ovise o obveznom odnosu iz kojega proizlazi osigurana trabina i nisu
pravno povezana s tim odnosom Podjela sredstava osiguranja prema tome osigurava li se ispunjenje obveze nekom stvari a ovdje treba ubrojiti i prava ili, uz dunika, u odnos prema vjerovniku stupa jo neka osoba: osobno pojaanje Kad u odnos prema vjerovniku stupa trei primjerice kao jamac ili osoba koja pristupa dugu nastaje obveza treega prema vjerovniku. Trei vjerovniku za ispunjenje obveze odgovara itavom svojom imovinom kao i svaki drugi dunik pa je, na taj nain, ujedno poveana i imovina kojom se odgovara za ispunjenje obveze jer vie ne odgovara samo dunik svojom imovinom nego i trei svojom imovinom stvarno pojaanje Osiguranje ispunjenja pomou stvari ili prava ee je zasnivanjem stvarnog prava u korist vjerovnika, nego zasnivanjem obveznog prava, tj. trabine. Zasnivanjem stvarnog prava na stvari ili pravu, u korist vjerovnika, trabine se osiguravaju kad se u korist vjerovnika na odreenoj stvari ili pravu zasnuje zalono pravo, odnosno hipoteka, te kad se stvar ili pravo fiducijarno prenesu vjerovniku. O osiguranju zasnivanjem trabine rije je u sluaju ustupa trabine (cesije) radi osiguranja.

VII. PROMJENE U OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA 1. OPENITO Obino ugovaratelji ili sudionici obveznog odnosa od nastanka takvog odnosa do njegova ispunjenja ostaju isti. Isto se tako prvotno ugovorena ili nastala obveza mora ispuniti u cijelosti. U tom je smislu obveznopravni odnos odreen (individualiziran) kad su odreeni (utvreni) njegovi subjekti i kad je odreen, ili barem odrediv njegov sadraj. U obveznopravnim odnosima mogue su promjene u svezi: Sa subjektima, odnosno stranama odnosa - tako da se zamijeni (promijeni) vjerovnik ili dunik, odnosno oba. Promjene u svezi sa subjektima ne utjeu na identitet obveznopravnog odnosa i on ostaje isti kakav je postojao prije promjena (sadraj odnosa ostaje nepromijenjen primjerice, razliiti rokovi i dalje teku).

1. na mjesto postojeeg subjekta stupa novi subjekt, a postojei subjekt izlazi iz odnosa i
prestaje biti strana u odnosu (prijenos ugovora, cesija (ustupanje trabine), subrogacija i preuzimanje duga) 2. jedna strana gubi svojstvo vjerovnika ili dunika, a novi subjekt stjee to svojstvo (pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja i jamstvo) 3. uz postojei subjekt, u obveznopravni odnos stupa jo neka osoba, a postojei subjekt zadrava svojstvo koje je dotad imao promjena u svezi sa subjektima je i asignacija koju se ne moe uvrstiti u ovu podjelu jer kod nje novi subjekt ne ulazi u odnos ni umjesto starog, ni uz stari.

 s predmetom obveze - tako da se promijeni sadraj obveza (obnova i nagodba). Promjene u svezi sa sadrajem obveznog odnosa mogu prouzroiti promjene pravnog identiteta tog odnosa ako zadiru ili u glavnu inidbu (dakle ne sporednu), ili u pravnu osnovu (postojei obvezni odnos moe prestati i novi nastati, odnosno da moe biti promijenjen identitet obveznopravnog odnosa sadraj odnosa promijenjen, pa, primjerice, poinju tei novi rokovi). Tome treba dodati i mogunosti da se ukupni obvezni odnosi jednog ugovaratelja prenesu na novi subjekt (prijenos ugovora).

2. PROMJENE U SVEZI SA SUBJEKTIMA (STRANAMA) 1. Prijenos ugovora 1.1. Definicija i razgranienje od cesije i preuzimanja duga Prijenos ugovora - pravni posao kojim jedna strana (prenositelj) prenosi treoj osobi (primatelju) sva svoja prava i obveze iz ve postojeeg dvostranoobveznog ugovora, s time da druga strana iz tog odnosa pristane na takav prijenos.

a) Pri prijenosu ugovora cjelokupan ugovorni odnos izmeu prenositelja i druge strane prelazi na
primatelja i drugu stranu, a identitet prvobitnog obveznog odnosa nije se promijenio. b) Prenositelj u cijelosti ispada iz pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi trei primatelj ugovora, a druga strana ostaje. c) ne smijemo ga izjednaiti s prelaskom cjelokupne imovine s jedne osobe na drugu jer pri prijenosu ugovora nije posrijedi univerzalna sukcesija d) sadraj kod prijenosa ugovora nije sam ugovor jer se pod ugovorom podrazumijeva postignuta suglasnost volja suugovaratelja o zasnivanju, promjeni i prestanku nekog pravnog odnosa. e) Sadraj prijenosa ugovora je prenositeljev ugovorni status, pod ime se podrazumijevaju ponajprije prava i obveze koje pripadaju ustupitelju prema drugoj ugovornoj strani, na temelju ugovora ili zakona (primjerice pravo zahtjeva na ispunjenje ugovora), ali i sva mogua prava u svezi s nekom pravnom situacijom (primjerice pravo zahtijevati ponitenje ugovora zbog nedostatka volje na strani suugovaratelja) Ovaj institut valja razlikovati od:

a) ustupa trabine (cesija) - dolazi do ustupa trabine i samo do promjene osobe koja je vjerovnik
a. nije nuno postojanje dvostranoobveznog ugovora, ve se on moe obavljati i kod jednostranoobveznih i nenaplatnih ugovora, ali i kod nekih izvanugovornih obveza i. Suprotno tome, prijenos ugovora moe se obaviti samo kod dvostranoobveznih ugovora b. ako se i ustupa trabina iz naplatnog ugovora, na novog vjerovnika prelazi samo trabina, pa stari vjerovnik ostaje dunik i. kod prijenosa ugovora na treega prelaze oba svojstva, i vjerovnika i dunika. b) preuzimanja duga - dolazi jedino do promjene osobe dunika a. moe obaviti i kod jednostranoobveznih i izvanugovornih obveza i. prijenos ugovora moe se obaviti samo kod dvostranoobveznih i naplatnih ugovora

1.2. Pretpostavke prijenosa ugovora Za prijenos ugovora potrebno je ispunjenje sljedeih pretpostavaka: a) postojanje dvostranoobveznog ugovora - uvijek je rije samo o dvostranoobveznom ugovoru u kojemu oba suugovaratelja imaju meusobna prava i obveze. Ugovor koji se ustupa mora biti jo neispunjen jer nema svrhe ustupati ugovor koji je ve ispunjen i koji je proizveo pravne uinke b) da nije u pitanju ugovor s obzirom na osobna svojstva suugovaratelja (intuitu personae) - ugovor koji se prenosi mora biti prenosiv c) sporazum prenositelja i treega - koji ima karakter ugovora iji predmet su sva prava i obveze prenositelja iz ugovora koji se prenosi. Taj ugovor moe biti jednostrano ili dvostrano obvezujui, ali je uvijek ugovor, a jednostranim se pravnim poslom prenositelja ugovor ne bi mogao prenijeti treemu jer on preuzima i obveze iz tog ugovora, a ne stjee samo prava. Ugovor o prijenosu ugovora je neformalan d) pristanak druge strane - tj. suugovaratelja prenositelja ugovora koji se prenosi moe se dati unaprijed, istodobno sa sklapanjem ugovora izmeu prenositelja i primatelja, ali i naknadno Uinci prijenosa nastupaju: 1. od trenutka kad druga strana dade svoj pristanak, ako je pristanak dala nakon sklapanja ugovora o prijenosu ugovora, 2. od trenutka kad je druga strana izvijetena o tome da je sklopljen ugovor o prijenosu ugovora, ako je pristanak dan unaprijed Pristanak ostajue (druge) strane ima konstitutivan znaaj, tj. ugovorni odnos izmeu prenositelja i primatelja ne nastaje bez pristanka druge strane. Pristanak mora biti dan u obliku koji je zakonom propisan za prenesen ugovor. 1.3. Pravni uinci prijenosa ugovora Glavni uinak prijenosa ugovora je u tome da primatelj stupa u ugovorni odnos i postaje nositelj prava i obveza, a prenositelj u cijelosti izlazi iz ugovornog odnosa. Primatelj zauzima poloaj prenositelja i postaje vjerovnik i dunik prema drugoj ugovornoj (ostajuoj) strani. No, ako je ustupitelj, kao dunik, dao ostajuoj strani zalog, kaparu, preuzeo obvezu plaanja ugovorne kazne zbog osiguranja ispunjenja i sl., on ostaje i dalje u obveznom odnosu prema drugoj strani, ali sada kao sporedni dunik. Druga je situacija ako je netko trei dao zalog, kaparu itd. za prenositelja kao dunika jer s prijenosom ugovora ove sporedne obveze ne ostaju i ne vrijede automatski za novog dunika primatelja, ve bi se to moralo izriito ugovoriti. Sporedna prava kod prijenosa ugovora, koja su postojala do prijenosa, prelaze na primatelja kao vjerovnika i na njih se odgovarajue primjenjuju odredbe o sporednim pravima, kao kod ugovora o preuzimanju duga.

1.4. Odgovornost prenositelja Prenositelj je odgovoran za valjanost prenesenog ugovora tj. za njegovu istinitost (veritet). Prenesen ugovor mora biti dvostranoobvezan i naplatni ugovor, a sam ugovor o prijenosu to ne mora biti, tj. moe biti naplatni i nenaplatni. Kod naplatnog ugovora o prijenosu ugovora primatelj je obvezan prenositelju isplatiti odreenu naknadu, i to bez obzira na to hoe li od druge (ostajue) strane naplatiti svoju trabinu. Prenese li prenositelj na primatelja nepostojei, nitetan ili pobojan ugovor (neovisno o naplatnosti ili nenaplatnosti ugovora o prijenosu ugovora), zbog nesavjesnog postupanja odgovara za naknadu tete koju je primatelj pretrpio zbog toga to nije mogao ostvariti oekivane uinke. Prenositelj ne odgovara primatelju za ispunjenje druge strane. Prenositelj prema zakonu ne odgovara primatelju za ispunjenje ugovora od ostajue strane prenesenog ugovora (tj. prenositelj ne odgovara za bonitet druge strane). Ipak, on se moe ugovorom obvezati primatelju za ispunjenje prenesenog ugovora od ostajue strane, dakle i za bonitet trabine (jamstvo del credere). Ne moe li primatelj naplatiti trabinu od druge ugovorne strane, prenositelj kao jamac duguje ispunjenje trabine prema preuzimatelju. Prenositelj ne odgovara drugoj strani ni za ispunjenje preuzimatelja. Prenositelj prema zakonu ne jami ni drugoj (ostajuoj) strani prenesenog ugovora da e preuzimatelj prema njoj ispuniti obveze iz prenesenog ugovora, ali ugovorom s drugom stranom moe se i na to obvezati. Pri prijenosu ugovora prenositelj, znai, moe preuzeti dvostruko jamstvo za ispunjenje ugovora i prema primatelju i prema drugoj strani.

1.5. Prigovori ostajue strane i primatelja Prijenosom ugovora poloaj se druge (ostajue) strane ne mijenja zbog toga to je umjesto jednog suugovaratelja (prenositelja) dobila drugog (primatelja). Radi zatite interesa ostajue strane, zakonodavac joj daje izriito pravo da prema primatelju moe rabiti sve prigovore koji su u svezi s prenesenim ugovorom (primjerice prigovor zastare, nitetnosti, nedostatka oblika itd.), ali i one koje ima iz drugih odnosa s njim. No, druga strana ne moe staviti primatelju prigovore koji su vezani uz osobnost prenositelja. To znai da druga strana u svezi s prenesenim ugovorom moe primatelju staviti sve objektivne prigovore, a subjektivne samo ako ih ima prema njemu, a ne i prema prenositelju.

2. Promjene u svezi s vjerovnicima Ustupanje potraivanja (cesija) Pojam, pravne osnove i trabine Ustup trabine (cesija) - prijenos otuive trabine od dosadanjeg vjerovnika (cedenta) na novog vjerovnika (cesionara), a dunik (cesus) i trabina ostaju. On je jedan od tzv. trostranih pravnih odnosa: 1. odnos dosadanjeg vjerovnika (cedenta) i dunika (cesusa), 2. odnos dosadanjeg vjerovnika (cedenta) i novog vjerovnika (cesionara) 3. odnos novog vjerovnika (cesionara) i dunika (cesusa). Mogue pravne osnove cesije su: a) ugovor - najea je tzv. ugovorna ili dragovoljna cesija pri kojoj se i najjasnije oituju njezina obiljeja ona nastaje sklapanjem ugovora izmeu dosadanjeg (prenositelja, cedenta) i novog (primatelja, cesionara) vjerovnika b) zakon zakonska cesija nastaje kad se steknu odreene injenice predviene zakonom ima sluajeva kad vjerovnik moe biti prisiljen da svoju trabinu prenese na drugoga to se naziva nunom cesijom razlika izmeu nune (cessio necessaria) i zakonske cesije je u tome to, pri zakonskoj cesiji, trabina prelazi s cedenta na cesionara bez posebnog akta prenoenja, a pri nunoj cesiji uvijek je potreban poseban cesijski akt c) sudska odluka (ili odluka nekoga drugog organa) - sudske cesije nastaju na temelju sudske odluke, primjerice u postupku ovrhe, kad sud ovrenikovu trabinu prema odreenom duniku dodijeli traitelju ovrhe d) oporuka - oporukom se neka trabina moe prenijeti na nasljednika ili nekog treega, pod uvjetom da je nasljednik prihvati. Postoje odreene trabine koje bez obzira na to kako su nastale (pravna osnova) i unato naelnoj slobodi raspolaganja trabinama cedent ne moe prenijeti na cesionara. To su trabine: a) iji je prijenos zabranjen zakonom (primjerice trabine koje su nastale iz poreznih, carinskih i slinih javnopravnih ovlasti upravnih organa) jer su te trabine izvan prometa

b) koje su vezane uz osobu (osobnost) vjerovnika, kod kojih je rije o strogo osobnim pravima vjerovnika (kao to su trabina iz alimentacije, mirovinskog, zdravstvenog osiguranja itd.) c) koje se, po svojoj prirodi, protive prenoenju na drugoga Sve ostale trabine mogu se prenositi cesijom. dospjele trabine (najee novane) - redovito se prenose budue trabine mogu se prenositi kad je dosta vjerojatno da e u budunosti nastati te ako se zna osoba vjerovnika. uvjetne trabine - takoer se mogu prenositi i djeljive trabine - doputeno je i njihovo djelomino cediranje

Odnos cedenta i cesusa Openito Odnos izmeu cedenta i dunika moe biti bilo koji pravni odnos iz kojega proistjee cedentova trabina prema duniku (cesusu), iako se najee ustupaju trabine iz pravnih poslova, bilo jednostranih ili ugovora. Ovaj odnos bitno utjee na preostale pravne odnose koji postoje u okviru cesije jer primjerice u sluaju naplatne cesije, cedent odgovara cesionaru za postojanje ustupljene trabine, a cesus se zahtjevu cesionara za ispunjenje moe suprotstaviti prigovorima kojima se do ustupa mogao suprotstaviti tom zahtjevu cedenta. Posebno vaan uinak na daljnje odnose stvara ugovorna klauzula o zabrani cediranja, ugovorena izmeu cedenta i dunika 2.1.2.2. Ugovorna klauzula o zabrani cediranja Od taksativno navedenih trabina, koje je prisilnom normom zabranjeno ustupati, moramo razlikovati sluajeve u kojima ustup trabina nije zabranjen, ali su cedent i cesus posebnom klauzulom (pactum de non cedendo) utvrdili obvezu vjerovnika da svoje trabine prema duniku ne smije: (1) uope ustupiti (apsolutna zabrana), ili ih (2) moe ustupiti, ali samo uz pristanak dunika (relativna zabrana) Pravni problem nastaje ako vjerovnik, unato takvom sporazumu s dunikom, ipak svoje trabine prenese na treega, novog vjerovnika. Valja utvrditi koji pravni uinak ima cesija, unato ugovornoj zabrani: a) prema duniku b) prema cesionaru Ad a) ZOO je izriito rijeio situaciju samo kad je rije o uinku prema duniku (cesusu), tj. kad ugovor o ustupu prema duniku nema pravnog uinka. To znai, ustupi li vjerovnik trabinu treemu, usprkos ugovornoj klauzuli o zabrani cediranja, u dunikovu poloaju nita se ne mijenja jer za njega stari vjerovnik ostaje vjerovnikom i on se oslobaa svoje obveze ako je ispuni starom vjerovniku.

10

Ad b) Kad je rije o uinku ustupa prema cesionaru, unato klauzuli o zabrani, sklopljenoj izmeu cedenta i dunika, iz loginog tumaenja teksta st. 2. l. 80. ZOO moe se zakljuiti da je takav ustup valjan, bez obzira na to je li cesionar znao, ili nije znao za postojanje zabrane. Odnos cedenta i cesionara Ugovor o cesiji Odnos ustupitelja (cedenta) i primatelja (cesionara) kad je rije o ugovornoj cesiji nastaje u trenutku valjanog sklapanja ugovora o cesiji (ustupu) koji je: a) konsenzualan b) naelno neformalan ugovor - pri emu naelno znai da bi on iznimno morao biti u odreenom obliku, kad bi odreen oblik bio pretpostavka valjanosti pravnog posla iz kojega potjee trabina koja se cedira, tj. kad bi se pravilo o paritetu oblika protezalo i na ugovor o ustupu. c) akcesoran - jer ne moe postojati ako ne postoji neki pravni odnos iz kojega proizlazi cedentova trabina i dijeli pravnu sudbinu tog odnosa d) apstraktan ili kauzalan jer njegova kauza moe (primjerice u sluaju naplatne cesije, odnosno prodaje trabine), ili ne mora (primjerice u sluaju besplatne cesije) biti vidljiva prema van. 2.1.3.2. Prijelaz trabine od jedne strane drugoj U trenutku kad je sklopljen ugovor o ustupu trabine ona prelazi iz imovine ustupitelja u imovinu primatelja i od tog trenutka primatelj stjee ovlasti poduzimanja radnja radi ostvarivanja svoje trabine, a ponajprije zahtijevanja od ustupitelja da o ustupu obavijesti dunika. Kako bi mogao poduzimati radnje radi ostvarivanja trabine, nuno je da primatelj ima dokaze kojima e se duniku legitimirati kao novi vjerovnik, ali i u odnosu prema treima kojima treba dokazati svoja prava. Stoga je prisilnim odredbama propisano da je, kad je rije o prijenosu trabina o kojima postoji isprava, ili ije je ostvarenje uvjetovano postojanjem neke isprave, ustupitelj te isprave obvezan predati primatelju. Kad je ustupitelj duan predati isprave, to se odnosi ne samo na glavna ve i sporedna prava jer, primjerice, odredbe o jamstvu, ugovornoj kazni i sl. mogu biti sklopljene ne samo u glavnom ugovoru ve i posebnim ugovorima. Ustupitelj moe prenijeti i samo dio trabina (djelomian ustup). No, primatelj kojemu je ustupljen takav dio takoer mora imati dokaze o svojim pravima. Kako mu se za dio trabina ne moe prenijeti isprava o cijeloj trabini, ustupitelj je ne pribavi li nove isprave o dijelovima trabina duan predati primatelju ovjeren prijepis isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene trabine. Original isprave kod potpune cesije, odnosno ovjeren prijepis isprave kod djelomine cesije, ustupitelj je obvezan predati primatelju ipso iure, a na zahtjev primatelja duan je izdati i ovjerenu potvrdu o ustupu kod obje cesije.

2.1.3.3. Posebno o sporednim pravima I kod ustupanja sporedna prava dijele sudbinu glavnoga, pa cesionar preuzima trabinu onakvu kakva je ona bila kod ustupitelja, to znai da je preuzima i sa svim sporednim pravima.

11

Zakonodavac navodi neka najea sporedna prava kao to su: pravo prvenstva naplate, hipoteku, zalog, jamstvo, pravo na jamstvo, kamate, ugovornu kaznu i sl., a uvrstiti se mogu i plodovi koji su takoer sporedna prava koja se prenose s glavnom trabinom. Dospjele, a jo neisplaene kamate na budue kamate koje postoje uz glavnu trabinu primjenjuje se ope pravilo o sporednim pravima. ako postoje kamate koje su dospjele, a jo nisu isplaene, postoji zakonska pretpostavka da su one ustupljene s glavnom trabinom dospjele, a neisplaene kamate nisu sporedne trabine koje bi automatski dijelile sudbinu glavne trabine, pa je stoga zakonom postavljena oboriva pretpostavka da su one ustupljene s glavnom trabinom. Poseban propis za predaju zaloene stvari esto je vjerovnik za osiguranje naplate svoje trabine od dunika, ili od nekoga treeg (zalogodavatelja), primio neku stvar u zalog kao zalogoprimatelj. Ustupi li vjerovnik (cedent) trabinu, po pravilu i zalog kao sporedno pravo prelazi na cesionara. Meutim, kako je zalono pravo stvarno pravo na tuoj stvari, cedent zalogoprimatelj je samo posjednik zaloene stvari, i on je, bez suglasnosti zalogodavatelja, ne moe predati novom vjerovniku. dade li dunik (zalogodavatelj) suglasnost za predaju stvari cesionaru, ona ostaje kod cedenta koji je uva, ali sada kao uvar (depozitar) za raun cesionara. Karakter odredaba o sporednim pravima Odredbe zakona o sporednim pravima su dispozitivne:

1. ugovaratelji mogu prijelaz sporednih prava iskljuiti, ali i proiriti 2. ako se ustupa izravno prema zakonu, proistjee da se sporedna prava ne mogu samostalno, bez
glavne trabine, prenijeti

3. sporedna prava su akcesorna i, kao takva, nesamostalna, jedino ako posebnom normom nije
drukije omogueno Uinak prema duniku (obavijest, notifikacija) Ugovor o ustupu trabine je dvostrani pravni posao izmeu cedenta i cesionara.

1. promjenom vjerovnika ne mijenja se poloaj dunika kad je rije o obvezi koja ga tereti pa za
prijenos trabine nije potreban njegov pristanak

2. zbog toga je ugovor o prijenosu trabine perfektan u trenutku sklapanja ugovora

3. dunik ne sudjeluje pri sklapanju tog ugovora i, u krajnjoj crti, ne mora biti niti obavijeten o cesiji da bi se postigao pun uinak ustupa 4. ustupitelj (cedent) je duan izvijestiti dunika o uinjenom ustupu prema ugovoru o cesiji, kako bi on znao da svoju obvezu mora ispuniti novom vjerovniku, a obavijest se moe uiniti u bilo kojem obliku jer zakon ne zahtijeva neki poseban oblik 5. od dunikova prijama obavijesti valjano je samo ono ispunjenje koje dunik uini cesionaru 6. ne ispuni li cedent svoju obvezu izvjeivanja, pa dunik svoju obvezu ispuni njemu, obveza je valjano ispunjena i gasi se

12

Dunikov odnos prema ustupitelju nije vezan samo uz notifikaciju o uinjenom ustupu ve i uz injenicu je li on znao za ustup.

Mogue su dvije situacije:

a) dunik za ustup trabine nije znao - Ispuni li dunik obvezu ustupitelju nakon obavljenog ustupa,
ali prije nego to je izvijeten o ustupu, a nije znao za ustup, ispunjenje obveze je valjano i ona se gasi b) znao je za njega - Nije li dunik bio izvijeten o ustupu od cedenta (primjerice, obavijestio ga je cesionar), tj. znao je za ustup, pa je ipak prije prijama obavijesti od ustupitelja ispunio obvezu njemu, obveza se nije ugasila i on ju je duan ispuniti primatelju. Tek poslije ispunjenja obveze primatelju obveza se gasi, a dunik bi od ustupitelja imao pravo postaviti zahtjev zbog stjecanja bez osnove 2.1.3.5. Odgovornost cedenta prema cesionaru Za odnose izmeu cedenta i cesionara bitno je:

a) odgovara li, i u kojoj mjeri, cedent za postojanje ustupljene trabine (veritet, istinitost) b) hoe li cesionar moi naplatiti trabinu od dunika (bonitet, naplativost)
Nenaplatne cesije (primjerice, cedent je trabinu darovao cesionaru)

a) cedent ne odgovara za veritet, tj. ne jami ni da je ustupljena trabina doista postojala u

trenutku kad je uinjen ustup b) ne odgovara ni za bonitet, tj. ne jami da e se ustupljena trabina moi naplatiti nakon dospijea Naplatna cesija (trabina ustupljena uz naknadu)

a) cedent ex lege odgovara za veritet, to znai da odgovara za postojanje trabine u trenutku kad je
uinjen ustup

b) za bonitet, tj. za naplativost ustupljene trabine cedent ne odgovara, eo ipso. Kako bi cedent
odgovarao i za naplativost, potrebno je tako ugovoriti izmeu cedenta i cesionara. No, i u tom sluaju ustupitelj ne odgovara za punu svotu ustupljene trabine, ve samo do visine one svote koju je primio od primatelja. Odgovornost ustupitelja kad je ugovorena obuhvaa i naplativost kamata, trokova ustupa i trokova postupka protiv dunika. Trenutak odluan kod odgovornosti za naplativost ustupljene trabine:

a) ustupitelj odgovara samo ako je nenaplativost dospjele trabine postojala u trenutku kad je
uinjen ustup b) ako u trenutku sklapanja ugovora o cesiji trabina jo nije dospjela, ustupitelj odgovara za naplativost u trenutku dospjelosti trabine, a za poslije nastalu nenaplativost ne odgovara Odredbe o odgovornosti cedenta prema cesionaru su dispozitivne, pa se odgovornost cedenta moe i drukije ugovoriti. Jedina je prisilna odredba l. 87. st. 2. ZOO:

13

Vea se odgovornost savjesnog ustupitelja, od one predviene u tom stavku, ne moe ugovoriti. Manja se odgovornost moe ugovoriti (redovito kod ustupa sumnjivih trabina, zatim onih o kojima se ve vodi spor i sl., jer je neizvjesno hoe li se uope ostvariti naplata i u kojem opsegu. Kako i primatelj time preuzima rizik, obino ne plaa za trabinu njezinu nominalnu vrijednost, ve manju.) Odnos cesionara i cesusa (dunik) nastaje saznavanjem dunika za obavljenu cesiju cesionar prema duniku ima ista prava po obujmu i po sadraju, koja je imao cedent do ustupa, a osim glavne trabine na njega prelaze i sva sporedna prava cesijom se ne smije pogorati poloaj dunika, pa on moe istaknuti cesionaru osim prigovora koje ima prema njemu kao takvom sve one prigovore koje bi mogao istaknuti cedentu do trenutka u kojemu je saznao za ustup npr. prigovor zastare trabine, prigovor prijeboja i sl Dunik ne moe staviti novom vjerovniku neke prigovore koje je mogao staviti starom, poput: prigovora osobne prirode, npr. gubitka cedentove poslovne sposobnosti nakon obavljene cesije, prigovora prijeboja ako je ista trabina vie puta dalje ustupana (cedent prvom cesionaru, on drugomu, drugi treemu itd.), a dunik je u meuvremenu propustio mogue prebijanje prema nekom od tih sukcesivnih vjerovnika. Prigovor prijeboja dunik moe uspjeno postaviti samo prema prvobitnom cedentu i posljednjem cesionaru, jasno, ako prema njima ima kakvu trabinu, a ne moe im staviti u prijeboj neku svoju kompenzibilnu trabinu koju ima prema osobama koje su bile cesionari u meuvremenu. Poseban prigovor koji dunik moe staviti cesionaru jest prigovor da je on sa svojim vjerovnikom sklopio odredbu o zabrani ustupa, pa ugovor o ustupu uope nema uinak prema njemu. Dunik moe s cedentom ili cesionarom ugovoriti djelomino ili potpuno odreknue od prava da stavi navedene prigovore, a ugovor o odreknuu prava je valjan i tada ako je sklopljen prije ugovora o ustupu izmeu cedenta i cesionara. Izjava mora biti jasna i ovisna je o sluajevima o kojima je rije. Moe biti u obliku priznanja duga, ali i bilo koje izjave volje. Ipak, odreknue od prigovora moe se pretpostaviti samo ako je izjava dana nedvojbeno. 2.1.5. Viestruko ustupanje

a) ustupanje iste trabine vjerovnika nekolicini osoba - sukcesivna cesija b) obavjeivanje ima dodatnu ulogu, ne samo u odnosu izmeu ustupitelja i primatelja ve i u
odnosu prema ugovoru izmeu njih

c) ustupi li stari vjerovnik cijelu trabinu raznim osobama, trabina pripada onoj osobi o kojoj je
ustupitelj najprije obavijestio dunika, ili koja se prva od vie njih javila duniku. Samo je ta osoba cesionar. Dunik moe valjano ispuniti svoju obvezu u sukcesivnoj cesiji na jedan od ovih naina:

1. prije notifikacije, ako za nju nije znao, ispunjava je prvobitnom vjerovniku 2. nakon notifikacije onoj osobi cesionaru o kojoj ga je cedent obavijestio da mu je novi
vjerovnik, odnosno onome koji se prvi javio kao takav 3. deponiranjem duga sudu, ako je nesiguran u tome kojoj od vie osoba treba ispuniti obvezu

14

2.1.6. Posebni sluajevi ustupa trabine ZOO razlikuje sljedee posebne sluajeve ustupa trabina (tzv. oslabljena cesija): a) ustup umjesto ispunjenja - kad dunik, umjesto ispunjenja svoje obveze, ustupi vjerovniku svoju trabinu (ili jedan njezin dio) koju ima prema svojem duniku, kako bi se tim ustupom oslobodio svoje obveze prema vjerovniku (cesionaru). Takvo ustupanje je zapravo zamjena ispunjenja jer su se vjerovnik i dunik sporazumjeli da e se dunik osloboditi svoje obveze na taj nain to e, umjesto dune inidbe, ispuniti neku drugu ovdje, umjesto isplate duga svojem vjerovniku, ustupa mu svoju trabinu prema treemu. Ustupom (sklapanjem ugovora o cesiji) umjesto ispunjenja gasi se obveza koju je ustupitelj imao prema primatelju do svote ustupljene trabine, a trabina ustupitelja prema duniku prelazi na primatelja. b) ustup radi ispunjenja (naplaivanja) Inkaso cesija - postoji kad dunik ustupi svojem vjerovniku svoju trabinu samo radi ispunjenja (naplaivanja), a ne umjesto njega, i tada se njegova obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu, a ne ve u trenutku ustupa, kao kod ustupa umjesto ispunjenja. Ta se cesija pribliava punomoi za naplatu i postoji kad dunik, kao ustupitelj, ustupi svojem vjerovniku, kao primatelju, svoju trabinu prema nekom svojem duniku radi toga da primatelj (vjerovnik) tu trabinu naplati od cedentova dunika. Ako i kad primatelj namiri svoju trabinu iz trabine koju je ustupitelj imao prema svojem duniku, primatelj (vjerovnik) je zapravo ostvario svoju trabinu koju je imao prema ustupitelju (cedentu). Ne naplati li primatelj trabinu u cijelosti, zadrava ono to je naplatio od dunika, a za ostatak trabine i dalje ima zahtjev prema ustupitelju. Primatelj je obvezan, i kod ustupa umjesto ispunjenja i kod ustupa radi naplaivanja, predati ustupitelju sve ono to naplati od dunika vie od svote koju je ustupitelj dugovao primatelju. Svrha je, naime, kod obje ove cesije u tome da primatelj namiri svoju trabinu koju ima prema ustupitelju. Kako vjerovnik primatelj ne smije stei veu korist od one koju bi ostvario ispunjenjem svoje trabine bez primjene cesije, eventualni viak mora predati ustupitelju (tj. svojem primarnom duniku). Kako kod ustupa radi naplaivanja trabina ostaje u imovini ustupitelja do naplate od dunika, dunik ustupljene trabine moe ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, ak i kad je izvijeten o ustupu, to nije sluaj kod redovite cesije. c) ustup radi osiguranja Postoji kad je ustup uinjen radi osiguranja neke primateljeve trabine prema ustupitelju. npr. A ima neku trabinu prema B, pa eli tu trabinu osigurati na taj nain da mu B cedira svoju trabinu prema C. Primatelj je duan brinuti se, s pozornou dobroga gospodarstvenika (odnosno dobrog

15

domaina), o naplati ustupljene mu trabine. Nakon obavljene naplate, kad zadri koliko mu je potrebno za namirenje vlastite trabine od ustupitelja, duan je njemu predati viak. Fiducijarne cesije: ustup radi naplaivanja i ustup radi osiguranja U oba sluaja cesionar nije ovlaten ustupljenu trabinu dalje otuivati, kao to moe pri redovitoj cesiji ili ustupu umjesto ispunjenja, nego je duan, nakon postignute svrhe cediranja (naplata ili osiguranje), prenijeti natrag na cedenta tu istu trabinu, ako nije prestala, odnosno ono to vie naplati. Fiducijarni odnos Pri kojemu fiducijant prenosi neko pravo na fiducijara i pritom ugovara da, nakon postignua odreenog cilja, fiducijar ponovno prenese to isto pravo na njega. Pri fiducijarnoj cesiji rije je o dva ugovora:

a) ugovoru o cesiji - ugovor ogranienog gospodarskog uinka ustupa b) ugovoru o fiduciji - ugovor vraanja ustupljene trabine nakon postignua svrhe ustupa
Razlika izmeu ustupa radi naplaivanja i ustupa radi osiguranja:

1. ustup radi naplaivanja - ako je trabina dospjela, primatelj moe odmah zahtijevati naplatu, a
ako jo nije dospjela, pravo se primatelja odlae do dospijea

2. ustup radi osiguranja - trabina je prenesena radi osiguranja nekog duga te ga primatelj ne moe
ostvariti odmah, pa ni ako je dospjelo, ve samo ako mu je ustupitelj dunik ispunio obvezu radi koje mu je i ustupio trabinu kao osiguranje

Personalna subrogacija Pojam i razlikovanje Personalna subrogacija je prijelaz vjerovnikove trabine (koju ima prema duniku) na osobu koja ju je ispunila umjesto dunika (ispunitelj, isplatitelj, solvens). Kako, prijelazom trabine na ispunitelja, on postaje novi vjerovnik, subrogacija je promjena u svezi s vjerovnikom, kao i cesija. Razlike izmeu subrogacije i cesije:

a) pri ustupu (cesiji) vjerovnik je duan o ustupu trabina obavijestiti dunika, a pri personalnoj
subrogaciji ZOO ne propisuje notifikaciju,

b) pri naplatnom ustupu cedent odgovara cesionaru i za veritet, i za bonitet (ako ga ugovore), a pri
personalnoj subrogaciji vjerovnik ne odgovara ni za veritet, ni za bonitet trabina, c) pri ustupu cedentova trabina prelazi na cesionara u trenutku sklapanja ugovora o cesiji, a pri personalnoj subrogaciji trabina prelazi na ispunitelja tek u vrijeme ispunjenja dunikove obveze, Cesionar ima prema duniku sva prava kao i cedent, bez obzira na to koliko je platio za trabinu, a ispunitelj kod personalne subrogacije samo onoliko koliko je platio. Personalna subrogacija (subrogacija osoba) - prelazak trabina s vjerovnika na ispunitelja, odnosno s jedne osobe na drugu

16

Realna (stvarna) subrogacija - kad dunik umjesto dune inidbe ispunjava obvezu vjerovnika nekom drugom inidbom

Pravni temelji personalne subrogacije Subrogacija moe nastati: a) na temelju ugovora - ugovorna subrogacija ispunjava li trea osoba tuu obvezu, moe taj ispunitelj prije, ili u trenutku ispunjenja, ugovoriti s vjerovnikom da ispunjena trabina prijee na njega (ispunitelja, solvensa). na ispunitelja mogu prijei vjerovnikova prava i na temelju ugovora izmeu dunika i ispunitelja, ali u takvom sluaju ugovor mora biti sklopljen prije ispunjenja. prijelaz ispunjene trabine s vjerovnika na ispunitelja u oba se sluaja mora ugovoriti b) na temelju zakona zakonska subrogacija prijelaz ispunjene trabine na temelju zakona npr. nastaje kad dunikovu obvezu ispuni jamac ili druga osoba koja ima pravni interes za to da dunikova obveza bude ispunjena Odnos vjerovnika i ispunitelja Ugovorna personalna subrogacija Kod ugovorne personalne subrogacije postoje dvije inaice:

a) ugovor sklapaju vjerovnik i ispunitelj

Ovaj ugovor sklapa se prije, ili pri ispunjenju dunikove obveze od ispunitelja, to znai da ugovor koji bi bio sklopljen poslije ispunjenja dunikove obveze ne bi imao pravnog uinka jer u trenutku ispunjenja obveze ona prestaje, ako prije nije ugovorena subrogacija. No, ponudi li dunik vjerovniku da sam odmah ispuni svoju obvezu, vjerovnik ju je obvezan primiti i ne moe primiti ispunjenje tree osobe, makar s njom sklopio ugovor o personalnoj subrogaciji. Za valjanost tog ugovora nije potrebna suglasnost dunika jer nije ugroen njegov interes.

b) ugovor sklapaju dunik i ispunitelj

Ovaj ugovor mora biti sklopljen prije ispunjenja, a u praksi pri ispunjenju obveze vjerovniku od tree osobe ne sudjeluje dunik. Za taj ugovor nije potrebna suglasnost vjerovnika jer se personalnom subrogacijom ne ugroavaju njegova prava, a zakon ne predvia ni obvezu izvjeivanja vjerovnika o tome. I jedan i drugi ugovor odnose se (ponajprije) na glavnu trabinu. Kad je rije o sudbini sporednih prava u oba sluaja tj. i kad ugovor o personalnoj subrogaciji sklapaju vjerovnik i ispunitelj, i kad ga sklapaju dunik i ispunitelj ugovorom se moe predvidjeti da na ispunitelja s glavnim trabinam prelaze sva, ili

17

samo neka sporedna prava, a sporedna prava koja ne prijeu na ispunitelja ostaju vjerovniku, ako mogu samostalno postojati. Oblik ugovora o personalnoj subrogaciji nije posebno predvien, pa vrijede opa pravila o neformalnosti oblika. No, kad bi ugovor o personalnoj subrogaciji bio usmeno sklopljen izmeu vjerovnika i ispunitelja, ispunitelj bi mogao doi u potekoe glede legitimacije prema duniku jer bi morao drugim dokazima dokazivati ispunjenje dunikove obveze prema vjerovniku (pisana potvrda vjerovnika, svjedoci i sl.) i prijelaz vjerovnikove trabine na njega, pa preporuujemo da se taj ugovor sklopi u pisanom obliku. Ugovor o personalnoj subrogaciji moe biti naplatan i besplatan, s tim da se ugovaranje naplate ne protivi naelu savjesnosti i potenja i naelu jednake vrijednosti davanja te da ugovaranjem naknade nije povrijeeno pravilo kako ispunitelj od dunika ne moe zahtijevati vie nego to je platio vjerovniku. Glavni namjeravan uinak ugovora - prijelaz vjerovnikovih prava na ispunitelja, zbiva se u trenutku kad ispunitelj ispuni dunikovu obvezu. Zakonska personalna subrogacija postoji ako je ispunitelj dunikove obveze trea osoba koja ima neki pravni interes u ispunjenju obveze, pa tada, po samom zakonu, na tu treu osobu prelazi vjerovnikova trabina sa svim sporednim pravima. prijelaz trabine nastupa u trenutku ispunjenja obveze. Vjerovnik ni dunik ne mogu sprijeiti ispunitelja u ispunjenju dunikove obveze, pa subrogacija nastupa neovisno o njihovoj volji, a ispunitelj ne mora, pri ispunjenju obveze, obrazlagati da ispunjava dunikovu obvezu sa svrhom nastupanja zakonske personalne subrogacije. Djelomino ispunjenje i subrogacija postoji ispuni li se ona samo jednim dijelom, a mogue je kod djeljive obveze, odnosno one koja se moe ispuniti u dijelovima, a da se ne nanosi (povrijedi) njezino suanstvo (supstancija) ili nerazmjerno smanji vrijednost. trea osoba moe takoer djelomino ispuniti obvezu dunika, tj. mogua je personalna subrogacija i kod djelominog ispunjenja. U sluaju djelominog ispunjenja vjerovnikove glavne trabine od djelominog ispunitelja na njega prelaze samo ona sporedna prava kojima je bilo osigurano ispunjenje tog dijela ispunjene trabine, uz oborivu zakonsku pretpostavku da ta prava nisu potrebna za ispunjenje ostatka vjerovnikove trabine. npr., ako je ispunjenje trabina osigurano ugovornom kaznom, kod djelominog ispunjenja vjerovnik je obvezan prenijeti na ispunitelja pravo na razmjerni dio ugovorne kazne. No, ako je ispunjenje trabine osigurano bjanko-mjenicom, vjerovnik nije obvezan prenijeti mjenicu na ispunitelja jer je ona potrebna za ispunjenje ostatka trabine. Dokazi i sredstva osiguranja kako bi ispunitelju prema duniku bilo olakano ostvarivanje prava steenih personalnom subrogacijom, zakon nalae vjerovniku da je obvezan predati ispunitelju sredstva: a) kojima se trabina dokazuje (dokazna sredstva), ili b) sredstva kojima se trabina osigurava

18

 uobiajena dokazna sredstva jesu obveznica, zadunica, priznanica, sudska odluka i sl., a sredstvo osiguranja je obino neko sporedno pravo koje je u svezi s obvezom imao vjerovnik. On mora ispunitelju predati isprave kojima se dokazuju sporedna prava, kao to je ugovor o jamstvu, zemljinoknjina isprava o hipoteci, sporazum o ugovornoj kazni itd. kad je predmet osiguranja neka pokretna stvar koju je dunik, ili neka trea osoba za njega, kao zalog predao vjerovniku, zaloena stvar u naelu ostaje kod vjerovnika da je dri i uva za ispunitelja. No, ako zalogodavatelj pristane na to da se zaloena stvar preda ispunitelju, vjerovnik ju je iznimno obvezan predati ispunitelju. Pristanak zalogodavatelja je potreban zato to njemu nije svejedno tko dri zalog i on ne mora imati povjerenje u ispunitelja, ili ne u onoj mjeri u kojoj je imao u zalogoprimatelja. ako bi pak vjerovnik, kao zalogoprimatelj, vratio stvar zalogodavatelju bez suglasnosti ispunitelja, odgovarao bi mu za svu tetu koja bi mu zbog toga nastala. Odnos ispunitelja i dunika Svota koju moe zahtijevati ispunitelj (solvens) ugovornom ili zakonskom personalnom subrogacijom trabina u cijelosti ili djelomino prelazi na ispunitelja, ovisno o tome je li ispunitelj ispunio itavu dunikovu obvezu, ili samo jedan dio. U prvom sluaju itava vjerovnikova trabina prelazi na ispunitelja i samo on postaje dunikov vjerovnik. Ako je pak ispunitelj obvezu ispunio samo djelomino, na njega prelazi samo ispunjen dio trabine, a preostali ostaje na vjerovniku i u tom dijelu on i nadalje ima trabinu prema duniku. kako bi se izbjegla situacija da se prema duniku pojave dva vjerovnika za istu obvezu, odnosno bez njegove volje uveanu obvezu, ispunitelj moe od dunika zahtijevati samo onu svotu koju je isplatio vjerovniku, odnosno samo onaj dio u kojemu je ispunio trabinu. Ovo pravilo je prisilne prirode. Iskljuenje odgovornosti vjerovnika trea osoba koja ispunjava dunikovu obvezu ini to na vlastitu inicijativu, kad god subrogacija nije ugovorena, ali o tome odluuje svojom voljom i u sluaju sklapanja ugovora o subrogaciji, pa i rizik postojanja (istinitosti, veritet) i naplativosti trabina (bonitet) mora sama snositi. stoga vjerovnik kojemu je ispunitelj ispunio obvezu dunika ne odgovara ispunitelju ni za postojanje, ni za naplativost trabine u trenutku ispunjenja. vjerovnik ne odgovara niti za veritet, niti za bonitet ex lege, ali kako su openito odredbe o personalnoj subrogaciji dispozitivne prirode dopustivo je da vjerovnik i ispunitelj ugovorom o subrogaciji ugovore odgovornosti vjerovnika za veritet i bonitet kad vjerovnik ne odgovara niti za veritet, niti za bonitet, a ispunitelj ispuni obvezu, mogue je da ispunitelj ne moe naplatiti trabinu od dunika, bilo zbog nitetnosti, ponitenja, ili iz nekoga drugog razloga. Tada e postojati stanje u kojemu je dio ispuniteljeve imovine preao u imovinu vjerovnika, a ispuniteljeva je imovina smanjena jer on nije naplatio trabinu od dunika kako takvo stanje odgovara stjecanju bez osnove u kojemu je vjerovnik obogaeni, a ispunitelj osiromaeni ispunitelj ima od vjerovnika pravo zahtijevati povrat plaenoga prema pravilima o stjecanju bez osnove

19

Promjene u svezi s dunicima Preuzimanje duga

je ugovor kojim se netko trei (preuzimatelj intercedent) obvezuje duniku preuzeti na sebe njegov dug, a vjerovnik se s tim sloi
preuzeti se moe svaki dug, osim onoga stroge osobne prirode kod kojih su svojstva dunika bitna za ispunjenje obveze. Isto se tako moe preuzeti dio duga i cijeli dug, u kojem se sluaju takvo preuzimanje naziva ekspromisijom. Ugovor o preuzimanju duga sklapaju ga trei (preuzimatelj) i dunik i taj je ugovor konsenzualan, apstraktan, akcesoran i neformalan jer zakon ne propisuje odreen oblik moe se sklopiti samo kad je rije o onim obvezama koje nisu strogo osobne i na njega se odgovarajue primjenjuju pravila o trabinama koje se ne mogu cedirati. Pristanak vjerovnika pristanak na ugovor o preuzimanju duga je bitan za uinak tog ugovora prema njemu jer mu nije svejedno tko mu je duan. Vjerovnik ne mora dati pristanak na promjenu dunika, ne prua li mu on jednake ili vee izglede za namirenje trabina. odredba o nunosti pristanka dunika je prisilnog znaaja, pa stari dunik i preuzimatelj ne mogu ugovorom iskljuiti nunost pristanka vjerovnika. nuno je da vjerovnik bude obavijeten o sklapanju ugovora, a obavijestiti ga mogu ili stari dunik, ili preuzimatelj, pa vjerovnik ili jednom, ili drugom moe priopiti pristanak na preuzimanje duga. Vjerovnik pristanak moe dati izriito, ali i konkludentnim radnjama, no ipak tako da je jasno izraen. svoj pristanak vjerovnik mora dati u primjerenom roku. Ne uini li to, stari i novi dunik mogu ga zajedno, ili svaki posebno, pozvati da se u odreenom roku izjasni, a ako on to u tom roku ne uini, dri se da nije pristao jer i njegova utnja ima znaenje odbijanja. Pravni uinci nastupaju u trenutku sklapanja ugovora, ako vjerovnik dade pristanak na njih.

20

 ugovorom o preuzimanju duga preuzimatelj novi dunik stupa na mjesto prijanjeg (starog) dunika, tako da se stari dunik oslobaa obveze, a sadraj obveze ostaje isti: novi dunik duguje vjerovniku isto ono to mu je dugovao stari dunik jer se prvobitna trabina nije ugasila. posrijedi je prava promjena dunika pri kojoj stari dunik potpuno ispada iz obveznog odnosa, a za novog ne nastaje njegova vlastita nova obveza, nego on postaje dunik obveze koju je imao stari dunik. vjerovnik koji se suglasio s ugovorom o preuzimanju duga ima isti poloaj prema preuzimatelju (novom duniku) kao to ga je imao prema prijanjem duniku jer je obveza ostala ista. Eventualna promjena sadraja obveze moe uslijediti samo sporazumom izmeu novog dunika i vjerovnika. Sporedna prava promjena subjekata ne utjee na identitet (sadraj) obveznopravnog odnosa, pa ope naelo prema kojemu sporedna (akcesorna) prava dijele sudbinu glavnog vrijedi i kod ugovora o preuzimanju duga, a to znai da sporedna prava koja su postojala uz trabinu ostaju vjerovniku i dalje. zbog posebnosti koje mogu nastati kod preuzimanja tueg duga, drukija pravila postoje glede jamstva i zaloga ako su ih dale tree osobe, te glede kamata dospjelih do preuzimanja. kada je ispunjenje obveze dunika osigurano jamstvom, promjenom dunika jamstvo prestaje, osim ako jamac ne pristane odgovarati i za novog dunika. kod zaloga u naem pravu treba razlikovati je li: a) zalog dao sam dunik, ili b) netko trei za njega. a) Dunik koji je dao u zalog svoju stvar za dug koji je ugovorom o preuzimanju duga prenio na novog dunika ne moe, prije ispunjenja obveze, zahtijevati povratak stvari dane u zalog. Zalog je prijanji dunik dao upravo zbog osiguranja ispunjenja obveze, pa bi vjerovnikov poloaj bio oslabljen kad bi prijanjem duniku vratio zaloenu stvar. Stoga zaloena stvar tog dunika i nakon ugovora o preuzimanju duga ostaje kod vjerovnika, sve do namirenja njegove trabine. b) Ako je zalog za prijanjeg dunika dala neka trea osoba, ona ga je vjerovniku dala s obzirom na osobu prijanjeg dunika, pa je nuno da zalogodavatelj pristane da zaloena stvar i dalje ostane kod zalogoprimatelja vjerovnika. kako su kamate sporedna prava, one kamate koje dospijevaju nakon preuzimanja duga terete novog dunika to je pravilo. Iznimka je postavljena glede kamata koje su dospjele prije preuzimanja i koje nisu plaene vjerovniku. Nije li to drugo ugovoreno, postoji oboriva pretpostavka da preuzimatelj za takve kamate ne odgovara. Prigovori novoga dunika Preuzimatelj prema vjerovniku ima: a) prigovore koji su nastali iz pravnog odnosa izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika iz kojega proistjee preuzeti dug, dakle one koje je prema vjerovniku mogao isticati i dosadanji dunik, primjerice prigovor da trabina nije nastala valjano, zatim da je dug zastario (zastara tee bez obzira na promjenu dunika), da je dug isplaen itd. b) prigovore koje preuzimatelj ima osobno prema vjerovniku, primjerice prigovor prijeboja jer postoji uzajamnost trabina. novi dunik nije ovlaten isticati vjerovniku prigovore koji potjeu iz pravnog odnosa starog i novog dunika, iz ugovora koji je u konkretnom sluaju bio pravna osnova ugovora o preuzimanju duga jer ti odnosi nemaju nikakve veze s vjerovnikom. To bi, primjerice, bilo preuzimanje duga s nakanom novog

21

dunika da time uini dar starom duniku. Nadalje, novi dunik nije ovlaten staviti u prijeboj trabine prijanjeg dunika koje on ima prema vjerovniku jer ne postoji uzajamnost trabina to je pretpostavka prijeboja.

3.2. Pristupanje dugu Pojam i pravni uinci Ugovor o pristupanju tuem dugu je ugovor kojim se netko trei (intercedent) obvezuje vjerovniku da e mu ispuniti dunikovu obvezu tako da stupa u obvezu prema vjerovniku uz dunika. pristupanjem intercedenta tuem dugu stari se dunik ne oslobaa obveze i njegov se poloaj ne mijenja. Trei nije s dunikom u ugovornom odnosu glede duga koji on duguje vjerovniku i svojim pristupanjem dugu nije oslobodio dunika od ispunjenja obveze. Vjerovnikov se poloaj poboljao jer su mu sada za jednu te istu trabinu u obvezi i dosadanji dunik i trei (intercedent), pa moe protiv obojice postaviti zahtjev za ispunjenje. nakon sklapanja ugovora o pristupanju dugu, osim tree osobe i nadalje je u obvezi i dosadanji dunik, i to svaki posve samostalno i neovisno jedan o drugome, a tako i odgovaraju vjerovniku. Zapravo, rije je o postojanju dva dunika u odnosu na samo jednu trabinu. zbog toga kod pristupanja dugu nije rije o jamstvu jer je jamstvo odgovornost za drugoga niti o supsidijarnoj ili solidarnoj odgovornosti jer izmeu dunika i treega ne postoji bilo kakav pravni odnos, pa ni odnos pasivne solidarnosti. Sukladno tome, plati li intercedent vjerovniku dunikov dug, nema prema duniku pravo regresa. dunik i trei nisu solidarni dunici jer izmeu dunika i treega nema ugovora, pa se izmeu njih ne primjenjuju odredbe o solidarnim obvezama. Drugo je situacija ako je trei (intercedent) sklopio ugovor s vjerovnikom, na temelju prethodnog ugovora s dunikom o preuzimanju ispunjenja. uinci ugovora o pristupanju dugu mogu nastupiti i ako se sklopi, dodue, ugovor o preuzimanju duga, ali je preuzimatelj bio prezaduen, a vjerovnik to nije znao, niti je morao znati. Poseban sluaj postoji kad na temelju nekog ugovora primjerice ugovora o kupnji nekog poduzea, neke obrtnike radionice ili njezina dijela, ugovora o diobi dosad zajednike imovine i sl. jednoj osobi pripadne neka imovinska cjelina, ili dio te cjeline. u tom je sluaju s imovinom na imatelja prela aktiva i pasiva cjeline, ili dijela neke cjeline. Kada na opisan nain prijee neka imovina, ili njezin dio, na neku osobu, onda za dugove koji se odnose na tu imovinu odgovara i dalje dosadanji imatelj, ali sada uz njega, i solidarno s njim, odgovara stjecatelj do vrijednosti njezine aktive. Zapravo je stjecatelj pristupio dugu. opseg odgovornosti novog imatelja ogranien je vrijednou aktive koja je na njega prela, tj. ne odgovara za dugove koji su vezani s imovinom koja je na njega prela preko svote vrijednosti aktive imovine.

22

 nije doputeno, u odnosu na vjerovnike, ugovorno iskljuenje ili ogranienje odgovornosti, bez obzira na to odnosi li se ono na odgovornost prijanjeg ili novog imatelja. Tom prisilnom normom zatiuju se interesi vjerovnika kako stari i novi imatelj ne bi mogli svojim raspolobama treima nanijeti tetu.

Preuzimanje ispunjenja Definicija i prava vjerovnika Preuzimanje ispunjenja je ugovor kojim se trea osoba (intercedent) obvezuje duniku da e ispuniti njegovu (tj. dunikovu) obvezu prema vjerovniku. preuzimatelj ispunjenja ne postaje dunik vjerovnika, on ne preuzima dug, niti pristupa dugu, ve samo preuzima obvezu prema duniku da e ispuniti njegovu obvezu, pa vjerovnik prema njemu nema nikakvih prava. tako vjerovnik prema treemu ne moe postaviti zahtjev za ispunjenjem dunikove obveze, niti moe od dunika zahtijevati da trei ispuni obvezu jer je dunik i nadalje u obvezi prema vjerovniku. Intercedent odgovara samo duniku ne uini li intercedent na vrijeme ili uope ispunjenje dunikove obveze, pa vjerovnik zatrai ispunjenje od dunika, interecedent odgovara duniku za svu time prouzroenu tetu. prestane li obveza dunika prema vjerovniku iz nekog drugog razloga, prestaje i obveza ispunjenja intercedenta. Asignacija Uputom (asignacijom) uputitelj (asignant) ovlauje upuenika (asignata) da u svoje ime, a za raun asignanta, ispuni neto odreenoj treoj osobi primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlauje primiti uputu u vlastito ime. Za uputu je, dakle, nuna pretpostavka postojanje triju subjekata: a) b) uputitelja (asignanta) upuenika (asignata) c) primatelja upute (asignatara) te tri izjave volje o pristanku sudjelovanja u konkretnom upuivanju Potpuna asignacija postoji ovlasti li jedna osoba (uputitelj, asignant) drugu osobu (upuenika, asignata) da za njegov raun ispuni neto odreenoj treoj osobi (primatelju upute, asignataru), a ovoga ovlasti na primitak ispunjenja u vlastito ime, i upuenik i primatelj se s tim sloe. Ne postoji li trostruki pristanak, nije rije o asignaciji, ve o nalogu, punomoi i sl., iako neki to nazivaju nepotpunom asignacijom. Tipini primjeri uputa:

23

a) Primatelju upute (asignataru) potreban je novac i obraa se uputitelju (asignantu) radi dobivanja zajma,
pa ga uputitelj upuuje banci upueniku (asignatu) u kojoj dri novac, ovlaujui je da na teret njegova rauna isplati odreenu svotu primatelju upute, umjesto njemu (uputitelju), a ujedno ovlauje primatelja da taj zajam primi b) Asignant (osoba A) je duan 100 000 kn asignataru (osoba B), pa ovlasti svojega dunika (asignata) (osoba C) da za njegov raun (A) isplati dug asignataru (B), svojemu vjerovniku, a ne njemu (A) i ujedno upuuje asignatara (B) da trabinu prema asignantu (A) namiri od asignata (C) (asignantova dunika). Kod upute je rije o tri obveznopravna odnosa:

1.

odnos izmeu uputitelja (asignanta) i primatelja upute (asignatara), nazvan i kao odnos valute jer se inidba na koju ima pravo asignatar veinom odnosi na isplatu odreene svote novca koji uputitelj duguje primatelju upute 2. odnos izmeu uputitelja (asignanta) i upuenika (asignata), nazvan kao odnos pokria jer se, za ispunjenje inidbe primatelju upute (asignataru) od upuenika, zahtijeva, u svezi s uputiteljem, materijalno pokrie kod upuenika, 3. odnos izmeu primatelja uputa (asignatara) i upuenika (asignata) naziva se i apstraktni odnos, ili odnos neovisnosti jer izmeu te dvojice prije prihvaanja asignacije od asignata ne postoji prethodni samostalan pravni odnos.

Odnos uputitelja (asignanta) i primatelja upute (asignatara) Za odnos asignatara i asignanta odluna je injenica je li asignatar vjerovnik asignantu ili nije. Ako je asignatar vjerovnik asignantu, onda: asignatar, iako je vjerovnik, nije obvezan pristati na uputu koju mu je uinio asignant (tj. dunik) zbog ispunjenja obveze iz njihova odnosa (primjerice, asignatar sumnja u platenu sposobnost asignata (upuenika), pa zbog toga ne prihvaa uputu). No, ako je asignatar odbio uputu, obvezan je o svojem odbijanju odmah obavijestiti dunika, tj. asignanta, jer e mu zbog proputanja obavijesti odgovarati za tetu koju mu je time poinio. Meutim, pristane li na uputu, asignatar vie ne moe od upute odustati, ve je duan pozvati asignata na ispunjenje upute u svoju korist Asignant ako je izdao uputu zbog ispunjenja nekog svojeg duga asignataru, ili je openito izdao uputu u interesu asignatara (primjerice, time mu eli dati zajam), ne moe vie opozvati ovlast koju je uputom dao asignataru. Ako asignatar nije vjerovnik asignantu, onda: asignatar moe odustati od upute, ak i u sluaju da je izjavio da je prima asignant moe opozvati ovlast koju je uputom dao asignataru Poloaj asignatara-vjerovnika koji je prihvatio uputu pristane li asignatar, kao vjerovnik, na uputu koju mu je uputio asignant kao dunik, duan je pozvati asignata da mu uputu ispuni jer jedino asignatar koji nije vjerovnik asignanta moe odustati od upute

24

 prihvati li asignatar (vjerovnik) uputu od asignanta a asignat, pravodobno pozvan od asignatara, ne ispuni uputu, asignatarov dunik i dalje ostaje asignant i od njega u svako doba asignatar ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze vjerovnik (asignatar) iz prethodnog odnosa koji je prihvatio promjenu naina ispunjenja, tj. asignacijom od svojega dunika (asignanta), obvezan je prihvatiti ispunjenje dunikove obveze od upuenika (asignata) o dospjelosti. Ne bude li trabina vjerovnika (asignatara) ispunjena od upuenika (asignata) u roku odreenom u uputi, asignatar se moe obratiti asignantu (duniku) za ispunjenje obveze. To znai da obveza dunika (asignanta) ne prestaje sve do ispunjenja, samo je u meuvremenu moe ispuniti i asignat. No, doputeno je i drukije ugovoriti. Obveza dunika (asignanta) prema vjerovniku (asignataru) ne prestaje: a) b) ni pristankom asignatara na uputu ni prihvaanjem od asignata

ve prestaje tek u trenutku valjanog ispunjenja od asignata. S obzirom na dispozitivnost odredbe, asignant i asignatar mogu i drukije ugovoriti. Ako asignat (upuenik) ne prihvati uputu, ili odbije ispunjenje koje zahtijeva asignatar (primatelj upute), ili izjavi unaprijed da je nee ispuniti, asignatar (primatelj upute) je odmah duan obavijestiti asignanta (uputitelja) o tome jer mu inae odgovara za tetu zbog proputanja obavijesti. Asignatarov odustanak od prihvaene upute asignatar koji nije vjerovnik asignanta i koji se ne eli sluiti uputom moe od nje odustati, ak i ako je ve izjavio da je prihvaa, ali je o tome duan, bez odgaanja, obavijestiti asignanta. rijei bez odgaanja znae da o svojem odustanku asignatar mora izvijestiti asignanta u to kraem roku, tj. odmah, jer e u protivnom biti odgovoran za svu tetu koja je nastala zbog tog proputanja, primjerice, asignant novac koji dri kod asignata za asignatara, odreen za zajam, ne rabi u neku drugu svrhu. Asignantov opoziv ovlasti dane asignataru asignant, u naelu, ima pravo opozvati svoju ovlast danu asignataru glede zahtjeva prema asignatu za ispunjenje upute, no, uz to temeljno pravilo postoji vie iznimaka. asignant ne moe opozvati ovlast danu asignataru ako je ona izdana radi ispunjenja nekog njegova duga prema asignataru. Ipak, i u tom bi sluaju asignant mogao opozvati tu ovlast, kad bi istodobno, na neki drugi nain, ispunio svoju obvezu prema asignataru. asignant ne moe opozvati svoju ovlast i u svim drugim sluajevima, ako ju je izdao radi nekog interesa asignatara. Koji su to interesi faktino je pitanje (primjerice namicanje zajma asignataru), ali bitno je da je uputa izdana u interesu asignatara i asignant ne moe vie slobodno raspolagati svojim pravom opoziva ovlasti koju mu je dao. kada asignant i ima pravo opoziva, moe opozvati uputu prema asignataru samo dok asignat ne ispuni svoju obvezu prema ovlatenom zahtjevu asignatara. Odnos uputitelja (asignanta) i upuenika (asignata)

25

 kao to je za odnose izmeu asignanta i asignatara odluujue je li asignatar vjerovnik asignanta, tako je za odnose izmeu asignanta i asignata vano je li je asignat (upuenik) dunik asignanta (uputitelja) o emu ovise pravne posljedice njihova odnosa. Asignat je dunik asignanta. Temeljno je pravilo da upuenik (asignat) nema obvezu prihvatiti uputu uputitelja (asignanta), ak ni onda ako je asignantov dunik, osim ako je to izriito prihvatio, tj. ako se na to obvezao. Asignat koji je dunik asignanta obvezan je prihvatiti uputu i obvezu ispuniti asignataru do visine svojega duga asignantu, odnosi li se uputa na dug asignata prema asignantu, a ispunjenjem toga duga asignacijom ne oteava se ispunjenje (asignatove) obveze. Ako je rije o oteavanju obveze dunika (asignata), asignat moe odbiti uputu asignanta. Ispunjenjem upute koja se temelji na asignatovu (dunikovu) dugu prema asignantu (vjerovniku), dunik (asignat) oslobaa se svojega duga i obveza prema asignantu (vjerovniku), jasno, u onoj mjeri u kojoj je isplatio asignatara. Asignat nije dunik asignanta ako asignat nije dunik asignanta, temeljno je pravilo da on ne samo da nije duan prihvatiti asignantovu uputu nego ga se na ispunjenje te upute ne moe prisiliti. Pristane li asignat, koji nije dunik asignanta, prihvatiti i ispuniti asignantovu uputu, to ini dragovoljno. Pravni uinci takve dragovoljne asignacije ovise: a) tome je li asignant dunik asignatara, a asignat nije dunik asignanta: u tom je sluaju rije o sporazumnoj promjeni osobe dunika ugovorom o preuzimanju duga, ali je za tu konstrukciju potrebna i suglasnost asignatara, b) tome da asignant nije dunik asignatara, a ni asignat nije dunik asignanta, pa je tada rije o dragovoljnom prihvaanju obavljanja odreenog pravnog posla (naplatno ili besplatno), u ime i za raun asignanta, a na temelju posebne punomoi. Dobiva li asignatar takvom asignacijom zajam, dolazi do osnivanja novog odnosa izmeu asignanta i asignatara preko asignata kao opunomoenika asignanta. Opoziv ovlasti dane asignatu upute koje je uputitelj dao upueniku u naelu su opozive jer one ine samo ovlasti, a ne obveze. Kako asignant sam odluuje hoe li ili nee dati uputu asignatu, on moe uputu i opozvati. Opoziv ovlasti koje je asignant dao asignatu doputen je do trenutka dok asignat ne izjavi asignataru da je prihvatio uputu asignanta, ili dok uputu ne ispuni. Navedena su pravila predviena radi zatite savjesnog asignatara koji od asignata, koji ga je izvijestio da je prihvatio uputu, oekuje i njegovo ispunjenje. asignant je ovlaten opozvati svoj uputu asignatu i onda: a) ako je u uputi navedeno da je neopoziva, b) kad bi opozivom upute bila povrijeena neka obveza asignanta prema asignataru. otvaranjem steaja nad imovinom asignanta po samom zakonu (ipso iure) dolazi do opoziva uputa asignatu. Iznimno ne dolazi do toga u sluajevima: a) kada je asignat ve prihvatio uputu prije otvaranja steaja b) ako asignat, u trenutku prihvaanja uputa, nije znao niti, morao znati, postupajui s pozornou dobrog gospodarstvenika odnosno domaina, da je dolo do steaja.

26

Odnos primatelja upute (asignatara) i upuenika (asignata) odnos upuenika i primatelja upute nastaje tek u trenutku kad upuenik izjavi primatelju upute da prihvaa uputu, a nikako prije tog trenutka, makar u odnosu upuenika i uputitelja postojala obveza upuenika da prihvati uputu jer takva obveza moe postojati u tom odnosu i njezino postojanje ne dovodi automatski i do nastanka odnosa upuenika i primatelja upute. izjava o prihvaanju upute kojom se zapravo upuenik obvezuje primatelju upute u naelu moe biti dana u bilo kojem obliku. asignatova izjava asignataru o prihvaanju upute je neopoziva od trenutka u kojemu je asignatar primi, odnosno od trenutka u kojemu mu ona prispije jer i ovdje se primjenjuje teorija primitka, odnosno, do trenutka primitka bi se mogla opozvati. u trenutku u kojemu primatelj upute primi uputiteljevu izjavu nastaje uputiteljeva neopoziva obveza da primatelju upute da ili uini ono to je predmet upute. nemogunost opozivanja odnosi se samo na one razloge opozivanja koji se odnose na asignatov odnos prema asignantu, ili asignatarov odnos prema asignantu, a moe se pobijati valjanost izjave o prihvaanju, primjerice, da ju je dao u zabludi, pod prisilom i sl. neopozivost asignatove izjave propisana je radi zatite pravne sigurnosti i drimo da je prisilne naravi jer mora se imati na umu da je asignacija trostrani pravni odnos u kojemu odnos izmeu dvaju sudionika utjee i na treega Prijenos upute Temeljno je pravilo da se uputa primljena od asignatara (primatelja upute) moe prenijeti na neku drugu osobu (pribavitelja upute). ak primatelj upute moe uputu prenijeti na neku drugu osobu i prije nego to je upuenik (asignat) neopozivo prihvatio njezino ispunjenje. Pribavitelj upute, zapravo novi primatelj upute, moe tu uputu dalje prenositi to se u poslovnoj praksi esto dogaa. Daljnji prijenos upute od asignatara nije doputen u dva sluaja: a) ako to proistjee iz same upute ako to proistjee iz posebnih okolnosti konkretnog sluaja. Te iznimke odgovaraju zapravo odredbi o ugovornoj zabrani cesije (pactum de non cedendo). Neprenosivost upute ugovarat e se redovito kad je gospodarska svrha asignacije ponajprije ostvarenje naplate, a ne osiguranje zajma (kredita).

b)

U ZOO nije propisano u kojem se obliku prenosi uputa, ali kada je rije o pisanoj uputi, prijenos se obavlja na temelju pisane izjave i predaje isprave. Izjavi li upuenik (asignat) primatelju upute da prihvaa uputu, ta izjava ima uinak ne samo prema asignataru, ve i prema svim osobama (pribaviteljima uputa) na koje bi uputa bila uzastopno prenesena. To ujedno znai da asignat moe i prema njima uspjeno isticati prigovore koji se odnose na valjanost prihvaanja upute, na sadraj upute te na prigovore koje on ima osobno prema asignataru. Izjavi li upuenik (asignat) pribavitelju upute, na kojega je primatelj upute (asignatar) prenio uputu, da prihvaa uputu, prema tom pribavitelju upuenik (asignat) ne moe isticati prigovore koje ima osobno prema primatelju upute.

27

Prigovori upuenika (asignata) izjavom o prihvaanju upute od asignata stvara se samostalan odnos izmeu asignatara i asignata koji je neovisan o odnosu izmeu asignata i asignanta, kao i o odnosu izmeu asignanta i asignatara. to ukazuje na apstraktnost asignatove obveze prema asignataru do prihvaanja upute. No od prihvaanja upute izmeu asignata i asignatara nastaje neovisan dugovinski odnos, pa asignat odgovara asignataru za ispunjenje preuzete obveze, a zbog neispunjenja odgovara po pravilima o naknadi tete zbog povrede ugovorne obveze, kao i svaki drugi dunik. asignat ima prigovore prema asignataru kao i svaki drugi dunik prema svojem vjerovniku jer je njihov odnos redovit (neovisan) dugovinski odnos. Osim toga, njemu pripadaju i posebni prigovori koje ima kao asignat prema asignataru, kao to su prigovori o valjanosti prihvata, o sadraju prihvata, sadraju same upute te prigovori koje ima osobno prema asignataru. Poseban rok zastare poseban rok zastare predvien je jedino kad je rije o zahtjevu asignatara prema asignatu i on iznosi godinu dana. Kako nije posebno propisan rok zastare za zahtjeve asignatara prema asignantu, a ni za zahtjeve asignata prema asignantu, za njih vrijedi opi rok zastare od pet godina. ako za ispunjenje upute nije odreen rok, rok zastarjelosti poinje tei od trenutka kad upuenik (asignat) prihvati uputu. Ako je upuenik prihvatio uputu prije nego to je ona dana primatelju upute (asignataru), rok zastare poinje tei tek kad mu ona bude predana. Asignacija u obliku vrijednosnih papira poslovnom praksom i zakonodavstvima predviena je konstrukcija osnivanja obveznopravnog odnosa asignacije izdavanjem uputa kao vrijednosnog papira na donositelja. U tom je sluaju asignant izdavatelj vrijednosnog papira na donositelja, asignat osoba kojoj se vrijednosni papir predouje zbog ispunjenja, a asignatar je svaki zakoniti imatelj tog papira. kod uputa u obliku papira na donositelja, osim pravnog odnosa izmeu asignanta i asignata ne postoje uvijek pravni odnosi izmeu unaprijed odreenih osoba jer se asignatar moe mijenjati, pa asignat mora ispuniti obvezu esto osobi (posljednjem asignataru) koja ni njemu ni asignantu nije poznata. Uputa kao vrijednosni papir na ime donositelja pisana uputa kod asignacije moe se izdati kao vrijednosni papir na donositelja. Izda li se pisana uputa kao vrijednosni papir na donositelja, svaki imatelj tog papira ima prema upueniku (asignatu) poloaj primatelja upute. pravni odnos izmeu asignanta i asignatara je depersonificiran jer se asignatarom dri svaki zakoniti imatelj takve upute, a zakonitost i savjesnost imatelja papira na donositelja se pretpostavljaju. Imatelj tog vrijednosnog papira ne mora biti u pravnom odnosu s asignantom, tj. ne mora postojati izravni pravni odnos izmeu asignanta i svakog asignatara. Uputa kao vrijednosni papir na ime i po naredbi vrijednosni papiri po naredbi (order papiri) su takvi kod kojih je imatelj prava izriito oznaen u samoj ispravi, time to mu je istodobno dana mogunost da svojom naredbom odredi neku treu osobu kao

28

korisnika isprave. ta vrsta vrijednosnih papira vrlo se lako prenosi indosiranjem, tj. stavljanjem potpisa imatelja na poleini isprave (primjerice trasirana mjenica). na ime odreene osobe, ali i s odredbom po naredbi (te osobe), moe biti izdana pisana uputa koja glasi na novac, vrijednosne papire ili na zamjenjive stvari.

Jamstvo Definicija i uvodne napomene Jamstvo je jedno od sredstava za poveanje vjerojatnosti (osiguranje) ispunjenja ugovora jer jamac pristupa ve postojeoj obvezi glavnog dunika koji i dalje ostaje obvezan ispuniti svoju obvezu ime se poveava broj subjekata na dunikoj strani i sigurnost vjerovnika za ispunjenje njegove trabine. Jamstvo je jedna od promjena na strani dunika u tom smislu to se na dunikoj strani pojavljuje jo jedna osoba. Jamstvo valja razlikovati od pristupanja dugu jer trei koji pristupa preuzima na sebe dunikovu obvezu, a jamac preuzima svoju vlastitu obvezu koja se ravna prema ugovoru o jamstvu. Izrazom jamstvo opisuju se odnosi koji nastaju sklapanjem ugovora o jamstvu, a ponajprije odnos izmeu jamca i vjerovnika. Stoga se moe rei kako jamstvo nastaje u trenutku sklapanja ugovora kojim se trea osoba (jamac) obvezuje tuem vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu glavnog dunika, kad je on ne bi ispunio. Iznimno, jamstvo moe nastati i na temelju zakona, a to e se dogoditi, primjerice, u prilikama kad posebni zakon odredi da drava ili banka jame za tedne uloge u odreenim bankama. Strane ugovora o jamstvu Samo osoba s potpunom poslovnom sposobnou moe sklopiti ugovor o jamstvu u svojstvu jamca. Zahtijeva se ba potpuna poslovna sposobnost, tako da ogranieno poslovno sposobna osoba ne bi mogla sklopiti ugovor o jamstvu, ak ni uz odobrenje njezina zastupnika, jer za ugovor o jamstvu takvo sklapanje nije zakonom doputeno. Zakonsko ogranienje (prisilna norma) jest u razlozima zatite pravnih interesa takvih osoba. Preuzimanje jamstva od potpuno ili djelomino poslovno nesposobne osobe je zabranjeno, ali obrnuta je situacija doputena, tj. netko trei moe se obvezati da e ispuniti obvezu poslovno nesposobne osobe, a njegova odgovornost izjednaena je s odgovornou jamca poslovno sposobne osobe. Ovom odredbom tite se interesi vjerovnika jer mu se pojaava sigurnost naplate, ali i glavnog dunika jer je velika vjerojatnost da e jamac biti onaj tko e ispuniti obvezu. Obveze za koje se moe jamiti Temeljno je pravilo da se jamiti moe za svaku valjanu obvezu glavnog dunika, bez obzira na njezin sadraj. Sadraj obveze koja je predmet jamenja moe biti u davanju, injenju, neinjenju, proputanju i trpljenju. Suprotno tome, za obveze koje nisu valjane, ili su prestale na bilo kojem temelju, valjano se jamstvo ne moe preuzimati jer je ugovor o jamstvu akcesoran u odnosu na pravni odnos iz kojega proistjee obveza za koju se jami, pa dijeli njegovu pravnu sudbinu.

29

Tu se moe postaviti pitanje odgovara li jamac za naturalne obveze, dakle kad obveza nije prestala ali je neutuiva te moe li vjerovnik takvu trabinu zahtijevati i od jamca. Moe jer zastarom obveze glavnog dunika ne mora zastarjeti i obveza jamca. Jamstvom se moe osigurati ispunjenje i onih obveza ija pravna osnova nije u ugovoru, ve u nekom drugom pravnom poslu, a jamac se takoer moe posebno obvezati da e vjerovniku naknaditi tetu u svim onim sluajevima kad dunik povrijedi svoje ugovorne obveze. Jamstvom se mogu osigurati ne samo postojee i bezuvjetne obveze glavnog dunika ve i budue i uvjetne obveze. Kad je rije o buduoj obvezi, ona mora biti odreena, pod ime se podrazumijeva da predmet obveze mora biti odreen, ili barem odrediv, kako bi inidba glavnog dunika, predviena u trenutku sklapanja ugovora, bila ista u vrijeme njezina ispunjenja. Isto tako mora biti odreen rok do kojega budua obveza treba nastati. U protivnom bi rok ispunjenja ostao neodreen, pa zakonodavac daje jamcu pravo opozvati jamstvo prije nego to je budua obveza s neodreenim rokom nastala. Glede jamenja za uvjetne obveze glavnog dunika vrijedi pravilo da je i jameva obveza uvjetna i nastaje ili traje samo ako nestane ili prestane obveza glavnog dunika. Predmet jamstva moe biti i obveza drugog, ve postojeeg jamca, tj. ugovorom o jamstvu jamac se moe obvezati da e ispuniti obvezu jamca, a ne obvezu glavnog dunika i u tome jamac ne odgovara za obvezu glavnog dunika, nego za obvezu jamca (jamev jamac). U tom sluaju rije je o podjamstvu. Na odnose izmeu jamca i jamevog jamca primjenjuju se odredbe kojima se ureuju odnosi izmeu glavnog dunika i jamca kod supsidijarnog jamstva jer je poloaj jamevog jamca prema jamcu analogan poloaju jamca prema glavnom duniku.

Opseg jameve odgovornosti Ako ugovor o jamstvu sadri odredbe o opsegu jameve odgovornost- primijenjuje se ugovoreno, ako ne sadri ZOO. Kad opseg jameve odgovornosti nije odreen ugovorom, obveza jamca je jednaka obvezi glavnog dunika. Tada on odgovara za itavu glavnu obvezu glavnog dunika, ali njegova obveza nikada ne moe biti od nje vea prisilna norma. Nepotivanje te norme nema za posljedicu nitetnost ugovora o jamstvu, ve obveza jamca ostaje valjana do visine obveze glavnog dunika, a vie od toga rije bi bila o samostalnoj obvezi. Jamac odgovara i za:

a) sve potrebne trokove koje je vjerovnik imao u svezi s namirenjem trabina od glavnog dunika.
(pr.sudski trokovi)

b) ugovorne kamate koje dunik plaa za sluenje tuim kapitalom , samo za one koje su dospjele
nakon sklapanja ugovora o jamstvu c) svako poveanje obveze glavnog dunika, do kojega je dolo zbog dunikog zakanjenja ili kakvog drugog poveanja zbog krivnje dunika (pr.zatezne kamate) ali se ugovorom o jamstvu moe i drukije ugovoriti Ako vjerovnik i dunik mogu nakon nastanka jamstva poveaju obvezu glavnog dunika, ili na bilo koji nain oteaju njezino ispunjenje, to ne utjee i na poveanje jameve odgovornosti - ne moe biti stavljen u tei poloaj nego to je on biou trenutku sklapanja ugovora o jamstvu. Smanji li se obveza glavnog dunika, u tom se opsegu smanjuje i obveza jamca.

30

Jamac moe svoju obvezu ugovorom o jamstvu ograniiti i na dio ili je preuzeti pod povoljnijim uvjetima nego to je obveza glavnog dunika.

Oblici jamstva Ugovorom o jamstvu moe (ali ne mora) biti odreeno je li jamstvo supsidijarno ili solidarno. Prema ZOO, ako ugovorom o jamstvu nije drukije odreeno a jami se za obvezu koja: nije nastala iz trgovakog ugovora jamstvo je supsidijarno nastalu iz trgovakog ugovora- jamstvo je solidarno Rije o obvezama iz trgovakih ugovora o jamstvuto podrazumijeva da jamac ima svojstvo trgovca. Oboriva je zakonska predmnjeva i moe se drukije ugovoriti. Supsidijarno jamstvo postoji kad vjerovnik ne moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca prije nego to je traio ispunjenje od glavnog dunika pisanim pozivom u kojemu je bio odreen rok za ispunjenjeto proistjee iz akcesorne prirode ugovornog jamstva i naela supsidijarnosti jamstva. Dovoljno je da vjerovnik izvansudskom radnjom (a moe i sudskom) opomene glavnog dunika na ispunjenje obveze u odreenom roku, pa ako poziv (opomena) ostane bez rezultata, moe se odmah pisanim putem obratiti jamcu sa zahtjevom na ispunjenje. Iznimno je vjerovnik i kod supsidijarnog jamstva ovlaten zahtijevati ispunjenje obveze glavnog dunika od jamca, i kad nije prije toga pozvao glavnog dunika na ispunjenje: 1. kad je oito da iz sredstava glavnog dunika ne moe namiriti svoje trabina 2. kad je glavni dunik pao pod steaj Tada zakon daje vjerovniku pravo izravnog zahtjeva jamcu. Solidarno jamstvo postoji kad jamac odgovara vjerovniku na isti nain i pod istim uvjetima kao i glavni dunik za cijelu obvezu, tako da vjerovnik ima pravo izbora u zahtijevanju ispunjenja bilo od glavnog dunika, bilo od jamca, ili od obojice istodobno. Ako je ugovor o jamstvu graanskopravni, za nastanak solidarnog jamstva nuno je da se jamac obvee kao solidarni jamac tj. kao jamac (i) platac, a ako je ugovor trgovaki, jamstvo je solidarno ex lege. Dakle, postoje prednosti solidarnog pred supsidijarnim jamstvom za vjerovnika Sujamstvo Jamstvo za obvezu glavnog dunika moe preuzeti vie jamaca. Postoji oboriva predmnjeva da svi oni solidarno odgovaraju za ispunjenje glavne obveze, bez obzira na to je li jamstvo osnovano jednim zajednikim ugovorom ili svaki od jamaca sklapa s vjerovnikom ugovor o jamstvu za isti dug dispozitivnost

31

Svaki od solidarnih jamaca odgovara za ispunjenje cijele obveze glavnog dunika, tako da je vjerovnik ovlaten zahtijevati ispunjenje obveze i od glavnog dunika, i od bilo kojeg sujamca. Ako nije ugovoreno drukije ili se dijelovi njihovih obveza ne mogu odrediti prema prirodi posla, zajednika obveza se dijeli na jednake dijelove.

Kod sujamstva postoji vie pravnih odnosa: odnos vjerovnika i glavnog dunika iz nekog temeljnog ugovora - odnos jamstva izmeu: 1. vjerovnika i solidarnih sujamaca, 2. glavnog dunika i sujamaca 3. odnos izmeu solidarnih Obiljeja ugovora o jamstvu Ugovor o jamstvu: upuuje na jamevu obvezu ispunjenja pravovaljane i dospjele obveze glavnog dunika proizlazi kako je ugovor o jamstvu naelno akcesoran pravni posao u odnosu prema pravnom odnosu iz kojega proizlazi obveza za koju se jami sklapa se pod negativnim odgodnim (suspenzivnim) uvjetom jednostranoobvezujui vrijedi istovjetnost obveze (kao i dunikova) ako ispunjenje prvobitne obveze nije vie mogue ili je predmet ugovora bila obveza vezana jedino uz osobu glavnog dunika, a on je nije ispunio, jamac je, ako to ne moe ispuniti dunik, duan naknaditi tetu koju je zbog toga imao vjerovnik. Izjava o jamstvu mora biti dana u pisanom obliku (prisilna odredba) nuno je postojanje isprave, potrebno da obje strane potpiu ispravu, a za vjerovnikovu suglasnost vrijedi naelo neformalnosti.

ODNOS VJEROVNIKA I JAMCA Prikazat e se i one radnje koje vjerovnik poduzima u odnosu s glavnim dunikom ili treim, a utjeu na njegov odnos s jamcem. Vjerovnikovo odricanje od osiguranja injenicom ispunjenja dunikova duga od jamca, na jamca prelazi vjerovnikova trabina sa svim sporednim pravima i garancijama njezina ispunjenja. Naputanjem, odreknuem ili gubitkom (nepozornou) sredstva osiguranja (tj.prava kojim je bilo osigurano ispunjenje trabine) vjerovnik onemoguuje prijelaz tih sredstava na jamca i time bitno oteava njegov poloaj. Opseg jameve odgovornosti smanjuje za onoliko kolika je bila vrijednost osigurane stvari ili prava koje je sluilo za osiguranje ispunjenja trabina

32

Vjerovnikovo odugovlaenje Zakonom je predviena mogunost osloboenja jamca od odgovornosti zbog vjerovnikova odugovlaenja sa zahtjevom glavnom duniku za ispunjenje dospjele obveze

Postoji razlika izmeu: 1. obveze kod koje je odreen rok za njezino ispunjenje Jamac se oslobaa svake odgovornosti ako vjerovnik, na poziv jamca upuen poslije dospjelosti, i dalje ne zahtijeva ispunjenje obveze od glavnog dunika u roku od mjesec dana od prijama poziva

2. obveze kod koje taj rok nije odreen

Jamac se oslobaa od odgovornosti ako vjerovnik na njegov poziv (koji moe biti upuen vjerovniku tek nakon isteka roka od jedne godine od dana sklapanja ugovora o jamstvu) u roku od mjesec dana od prijama poziva ne da nunu izjavu kojom bi se napokon odredio nadnevak dospjelosti ispunjenja obveze glavnog duika. Vjerovnikova obveza izvjeivanja Vjerovnik ima posebnu obvezu prema jamcu, obvezu izvjeivanja jamca o tome da glavni dunik nije ispunio svoju obvezu o dospijeu. Propusti li vjerovnik svoju obvezu izvjeivanja, odgovara jamcu za svu tetu koju mu je time nanio - kao sankcija kako bi se jamcu omoguilo da poduzme kod glavnog dunika sve potrebno za zatitu svojih i vjerovnikovih interesa. pr. teta jamcu zbog toga to ga vjerovnik nije pravodobno izvijestio o neispunjivanju obveze glavnog dunika moe nastati zbog dunikova zakanjenja jer jamac odgovara i za svako poveanje obveze koje nastane dunikovim zakanjenjem, zbog poveanih trokova vjerovnika i sl. Rok nije odreen u ZOO. Vjerovnik bi to morao uiniti bez odgaanja, a najkasnije sljedeeg dana od isteka roka koji je vjerovnik odredio glavnom duniku u pisanom pozivu na ispunjenje dospjele obveze. Gubitak prava na rok dunika U odreenim prilikama vjerovnik je ovlaten od dunika zahtijevati ispu-njenje i prije roka (pr. ako mu dunik nije dao obeano osiguranje) Jamstvom se osigurava ispunjenje obveze dunika u redovitim okolnostima, a ne i ispunjenje obveza zbog okolnosti koje jamcu nisu poznate, niti su mu to morale biti. Vjerovnik ipak ne moe zahtijevati ispunjenje od jamca prije isteka prvotnog, izmeu vjerovnika i dunika utvrenog, roka; - dispozitivnost Ovo pravilo odnosi se na supsidijarnog jamca.

33

Steaj glavnoga dunika Kad vjerovnikova trabina nije osigurana jamstvom, pa nad dunikom bude otvoren steaj, posljedice moebitnog vjerovnikova propusta da prijavi trabinu u steaj snosi on sam. Ako nemaran vjerovnik ne prijavi u steaj jamstvom osiguranu trabinu koju ima prema glavnom duniku u steaju, posljedice snosi jamac. Jamac ostaje odgovoran vjerovniku, makar je nad glavnim dunikom otvoren steaj, pa e biti duan ispuniti obvezu vjerovniku.Regresno pravo prema glavnom duniku ne bi mogao ostvariti zbog pravnog poloaja dunika u steaju. Vjerovnik je duan prijaviti svoju trabinu u steaj i o tome obavijestiti jamca,ako to ne uini odgovara jamcu za svu tetu koju bi on imao zbog tog proputanja.-Jameva bi teta mogla odgovarati onoj svoti vjerovnikove trabine koju bi vjerovnik naplatio od glavnog dunika u steaju da je prijavio svoje potraivanje. Kad vjerovnik prijavi trabinu u steaj, on e je namiriti iz steajne pa e se toliko smanjiti dug jamca, a ako steajna masa nije dostatna za namirenje, vjerovnik se nee namiriti. Smanje li se obveze glavnog dunika u steajnom postupku, ili na temelju steajnog plana, to istodobno ne povlai i odgovarajue smanjenje jameve obveze. Jameva obveza i dalje ostaje u nesmanjenom opsegu (svoti). Ovi sluajevi su iznimke od naela akcesornosti jamstva ( obveza jamstva nije dijelila pravnu sudbinu obveze glavnog dunika) Jamevi prigovori prigovori kojima se jamac moe suprotstaviti vjerovnikovu zahtjevu Zahtjevu vjerovnika jamac se moe suprotstaviti prigovorima koji proistjeu iz dva pravna odnosa: izmeu glavnog dunika i vjerovnika to proizlazi iz naela akcesornosti jamstva izmeu jamca i vjerovnika - nastalih sklapanjem ugovora o jamstvu Proistjeu dvije vrste prigovora: ad rem- prigovori koji nastaju iz odnosa koji proistjeu iz dunikove obveze i koje glavni dunik moe stavljati prema vjerovniku, a koje moe stavljati i jamac ad personam- oni koje moe stavljati jamac vjerovniku Jamac moe protiv vjerovnikovih zahtjeva staviti sve prigovore koje mu moe staviti i glavni dunik iz temeljnog ugovora ije se ispunjenje osigurava jamstvom(pr. prigovori zastare, prigovor da je dug otpustio). Ti prigovori glavnog dunika pripadaju i jamcu ex lege, dunik ih se ne moe odrei na tetu jamca. Odricanje glavnog dunika od prigovora ad rem, ili priznanje vjerovnikovih trabina vrijede samo za glavnog dunika Jamac nema pravo isticati prigovore:

34

a) koje bi prema vjerovniku imao glavni dunik, a posve su osobne naravi; pr. prigovor o poslovnoj
nesposobnosti glavnog dunika, da je dunik nesposoban za plaanje

b) koje bi on, prema njegovu miljenju, imao glavni dunik, kad bi oni bili suprotni ugovorenoj svrsi
osiguranja jamstvom.

Jamac ima pravo protiv vjerovnika isticati i svoje osobne prigovore to vrijedi: a) i za prigovore koji potjeu iz ugovora o jamstvu, pr.o nitetnosti, zastarjelosti, isteku roka b) i za prigovore koji potjeu iz nekog njihova drugog odnosa, primjerice prigovor prijeboja uzajamnih trabina jamca s vjerovnikom.

Zakonska personalna subrogacija Zakonska personalna subrogacijaU trenutku u kojemu jamac ispuni obvezu glavnog dunika na njega ex lege prelazi vjerovnikova trabina, zajedno sa svim sporednim pravima i sredstvima osiguranja. Ispunjenjem od jamca gasi se ugovor o jamstvu, pa on stupa u sva prava vjerovnika i zauzima njegovo mjesto, a glavni dunik ostaje u (neimjenjeoj)obvezi prema jamcu (ipso iure). Ispunjenjem se gasi obveza jamca koju je imao prema vjerovniku, kao i pravo vjerovnika zahtijevanja ispunjenja od glavnog dunika. Jamac stupa u vjerovnikova prava do visine ispunjene obveze, pa e moi od glavnog dunika zahtijevati ono to je ispunio Tada je vjerovnik na zahtjev jamca duan izdati priznanicu o isplati a duan je predati mu i eventualne isprave o dugu kojima se trabina dokazuje ili osigurava. Ako je trabina bila osigurana zalogom, vjerovnik je obvezan jamcu predati predmet zaloga, samo ako na to pristane zalogodavatelj (glavni dunik ili netko trei za njega), a inae stvar ostaje kod vjerovnika i on je dri i uva za raun jamca. Ne moe li vjerovnik predati jamcu sredstva osiguranja, pa stoga na jamca ne mogu prijei prava vezana uz ta sredstva, jameva se obveza smanjuje za odgovarajui dio. Odgovornost dunikova nasljednika Ako doe do smrti glavnog dunika, postoji mogunost smanjenja obveze nasljednika . Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeene imovine. Odgovornost jamca se ne smanjuje, nego jamac i dalje odgovara vjerovniku za cijelu svotu obveze za koju jami prema ugovoru o jamstvu. I to je iznimka od naelne akcesornosti jamstva. Odnos jamca i glavnog dunika Ukoliko vjerovnik zahtijeva od dunika da ispunjenje svoje obveze osigura jamstvom neke tree osobe, do glavnog ugovora i ne mora doii ako dunik ne pribavi odgovarajueg jamca.

35

Tada prije sklapanja ugovora o jamstvu dunik s treim sklapa ugovor o davanju jamstva kojim se trei obvezuje duniku da e s vjerovnikom sklopiti ugovor o jamstvu u svojstvu jamca. Taj je ugovor o davanju jamstva neimenovan ugovor i moe biti jednostranoobvezan ili dvostranoobvezan. Taj ugovor i pravni odnos koji nastaje njegovim sklapanjem (kauzalni odnos) ne ureuju odredbe ZOO o jamstvu No, jamstvo se moe dati i bez takvog ugovora,moe biti i bez suglasnosti ili znanja dunika. U povodu sklapanja ugovora o davanju jamstva, ili bez toga, jamac s vjerovnikom sklapa ugovor o jamstvu Posljedice u svezi s ugovorom o jamstvu nastaju u trenutku u kojemu jamac, na temelju tog ugovora, ispuni obvezu glavnog dunika. Pravo na prethodno osiguranje Nakon sklapanja ugovora o jamstvu, imovinsko stanje glavnog dunika koje je jamac imao u vidu u trenutku sklapanja tog ugovora moe se pogorati u tolikoj mjeri da postane neizvjesno hoe li glavni dunik moi jamcu nadoknaditi ono to jamac ispuni vjerovniku. To je jedna od okolnosti u kojima nastaje jamevo pravo zahtijevati od glavnog dunika davanje prethodnog osiguranja za zahtjeve koje bi jamac mogao imati prema njemu. Uz to, postoje jo dvije zakonom predviene okolnosti, tako da to pravo jamac stjee taksativno nabrojenim sluajevima: kad dunik propusti ispuniti svoju obvezu o njezinoj dospjelosti kad je vjerovnik preko suda zatraio naplatu od jamca kad se imovinsko stanje dunika znatno pogoralo nakon sklapanja ugovora o jamstvu Kad postoji jedan od tih sluajeva, pravo zahtijevati prethodno osiguranje jamac ima pod pretpostavkom da izmeu njega i glavnog dunika postoji prethodni odnos,a zahtijeva se odobrenje, ili barem znanje dunika za jamevo preuzimanje jamstva tj. kumulativno s jednim od navedenih sluajeva mora postojati odobrenje ili znanje glavnog dunika za jamevo obvezivanje vjerovniku. To pravo nastaje u trenutku sklapanja ugovora o jamstvu jer tad nastaje jameva obveza prema vjerovniku. Ono pravo postoji sve dok glavni dunik ne podmiri sve obveze prema jamcu. Zahtjev za prethodno osiguranje jamac ima pravo postaviti i prije nego to je namirio vjerovnika jer zapravo to svrha ovog osiguranja Sredstva osiguranja koja jamac moe zahtijevati od glavnog dunika mogu biti:

a) zalog stvari i vrijednosnih papira

b) hipoteka c) bankovna garancija d) avalirane mjenice e) jamstvo naknaivanja tete Pravo regresa

36

Jamac koji je ispunio obvezu glavnog dunika prema vjerovniku moe od dunika zahtijevati: 1. sve ono to je doista platio vjerovniku, a to ukljuuje glavnicu duga 2. kamate na tu isplatu od dana plaanja 3. naknadu trokova nastalih u sporu s vjerovnikom od trenutku kad je izvijestio glavnog dunika o tom sporu, 4. naknadu tete koju je pretrpio on zbog dunikova zakanjenja ili zbog krivnje dunika To pravo ex lege pripada svakoj osobi sa svojstvom jamca koja je isplatila vjerovnikovu trabinu, ali pod pretpostavkom da je glavni dunik znao za jamevo ispunjenje obveze. Za to vrijedi dispozitivnost, pa se pravo regresa moe ograniiti. Ponekad nee postojati samo jedan glavni dunik nego vie solidarnih dunika. Ako tada jamac jednoga od vie solidarnih dunika isplati vjerovnika subrogacija jamac postaje novi vjerovnik svih solidarnih dunika. zakonska personalna

Jamac jednoga od vie solidarnih dunika moe zahtijevati (sada kao subrogiran vjerovnik) od bilo kojeg solidarnog dunika naknadu onoga to je isplatio i trokove. Kod solidarnih obveza-ispunjenjem od jednog solidarnog dunika obveza gasi i svi se ostali oslobaaju u odnosu na vjerovnika. Ispuni li obvezu vjerovniku jamac jednoga od solidarnih dunika, obveza i dalje ostaje netaknuta jer nije svrha jamstva ispunjenje obveze od jamca, ve osiguranje njezina ispunjenja. - Ima li vie jamaca, pa jedan od njih podmiri vjerovniku dospjelu trabinu, dunik, jamac isplatitelj ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki nadoknadi dio koji pripada njemu- stjee pravo od ostalih jamaca regresirati onaj dio koji otpada na svakog od njih jer se meu jamcima uspostavljaju odnosi solidarne odgovornosti jamaca prema jamcu isplatitelju. Solidarno jamstvo je kod sujamstva pravilo. Za to pravilo vrijedi dispozitivnost; ipak, jamac isplatitelj treba najprije pokuati trabine namiriti od glavnog dunika. Gubitak prava jamca I dunik i jamac su obvezni meusobno se izvjeivati i interesirati o stanju duga. Zbog zatite dunikovih opravdanih interesa, koji mogu biti ugroeni neizvjeivanjem od nemarnog jamca, predviena su tri tipina sluaja i posljedice neizvjeivanja dunika od jamca. Jamac je, prije nego ispuni vjerovniku obvezu glavnog dunika, o svojoj nakani obvezan izvijestiti glavnog dunika. Ne izvijesti li jamac dunika o tome, pa bez znanja glavnog dunika ispuni dunikovu obvezu vjerovniku, dunik je ovlaten protiv regresnog zahtjeva jamca staviti sve one prigovore kojima je u trenutku ispunjenja mogao odbiti vjerovnikov zahtjev. To se pravilo moe primijeniti i na sluaj kad je vjerovnik tuio jamca, a jamac o tome nije izvijestio glavnog dunika i time mu onemoguio stavljanje odreenih prigovora ipribavljanje dokaza na koje bi, kao umjea u sporu, imao pravo. Ispuni li pak jamac vjerovnikovu trabinu, a o tome nije izvijestio glavnog dunika pa on, ne znajui da je obveza ve ispunjena u dobroj vjeri, jo jednom vjerovniku plati isti dug, kao sankciju za proputenu

37

obavijest jamac ne moe zahtijevati regres od dunika ve ima pravo zahtijevati od vjerovnika povrat onoga to mu je isplatio (ope pravilo stjecanja bez osnove) Dunika se time oslobaa od dodatnih radnja i zahtjeva i eventualnog spora s vjerovnikom. Jamac koji je bez dunikova znanja isplatio vjerovniku njegovu trabinu, ali je ona poslije, na zahtjev glavnog dunika ponitena ili ugaena prijebojem, ovlaten je od vjerovnika zahtijevati samo povrat isplaenog. Jameva isplata duga glavnog dunika o kojoj on nije bio obavijeten (nije primionotifikaciju) a taj je dug bio nitetan ili pobojan, pa poniten, ili je ugaen prijebojem i sl. ima za posljedicu gubitak prava na regres prema glavnom duniku te prava na trokove prema vjerovniku, pa jamcu ostaje samo pravo na kondikcijski zahtjev prema vjerovniku zbog steenog bez pravne osnove.

Zastara Temeljno pravilo i posebna pravila Temeljno je pravilo da zastarjelou obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jamca. Zastarom obveza glavnog dunika nije prestala, ona i dalje ostaje, na duniku jehoe li obvezu dragovoljno ispuniti jer, u sluaju tube, moe vjerovniku staviti prigovore zastare. U tom sluaju za jamca mogu nastati dvije situacije:

1. ako je jamac preuzeo jamstvo dok obveza jo nije zastarjela, primjenjuje se navedeno ope
pravilo, ali i posebna pravila prema kojima vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze i od jamca, ali mu on moe staviti prigovore zastare. 2. ako je glavna obveza ve zastarjela, a jamac preuzme obvezu da e ispuniti obvezu glavnog dunika, on, iako se naziva jamcem, nema vie svojstvo jamca, ve postaje dunikom jer je, u suglasnosti s vjerovnikom, preuzeo samostalnu obvezu, pa vjerovnik svoju trabinu moe usmjeriti izravno na jamca prema kojemu obveza nije zastarjela. Poseban zastarni rok za supsidijarnog jamca Kod supsidijarnog jamstva te kad je zastarni rok za obvezu glavnog dunika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka roka od dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dunika. Ali, ako jamac odgovara kao solidarni dunik (jamac i platac), on odgovara vjerovniku kao i glavni dunik, pa i obveza jamca zastarijeva u istom roku. Utjecaj prekida i zastoja obveze glavnog dunika Prekid zastarijevanja trabine prema glavnom duniku djeluje i prema jamcu jedino ako je do prekida dolo vjerovnikovim radnjama poduzetim pred sudom protiv glavnog dunika zbog utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja njegove trabine.

38

Naprotiv, kad bi do prekida zastarijevanja dolo zbog dunikova priznanja duga, zastarijevanje prema jamcu ne bi bilo prekinuto (jer dunikovom radnjom njegov pravni poloaj ne smije biti pogoran). Zastoj zastarijevanja trabine prema glavnom duniku nema uinak prema jamcu jer su razlozi obustave vezani uz svojstvo odreenih osoba ili faktinog stanja to nema veze s jamcem.

3. PROMJENE U SVEZI SA SADRAJEM Obnova (novacija) Obnova (novacija) nastaje ugovorom izmeu vjerovnika i dunika na temelju kojega postojea obveza prestaje i zamjenjuje se novom, tako da nova ima razliitu glavnu inidbu, ili razliitu pravnu osnovu od stare. Promijeniti se mora upravo glavna inidba, a promjena sporedne inidbe nije obnova. PRETPOSTAVKE za nastanak obnove:

1. postojanje valjane stare glavne obveze 2. volja suugovaratelja za obnovom (animus novandi); izriito izraena jer ako se ne moe
nesumnjivo dokazati ona postoji, prijanja obveza ne prestaje, ve postoji i nadalje uz novu, a ispunjenjem bilo koje od njih gase se obje obveze (alternativne obveze) 3. razliitost glavne ili inidbe ili pravne osnove- jer mora postojati nov pravni razlog promjene. Obnova znai promjenu identiteta obveznog odnosa, jer se mijenja njegovsadraj. Uinci obnove Temeljna pravna posljedica valjanog ugovora o obnovi prvotna obveza prestaje, a umjesto nje nastaje nova, nastupa istodobno u trenutku sklapanja ugovora o obnovi. Prestaju sva sporedna prava i sredstva koja su je osiguravala, kao jamstvo i zalog koje zakon izriito navodi, ali i sva druga akcesorna sredstva pojaanja ugovora, vezana uz prvotnu obvezu( pr. primljena stvar dana u zalog mora se vratiti zalogodavatelju). Za nastalu novu trabinu poinje tei novi zastarni rok. Nevaljanost ugovora o obnovi Ugovor o obnovi nije valjan kad postoje opi razlozi nevaljanosti ugovora. Uz to, on nije valjan ili ne stvara uinke obnove kad nisu ispunjene izloene pretpostavke obnove. Ako je ugovor iz kojega je proizlazila obnovljena obveza bio nitetan, eo ipso je nitetan i ugovor o obnovi. Kad je ugovor iz kojega je proizlazila prijanja obveza bio pobojan, mogue je da je dunik znao za taj nedostatak, ili da to nije znao. Ako je dunik znao za pobojnost obveze, a unato tomu je sklopio ugovor o obnovi, obnova je valjana. Znanje dunika za taj nedostatak prijanje obveze i sklapanje ugovora o obnovi konvalidira (osnauje) pobojnu obvezu. Sklapajui ugovor o obnovi, a ne pozivajui se na pobojnost, dunik se odrekao prava pobijanja ugovora o obnovi.

39

Ako dunik nije znao za pobojnost prijanje obveze, pa sklopi ugovor o obnovi i na temelju toga ispuni novu obvezu, ovlaten je zahtijevati ponitenje ugovora o obnovi i zahtijevati od vjerovnika povratak danog. Pravna posljedica konstitutivne sudske odluke -dri da obnove nije bilo i da prijanja obveza nije ni prestala postojati. U sluajevima nepostojanja volje za obnovom, promjene glavne inidbe, ili promjene pravnog temelja obveze, sklopljeni ugovor ne stvara uinke obnove. Razgranienje od slinih instituta Obnova ima odreenih slinosti s nagodbom i zamjenom ispunjenja (realna subrogacija) Nagodba je ugovor kojim stranke prekidaju meusobni spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnos i utvruju svoja meusobna prava i obveze; njome se moe i obnoviti obveza, ali samo ako se u njoj steknu svi sastojci obnove. I kod obnove i kod zamjene ispunjenja vjerovnik i dunik svojim ugovorom zamjenjuju predmet dunikove obveze. Bitna je razlika u tome to je zamjena ispunjenja oblik ispunjenja obveze. Uvjet da do zamjene ispunjenja uope doe je dunikova predaja novog predmeta ispunjenja vjerovniku tj. ispunjenje nove obveze -samo ispunjenjem modificirane obveze nastaje zamjena ispunjenja, tako da istodobno prestaje obveza. Ako vjerovnik ne primi neto drugo, stara obveza ostaje. Kod obnove stara obveza prestaje bez ispunjenja, a umjesto nje nastaje nova obveza na ispunjenje. Ugovorom o obnovi stara obveza konano prestaje i ne moe se ponovno uspostaviti, ak ni u sluaju kad dunik ne ispuni novu obvezu, osim ako je ugovor o obnovi nitav. to se ne dri obnovom Zakonodavac je sam odredio to nije obnova. Volja strana, izraena tako da se mijenja ili dodaje odredba o: a) roku, b) o mjestu c) nainu ispunjenja, d) naknadnoj odredbi o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja, ili o kojoj drugoj sporednoj obvezi, nikad ne dri novacijom, a ni sporazum o izdavanju nove isprave o dugu (zamjena za staru, priznanje duga i sl.), pa makar te promjene suugovaratelji nazovu obnovom (pravilo prisilne prirode) Izdavanje mjenice ili eka zbog ispunjenja neke prijanje obveze ili njezina osiguranja ne dri se novacijom jer obveza ostaje ista, samo se nai ispunjenjatj. osiguranja, promijenio ili nastao. Umjesto plaanja gotovinom plaa se ekom ili mjenicom. No, zakonodavac ipak doputa da se izdavanje mjenice i eka dri novacijom, ako to suugovaratelji izriito ugovore (dispozitivno pravilo) Nagodba Opi pojam i vrste nagodbe Opi pojam nagodbe razliit je od nagodbe ureene u ZOO koja se ovdje prikazuje.

40

Pod nagodbom se openito i esto podrazumijeva sporazumno preinaenje sadraja nekog prijanjeg obveznopravnog odnosa, sa svrhom da se svjesno, obostranom izjavom volje, taj sadraj prilagodi novim prilikama.

Tipizirali su se sljedei oblici nagodbe: 1. sudska nagodba je nagodba pred sudom (ili arbitraom) o predmetu spora 2. upravna nagodba je nagodba sklopljena u upravnom postupku pred tijelom koje je vodilo postupak 3. nagodba u steajnom postupku je nagodba kojom je na nov nain, kao novim institutom, na neki nain zamijenjena prisilna nagodba, 4. izvansudska nagodba, kao ugovorna nagodba ureena u ZOO, nagodba je koja je predmet daljnjih izlaganja Definicija i znaajke ugovora o nagodbi Ugovor o nagodbi je ugovor kojim osobe izmeu kojih postoji neki spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu ukidaju taj spor, ili uklanjaju tu neizvjesnost uzajamnim poputanjem, odreujui svoja novonastala uzajamna prava i obveze. Ugovor o nagodbi je:

1. dvostranoobvezan - jer je u ZOO izriito odreeno da se na nagodbu primjenjuju ope odredbe o

dvostranoobveznim ugovorima, ako za nju nije to drugo predvieno 2. konsenzualan - za nastanak dostatna suglasnost ugovornih strana 3. naelno neformalan - jer nije predvien obvezatan oblik. On moe biti sklopljen o svakom spornom ili neizvjesnom pravnom odnosu u kojemu sudionici slobodno raspolau svojim pravima i obvezama to ne moraju biti samo obveznopravni ve i stvarnopravni, obiteljsko-pravni imovinski, nasljednopravni i drugi imovinskopravni odnosi. Bitno je da se ureenje tih odnosa temelji na autonomiji sudionika. Ako ve prvotni pravni odnos nije bio obveznopravni, on se pretvara u obveznopravni. Moe se sklopiti i o pravnom odnosu u kojemu nije zapoet sudski ili koji drugi postupak, i tijekom ve zapoetog postupka (izvansudska nagodba moe se sklopiti i bez sudjelovanja mjerodavnog tijela). Bitni sastojci ugovora o nagodbi bile bi modificirane obveze strana iz odnosa glede kojega sklapaju ugovor o nagodbi. Razgranienje nagodbe od obnove Razlike su u sljedeem: 1. obnova postoji kad se vjerovnik i dunik usuglase da se postojea obveza zamijeni novom, s tim da stara obveza prestaje, a nova mora imati razliitu glavnu inidbu, ili razliitu pravnu osnovu i nema meusobnog poputanja dok se nagodbom otklanja sporili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu koji i ne mora biti obveznopravni, ali obje strane moraju uzajamno popustiti,

41

2. kod obnove mora postojati izriita nakana i izraena volja suugovaratelja da stvaranjem nove obveze prestaje stara, a ako se animus novandi ne moe dokazati, prijanja obveza ne prestaje, ve postoji i dalje, uz novu, u punom opsegu. Kod nagodbe se pak prijanji pravni odnos modificira (pr. smanjuju se trabine), a prvobitan zahtjev, odnosno obveza ostaje u nekom smanjenom obliku. I kad je nagodbom uinjena obnova, na tu se nagodbu primjenjuju pravila o nagodbi pr. o njezinoj valjanosti ali prijanji je odnos prestao postojati jer su strane imale animus novandi i izmijenile su pravnu osnovu ili glavni predmet obveze.

Pretpostavke valjane nagodbe jedna od temeljnih pretpostavki za sklapanje nagodbe jest postojanje spora ili neizvjesnosti o nekom pravnom odnosu - osim toga, za valjanost nagodbe potrebno je postojanje i valjanost tog pravnog odnosa, a kad bi taj odnos proizlazio iz ugovora koji je pobojan, onda i znanje o pobojnosti postojanje spora ne znai da spor izmeu sudionika mora ve postojati u postupovnom znaenju, ve u tom smislu da o nekom pravu postoji spor, odnosno da se osporava njegovo postojanje ili sadraj, iako o spornom odnosu nije zapoet sudski ili neki drugi postupak neizvjesnost u nekom pravnom odnosu postoji kad se ne zna hoe li se neko pravo moi ostvariti; to su zapravo sve one situacije u kojima izmeu sudionika postoji nesuglasnost o: a) pravnoj strani odnosa, primjerice postoji li uope neki odnos, a ako postoji koji b) injeninom stanju, primjerice o sadraju odnosa neizvjesnost postoji i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno (npr. kad ne postoje sredstva pojaanja ugovora kao to su zalog, ugovorna kazna, jamstvo, ali i onda ako je ostvarenje nekog prava vezano uz uvjet, ili ak i onda kad oba subjekta ne pruaju sigurnost da e ispuniti svoje obveze) Sklapanje ugovora o nagodbi Sposobnost strana kako nagodba ima konstitutivan znaaj jer stvara nova prava i obveze izmeu suugovaratelja, za njezino je sklapanje nuna poslovna sposobnost sudionika za sklapanje nagodbe ne mora postojati opa poslovna sposobnost, ve sposobnost koja se zahtijeva u konkretnom sluaju Predmet (objekt) nagodbe kad je rije o sadraju nagodbe, temeljno je pravilo prema kojemu to moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati nagodba se moe sklapati samo u onim pravnim odnosima u kojima postoji sloboda stranake volje, a jo preciznije, i u tim odnosima samo o onim pravima kojima subjekti mogu slobodno raspolagati tamo gdje je autonomija volje ograniena ili iskljuena, iskljuena je i mogunost sklapanja nagodbe u sluajevima u kojima bi i bila sklopljena nagodba iji je predmet pravo kojim se ne moe raspolagati, takva bi nagodba bila sklopljena o sadraju koji je nedoputen i, kao takva, bila bi nitetna

42

 nagodba se moe odnositi i na imovinske posljedice kaznenog djela prava i obveze u graanskopravnim statusnim odnosima su neprenosivi i stoga je prisilnim pravilom utvreno da predmet nagodbe ne mogu biti sporovi koji se odnose na statusne odnose imovinska prava i obveze koji proistjeu iz statusnih odnosa, ponajprije kada je rije o dospjelim obvezama (odnosno njima odgovarajuim pravima), nisu neprenosivi, nego se njima moe raspolagati primjerice dospjelim obrokom obveze, odnosno prava uzdravanja branog druga pa oni mogu biti predmet nagodbe Sadraj nagodbe bitno obiljeje i sastojak izvansudske nagodbe je uzajamno poputanje, tj., kako bi ugovor imao karakter nagodbe, svaki od sudionika mora u neemu popustiti meusobno poputanje postoji kad svaka strana dobije odreen ekvivalent za vlastito (potpuno ili djelomino) odricanje, ili priznanje nekog prava meusobno poputanje ne mora biti jednako: jedan sudionik moe popustiti vie, drugi manje, pa ak i simbolino, osim toga, ono ne mora imati samo materijalnu vrijednost ve se moe odnositi i na moralno zadovoljenje popusti li samo jedna strana drugoj, nije rije o nagodbi ve o nekom drugom pravnom odnosu, pa se ne primjenjuju pravila o dvostranim ugovorima, nego pravila o tom drugom pravnom odnosu Najei oblici uzajamnog poputanja: (1) djelomino ili potpuno priznavanje nekog zahtjeva druge strane (2) odricanje od nekog od svojih zahtjeva (3) uzimanje na sebe neke nove obveze (4) smanjenje stope kamata (5) produljenje rokova (6) pristajanje na djelomine otplate (7) davanje prava na odustatninu Poputanje jedne ili obje strane moe biti ne samo bezuvjetno ve i uvjetno. Oblik ugovora za ugovor o nagodbi ne zahtijeva se neki odreen oblik za njegovu valjanost, ali se, zbog dokazne snage (ad probationem) redovito sklapa u pisanom obliku ako se nagodbom ureuju meusobna prava i obveze, ili se osniva ugovorni odnos za koji se zakonom zahtijeva odreen oblik, u tom se obliku mora sklopiti i nagodba Valjanost i nevaljanost ugovora o nagodbi na ugovor o nagodbi primjenjuju se opa pravila o valjanosti i nevaljanosti pravnih poslova

43

Nitetnost nagodbe zbog zablude prema opim pravilima, zabluda ne dovodi do nitetnosti, nego do pobojnosti pravnog posla ali, kako su postojanje pravnog odnosa iz kojega proizlazi spor ili neizvjesnost koji se otklanjanju iz ugovora o nagodbi i stvarno postojanje spora ili neizvjesnosti -pretpostavke valjanog sklapanja ugovora o nagodbi, zabluda strana ovdje izaziva drukiji uinak - ona ugovor o nagodbi ini nitetnim prva i glavna pretpostavka nitetnosti ugovora o nagodbi postoji kada je nagodba zasnovana na pogrenom vjerovanju oba suugovaratelja o postojanju pravnog odnosa koji zapravo ne postoji, tj. to je zabluda o pravnim injenicama, primjerice da postoji spor ili neizvjesnost u nekom pravnom odnosu, a on doista ne postoji druga je pretpostavka u tome da bez zablude ne bi bilo dolo do spora ili neizvjesnosti, pa, prema tome, suugovaratelji ne bi ni sklopili nagodbu ispune li se navedene pretpostavke, nagodba je zbog zablude nitetna sa zabludom o sporu ili neizvjesnosti na zakonodavac, glede pravnih posljedica nitetnosti, izjednaava i zabludu koja se odnosi na obine injenice, tj. nepravne injenice ( to bi bila injenica kad bi suugovaratelji nagodbepogreno vjerovali da je teta jednom suugovaratelju nanesena tetnom radnjom drugoga, a to nije tako), i u tim je sluajevima ugovor o nagodbi nitetan suugovaratelji se ne mogu valjano odrei prava zahtijevanja utvrenja nitetnosti nagodbe, pa takvo odricanje nema pravnog uinka Djelomina nitetnost ugovora o nagodbi ope pravilo o djelominoj nitetnosti ne vrijedi za ugovor o nagodbi jer je za taj ugovor izrijekom odreeno drukije budui da odredbe ugovora o nagodbi, ine cjelinu a to se osobito odnosi na odredbe o uzajamnim poputanjima strana u pravilu djelomina nitetnost ugovora o nagodbi nije mogua, ve ona dovodi do potpune nitetnosti cijele nagodbe tek iznimno, ako se iz nagodbe vidi da se ona sastoji od vie neovisnih dijelova, nagodba moe biti i djelomino nitetna, tj. nitetnost se odnosi samo na odgovarajue neovisne dijelove, a ne na ugovor o nagodbi u cjelini Prekomjerno oteenje u ugovoru o nagodbi iznimno od opeg pravila da se na ugovor o nagodbi primjenjuju ope odredbe o dvostranoobveznim ugovorima, prema posebnom pravilu na ugovor o nagodbi ne primjenjuje se institut prekomjernog oteenja, pa se, zbog tog razloga, ne moe zahtijevati ponitenje nagodbe u nagodbi nema oteene strane i zbog toga nijedna strana ne moe ni zahtijevati ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja uzajamna poputanja, koja su bitna za ugovor o nagodbi, ne moraju biti ekvivalentna, pa se ne moe zahtijevati ponitenje nagodbe zbog prekomjernog oteenja to pravilo vrijedi ako u nagodbi nije rije o prijevari - ako je jedna strana izazvala kod druge strane zabludu, ili je odrala u zabludi s nakanom da je time navede na sklapanje nagodbe, druga strana moe zahtijevati ponitenje nagodbe i onda kad zabluda nije bitna

44

Nagodba o pobojnom pravnom poslu sklopljena je nagodba valjana ako je njezin predmet neki pobojni pravni posao, a strana koja je mogla zahtijevati ponitenje takvog posla znala je za njegovu pobojnost u trenutku sklapanja nagodbe strana koja je znala za mogunost pobijanja nekog pravnog posla, ali je, unato tomu, sklopila nagodbu o tom poslu, odrekla se prava na njegovo pobijanje ostvari li se ta zakonska pretpostavka, nagodbom je uinjena svojevrsna konvalidacija (osnaenje) pobojnog ugovora a contrario, ako je sklopljena nagodba iji je predmet neki pobojni pravni posao, a strana koja je bila ovlatena zahtijevati njegovo ponitenje za tu mogunost nije znala u trenutku sklapanja nagodbe, tada je nagodba pobojna zbog postojanja zablude glede pobojnosti pravnog posla koji je bio sadraj nagodbe kao pretpostavku za valjanost nagodbe, tj. nemogunost njezina pobijanja, zbog znanja, odnosno mogunost njezina pobijanja zbog neznanja ovlatene osobe, zahtijeva se stvarno znanje o tome, a nije dostatno pretpostavljeno znanje, tj. da je ovlatena osoba mogla ili morala znati o pobojnosti Nagodba o nitetnom pravnom poslu kada je predmet nagodbe nitetan, pravni posao i nagodba je nitetna, bez obzira na to jesu li strane znale, ili nisu znale za njegovu nitetnost odredba ima prisilan znaaj i njome se onemoguuje konvalidacija nitetnog pravnog posla Uinci ugovora o nagodbi ovisno o tome je li do nagodbe dolo iz ve postojeeg obveznog odnosa, ili nekog drugog pravnog odnosa, sklapanjem ugovora o nagodbi nastaje modificiran prijanji obvezni odnos, ili nov obvezni odnos (umjesto prijanjeg drugog pravnog odnosa), a ako je nagodbom ujedno uinjena i obnova, onda i u prvom sluaju nastaje nov obvezni odnos nagodba ima konstitutivan znaaj i stvara nova prava i obveze izmeu sudionika nagodbe kojima se, u pravilu, mijenja opseg prije postojeih prava i obveza, ali se moe promijeniti i njihov sadraj, barem kad je rije o sporednim obvezama, a ne glavnim ugovorna nagodba ima relativan uinak, tj. njezini uinci ograniavaju se samo na osobe koje su je sklopile jer prava treih, osoba ne smiju nagodbom biti ugroena ugovor o nagodbi moe sklopiti jedan od solidarnih dunika s vjerovnikom, ili jedan od solidarnih vjerovnika s dunikom Uinci prema jamcima i zalogodavateljima nagodbom ne prestaje postojei pravni odnos, ve se preinauje nagodba kojom je ujedno uinjena i obnova oslobaa jamca i zalogodavatelja ako je on trea osoba koja je dala zalog za dunika od daljnje obveze njihova osiguranja trabina vjerovniku

45

 nema li nagodba ujedno i uinak obnove, jamac i trei koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i dalje u obvezi kad obje strane uzajamno popuste, redovito se smanje obveze suugovaratelja, pa je i odgovornost jamca i zalogodavatelja u tom opsegu manja - za takvo smanjenje odgovornosti jamca i zalogodavatelja, do kojega je dolo nagodbom, nije potrebna njihova suglasnost kad bi nagodbom odgovornost jamca ili zalogodavatelja bila poveana, zapravo bi rije bila o ugovoru na tetu treega, pa je za poveanje njihovih obveza potrebna suglasnost jamca, odnosno zalogodavatelja prizna li dunik u nagodbi spornu trabinu djelomino ili u cijelosti, jamac i zalogodavatelj zadravaju pravo istaknuti vjerovniku, uz ostale, i one prigovore kojih se dunik nagodbom odrekao VIII. PRESTANAK OBVEZA 1. UVOD jedna od opih znaajka subjektivnih obveznih prava (trabina) nije u njihovu trajnom vjenom postojanju kao to je to kod subjektivnih stvarnih prava svrha stjecanja subjektivnih obveznih prava je u ostvarenju njihova sadraja, odnosno zahtjeva koji pripada imatelju subjektivnog obveznog prava, a tim ostvarenjem subjektivno pravo prestaje ve i iz naela dunosti ispunjenja obveze od svakog sudionika obveznog odnosa proistjee da se obveza moe ugasiti samo suglasnom voljom sudionika obveznog odnosa, ili na temelju zakona ispunjenje je redovit nain prestanka obveze, a zakon kao druge ope naine prestanka svake obveze navodi i prijeboj, otpust duga, obnovu, sjedinjenje, nemogunost ispunjenja, protek vremena, otkaz te smrt i prestanak pravne osobe ugovorne obveze mogu prestati i raskidom ugovora i ponitenjem ugovora prestankom glavne obveze prestaju i sporedna prava, to znai da ona dijele sudbinu glavne obveze, odnosno prava 2. ISPUNJENJE (OPA PRAVILA) 1. Pojam i uvodne napomene ispunjenje je redovit nain prestanka obveza, bez obzira na to je li rije o zakonskim (izvanugovornim) obveznim odnosima, ili odnosima iz pravnih poslova pravila o ispunjenju preteito su dispozitivne naravi, pa ih strane mogu prilagoditi konkretnim odnosima imajui u vidu kako postoje i drugi naini ispunjenja, ovdje se govori o opim pravilima o ispunjenju koja su podijeljena na sastavnice valjanog ispunjenja (subjekti, objekt tj. predmet, opseg, kakvoa i mjesto ispunjenja) i sastavnice urednog ispunjenja (vrijeme ispunjenja i nepostojanje nedostataka predmeta ispunjenja)

46

 ako neka od ovih sastavnica nije uredno i valjano ispunjena, ili nije uope ispunjena, ispunjenje nije valjano i obveza ne prestaje, nego postoji i dalje, a dunik dolazi u zakanjenje suprotno tome, ako odgovarajui subjekt odgovarajuem subjektu, na odgovarajuem mjestu, odgovarajuim objektom, odgovarajue koliine i kakvoe, ispuni obvezu, ispunjenje je valjano i primarna obveza prestaje (a ako vjerovnik u tim okolnostima ne primi ispunjenje ili ga sprijei, dolazi u vjerovniko zakanjenje) kad odgovarajui subjekt odgovarajuem subjektu, na odgovarajuem mjestu, odgovarajuim objektom, odgovarajue koliine i kakvoe, ispuni obvezu, ali sa zakanjenjem ili s nedostacima ispunjenja, ispunjenje e biti valjano i primarna e obveza prestati, ali, ispunjenje e istodobno biti neuredno i mogu nastati nove obveze dunika, odnosno ostali, nenamjeravani ili sekundarni uinci valjano je ispunjenje kojim obveza prestaje, a uredno ispunjenje kojim ne samo to obveza prestaje nego ne moe nastati nova dunikova obveza (osim obveze davanja priznanice i vraanja isprave o dugu) samo valjanim i urednim ispunjenjem obveza prestaje i ne moe nastati nenamjeravan (sekundarni) uinak, odnosno nova obveza Elementi valjanog ispunjenja Subjekti ispunjenja Tko moe ispuniti obvezu temeljno je pravilo da dunik sam ispunjava svoju obvezu, s tim da je kao iznimka doputena mogunost da dunikovu obvezu mogu ispuniti i tree osobe iako je naelno doputeno da i trea osoba moe ispuniti obvezu dunika, ispunjenje strogo osobne inidbe (primjerice izradu slike) prema naravi obveze, moe ostvariti samo dunik Dvije temeljne skupine obveza kad tree osobe mogu ispuniti obvezu umjesto dunika:

1) tree osobe koje imaju neki pravni interes da obveza bude ispunjena
2) osobe koje takav pravni interes nemaju vjerovnik je obvezan primiti ispunjenje od svake tree osobe koja ima neki pravni interes da obveza dunika bude ispunjena - postoji li takav interes tree osobe, ne zahtijeva se suglasnost vjerovnika i on je obvezan primiti ispunjenje, ak i kad bi se dunik tomu protivio trea osoba s pravnim interesom za ispunjenje obveze svakako je ona koja moe imati neke obveze ne ispuni li se obveza dunika, ili ne ispuni li se obveza navrijeme kao to su, primjerice, jamac i zalogodavatelj, ako nije ujedno i dunik dunik koji ne ispunjava svoje obveze uredno i navrijeme ne smije pogoravati poloaj treih koji imaju pravni interes u ispunjenju njegove obveze te isticati svoje pravo na ispunjenje i spreavati treega u ispunjenju te obveze jer bi bila rije o zloporabi prava koja je ve i po opim naelima zabranjena osoba koja nema ili ne moe dokazati pravni interes za ispunjenje obveze dunika moe takoer ispuniti obvezu dunika i vjerovnik je duan primiti ispunjenje ako se s tim suglasi dunik

47

 davanje suglasnosti dunika ili vjerovnika je neformalno, osim ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju pisani ili koji drugi oblik odbije li vjerovnik primiti ispunjenje od tree osobe, a nije rije o strogo osobnoj ili ugovornoj obvezi ispunjenja od dunika, dolazi u zakanjenje trei koji nema niti pravni interes, niti suglasnost dunika takoer moe ispuniti dunikovu obvezu u takvim okolnostima ne postoji obveza vjerovnika primanja ispunjenja od treega, ali preputena mu je odluka hoe li primiti ispunjenje od tree osobe dunik ne smije svojim postupcima pogorati poloaj vjerovnika na vjerovniku je odluka o sluenju svojim pravom izbora, pa ako i odbije ispunjenje o kojemu je rije od tree osobe, ne dolazi u zakanjenje, niti odgovara duniku za eventualno nastale tetne posljedice, a razloge odbijanja ne mora opravdavati ni duniku, ni treoj osobi duniku u svim inaicama ispunjenja od treih osoba ipak ostaje prednost (prioritet) u ispunjenju obveze u odnosu na bilo koju treu osobu ponudi li dunik vjerovniku da e sam odmah ispuniti svoju obvezu, vjerovnik ne moeprimiti ispunjenje od tree osobe, ali nije dostatna samo izjava dunika, ve on mora doista biti spreman ispuniti obvezu duniku se ne moe uskratiti ispunjenje njegove obveze, bez obzira na njegove prijanje izjave, sve dok obveza nije ispunjena odbija li vjerovnik primitak urednog ispunjenja dunikove obveze, on bi obvezu mogao ispuniti polaganjem stvari kod suda poslovna sposobnost zahtijeva se ne samo za sklapanje valjanog ugovora ve i za ispunjenje obveze jer ono redovito znai neku inidbu kojom se raspolae imovinom iznimno i poslovno nesposoban dunik moe valjano ispuniti obvezu, ispune li se sljedee pretpostavke:

a) da je postojanje obveze nesumnjivo to znai da nije rije o nitetnoj i pobojnoj obvezi, da nije
rije o ispunjenju prirodne obveze (naturalis obligatio), ili neke sporedne obveze ako postoji spor glede glavne i slino b) da je rok za ispunjenje obveze dospio Kada se i ispune obje te pretpostavke, ispunjenje obveze poslovno nesposobne osobe moe se osporavati ako je ona: a) isplatila zastarjeli dug b) ako je isplatila dug koji potjee iz igre ili oklade za osporavanje je ovlaten zakonski zastupnik poslovno nesposobne osobe, i to tubom za ponitenje ispunjenja zastarjele obveze (kod zastare), odnosno tubom zbog stjecanja bez osnove (kod igara i oklada) Kome se moe ispuniti obveza

48

 prema opem pravilu, vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje od dunika, a on ima obvezu ispunjenja prema vjerovniku Zakon je dopustio da i netko trei moe ispuniti obvezu dunika vjerovniku, a ispunjenje obveze moe biti uinjeno ne samo vjerovniku ve i osobi odreenoj: a) b) c) d) zakonom sudskom odlukom ugovorom izmeu vjerovnika i dunika koju je jednostrano odredio sam vjerovnik

ako je vjerovnik poslovno nesposoban, ispunjenje obveze nee se uiniti njemu, ve njegovu zakonskom zastupniku sud svojom odlukom moe narediti da se obveza ispuni treoj osobi, a ne vjerovniku, primjerice kad se duniku naloi da ispuni obvezu vjerovnikovu vjerovniku umjesto vjerovniku ugovore li vjerovnik i dunik ispunjenje obveze dunika treoj osobi, a ne vjerovniku, rije je samo o delegaciji isplate, tj. ispunjenju obveze treemu, pri emu trea osoba nema pravo od dunika zahtijevati ispunjenje obveze za sebe, ve je ovlatena jedino na prijam ispunjenja vjerovnik moe odrediti treu osobu za prijam ispunjenja redovito e to biti njegov zastupnik ili opunomoenik koja nema pravo duniku postavljati zahtjev za ispunjenje ako to ne uini vjerovnik, ako je on i za to nije opunomoio ispuni li dunik obvezu neovlatenoj osobi njegova obveza prema vjerovniku nije prestala vjerovnik moe i naknadno ispunjenje obveze treoj neovlatenoj osobi odobriti i time ga uiniti valjanim, a obvezu ispunjenom - odobrenje vjerovnika ima retroaktivan uinak umjesto poslovno nesposobnog vjerovnika, ispunjenje trabina prima njegov zakonski zastupnik Ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovniku je valjano ako je ono: a) korisno za vjerovnika (ako je njime zadovoljen neki njegov pravni interes) b) ako se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega predmet ispunjenja nalazi se kod poslovno nesposobnog vjerovnika ne samo kad se fiziki kod njega nalazi (npr. radni stol), ve i onda ako je, primjerice novac koji je primio, uloen u njegovo ime na raun u banci ako poslovno nesposoban vjerovnik primljeno ispunjenje nije korisno uporabio, ili ga je otuio, zakonski je zastupnik ovlaten zahtijevati od dunika ponovno ispunjenje obveze, i tada prethodno ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovniku nema znaaj ispunjenja obveze kada poslovno nesposobna osoba postane poslovno sposobna (malodobnik postane punodobnik, ili punodobna duevno bolesna ili zaostala osoba ozdravi), moe odobriti ispunjenje obveze koje je primila za vrijeme svoje poslovne nesposobnosti Objekt (predmet) ispunjenja Openito

49

 predmet ispunjenja je ono to ini sadraj obveze, to je ostvarenje (konkretizacija) dunikove obveze, a sadraj obveze je odreena dunikova inidba kojase sastoji u davanju, injenju, proputanju ili trpljenju dunik u ispunjenju obveze treba uiniti ba onu i onakvu radnju koja ini sadraj obveze ako je radnja individualno odreena, mora se ispuniti upravo ona i nijedna druga kad je obveza generina, ona se ispunjava odgovarajuim rodom, odnosno vrstom, koliinom i kakvoom, a izloeno se ne odnosi samo na radnju, odnosno inidbu nego i na njezin objekt (primjerice stvar) dunik nije ovlaten svojevoljno uiniti zamjenu dugovane obveze nekom drugom, pa ak ni ako obvezu nije mogue ispuniti

Predaja (davanje) druge stvari umjesto dugovane moe se dogoditi da je dunik predao vjerovniku kao dugovanu stvar, a vjerovnik je primio, neku drugu stvar, iako ona uistinu nije dugovana stvar (npr. umjesto kruaka predao mu je dunje) u tom sluaju nije ispunjen sadraj obveze (predaja kruaka), nema stvarnog ispunjenja, pa vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i zahtijevati upravo onu stvar koja je predmet ispunjenja to se podrazumijeva pod neim drugim druga stvar (aliud) nije precizirano, pa moe doi do potekoa u utvrivanju je li neka stvar druga, a ne ona koja je ugovorena, ili nije nee biti veih problema u utvrivanju je li rije o drugoj stvari, ako je rije o individualno odreenim stvarima (automobil tono odreene marke, kubikae), ali potekoe esto nastaju ako je ugovorena predaja generinih stvari jer se postavlja pitanje do koje se mjere moe odstupiti od ugovorenih svojstava, a da bude rije o istoj stvari najbolja metoda utvrivanja suglasnosti robe s ugovorom je kriterij vrste robe: ako je umjesto ugovorene stvari predana stvar koja pripada drugoj vrsti (umjesto jabuka predaju se kruke), dri se da je predana druga stvar (aliud), a nee se drati drugom stvari ona koja pripada istom rodu, ali je razliitih svojstava od predvienih Zamjena ispunjenja (datio in solutum) odstupanje je u dobrovoljnoj zamjeni ispunjenja, ili davanju umjesto dugovanoga zamjena ispunjenja esto se tim institutom naziva i davanje umjesto dugovanog je ugovor izmeu dunika i vjerovnika na temelju kojega dunik daje, a vjerovnik prima neto drugo umjesto onoga to mu dunik duguje obveza dunika prestaje kad vjerovnik primi ugovorno zamijenjenu inidbu, pa, ako doe do zamjene ispunjenja, ispunjenje druge inidbe znai bezuvjetno ispunjenje dunikove obveze koja se time gasi za razliku od personalne subrogacije, zamjena ispunjenja je oblik realne subrogacije jer nije rije o promjeni osobe vjerovnika zbog ispunjenja dunikove obveze od nekog isplatitelja (solvensa), ve o davanju, odnosno primanju neega drugog umjesto onoga to dunik duguje

50

 dunik odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari koja je dana umjesto onoga to se duguje, a ako nije rije o ugovoru o prodaji, onda, i prema posebnim propisima o odgovornosti, za nedostatke za dotini ugovor ako vjerovnik ne eli ulaziti u komplicirano dokazivanje postoje li materijalni ili pravni nedostaci zamijenjene stvari, zakonodavac mu prua mogunost da, umjesto odgovornosti dunika za materijalne i pravne nedostatke, moe od njega zahtijevati: a) ispunjenje prvotne trabine b) naknadu tete vjerovnik odluuje kojim e se svojim pravom sluiti: pravilima o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke druge stvari koju je primio, ili e vratiti primljenu stvar i zahtijevati ispunjenje prvobitno dugovane inidbe odlui li se za ispunjenje prvobitne obveze, vjerovnik vie nema pravo zahtijevati ispunjenje prvobitno dugovane inidbe od jamca jer se jamac, na temelju sporazuma o zamjeni ispunjenja izmeu vjerovnika i dunika, oslobodio odgovornosti za ispunjenje dunikove obveze, zbog toga to je prvobitno dugovana dunikova inidba vjerovnikovim primitkom druge inidbe prestala ako je prvobitna inidba glasila na isplatu odreene svote novca, dunik e biti obvezan platiti i zatezne kamate za zakanjenje u ispunjenju po svojoj pravnoj prirodi zamjena je ispunjenja naplatni, dvostranoobvezan, neformalan i realan ugovor Predaja radi prodaje (datio pro solvendo) Ugovor izmeu vjerovnika i dunika na temelju kojega dunik predaje vjerovniku neku svoju stvar, ili mu ustupi neko svoje pravo s nalogom da ih vjerovnik proda i iz postignutesvote naplati svoju trabinu, a eventualan viak vrati. obveza dunika iz prvotne obveze prestaje tek kad vjerovnik naplati trabinu u cijelosti bitna razlika izmeu davanja umjesto isplate i davanja zbog naplaivanja je u tome to je kod davanja umjesto isplate dunik svoju obvezu ispunio u cijelosti im vjerovnik primi drugu stvar, a kod davanja zbog naplaivanja dunikova obveza ne prestaje predajom stvari vjerovniku, nego tek u trenutku kad vjerovnik u cijelosti naplati trabinu iz svote potignute prodajom stvari predaja neke stvari ili ustup neke trabine zbog prodaje nema za posljedicu prestanak dunikove obveze, tj. gaenje vjerovnikova prava, kao kod zamjene ispunjenja, jer se predajom zbog prodaje samo ovlauje vjerovnika prodati nekom treem predane stvari, ili ustupiti neku tuenikovu trabinu i naplatiti svoju trabinu iz dobivene svote uspije li vjerovnik prodati ili ustupiti trabinu i time namiriti svoju trabinu od dunika, dunikova obveza u tom trenutku prestaje uspije li vjerovnik prodajom ili ustupom samo djelomino namiriti svoju trabinu, u nepokrivenom djelu ona i dalje ostaje ne uspije li vjerovnik uope prodati predanu mu stvar ili ostvariti preneseno mu pravo, duan je vratiti stvar, odnosno natrag ustupiti preneseno pravo, a njegova trabina ostaje i dalje u cijelosti

51

 ako je nastupila dospjelost dunikove obveze, dunik dolazi u zakanjenje i snosi odgovarajue posljedice zakanjenja nee moe li pak vjerovnik primljenu stvar vratiti, pretpostavlja se da ju je prodao i ostvario srednju trnu cijenu te da se za toliko namirio i smanjio (ili ostvario) svoje trabine budui da se ovdje govori o predaji zbog prodaje, zapravo je rije o ispunjenju novane obveze jer prodajom stvari, ili ustupm trabina vjerovnik dobiva odreenu svotu novca koju zadrava za podmirenje svoje novane trabine preda li dunik vjerovniku drugu stvar, a ne onu koju mu duguje, a da se strane pritom nisu izjasnile je li rije o zamjeni ispunjenja ili predaji radi prodaje, pretpostavlja se da je rije o zamjeni ispunjenja jer je ona, u konkurenciji s predajom zbog prodaje, jednostavnija i sigurnija za vjerovnika Predaja zbog prodaje (datio pro solvendo) mora biti izriito ugovorena, pa, iako nije rije o formalnom ugovoru, preporuili bismo pisani oblik, kako bi se uklonile dvojbe o tome o kojem je institutu rije, a i zbog lakeg dokazivanja Opseg ispunjenja (djelomino ispunjenje) pitanje opsega ispunjenja odnosno valjanosti djelominog ispunjenja postavlja se samo ako je predmet obveze inidba koja je po svojoj prirodi djeljiva djeljivost mora biti kvantitativna, to znai da se dijelovi jedan od drugoga, i u odnosu na cjelinu, razlikuju samo koliinski (npr. pet kg jabuka u odnosu na cjelinu od pedeset i pet kg) kad bi se dijelovi neke cjeline razlikovali jedan od drugog kvalitativno rije je o nedjeljivoj inidbi, pa se, kao obveza, ne moe ispunjavati u dijelovima ako nije drukije ugovoreno, dunik nije ovlaten inidbu ispunjavati djelomino, niti je vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje Od tog temeljnog pravila ureena su dva mogua odstupanja kada je vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje:

a) ako narav obveze nalae djelomino ispunjenje

b) novane obveze, osim ako vjerovnik ima poseban interes da odbije novano ispunjenje obveze izloena pravila o djelominom ispunjenju ne odnose se na one obveznopravne odnose kod kojih pojedine obveze dospijevaju postupno, kao to su kamate, zakupnina, sukcesivne isporuke i sl. Kakvoa (kvaliteta) ispunjenja pitanje kakvoe (kvalitete) ispunjenja po prirodi stvari ne postavlja se u svezi s individualno odreenim predmetom (objektom) obveze, nego samo u svezi s obvezom davanja stvari odreenih po rodu (npr. ito, nafta, ulje, vino), i to kad kakvoa nije odreena ugovorom ako je odreen rod i koliina stvari, ali ne i njihova kakvoa (kvaliteta), dunik je obvezan predati ugovorenu koliinu stvari barem srednje kakvoe

52

 ako je duniku poznato da vjerovnik nabavlja generine stvari s nekom odreenom namjenom, on je duan predati vjerovniku stvari one kakvoe koja odgovara njihovoj namjeni (npr. ljive za rakiju ne moraju biti prve kakvoe) pri ugovaranju stvari odreenih po rodu izostanak ugovorene kakvoe ne ini inidbu neodreenom, odnosno neodredivom i ne dovodi do nitetnosti ugovora

Mjesto ispunjenja mjesto ispunjenja je zemljopisno mjesto u kojemu dunik mora ispuniti svoju obvezu, tj. predati stvar, togod uiniti, propustiti ili trpjeti to je mjesto vano i za vjerovnika i za dunika jer su uz njega vezane razne injenice i pravne posljedice, kao to su snoenje rizika za sluajnu propast ili oteenje stvari, trokovi ispunjenja, utvrivanje sukladnosti robe s ugovorom kad mjesto ispunjenja nije ugovoreno ni odreeno odredbama zakona, primjenjuju se opa pravila koja razlikuju mjesto ispunjenja nenovanih od mjesta ispunjenja novanih obveza mjesto ispunjenja nenovanih obveza odreuje se prema svrsi posla, prirodi dunikove obveze, ili prema ostalim okolnostima konkretnog sluaja ne moe li se mjesto ispunjenja nenovane obveze odrediti ni prema svrsi posla, ni prema prirodi obveze ili ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu u kojemu je dunik u trenutku nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite za fiziku osobu Elementi urednog ispunjenja Vrijeme ispunjenja Kad je vrijeme ispunjenja ugovoreno Kad je vrijeme ispunjenja odreeno ugovorom, dunik je obvezan ispuniti obvezu u ugovoreno vrijeme (to pravilo proizlazi iz naela dispozitivnosti i strabake autonomije). Ako je vrijeme dospjelosti obveze ugovoreno, vjerovnik nije duan opominjati dunika o nastupu roka za ispunjenje i, ne ispuni li dunik svoju obvezuo roku, on dolazi u zakanjenje, a i vjerovnik moe doi u zakanjenje ako, bezosnovanog razloga, u to vrijeme odbije primiti ispunjenje, ili ga svojim ponaanjem sprijei.

53

Moe li dunik ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, odnosno je li vjerovnik duan primiti ispunjenje prije ugovorenog roka i je li ovlaten zahtijevati ispunjenje prije ugovorenog roka? To ovisi u ijem je interesu rok ugovoren. Kad je rok ispunjenja ugovoren jedino u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije tog roka, a vjerovnik je duan primiti ispunjenje, ali dunik je o tome duan izvijestiti vjerovnika i paziti na to da to ne bude u nevrijeme. Kad je rok ugovoren jedino u interesu vjerovnika, on ima pravo zahtijevati ispunjenje od dunika prije roka. Osim toga, on ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka i ako mu dunik nije dao ugovoreno (obeano) osiguranje, ili ako, na njegov zahtjev, nije dopunio osiguranje smanjeno bez krivnje vjerovnika. Kad rok ispunjenja ugovoren u interesu obiju strana, ili u korist vjerovnika ili kad rok ispunjenja uope nije ugovoren, vjerovnik je ovlaten odbiti prijevremeno ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete ako mu je prijam prijevremenog ispunjenja nanio tetu, ali o tome mora bez odgaanja obavijestiti dunika. Poseban sluaj ugovaranja vremena ispunjenja predstavlja sluaj u kojemu ugovorne strane ugovorom ostave na volju vjerovniku ili duniku da sami odrede to vrijeme. Tu svoju ovlast ovlateni suugovaratelj ne smije zlorabiti. Rok ispunjenja obveze ovlatenik treba odrediti sukladno cilju i prirodi obveze, s tim da mora voditi brigu o tome da rok bude odreen tako da ne stvara neuobiajene trokove za drugu stranu, niti joj oteava ispunjenje obveze. Odreivanje roka treba priopiti drugoj strani. Ne odredi li ovlatenik rok ispunjenja u razumnom vremenu od sklapanja ugovora, druga strana nije duna trpjeti takvo odugovlaenje, ve moe opomenuti ovlatenika da je duan odrediti rok za ispunjenje obveze. Ne odredi li ontaj rok ni nakon opomene, druga strana moe od suda zahtijevati odreivanje primjerenog roka za ispunjenje. Kad vrijeme ispunjenja nije ugovoreno Ako je rije o nenovanim obvezama, vrijedi pravilo za sve subjekte, tj. da je dunik obvezan ispuniti obvezu u roku predvienom zakonom, pod ime se podrazumijevaju posebni rokovi odreeni ZOO i drugim posebnim zakonima. Ako je rije o novanim obvezama za trgovake ugovore i ugovore izmeu trgovaca i tijela javne vlasti, vrijede posebna pravila koja predvia ZOO. Kad vrijeme ispunjenja nije ni ugovoreno ni odreeno posebnim odredbama ZOO ili posebnih zakona, predviena su za sve osobe sljedea pravila o roku dospijea obveze:

a) najprije se uzima u obzir svrha posla, pa se, sukladno svrsi, odreuje dospijee b) ne moe li se utvrditi postizanje neke odreene svrhe, treba se uzeti u obzir narav obveze i druge
okolnosti ako su vane primjerice, isporuka sezonske robe mora biti prije nastupanja sezone c) ne moe li se dospjelost obveze odrediti ni prema svrsi posla, naravi obveze i ostalim okolnostima koje bi zahtijevale odreen rok za ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze odmah nakon njezina nastanka.. Ako je rije o predaji stvari ili obavljanju jednostavne radnje za to nije potrebna neka posebna priprema, dunik ih je obvezan ispuniti odmah nakon zahtjeva vjerovnika, ali ako je sadraj obveze sloenija inidba, dunik je obvezan nakon zahtjeva vjerovnika poduzeti nune i uobiajene radnje i u razumnom roku ispuniti obvezu d) ako vjerovnik nije iskoristio svoje pravo zahtijevati ispunjenje obveze odmah nakon njezina nastanka, dunik ima pravo zahtijevati od njega da odmah primi njezino ispunjenje, s tim da taj zahtjev dunika ima uinak dospjelosti. Zahtjev dunika je kao i zahtjev vjerovnika neformalan, postavlja se izvan suda te predstavlja jednostrani pravni posao kojim se nedospjela obveza pretvara u dospjelu. Vjerovnik je obvezan primiti ispunjenje odmah, osim ako mu je nudan neki razuman rok za njezin prijam. Ako vjerovnik nije

54

spreman primiti ispunjenje obveze dunika, a za to nema opravdanog razloga, dolazi u zakanjenje. Kad glede ispunjenja obveze nije potrebna suradnja vjerovnika dunik moe ispuniti obvezu odmah i bez podnoenja zahtjeva vjerovniku za njezin prijam. Vrijeme ispunjenja u dvostranoobveznim ugovorima Vrijeme ispunjenja u dvostranoobveznim ugovorima posebno je ureeno s obzirom na injenicu da su obje ugovorne strane u tim ugovorima dunici, pa je potrebno posebno urediti njihov meusoban odnos glede vremena ispunjenja. Pravila o vremenu ispunjenja u dvostranoobveznim ugovorima dopunjuju ta pravila tako to ureuju meusoban odnos dviju strana glede vremena ispunjenja njihovih obveza. Vrijeme ispunjenja ponajprije ureuje suglasna volja ugovornih strana, tj. ugovor, ali uz napomenu kako primjenu drugih pravila o odreivanju vremena ispunjenja ovdje iskljuuje ugovaranje redoslijeda ispunjenja. Ako vrijeme ispunjenja nije ugovoreno, ponekad je za pojedine tipove ugovora, ili opim odredbama, meusoban odnos vremena ispunjenja obveza strana odreen zakonom. Kad redoslijed ispunjenja nije ugovoren, niti proizlazi iz zakona, odreuje ga narav posla. Ako ni iz naravi posla ne proizlazi redoslijed ispunjenja, strane su dune ispuniti svoje obveze istodobno. To se pravilo ipak ne smije shvatiti sasvim doslovno jer iz odredbe proizlazi da je jedna strana duna ispuniti svoju obvezu ne samo kad je druga strana istodobno ispuni nego i kad je druga strana spremna istodobno ispuniti svoju obvezu. Iz pravila istodobnog ispunjenja proizlazi prigovor neispunjenja ugovora (exceptio non adimpleti contractus) koji u sebi sadri pravo ugovorne strane da odbija ispuniti svoju obvezu tako dugo dok druga strana (koja to zahtijeva) ne ispuni, ili ne bude spremna ispuniti svoju obvezu istodobno kad je ispuni i prva strana. Ta (prva) ugovorna strana to svoje pravo ostvaruje prigovorom (neispunjenja ugovora) kojim se suprotstavlja (drugoj) ugovornoj strani, ako ona zahtijeva ispunjenje a ne nudi, ili nije spremna dati istodobno ispunjenje svoje obveze. Prva strana ne odbija ispunjenje, nego ga odgaa. Prigovor moe staviti ona strana iji suugovaratelj jo nije ispunio svoju obvezu. Prigovor neispunjenja odnosi se samo na glavnu obvezu, a ne i na sporedne. Ako je rije o tubi radi ispunjenja kad se primjenjuje pravilo istodobnog ispunjenja ako tubeni zahtjev ne bi naznaivao spremnost tuitelja da ispuni svoju obvezu kad je ispuni tuenik, tuenikov prigovor neispunjenja ugovora bio bi utemeljen i posljedica stavljanja tog prigovora sastojala bi se u tome to bi sud tueniku naloio da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju. Nepostojanje nedostataka Nepostojanje (materijalnih i pravnih) nedostataka je element nudan kako bi ispunjenje bilo uredno samo glede naplatnih (potpunih dvostranoobveznih) ugovora. Kako ispunjenje s nedostacima dovodi do nastanka odgovornosti prenositelja za nedostatke, kao sekundarne obveze, da bi ispunjenje bilo uredno, tj. da ne bi nastala odgovornost prenositelja za nedostatke, nuno je da obveza prenositelja u naplatnom ugovoru bude ispunjena bez (materijalnih i pravnih) nedostataka.

Uinci valjanog ispunjenja Openito Temeljni uinak valjanog ispunjenja je prestanak glavne obveze dunika i prava vjerovnika.

55

Kako osim glavne dunikove obveze mogu postojati i sporedne obveze, prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druge sporedne obveze. Kad ima vie obveza ee u trgovakim, ali i u graanskopravnim odnosima, izmeu dviju osoba moe postojati vie pravnih odnosa, pa tako jedna osoba drugoj moe biti dunik u vie istorodnih, odnosno istovrsnih obveza. Kad postoji vie istorodnih obveza jednog dunika, pa on neto ispuni, ali ono to ispuni nije dostatno za podmirenje svih obveza, valja odrediti obveze koje su ispunjene, a koje nisu. Ako izmeu dunika i vjerovnika postoji sporazum kojim su oni odredili koje se obveze dre ispunjenima, ili kojim e se redoslijedom obveze drati ispunjenima kad ispunjenje nije dostatno za sve obveze, taj e sporazum imati prvenstvo pred drugim rjeenjima. Kad izmeu dunika i vjerovnika nema takvog sporazuma, ispunjenjem se podmiruju one obveze koje odredi dunik, ali najkasnije pri ispunjenju. Kad nema sporazuma ni izjave dunika, obveze se namiruju prema redoslijedu dospijea, ime je prihvaeno naelo prior in tempore potior in iure (to je za dunika najpovoljnije jer se na taj nain dre ispunjenim one obveze ije bi se ugovorne i zakonske kamate najdue trebale plaati). Dospije li vie obveza istodobno, zakonski redoslijed namirenja odgovara jaini sredstava osiguranja tih obveza koja ima vjerovnik, i to tako to se najprije namiruju one obveze koje uope nisu osigurane, zatim one koje su slabije osigurane, a na kraju one koje su vie osigurane. Ako su sve obveze podjednako osigurane, to znai da se ne moe utvrditi koja je od njih vie ili manje osigurana, najprije se namiruju one koje su najtee za dunika. Ne moe li se primjenom navedenih pravila ustanoviti prvenstvo obveza glede redoslijeda ispunjenja, konaan kriterij za utvrivanje ispunjenja jest trenutak nastanka obveza, pa se namiruju redom kako su nastale. Ako su sve, ili neke od vie njih nastale istodobno, obveze se namiruju razmjerno njihovim svotama. Kad dunik, osim glavnice, duguje i kamate i trokove, onime to ispuni najprije se podmiruju trokovi, pa kamate, a tek nakon toga glavnica. Obveze koje nastaju za vjerovnika Ponekad dunik eli posjedovati dokaz da je ispunio svoju obvezu. Zbog toga onaj tko ispuni obvezu potpuno ili djelomino ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik o tome izda priznanicu o vlastitu troku. Izdavanje priznanice stvara vane pravne uinke. Ako je izdana priznanica da je potpuno isplaena glavnica, pretpostavlja se da su isplaene i kamate te sudski i drugi trokovi. Isto tako, ako dunik povremenih davanja ima priznanicu da je isplatio poslije dospjelo potraivanje, pretpostavlja se da je isplatio i ona koja su prije dospjela. Ako vjerovnik odbije izdati priznanicu, dunik moe poloiti kod suda predmet svoje obveze. Ako je dunik prethodno vjerovniku predao ispravu o postojanju svojega duga, kad potpuno ispuni obvezu, moe od vjerovnika zahtijevati da mu vrati tu ispravu, a kad samo djelomino ispuni obvezu, ima pravo zahtijevati da se to zabiljei na ispravi o dugu. Trokovi ispunjenja Ispunjenje obveze esto je povezano s raznim trokovima, kao to su pripremanje stvari za predaju (izdvajanje, pakiranje), prijevoz do mjesta ispunjenja, pribavljanje potrebnih dokumenata (isprave

56

o podrijetlu robe, razne dozvole) i sl. Trokovima ispunjenja dre se uobiajeni trokovi pri ispunjenju odreene obveze koji se redovito pojavljuju. Trokove ispunjenja snosi dunik ako ih nije prouzroio vjerovnik, no vjerovnik i dunik mogu i drukije ugovoriti, tj. da ih snosi vjerovnik, da snose trokove popola i sl. Prouzroi li vjerovnik svojim postupcima vee trokove od uobiajenih, primjerice povea trokove dunika zbog oteavanja s ispunjenjem ili odbitka prijama ponuenog ispunjenja, dolazi do zakanjenja vjerovnika - tada on odgovara i za trokove daljnjeg uvanja stvari, kao i za trokove polaganja, ako su vei od trokova ispunjenja koje je bio duan snositi dunik.

3. ISPUNJENJE POLAGANJEM I PRODAJOM DUGOVANE STVARI Pretpostavke Npr. Sklopljen je ugovor o prodaji individualne pokretne stvari za cijenu koja je vrlo povoljna za prodavatelja. Cijenu je kupac platio unaprijed. Prodavatelj s obzirom na povoljnu cijenu eli i sam uredno ispuniti svoju obvezu predaje stvari, ali kupac odbije preuzeti stvar ili promijeni prebivalite, pa ga prodavatelj ne moe pronai. U takvoj situaciji prodavatelj, ali i svaki drugi dunik iz obveznog odnosa kako bi od sebe u najveoj moguoj mjeri odvratio bilo koji rizik dugovanu stvar moe poloiti kod suda (u sudski depozit), ili prodati s uinkom ispunjenja svoje obveze, u ovom primjeru s uinkom ispunjenja obveze da preda stvar kupcu. Za valjanost i postizanje navedenog uinka ispunjenja polaganjem stvari kod suda potrebno je da je vjerovnik u zakanjenju ili nepoznat, ili da je neizvjesno tko je vjerovnik ili gdje se nalazi, ili da je vjerovnik poslovno nesposoban a nema zastupnika, ili da vjerovnik odbije izdati priznanicu kojom potvruje ispunjenje. Pod tim uvjetima, osim dunika, isto pravo imaju i tree osobe koje su pravno zainteresirane da obveza bude ispunjena.

Polaganje Polaganje se obavlja kod doista nadlenog suda u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili priroda posla zahtijevaju da se polaganje obavi u mjestu u kojemu se stvar nalazi, ali i svaki drugi doista nadleni sud mora primiti stvar u depozit. No, u posljednjem sluaju dunik je duan dati naknadu vjerovniku, ako je on, polaganjem kod tog drugog suda, pretrpio tetu. Osim uloge depozitara, sud moe imati i drugu ulogu. Kad je predmet obveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom depozitu, dunik moe zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj e predati stvar da je uva o troku i za raun vjerovnika i tada e predaja stvari toj osobi imati isti uinak kao polaganje kod suda, tj. uinak ispunjenja obveze. Umjesto polaganjem kod suda, dunik obveze iz trgovakog ugovora svoju bvezu moe ispuniti i predajom stvari javnom skladitu na uvanje za raun vjerovnika,i ta predaja takoer ima uinke

57

polaganja kod suda. O izvrenom polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i za njegovo boravite. Temeljni uinak polaganja je u tome to se njime dunik oslobaa obveze u trenutku u kojemu je obavio polaganje, a ako je bio u zakanjenju, njegovo zakanjenje prestaje. Od trenutka u kojemu je stvar poloena rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika i od tog trenutka prestaju tei kamate. Daljnja sudbina poloene stvari Dunik moe uzeti natrag poloenu stvar i o tome je duan obavijestiti vjerovnika. Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, drat e se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sudunici i jamci ostaju u obvezi.

Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje: 1. kad on izjavi sudu da se odrie tog prava 2. kad vjerovnik izjavi da prima poloenu stvar 3. kad pravomonom odlukom bude utvreno da polaganjeudovoljava uvjetima urednog ispunjenja Ako dunik poloenu stvar ne uzme natrag, sud e poloenu stvar predati vjerovniku pod uvjetima koje je dunik postavio. Trokove pravovaljanog i neopozvanog polaganja snosi vjerovnik, ako su vii od trokova ispunjenja koje je duan snositi dunik. Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e, na zahtjev uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje, a od iznosa dobivenog prodajom odbit e se trokovi prodaje i trokovi uvanja te ostatak poloiti kod suda za vjerovnika. Prodaja umjesto polaganja Dunik svoju obvezu moe ispuniti i javnom prodajom u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu vjerovnika, te polaganjem postignute svote nakon odbitka trokova prodaje kod suda tog mjesta. Za valjanu prodaju moraju postojati pretpostavke valjanog polaganja a stvar je neprikladna za uvanje, ili su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti. O namjeravanoj prodaji dunik je, u svakom sluaju, duan obavijestiti vjerovnika kad god je to mogue. Ako stvar ima tekuu cijenu, ili ako je male vrijednosti u usporedbi s trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke, a ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik ne samo da je ovlaten nego je dapae duan prodati je bez odgaanja na najpogodniji nain. Nakon obavljene prodaje dunik je duan obavijestiti vjerovnika o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda. 4. ISPUNJENJE USTUPANJEM TRABINE (CESIJOM, CESSIO)

58

Dunik koji prema treoj osobi ima potraivanje podobno za ustupanje moe obvezu, pod odgovarajuim pretpostavkama, ispuniti i tako da svojem vjerovniku (kao cesionaru) ustupi (cedira) trabinu koju ima prema treoj osobi kao svojem duniku (cessusu) 5. OBNOVA (NOVACIJA) Kad se dvije strane obveznopravnog odnosa suglase o promjeni pravnog temelja obveze ili glavne inidbe, zbiva se obnova (novacija) kojom stara obveza prestaje, a nova nastaje

6. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) Definicija i svrha Prijeboj (compensatio) je takav nain prestanka obveznog odnosa kod kojega se meusobne trabine dviju osoba ukidaju meusobnim obraunavanjem: obraunava se trabina iz jednog obveznog odnosa s trabinom iz drugog obveznog odnosa kod prijeboja uope ne dolazi do faktinog ispunjenja obveza, ve dolazi do meusobnog obraunavanja prebijanja trabina izmeu dvije osobe, kad izmeu tih osoba istodobno postoje meusobne trabine, tj. kad je dunik iz jednog odnosa ujedno vjerovnik iz drugog odnosa i obrnuto, pa, da ne doe do nepotrebnog i skupljeg faktinog ispunjenja meusobno postojeih obveza, strane svoje trabine obraunavaju (prebijaju) razlozi prijeboja su u pojednostavljenju meusobnih, odnosno uzajamnih obveznih odnosa jer se njime izbjegava viestruko meusobno stvarno ispunjenje i jer se time izbjegavaju posljedice eventualne insolventnosti jedne prijeboj moe biti potpun, kad su trabine u istoj vrijednosti, ili, to je ee, djelomian, kad se, nakon prijeboja, strani s veim trabinama plaa razlika Pretpostavke Pozitivne Za valjanost prijeboja potrebne su sljedee pretpostavke:

istovrsnost trabine moraju biti istovrsne, to znai da obje trabine glase na novac ili druge zamjenjive stvari iste vrste i iste kakvoe dospjelost obje trabine moraju biti dospjele i ne mogu se prebijati dospjele nedospjelim trabinama utuivost meusobne trabine moraju biti takve da se mogu ostvariti i preko suda; zato, ako je jedna trabina zastarjela u trenutku kad su se stekle pretpostavke za prijeboj, ona se ne moe prebijati

59

uzajamnost strane koje obavljaju prijeboj moraju uzajamno i izravno biti vjerovnik i dunik (izravni prijeboj), pa ne moe primjerice dunik obaviti prijeboj onoga to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik duguje dunikovu jamcu

Negativne Sluajevi iskljuenja prijeboja veina trabina je kompenzacijska, tj. zadovoljavaju pretpostavke za prijeboj ima trabina koje ne mogu prestati prijebojem zbog zatite interesa odreenog subjekta obveznog odnosa, ali i treih osoba ipak i te vrste trabina mogu prestati prijebojem, ali samo na temelju suglasnih izjava volja obje strane (ugovorni prijeboj) i ako time ne bi bili povrijeeni interesi treih osoba Prijebojem ne mogu prestati: 1) 2) 3) 4) 5) trabine koje se ne mogu zaplijeniti preko suda trabine stvari ili vrijednosti dane na uvanje ili na posudbu trabine nastale namjernim uzrokovanjem tete trabine naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili uzrokovanjem smrti trabine koje potjeu iz zakonske obveze uzdravanja

Zabrana na vjerovnikovoj trabini zabrana e na vjerovnikovoj trabini postojati u sluaju kad sud vjerovniku zabrani raspolaganje nekom stvari ili nekim pravom dunik, kao jedan od subjekata uzajamnih obveza, ne moe prebijati svoje trabine s protutrabinama svojega vjerovnika koje su dospjele nakon to je netko trei stavio zabranu na vjerovnikove trabine prema duniku Iznimke od pravila o pretpostavkama U svezi s jamstvom iako je uzajamnost trabina pretpostavka za prijeboj, do prijeboja moe iznimno doi i kad ta pretpostavka nije ispunjenja zakonodavac je iznimno dao mogunost jamcu da vjerovniku kad on od njega zahtijeva ispunjenje dunikova duga u obliku prigovora istakne izjavu o prebijanju koju je mogao istaknuti dunik na temelju svoje protutrabine na taj su nain dunikov jamac i dunikov vjerovnik doli u uzajamni odnos i imaju jedan prema drugomu trabinu koja je kompenzacijska U svezi sa zalogom

60

 postoji li u obveznopravnom odnosu osiguranje dunikove obveze zalogom, a zalogodavatelj nije dunik nego neka trea osoba, zalogodavatelj ima pravo od vjerovnika zahtijevati povratak zaloene stvari: a) im se zadovolji pretpostavkama za prestanak obveze prijebojem b) kad vjerovnik, svojom krivnjom, propusti ostvariti prijeboj U svezi s cesijom nije li zakonom ili ugovorom neto posebno predvieno te ako trabina nije strogo vezana uz osobu vjerovnika, on svoju trabinu moe ustupiti treoj osobi ako doe do ustupa trabine koja je bila uzajamna s trabinom dunika ustupljene trabine prema cedentu, osim opih pravila o ustupu vrijede i posebna pravila koja ureuju mogunost prijeboja s ve ustupljenim (cediranim) trabinama, a posebnim ureenjem takvog neizravnog prijeboja (compensatio ex iure tertii) iznimno se odstupa od pravila o uzajamnosti kao pretpostavci prijeboja trabina pravilo prema kojemu dunik (cesus) moe prebiti trabinu koju ima prema prijanjem vjerovniku (cedentu) s trabinom koju novi vjerovnik (cesionar) ima prema njemu, proizlazi iz okolnosti to je cesija derivativan nain stjecanja trabina, odnosno to cesionar svoje pravo prema cesusu izvodi iz trabine svojega prethodnika (cedenta) i to je rije o trabini koja bi bila uzajamna s trabinom cesusa da cesije nije bilo to se odnosi na one trabine koje je cesus mogao prebiti s cedentom do primitka obavijesti o cesiji, to podrazumijeva trabine koje su dospjele do notifikacije osim tih trabina, cesus moe s cesionarom prebiti i one trabine koje ima prema cedentu, ali koje prije notifikacije nisu dospjele, nego prije notifikacije samo nastale, a dospijevaju najkasnije u trenutku kad dospijeva i ustupljena trabina ako je dunik bez ograivanja (rezerve, pridraja koji se odnosi na pravo prijeboja) izjavio cesionaru da pristaje na ustup, ne moe prema cesionarovim potraivanjima stavljati u prijeboj svoje trabine prema cedentu mnoge trabine upisane su u javne knjige (primjerice zemljine knjige i drugi javni registri), a s obzirom na naelo javnosti i pouzdanja u javne knjige, vrijedi ono to je u te knjige upisano Doe li do ustupa trabine upisane u javne knjige, mogunost dunikova prijeboja je ograniena - u naelu postoje dvije situacije: a) dunik u javne knjige upisane ustupljene trabine moe obaviti prijeboj svoje trabine prema cedentu s ustupljenom trabinom samo onda ako je njegova trabina prema cedentu takoer upisana na istom mjestu na kojemu je i ustupljena trabina b) ako dunikova trabina prema cedentu nije upisana u javne knjige na istom mjestu na kojemu je upisana ustupljena trabina, ili kad dunikova trabina prema cedentu nije uope upisana u javne knjige, dunik ustupljene trabine moe svoju trabinu prema cedentu staviti u prijeboj s ustupljenom trabinom samo ako je cesionar pri ustupu obavijeten o postojanju te trabine prema cedentu, a o tome cesionara mogu izvijestiti i cedent i dunik U svezi sa zastarom

61

 meusobne trabine mogu se prebijati ako se mogu ostvariti prisilno nakon izjave o prijeboju dri se da je prijeboj nastao u trenutku u kojemu su se za to stekle pretpostavke, tj. retroaktivno, a ne od trenutka kasnije izjave u sluaju zastare trabine vjerovnik gubi pravo na tubu, ali ako ipak preko suda trai zastarjelu trabinu, sud se ne obazire na zastaru ako se dunik na nju nije pozvao do prijeboja ne dolazi, iako je izjava o njemu dana, ako su uvjeti za prijeboj nastali nakon to je jedna od trabina zastarjela, a dunik je te zastarjele trabine stavio prigovor zastare ne stavi li dunik u sporu prigovor zastare, i zastarjela trabina postaje kompenzacijska, tj. iznimno se moe staviti u prijeboj odredbe o utuivosti zastarjele trabine primjenjuju se na prijeboj jednostranom izjavom volje i sudski prijeboj, a kod ugovornog prijeboja strane mogu i drukije ugovoriti Vrste prijeboja Dva sustava ostvarenja prijeboja:

1) da prijeboj nastupa ipso iure im se ispune sve pretpostavke

2) za prijeboj je nuna jo izjava volje jedne od strana Iz ta dva temeljna pristupa nastale su i dvije temeljne vrste prijeboja: a) zakonski, b) prijeboj jednostranom izjavom, a tome dodajemo jo i c) ugovorni d) sudski prijeboj

1. zakonski prijeboj (compensatio ex lege) nastaje po sili zakona im su se stekle sve zakonom
predviene pretpostavke i neovisno o volji sudionika prijeboja ili odluke suda

2. prijeboj jednostranom izjavom volje je prijeboj koji nastaje jednostranom izjavom jedne strane
drugoj o prebijanju meusobnih trabina jer su se za to ispunili zakonski uvjeti 3. ugovorni prijeboj (compensatio voluntaria) (izvanpostupovna, graanskopravna kompenzacija) je dobrovoljno prebijanje meusobnih trabina pomou novog sklopljenog ugovora 4. sudski prijeboj (compensatio necessaria) je prijeboj do kojega dolazi sudskom odlukom koju sud donese povodom istaknutog prigovora tuenika u parnici kojim on izjavljuje da ne osporava utemeljenost tuiteljeve trabine, ali da i tuenik ima trabinu prema tuitelju, pa predlae sudu obaviti prijeboj sudskom odlukom (prigovor radi prijeboja) u prigovoru radi prijeboja tuenik ne tvrdi da je prijeboj obavljen i da je trabina tuitelja prestala, ve predlae sudu da utvrdi postojanje tuenikove (dunikove) trabine iz nekog drugog odnosa s tuiteljem te da konstitutivno odlui o prebijanju tih dviju trabina takav prijeboj ima postupovni, a ne materijalnopravni znaaj jer taj prijeboj nije nastao na temelju tuenikove prijanje izjave, ve na temelju sudske odluke od tog procesualnog prigovora (compensatio per iudicem) moramo razlikovati prigovor kompenzacije (prigovor obavljenog prijeboja)

62

 ako je izjava o prijeboju dana izvan i prije parnice, obveze obiju strana prestale su postojati kad su se stekli uvjeti za prijeboj dunik ne ponavlja na sudu izjavu o prijeboju nju ve dao ve pred sudom istie i dokazuje injenicu da tuiteljeva trabina ne postoji jer je prestala u prolosti, nakon to je obavljen prijeboj zadaa je sada utvrditi injenicu je li trabina tuitelja prestala zbog prije obavljenog prijeboja, ili nije utvrdi li sud da su postojale meusobne trabine izmeu tuitelja i tuenika, da je dana izjava o prijeboju i da su ispunjene pretpostavke za prijeboj, donijet e odluku o odbijanju tubenog zahtjeva kao neosnovanog prigovor obavljenih prijeboja ne postaje procesualnopravni samo zbog toga to je dan u parnici prigovor obavljene kompenzacije, zapravo prijanja izjava o prijeboju ostaje, ostaje graanskopravna kompenzacija (compensatio civilis)

Izjava o prijeboju nae se pravo priklonilo sustavima koji su prihvatili prijeboj jednostranom izjavom volje drugoj strani, tj. prijeboj ne nastaje eo ipso, kad su se ispunile zakonske pretpostavke, ve je potrebna i jednostrana izjava jedne strane izjava o prijeboju po svojoj je prirodi jednostrani pravni posao i moe se dati ne samo nakon to su ispunjene zakonske pretpostavke nego i prije toga kad je izjava dana prije ispunjenja pretpostavaka, ona djeluje od trenutka u kojemu su ispunjene, a od tog trenutka djeluje i kad je dana nakon ispunjenja pretpostavaka, to znai da u odnosu na kasnije izjave prijeboj nastaje ex tunc, tj. retroaktivno izjavu o prijeboju moe dati bilo koja strana, a protivljenje druge strane nije vano, to znai da za nastanak uinaka izjave nije potrebna suglasnost druge strane Izjava volje o prijeboju moe biti izraena:

a) samoinicijativno, tj. jedna strana izjavljuje drugoj prijeboj b) prigovorom prijeboja, kad prigodom zahtjeva jedne strane za ispunjenje njezine trabine druga
strana stavi prigovor na ispunjenje i stavi u prijeboj svoju protutrabinu osim prijeboja jednostranom izjavom volje, kao zakonom predvienim pravilom, u naem je sustavu doputen i sudski i ugovorni prijeboj, s tim da je iznimno doputen i zakonski prijeboj, ali to mora biti propisano posebnim zakonom i za tono odreene trabine izmeu odreenih subjekata Prijeboj vie trabina kada se, s jedne ili druge strane, nae vie trabina koje su kompenzacijske, prijeboj se obavlja prema pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja, ali to pravilo vrijedi ako strane nisu ugovorile (dobrovoljni prijeboj) neki poseban nain i redoslijed prijeboja izmeu vie postojeih meusobnih trabina

63

7. OTPUST DUGA Definicija i uvod Otpust duga (remissio) je nain prestanka obveze pri kojemu vjerovnik izjavi duniku da nee traiti njezino ispunjenje, a dunik se s time suglasi iz ega proizlazi kako je pravni temelj prestanka obveze u sluaju otpusta duga ugovor jer nunost postojanja dunikove suglasnosti s otpustom duga znai da je rije o dvostranom pravnom poslu, tj. ugovoru otpustom duga prestaje postojea obveza jer ako nema duga, nema ni trabine, a bez duga i bez trabine nema ni obveze vjerovnik ne moe dunika prisiliti da on svoj dug ne ispuni jer ispunjenje nije samo dunikova obveza ve i njegovo pravo sve dok obveza postoji, pa ga dunik moe ispuniti i preko suda vjerovnikov motiv za otpust duga ne mora uvijek biti uvjetovan dobroinstvom prema duniku, ve on svojom izjavom moe eljeti eventualno omalovaiti i povrijediti dunikovu ast i ugled i toga je za prestanak obveze otpustom duga nuna dunikova suglasnost Opseg otpusta duga vjerovnik moe otpustiti dug u itavom njegovu opsegu, ili samo djelomino, moe otpustiti glavni dug i sporedne dugove, ili samo glavni dug, ili samo sporedne, ili djelomino glavni dug i sporedne i slino osim toga, izmeu dviju osoba moe postojati vie obveznopravnih odnosa i vie dugova jedne osobe drugoj opseg otpusta duga odreuje vjerovnik izjavom o otpustu i izjavom da e dug biti otputen u tom opsegu (ako dunik pristane) kad je otputen dug u cijelosti, a nema drugih dugova, prestao je i obvezni odnos kad je otputen samo dio duga, ili jedan od dugova, obvezni odnos prestaje samo djelomino vjerovnik moe otpustiti dug jednom od solidarnih dunika, ili jedan od solidarnih vjerovnika moe otpustiti dug duniku Opi otpust dugova Glavne i sporedne trabine prestaju kada se vjerovnik i dunik sporazumiju o otpustu svih vjerovnikovih trabina prema duniku.Opi otpust dugova se ne pretpostavlja ve mora biti izriito izraen, iako zato nije potreban neki poseban oblik.Ako u trenutku sklapanja ugovora s dunikom o opem otpustu duga vjerovnik nije znao za postojanje neke od svojih trabina prema duniku, takva trabina nije obuhvaena ugovorom i nee se drati otputenom . Oblik otpusta duga

64

Ugovor o otpustu duga valjan je bez obzira na to u kojem je obliku sklopljen i bez obzira na to u kojem je obliku sklopljen ugovor iz kojega je nastala obveza, to je dosljedno pravilu da i formalni ugovori mogu biti raskinuti neformalnim sporazumom. Otpust duga kad postoji jamstvo

Otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika od ispunjenja obveze.

Otpust duga glavnom duniku oslobaa i jamca Ima li vie jamaca za jednu obvezu glavnog dunika, pa vjerovnik jednog od jamaca oslobodi od njegove obveze jamstva, ostali jamci ostaju i dalje u obvezi, ali njihova se obveza smanjuje za onoliko koliko otpada na osloboenog jamca u njihovu meusobnom odnosu.

Odricanje od sredstava osiguranja Ne pretpostavlja se da kad vjerovnik vrati zalog ili se odrekne drugih sredstava kojima je bilo osigurano ispunjenje obveze da bi time izjavio da otputa dug jer je obveza mogla postojati i bez postojanja sredstva za osiguranje njezina ispunjenja. Za odricanje od sredstva pojaanja nije potrebna suglasnost dunika ve je dostatna jednostrana izjava vjerovnikove volje koju on moe dati na svaki nain na koji se moe oitovati volja. 8. SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Definicija i uinci Sjedinjenje (confusio) je spajanje samostalne vjerovnikove trabine i samostalnoga dunikova duga kod jedne osobe koja bi tako postala istodobno i vjerovnik i dunik iste inidbe.

Sjedinjenjem obveza prestaje po prirodi stvari jer nitko ne moe biti sam sebi vjerovnik i
dunik

Obveza prestaje ipso iure u trenutku u kojemu bi jedna osoba postala istodobni vjerovnik i dunik

iste inidbe Sjedinjenje moe nastati na taj nain da vjerovnikova trabina prijee na dunika, da dunikov dug prijee na vjerovnika, odnosno da se i trabina i dugovanje steknu kod neke tree osobe. Sjedinjenjem prestaje obveznopravni odnos izmeu odreenog vjerovnika i dunika Kad jamac postane vjerovnik Postane li jamac vjerovnik subrogacijom kad ispuni dunikovu obvezu dolazi do sjedinjenja glavne trabine i sporednog duga u jednoj osobi. Obveza glavnog dunika ne prestaje. Obveze upisane u javnim knjigama S obzirom na naela javnosti i povjerenja u javne knjige, upisana prava i obveze postoje sve dok se ne obavi upis brisanja, pa obveze prestaju stjedinjenjem tek upisom brisanja

65

9. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Razlozi nemogunosti Okolnosti koje uvjetuju nemogunost ispunjenja: a) faktine i pravne b) objektivne i subjektivne c) poetne i naknadne d) trajne i privremene Temeljno pravilo Bilo koja obveza prestaje kada njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara = naknadno objektivna nemogunost ispunjenja Teret dokaza da je nastupila okolnost zbog koje ne odgovara je na duniku (obvezan dokazati da nastupanje nemogunosti ispunjenja nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei ). Nemogunost ispunjenja koja dovodi do prestanka obveze mora se dogoditi prije dospijea jer, nastupi li okolnost nakon roka za ispunjenje dunik je vjerovniku obvezan nadoknaditi tetu. Prestane li obvezni odnos zbog nemogunosti ispunjenja obveze zbog okolnosti za koje dunik ne odgovara, obveza je definitivno prestala, pa ako nakon njezina prestanka kod dunika nastupi mogunost ispunjenja, prestala se obveza ne uspostavlja. Nastupe li, glede ispunjenja obveze, okolnosti koje oteavaju njezino ispunjenje moe biti rije o institutu izmijenjenih okolnosti Individualne i generine stvari Individualno odreene stvari propadne - dri se nezamjenjivom .Dunik ne odgovara - prestaje obveza, a ne nastaje ni sekundarna obveza za naknadu tete. Stvari odreene po rodu (genus) propadnu iz razloga za koje dunik ne odgovara, razlikuju se dvije situacije: a) kad su propale sve stvari koje dunik ima b) kad su propale generine stvari koje se moraju uzeti iz odreene mase tih stvari. Propadnu li sve stvari po rodu koje dunik ima, a treba ih predati vjerovniku, bez obzira na to to su propale zbog okolnosti za koje on ne odgovara njegova obveza nee prestati. Generina obveza prestaje samo ako su propale sve stvari odreenog roda. Propadnu li sve stvari dunika odreene po rodu, koje se trebaju uzeti izograniene vee koliine stvari (mase), obveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Teret dokaza da je propala cijela masa iz koje je trebalo izdvojiti jednu koliinu je na duniku. Ustupanje prava prema odgovornom za nemogunost

66

Nemogunost ispunjenja moe biti posljedica dogaaja za koji nitko ne odgovara, ali i posljedica dogaaja za koji odgovara neka trea osoba. Vjerovnik dolazi u situaciju da sam snosi rizik prestanka dunikove obveze zbog nemogunosti njezina ispunjenja (onaj tko snosi rizik njemu pripada i korist) ako je dunik prema uzrokovatelju nemogunosti ispunjenja stekao kakvopravo, to pravo mora ustupiti vjerovniku Ovako nastaje obveza dunika da vjerovniku ustupi pravo koje ima prema treemu i pravo vjerovnika da zahtijeva ustupanje. Vjerovniku pripada pravona povratak onoga to je dao, prema pravilima stjecanja bez pravne osnove.

10. PROTEK VREMENA, OTKAZ Uvod Protek vremena = istek odreenog vremena ogranienog Kad je rije o vremenu u kojemu neka obveza treba biti ispunjena, razlikujemo:

a) Trenutana (ad hoc) obveza - duna inidba je trenutano ili dugovanje kratkog trajanja,
nakon ega duniki odnos trenutano (odmah)prestaje b) Trajna (durativna) obveza postoji kad se duna inidba obavlja stalno,u duljem vremenu, sve dok se ne ispuni u cijelosti c) Uzastopna (sukcesivna) obveza postoji kad se duna inidba ispunjavau odreenom duljem vremenu, ali ne neprekidno, ve uzastopno i djelominou odreenim vremenskim razmacima, a duniki odnos prestaje tek nakon ispunjenja posljednje dune inidbe Trajanje obveznog odnosa moe biti: unaprijed predvieno na neodreeno vrijeme Protek vremena i otkaz relevantni samo za trajne obveze. Odnos s odreenim rokom trajanja Trajanje obveznog odnosa unaprijed predvieno - on prestaje istekom unaprijed predvienog roka, a taj je rok zapravo zavrni raskidni (rezolutivni) rok, protekom kojega postojei obvezni odnos prestaje Trajanje nekog odnosa moe biti predvieno: a) ugovorom b) zakonom c) odlukom suda

67

d) prema prirodi postojeeg odnosa Iznimno, ugovorom ili zakonom vjerovnik i dunik imaju slobodu ugovoriti da ugovor, sklopljen na odreeno vrijeme, ne prestaje protekom odreenog roka automatski ve da je nuno da jedna strana dade drugoj otkaz, a da je pravna posljedica pravodobnog neotkazivanja produenje ugovora na neodreeno vrijeme,ili da se dri da je sklopljen novi ugovor na neodreeno vrijeme, pod istim uvjetima kao i stari. Odnos s neodreenim rokom trajanja i otkaz Ako vrijeme trajanja odnosa nije utvreno ni na koji nain on prestaje na temelju otkaza jedne strane drugoj. Otkaz je jednostrana izjava volje ugovorne strane kojom se dovrava trajni obveznopravni odnos na neodreeno vrijeme. Za razliku od raskida ugovora, za otkaz nije potrebno navoditi nikakve razloge jer je otkaz redovit nain prestanka trajnih obveznih odnosa kod kojih trajanje nije unaprijed odreeno. Za valjani otkaz trebaju se ispuniti sljedee pretpostavke:

a) otkaz mora biti dostavljen drugoj strani i na siguran nain b) otkaz se moe dati u svako doba (vrijeme) samo ne u nevrijeme c) obveza prestaje kad istekne otkazni rok - trajanje otkaznog roka mogu sporazumno odrediti
suugo-varatelji, a za odreene ugovore moe ga odrediti i zakon. Ako otkazni rok nije odreen ugovorom, odnosno zakonom, obveznopravni odnos prestaje u roku koji je utvren poslovnim obiajem, a ako takvog nema, istekom primjerenog roka d) strane mogu sporazumno odrediti da njihov odnos prestaje im se otkaz dostavi drugoj strani e) vjerovnik ima pravo zahtijevati ostvarenje svih trabina prema duniku koje su dospjele prije nego to je obveza prestala protekom roka ili otkazom 11. SMRT Smrt vjerovnika ili dunika koji je fizika osoba, prema opem pravilu, ne dovodi do prestanka obveze, odnosno obveznog odnosa - prava i obveze u sluaju smrti strane u odnosu prelaze na nasljednike, kao i ostala imovina te osobe. Ako je obveza nastala upravo zbog osobnih svojstava ili osobnih sposobnosti dunika ili ako je pravo iz obveznog odnosa ustanovljeno s obzirom na odreene potrebe vjerovnika ispunjenje je obveze strogo vezano uz njihove osobe, pa smru takvog dunika ili vjerovnika prestaje i obveza. Pravna osoba prestaje brisanjem iz odgovarajueg registra. Prije tog trenutka moe se provoditi postupak u kojemu se razrjeavaju svi postojei pravni odnosi, pa tada u trenutku brisanja pravne osobe iz registra vie nema niti njezinih prava, niti njezinih obveza, tako da se pitanje prijelaza prava i obveza na sljednike ne postavlja. No, prije brisanja pravne osobe iz odgovarajueg registra spomenut postupak nije uvijek nuno voen primjerice u sluaju pripajanja ili spajanja trgovakihdrutava a tad e pravna osoba imati sljednika i na sljednika e prijei prava i obveze, kao i u sluaju smrti fizike osobe. 12. RASKID UGOVORA

68

Raskidom se moe nazvati svaki prestanak valjanog ugovora prije nego to su ugovorne obveze u cijelosti ispunjene. Ugovor moe biti raskinut:

suglasnom voljom strana - ugovorne strane ugovor mogu izmijeniti ili raskinuti jednako kao
to su ga sklopile. One mogu ugovor raskinuti sporazumom koji sklope nakon to je ugovor sklopljen, ili ugovorom mogu ovlastiti jednu ili obje strane da jednostranim oitovanjem raskinu ugovor

raskid jednostranim oitovanjem jedne strane - Jedna ugovorna strana ne moe svojim
oitovanjem volje raskinuti ugovor,osim kad postoje izvanredne okolnosti predviene zakonom, ili kad je na to ovlatena ugovorom. Prije dospijea dunikove obveze, ugovor moe biti raskinut jednostranim oitovanjem volje jedne ugovorne strane samo: ako postoji djelomina nemogunost ispunjenja druge strane ako postoji neizvjesnost ispunjenja druge ugovorne strane kao dunika kad je oito da druga strana, kao dunik, nee ispuniti svoju obvezu

Nakon dospijea dunikove obveze druga ugovorna strana moe jednostranim oitovanjem volje raskinuti dvostranoobvezni ugovor u pravilu samo kad dunik ne ispuni obvezu ni u naknadnom primjerenom roku za ispunjenje, a prije toga samo ako iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku.

raskid po samom zakonu - u sluaju naknadne potpune nemogunosti ispunjenja.

O dospijeu, odnosno nakon dunikova dolaska u zakanjenje, po samom zakonu se ugovor raskida: u trenutku isteka roka za ispunjenje, ako je rok ispunjenja bio bitan sastojak ugovora, u trenutku isteka naknadnog primjerenog roka za ispunjenje, ako rok ispunjenja nije bio bitan sastojak ugovora

Ostalo Ako predmet kojim je obveza ispunjena ima nedostataka, ugovor takoer moe biti raskinut jednostranim oitovanjem volje stjecatelja, u pravilu samo kad prenositelj ne ukloni nedostatke, ili ne preda drugi predmet bez nedostatka ni u naknadnom primjerenom roku, ali moe biti raskinut i po samom zakonu. Odlukom suda moe biti raskinut naplatni (potpun dvostranoobvezni) ugovor,ako doe do promijenjenih okolnosti.

IX. VRIJEDNOSNI PAPIRI Opi pojam i obiljeja vrijednosnih papira

69

Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu, upisanu u toj ispravi, njezinu zakonitom imatelju - nekim tehnikim sredstvom na papiru rijeima izraen potreban sadraj. No, naelno su i elektronike isprave izjednaene s materijalnim ispravama. Isprava sadri zapisanu obvezu, odnosno daje tono odreenu trabinu - ispunjenje obveze moe zahtijevati samo uz podnoenje vrijednosnog papira, oito je u sluaju prijenosa prava iz papira nuna i predaja isprave stjecatelju prava iz isprave K tome, odredbe ZOO o vrijednosnim papirima podrazumijevaju njihov obvezatan pisan oblik i odreuju sadraj svakoga vrijednosnog papira koji mora biti izraen u tom obliku, i to na jednoj ispravi. Obvezu koja je zapisana na ispravi izdatnik se ne obvezuje ispuniti tono odreenoj osobi, nego zakonitom imatelju isprave Za vrijednosne papire temeljno naeloje inkorporacije prava u papiru, odnosno ispravi prema kojemu je pravo neodvojivo od papira.

Neodvojivost prava od papira u praviluse ogleda u tri aspekta ili situacije: to su nemogunost nastanka pravabez papira nemogunost prijenosa prava bez predaje papira nemogunost ostvarenja prava iz papira bez faktinog dranja papira Vrijednosni papiri = isprave o privatnim pravima koja su inkorporiranau ispravi, tako da ta prava bez nastanka isprave, u pravilu, ne mogu nastati, pa bez isprave nikad ne mogu biti prenesena ni ostvarena. Osoba koja, kao zakoniti imatelj papira, zahtijeva ispunjenje obveze iz papira, uvijek se, kao takva, moralegitimirati dranjem papira. To znai da vrijednosni papiri imaju legitimacijsko svojstvo Trabine iz vrijednosnih papira se prenose jer poslovna praksa vrijednosne papire koji sadre novanu trabinu izjednauje s novcem, a niz drugih vrijednosnih papira predstavlja uobiajen objekt trgovanja Vrijednosni papiri osim u obliku elektronikih zapisa svakako su stvari na koje se primjenjuju i pravila stvarnog prava. Za stjecanje prava iz papira nije uvijek potrebno i stjecanje prava na papir. Entiteti slini vrijednosnim papirima Legitimacijski papiri ZOO ne sadri definiciju legitimacijskih papira, nego ih samo primjerice nabraja, navodei da su to eljeznike karte, kazaline i druge ulaznice, bonovi i druge sline isprave te dalje navodi samo da: one sadre odreenu obvezu svojega izdatnika u njima nije oznaen vjerovnik iz njih ne proizlazi prenosivost isprave

70

Na legitimacijske papire na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o vrijednosnim papirima, legitimacijski papiri ipak nisu vrijednosni papiri. Oni jesu isprave u tom smislu to su to zaista papiri koji sadre neku obvezu svojega izdatnika, ali nisu vrijednosni papiri, i to iz vie razloga: kod legitimacijskih papira obveza utvrena u papiru ne proizlazi iz papira nego samo oznauje postojanje obveze iz nekog obveznog odnosa legitimacijski papiri nisu namijenjeni cirkulaciji, a njihovo prenoenje podrazumijeva prijenos potraivanja iz temeljnog posla povodom kojega su izdani gubitkom vrijednosnog papira gubi se pravo, a u sluaju gubitka legitima cijskog papira pravo koje ne izvire iz njega samog moe se dokazivati i na druge naine. Legitimacijski znakovi Legitimacijski znakovi nisu vrijednosni papiri,a ta je injenica ovdje jo oitija jer ZOO izriito podrazumijeva postojanje obveze koje je neovisno o postojanju legitimacijskog znaka. Legitimacijske znakove od legitimacijskih papira razlikuje: a) to to papiri sadre naznaku obveze izdatnika, a znakovi ne b) to to kod papira izdatnik nije ovlaten ispitivati je li donositelj pravi vjerovnik a kod znaka jest jer se obveze oslobaa tek kad je ispuni u dobroj vjeri, c) to to se na papire shodno primjenjuju odredbe o vrijednosnim papirima a kad je rije o znaku, treba primijeniti zajedniku volju izdatnika i primatelja znaka. Podjele vrijednosnih papira Podjela prema svrsi stjecanja Obveznopravni tradicioni papiri - Nekim vrijednosnim papirima svrha je da korisniku omogue jednostavno raspolaganje nekom robom koja je u prijevozu ili uskladitena. Tu svrhu imaju teretnica, prenosivi tovarni listovi i skladinica koje izdaju brodari, odnosno skladitari kako bi ostavodavateljima omoguili prodaju itave robe ili njezinih dijelova .Ti vrijednosni papiri daju korisnicima zahtjev za predaju robe od brodara koji je ovlaten predati je jedino zakonitom imatelju papira pa kupac robe, stjecanjem prava iz papira, postaje jedini ovlaten zahtijevati predaju robe. Znatnom broju vrijednosnih papira svrha je da korisniku daju lako prenosivu novanu trabinu koja e dospjeti u kraem ili duljem vremenu. Svrha pribavljanja takvih papira moe se sastojati:

od dobivanja tono odreene

novane trabine koja je protuvrijednost za togod to je korisnik, na temelju drugog pravnog posla, dao ili uinio izdatniku od dobivanja tono odreene novane trabine koja je vea od vrijednosti koju je korisnik dao izdatniku Prvi korisnik ga stjee radi oekivane zarade, a kad njime raspolae,moe raspolagati i kako bi time ispunio neku svoju obvezu plaanja prema stjecatelju, ili ispunjenje te obveze osigurao. Ti vrijednosni papiri katkad se nazivaju ulagakim ili investicijskim papirima. Budui da je obveza plaanja u podruju obveznog prava, te emo papire nazvati obveznopravnim novanim papirima. Korporacijskim vrijednosni papiri - svrha je da ovlateniku daju lanska prava u dionikom drutvu, a primjer za njih je dionica

71

Uz posebnu svrhu stjecanja odreenog vrijednosnog papira, uvijek moe postojati i opa svrha, a to je stjecanje trabine kojom i prvi korisnik, i svaki kasniji ovlatenik kojemu je trabina iz papira valjano prenesena, mogu jednostavno raspolagati, tako da je unove ili tako da je zamijene za neko drugo dobro Podjela prema vrsti prava iz papira Dijele se na: obveznopravne novane (koji daju novanu trabinu) obveznopravne tradicione (koji daju trabinu predaje stvari) korporacijske (koji daju lanska prava u trgovakom drutvu), ostale

Podjela prema tome na koga papir glasi Vrijednosni papiri uvijek se dijele i prema tome na koga papir glasi, odnosno prema nainu na koji je naznaen prvi korisnik, odnosno ovlatenik, i to na:

papire na ime (rekta papire) = prvi ovlatenik je naznaen poimence mogu se prenositi samo graanskopravnim ustupom trabine (cesijom) papire po naredbi = prvi ovlatenik je naznaen poimence uz odredbu po naredbi mogu se prenositi specifinim nainom prijenosa trabina koji postoji samo kod tih vrijednosnih papira i naziva se indosiranje papire na donositelja = prvi ovlatenik je naznaen kao donositelj mogu se prenositi obinom predajom tog papira, tj. isprave

Prema ostalim podjelama kriteriji su: a) odnos papira i upisanog prava: b) kauzalne i apstraktne c) konstitutivne i deklaratorne vrijednosne papire. Kauzalni vrijednosni papiri su oni kod kojih nastaje trabina iji se sadraj odreuje prema kauzalnom odnosu, tj. odnosu povodom kojega nastaje vrijednosni papir, npr. tedna knjiica i dionica. Apstraktni vrijednosni papiri su oni kod kojih sadraj dunikove obveze ni na koji nain ne bi bio ovisan o kauzalnom odnosu, nego bi se utvrivao samo iz teksta isprave. Konstitutivni vrijednosni papiri su oni koji konstituiraju ili stvaraju pravo koje iz njih proizlazi. Apstraktni papiri su ujedno i konstitutivni. Deklaratorni vrijednosni papiri su oni kod kojih nastanak isprave nije nuan za nastanak prava ve isprava samo deklarira, zapisuje i ini jednostavno prenosivim

72

pravo koje ve postoji. Kauzalni papiri su i deklaratorni. Pravno podruje kojem pripadaju: papiri graanskog prava papiri drugih pravnih podruja

U graanskopravne vrijednosne papire ne ubrajaju se: a) tradicionalni vrijednosni papiri (teretnica, prenosivi tovarni listovi, skladinice) pripadaju trgovakom pravu jer ih izdaju subjekti trgovakog prava u svezi s pravnim poslovima u koje stupaju s drugim subjektima trgovakog prava u obavljanju svojih djelatnosti b) komercijalni zapisi, blagajniki zapisi i trezorski zapisi c) zadunica i bianco zadunica d) dionice, obveznice, zamjenjive obveznice i dokumenti o udjelima u investicijskim fondovima. Pravna priroda vrijednosnih papira Prema odredbama ZOO u odreivanju pravne prirode vrijednosnih papira prihvaaju se dvije teorije: 1. teorija kreacije (korigirana teorijom potenja) i 2. ugovorna teorija Teorija kreacije odnosi se na vrijednosne papire na donosioca prema kojoj savjesni pribavilac vrijednosnog papira na donosioca stjee pravo na potraivanje upisano na njemu i kad je vrijednosni papir izaao iz ruke njegovog izdavaoca i bez njegove volje obveza iz papira je nastala u trenutku njegova sainjenja. Ugovorna teorija se primjenjuje na papire na ime ili po naredbi koji nisu indosirani na donositelja, prema njoj obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kada izdavalac vrijednosni papir preda njegovu korisniku. Odnos prema povezanim pravnim poslovima Prije izdavanja vrijednosnog papira moe, ali ne mora, postojati neki drugi, tono odreen pravni odnos koji bi bio izravan i neposredan povod izdavanju vrijednosnog papira. (npr. prethodni pravni odnos postoji u sluaju ugovor o prijevozu brodom teretnica koju brodar izdaje naruitelju, a ne postoji kod obveznice). Izdavanjem vrijednosnog papira uvijek nastaje drugi individualiziran, odvojen i zaseban pravni posao. On je glavni, a ne akcesorni (sporedni) pravni posao u tom smislu to njegovo postojanje i on sam naelno ne ovise o nekom drugom (glavnom) pravnom poslu iju bi pravnu sudbinu dijelio. Potpuna pravna neovisnost pravnog odnosa, nastalog izdavanjem vrijednosnog papira i pravnog odnosa koji je bio povodom njegova izdavanja, postojat e kad ovlatenik papira nije osoba s kojom je dunik tog papira u pravnom odnosu koji je povod izdavanju papira, nego kad je ovlatenik trea savjesna osoba. S druge strane, kad je ovlatenik osoba koja je s dunikom u pravnom odnosu koji je povod izdavanju papira, ili osoba koja je papir stekla samo zato da bi se ta dva odnosa uinila potpuno meusobno nevezanima, postojat e pravna veza izmeu tih poslova. Postojanje ili nepostojanje te veze vano je sa stajalita sigurnosti stjecatelja da e nu obveza bitiispunjena te prigovora kojima se dunik papira moe suprotstaviti zahtjevu za ispunjenje obveza iz

73

papira. Izvori prava vrijednosnih papira To su:

1. ZOO kao opi, temeljni propis on na najopenitiji nain ureuje sve vrijednosne papire 2. posebni (specijalni) propisi koji ureuju pojedine vrijednosne papire, npr.Zakon o mjenici
(mjenicu),Zakon o eku (ek),Ovrni zakon (zadunicu),Pomorski zakonik (teretnicu) itd. Na pojedine vrijednosne papire U PRVOM REDU E SE PRIMIJENITI SPECIJALNE ODREDBE POSEBNIH PROPISA, a kada u njima postoji pravna praznina POPUNJAVAT E SE OPIM ODREDBAMA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA. Izdavanje vrijednosnih papira Izdatnik papira ne moe biti svaka osoba, preteno podlijeu propisima privatnog prava, a neki su ureeni propisima javnog prava te za je za njihovo izdavanje potrebno odobrenje dravnog ili slinog organa. Sadraj papira vrijednsoni papiri su STROGO FORMALNE ISPRAVE (mora sadravati odreene bitne elemente, u protivnom nema svojstvo vrijednosnog papira). Bitni sastojci ili elementi vrijednosnog papira su (prema opem propisu): a) Naznaka vrste vrijednosnog papira b) Ime i prebivalite odnosno tvrtka ili naziv i sjedite izdatnika (trasanta) c) Naznaka korisnika (prvog ovlatenika, remitenta) koja se sastoji u imenu odnosno tvrtci ili nazivu ili naznaci da papir glasi na donositelja d) Tono naznaenu obvezu izdatnika koja proizlazi iz tog vrijednosnog papira e) Mjesto i datum izdavanja f) Potpis izdatnika, a ako se vrijednosni papir izdaje u seriji onda: Umjesto potpisa faksimil potpisa izdatnika i Serijski broj.

Uz ove bitne sastojke, posebni propisi odreuju i druge bitne sastojke za pojedine vrijednosne papire. Bianco papiri izdatnik i prvi ovlatenik se mogu dogovoriti da neki od bitnih sastojaka u vrijednosni papir unese ovlatenik nakon primitka papira, a ne izdatnik pri izdavanju. To je sluaj kod mjenice u trenutku izdavanja ona nije mjenica jer ne sadri mjeninu svotu, ali to postaje u trenutku kad prvi ovlatenik (remitent) u ispravu unese mjeninu svotu. Blanketi to su obrasci vrijednosnih papira koji sadre dio bitnih sastojaka, dok preostali dio bitnih sastojaka unose izdatnici (npr. mjenini ili ekovni blanketi). Rekta papiri to je papir koji sadri izraz ili rekta klauzulu ne po naredbi ili slian izraz koji unosi izdatnik ili ovlatenik papira po naredbi ime mu oduzima svojstvo papira po naredbi te tako onemoguava prijenos indosamentom. Takav papir moe se prenositi samo graanskopravnim ustupom potraivanaj (cesijom). Postoji i zabrana cesije to je izjava izdatnika koja se takoer unosi u tekst isprave i kojom se vrijednosnom papiru na ime moe zabraniti svako njegovo prenoenje. Rekta klauzula znatno ograniava, a zabrana cediranja posve onemoguuje cirkulaciju, tj. prenoenje vrijednosnog papira.

74

Stav je autora da obveza iz vrijednosnog papira na donositelja nastaje u trenutku njegovog nastanka, a ne predaje korisniku (zbog situacije u kojoj je izdatnik izgubio papir na donositelja prije predaje korisniku i to ne zna, a podnijela mu ga je na isplatu osoba koja ne zna da je papir stekla od osobe koja nije zakoniti imatelj). Promjene kod vrijednosnih papira Vrstu vrijednosnog papira moe promijeniti ili izdatnik ili imatelj koji prenosi papir. Izdatnik moe promijeniti papir na donositelja ili po naredbi u papir na ime, i obrnuto, na traenje i o troku imatelja papira. Samo izdatnik moe sjediniti ili podijeliti vrijednosni papir i to na traenje i o troku imatelja. Sjedinjenje i podjela papira se vre kod vrijednosnih papira izdanih u seriji (sjedinjenje = sjedinjavanje vie izdanih vrijednosnih papira u jedan vrijednosni papir, podjela = djeljenje jednog vrijednosnog papira u vie.) Imatelj papira papir na ime ne moe promijeniti u papir na donositelja i papir po naredbi, ve samo cedirati odreenoj osobi. Papir po naredbi indosant moe prenijeti i indosamentom na donositelja (time postaje papir na donositelja), a papir na donositelja moe indosirati odreenoj definiranoj osobi (time postaje papir po naredbi).

Prijenos vrijednosnih papira U pravilu se vrijednosni papiri izdaju ne samo zato da bi prvi ovlatenik stekao neko pravo prema izdatniku ili nekom treem, ve da bi to pravo koristio tako da ga prenosi dalje. Predaja isprave proizvodi stvarnopravne uinke, tj. primatelj na ispravi stjee odgovarajue stvarno pravo, ali ne postaje nuno i imatelj prava iz papira. Stjecatelj papira postaje i imatelj prava iz papira samom predajom jedino ako se radi o papiru na donositelja ili koji sadri posljednji indosament na donositelja ili bianco indosament. Kod papira na ime ili po naredbi za prijenos odnosno stjecanje prava iz papira je nuno da pravo iz papira bude cedirano odnosno indosirano stjecatelju papira i uz to predana isprava. Naini prijenosa prava iz papira kod pojedinih vrijednosnih papira su:

1. Rekta papiri (papiri na ime i papiri koji su po zakonu papiri po naredbi, ali je u njih unesena
rekta klauzula) prenose se samo cesijom koja se mora zabiljeiti na samom papiru. Da bi prijenos prava na ime proizvodio pravne uinke prema izdatniku, uvjet je obavjetavanje izdatnika o prijenosu i to u pisanom obliku.

2. Papiri po naredbi prenose se indosamentom. Ovlatenik koji prenosi pravo = INDOSANT,

a novi ovlatenik = INDOSATAR. Prvi indosant (prvi ovlatenik)=REMITENT. INDOSAMENT=pisana izjava ovlatenika vrijednsonog papira kojom on prava iz papira prenosi drugoj osobi, a koja se ispisuje na poleini vrijednosnog papira i to poprijeko, a ne uzdu papira. Podjela indosamenta vri se: Prema sadraju i opsegu prava koja se prenose:

Punomoniki ili zaloni (papir se ne moe prenijeti dalje, osim kao prijenos punomoi) smisao punomonikog indosamenta nije u prijenosu prava iz papira ve u ovlaivanju indosatara da obavi neku pravnu radnju u ime i za raun indosanta, izraava se klauzulom vrijednost u punomoi smisao zalonog

75

indosamenta je u zalaganju trabine iz vrijednosnog papira, izraava se klauzulom vrijednost za zaloge Vlasniki svrha je prijenos indosataru prava iz vrijednosnog papira Prema nainu na koji indosant naznauje indosatara:

Puni indosament indosatova izjava o prijenosu prava (indosament) sadri poimence odreenog indosatara Indosament na donositelja u izjavi indosatar nije odreen imenom nego kao donositelj Bianco indosament izjava ne sadri ni ime indosatara ni naznaku donositelj nego glede toga ostavlja prazninu, a sastoji se samo u indosantovu potpisu

3. Papiri na donositelja (papiri koji su izdani na donositelja i papiri na kojima je posljednji

valjani indosament na donositelja ili bianco indosament) prenose se predajom isprave stjecatelju od strane prenositelja koji je prvi ovlatenik papira izdanog na donositelja odnosno posljednji indosatar kojem je papir indosiran bianco indosamentom ili indosamentom na donositelja. Ostvarenje prava i ispunjenje obveza iz vrijednosnog papira Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje dospjele obveze iz vrijednosnog papira, prema ZOO on je zakoniti imatelj vrijednosnog papira. Pojam zakoniti imatelj ovisi o vrsti vrijednosnog papira i nainu prenoenja: Zakoniti imatelj vrijednosnog papira na ime to je osoba ije ime je naznaeno na samom papiru kao ime njegovog korisnika. Budui se ovi papiri prenose cesijom, kao vjerovnik se umjesto osobe naznaene na papiru moe pojaviti cesionar kojem je korisnik cedirao trabinu iz vrijednosnog papira i to na njemu naznaio, a izdatnik je o tome obavijeten u pisanom obliku Zakoniti imatelj vrijednosnog papira po naredbi to je osoba ije ime je naznaeno na samom papiru kao ime njegovog korisnika uz naznaku po naredbi. Kako se ovi papiri prenose indosamentom umjesto prvog korisnika e vrlo esto ispunjenje zahtijevati posljednji indosatar (on dokazuje svoje pravo iz vrijednosnog papira neprekidnim nizom indosamenata) Zakoniti imatelj vrijednosnog papira na donositelja to je svaki savjesni imatelj samog papira (isprave). Takav savjestan imatelj papira na donositelja stjee trabinu iz papira ak i kada je papir izaao iz ruku njegova izdatnika odnosno prijanjeg imatelja i bez njegove volje. Biti savjestan imatelj znai da nije znao ni, uz potreban stupanj pozornosti, mogao znati da je izdatnik odnosno raniji imatelj izgubio papir bez svoje volje.Izloeno vrijedi i za papir po naredbi, na kojem je posljednji indosament bianco ili na donositelja.

Dunik - dunik obveze iz vrijednosnog papira je prema ZOO izdatnik vrijednosnog papira. Obveza iz vrijednosnog papira se gasi kad dunik (izdatnik) upisanu obvezu ispuni zakonitom imatelju papira, ali takoer i onda kad papir pripadne njemu (to je posebni sluaj prestanka obveze sjedinjenjem konfuzijom). Kod vrijednosnog papira na donositelja, odnosno papira na kojem je zadnji indosament na donositelja ili bianco za stjecanje prava iz tih papira je dovoljna predaja papira pa je mogue da pravo iz papira pripadne osobi koja pravo na papir nije stekla niti ga je uope mogla stei Savjesni izdatnik tih papira oslobaa se obveze ispunjenjem donositelju i onda kada ovaj nije zakoniti imatelj vrijednosnog papira ako je izdatnik znao ili morao znati da donositelj nije zakoniti imatelj papira on je duan odbiti ispunjenje, a ako u tim okolnostima ne odbije ispunjenje nego ispuni obvezu nesavjesni izdatnik tada e zakonitom imatelju odgovarati za tetu.

76

Prigovori dunika njima se izdatnik odnosno dunik suprotstavlja zahtjevu za ispunjenje. Razlikuju se 2 situacije: ispunjenje zahtjeva savjesni trei stjecatelj, tj. indosatar. Dunik se tada moe suprotstaviti zahtjevu za ispunjenje trima vrstama prigovora: a) koji se tiu izdavanja papira odnosno valjanosti isprave kao to je krivotvorenje b) koji proizlaze iz sadraja papira kao to su rokovi ili uvjeti c) koje ima prema samom imatelju papira kao to su prijeboj, neovlatenost ili izostanak svojstva zakonitog imatelja papira. d) nikako prigovorima koji se tiu pravnog posla koji je bio povod izdavanju tog papira ispunjenje zahtjeva prvi korisnik papira.Dunik e se tada moi suprotstaviti i prigovorima koji proizlaze iz pravnog posla koji je bio povod izdavanju papira.Prigovore e moi staviti i nesavjesnom indosataru.

Amortizacija vrijednosnih papira = sudski ponitaj isprave odnosno vrijednosnog papira. Provodi se u sluajevima kada ovlatenik izgubi papir, kada je on uniten ili oteen, ili je ovlateniku ukraden kada bi ovlatenik izgubio mogunost valjano zahtijevati ispunjenje obveze odnosno dalje prenositi papir odnosno legitimirati se duniku dranjem isprave. Postupak amortizacije je izvanparnini graanski sudski postupak koji sud provodi na prijedlog osobe koja je uinila vjerojatnim postojanje vrijednosnog papira. U postupku se najprije oglasom u slubenom glasilu poziva dratelj papira da ga u odreenom roku pokae sudu, u protivnom e ga sud proglasiti ponitenim. Vana posljedica ponitaja isprave je i to da nestaju prava iz nje. To znai nemogunost savjesnog stjecanja (nestalih) prava te gubitak prava imatelja ponitene isprave i ako je ispravu stekao savjesno. Odluka suda zamjenjuje vrijednosni papir dok se ne izda novi. Ako u toku postupka dratelj papira isti preda sudu, papir se uruuje ovlateniku, a amortizacijski postupak se obustavlja.

X. JAVNO OBEANJE NAGRADE Definicija i pretpostavke obeavateljeve obveze Javno obeanje nagrade = javnim oglasom izjavljena volja kojom se izjavitelj (obeavatelj) obvezuje dati nagradu onome tko uini kakvu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni to drugo uz neki drugi uvjet. Obeavatelj je obvezan ispuniti obeanje ispune li se kumulativno slijedee pretpostavke: Nagrada mora biti obeana Obeanje nagrade mora biti uinjeno javnim oglasom (tisak, radio,televizija), a moe biti i u obliku natjeaja Obeanje se mora odnositi na ispunjenje odreenih radnji ili ostvarivanje odreenog uspjeha, ili ostvarivanje odreene situacije ili u obliku ostvarivanja nekog drugog uvjeta. Uvjeti javnog obeanja nagrade moraju biti sukladni s prisilnim propisima i moralnim shvaanjima drutva, dakle da radnja koju treba ispuniti (obaviti) bude odreena, mogua i doputena Izjava o obeanju mora biti upuena neodreenom broju osoba, u apsolutnom smislu ali moe biti i tako da neodreeni broj osoba mora pripadati krugu osoba odreenom prema profesiji (npr. arhitekti), spolu (npr. natjecanje za razne misice), dobi (npr, za radio komentatora ne starijeg od 40 godina i sl.)

77

Mora biti odreen rok za natjecanje, odnosno za ispunjenje radnje, ostvarivanje uspjeha, situacije ili postavljenog uvjeta

Obveznopravni odnos nastaje tek kad netko ispuni (obavi) uvjete (radnju) kojom je uvjetovano dodjeljivanje nagrade. Tko ima pravo na nagradu Za obeavatelja obveza isplate obeane nagrade nastaje u trenutku valjano dane izjave. Pravo na obeanu nagradu stjee onaj tko obavi radnju ili ispuni neki drugi uvjet koji je bio predvien u javnom obeanju. Kad vie osoba ispuni radnju za koju je raspisana nagrada, nagradu dobiva onaj tko prvi obavi radnju, a ako ih vie obavi istodobno, onda svakom pripada jednak dio nagrade osim ako pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu. Natjeaj i nagrada Natjeaj (konkurs) = je natjecanje vie kandidata u svrhu postizanja to boljeg rjeenja na temelju javnog natjecanja, on je poseban oblik javnog obeanja nagrade u kojem se nagrada ne daje onome ili onima koji obave radnju navedenu u obeanju, ve onome tko je obavi (ispuni uvjete natjeaja) najbolje, ili onome tko u najveoj mjeri ispuni postavljene uvjete. Natjeaj je najei oblik javnog obeanja nagrade. Nuno je u natjeaju odrediti rok vremenskog trajanja. Uvjeti natjeaja po kojima nagrada treba biti dodijeljena predvieni su: a) u nekom opem propisu (npr. pravilnici kod graevinskog projektiranja) ili b) u nekim opim ili posebnim uvjetima organizatora natjeaja ili c) u uvjetima ad hoc utvrenim za konkretni natjeaj. U sluaju da je nagrada dodijeljena mimo tih pravila i kriterija, svaki sudionik natjeaja ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o dodjeli nagrade. Kod javnog natjeaja unaprijed se zna tko odluuje o dodjeli nagrade te postoje dvije mogunosti: a) o dodjeli nagrade odluuje organizator natjeaja ili b) o dodjeli nagrade odluuje jedna ili vie osoba koju odredi organizator natjeaja. Ako to nije odreeno, o rezultatima odluuje organizator. Prireiva natjeaja stjee pravo vlasnitva ili drugo odgovarajue pravo na nagraenom djelu (npr. imovinsko autorsko pravo) samo ako je tako navedeno u oglasu natjeaja, a ako nije to pravo ostaje nagraenom sudioniku. Opoziv obeanja Javno objavljeno obeanje nagrade moe se valjano opozvati uz slijedee pretpostavke: Da je opoziv obavljen: a) onako kako je uinjeno obeanje, tj. Ako je obavljeno u dnevnom tisku i opoziv mora biti uinjen na jednak nain u tom istom tisku, ili

78

b) osobnim priopenjem poznatom adresatu u kom sluaju pravni uinci opoziva vrijede samo na tako osobno izvjeenog adresata Da objavljena traena radnja nije obavljena, odnosno da se osoba koja ispunjava uvjete nije javila prije opoziva Da se obeavatelj nije unaprijed odrekao prava na opoziv obeanja Da oglasom nije odreen rok za izvrenje radnje, odnosno za obavijest o rezultatu, ostvarenju situacije ili ispunjenju uvjeta.

Pravne posljedice valjanog opoziva javnog obeanja nagrade osloboenje obeavatelja od njegove obveze isplatiti obeanu nagradu. Izuzetak mada su se ispunile sve pretpostavke za valjani opoziv obeavatelj e savjesnom natjecatelju (onom tko nije znao niti morao znati za opoziv): a) biti obvezan isplatiti obeanu nagradu ako je on ispunio traene radnje ili druge uvjete, a b) svakom natjecatelju naknaditi sve potrebne izdatke koje je imao radi izvrenja radnje do trenutka kad je saznao za opoziv ili morao saznati za opoziv. Zbog ispunjenja radnje obavljene u javnom oglasu, osim ako obeavatelj dokae da su izdaci bili uinjeni uzalud .

Prestanak obveze obeavatelja Obveza obeavatelja prestaje u sluaju: opoziva obeanja kad obeavatelju nitko ne priopi da je izvrio radnju, postigao uspjeh ili openito ispunio uvjete u javnom oglasu u roku natjeaja navedenom u oglasu ako taj rok nije naveden u oglasu, onda u roku od godinu dana od objave oglasa.

KLARI - VEDRI A. Pojam i karakteristike KUPOPRODAJA je ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odreeni objekt, a kupac se obvezuje za preputeni objekt platiti odreeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Karakteristike kupoprodaje su: KUPOPRODAJA (Emptio venditio)

a) konsenzualni ugovor posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom

ugovornih strana o preputanju objekta uz odreenu cijenu (predaja stvari je akt ispunjenja ugovora)

79

b) dvostranoobvezni ugovor sklapanjem kupoprodaje strane namjeravaju zasnovati odreene

obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena inidbe i protuinidbe akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski su odvojeni prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da e za to platiti odreenu cijenu ovakvi ugovori se nazivaju recipronim ili sinalagmatinim ugovorima u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i dunik

c)

naplatni pravni posao za inidbu se trai protuinidba Ugovor o prodaji nekretnina i ugovor o prodaji s obronim orplatama cijene moraju biti sklopljeni u pisanom obliku

d) neformalnost u naelu iznimke, sluajevi kada se zbog posebnih razloga trai oblik, npr.

e)

kauzalan posao kauza je stjecanje prava vlasnitva na stvari

1. ako je objekt kupoprodajne inidbe neko pravo, tada je kauza u tome da kupac doista postane nositelj tog prava 2. kauza lei izvan samog pravnog posla kupop. je samo pravni instrument pomou kojega se kauza osvaruje 3. osnova za stjecanje prava vlasnitva samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jo ne postaje vlasnikom stvari, nego samo dobiva obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izrui a) b) kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom, ako je i sam prodavatelj to bio sklapanjem kupop. ugovora nastupaju za strane samo obveznopravni uinci

ako je objekt kupoprodaje neko pravo, prodavatelj je duan pribaviti ga kupcu, a kad je za njegovo koritenje potreban posjed stvari, predati mu i stvar Objekti kupoprodaje: stvari, prava i imovina. STVARI karakteristike:

a)

moraju biti u prometu valjana je kupoprodaja budue stvari

kupnja nadane stvari (emptio rei speratae) kupac nije duan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa je to zapravo kupnja pod odgodnim uvjetom b) kupnja nade (emptio spei) bezuvjetna kupnja budue stvari; kupac plaa cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj koliini od oekivane (npr. Kupnja godinjeg uroda jabuka)

80

1. rizik koji time preuzima, kupac kompenzira ugovarajui paualnu cijenu i oekujui da stvar nastane u koliini i kvaliteti veoj od plaene cijene

propala stvar u trenutku sklapanja ugovora ugovor nitetan djelomino propala stvar kupac moe raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno

snienje cijene a) iznimno nema pravo na raskid ako djelomina propast ne smeta ostavarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obiaj u pravnom prometu tada kupac zadrava pravo na snienje cijene Meu stvarima razlikujemo: a) pokretnine najei objekt kupoprodaje; najbrojnija je roba b) nekretnine PRAVA prodavati odnosno kupovati mogu se jedino imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna (npr. Trabine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnitva)

sporno pravo moe se prodati s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogoprimac kupio takvo pravo bio nitetan, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava

IMOVINA kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo kolati u prometu objekt kupoprodaje mora biti:

a) b)

odreen ako predstavlja jedinicu u prometu, tj. species ili odrediv ako se naknadno moe individualizirati, a da se za to ne mora meu istim stranama sklapati novi pravni posao Kupovna cijena Cijena je vrijednost stvari izraena u novcu. KUPOVNA CIJENA novani ekvivalent koji kupac daje prodavatelju za preputeni objekt kupoprodaje Tri karakteristike: 1. Cijena mora biti izraena u novcu to moe biti i vrijednosni papir cijena se ne smije sastojati u stvarima, jer je to onda zamjena ako se inidba jedne strane sastoji djelomino u novcu, a djelomino u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijena (novac) jednaka ili vea od vrijednosti stvari 2. Cijena mora biti odreena ili odrediva

1. 2. 3.

odreena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu odrediva kad ugovor sadri dovoljno podataka s pomou kojih se naknadno moe odrediti tekua cijena trina cijena odnosno cijena koja se slubeno evidentira za odreenu vrstu stvari

81

4.

razumna cijena tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moe utvrditi, onda cijena koju utvrdi sud prema okolnostima sluaja kada su strane povjerile odreivanje cijene treoj osobi, a ona je nee ili ne moe odrediti, a strane u tom sluaju naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor

Ugovor u kojem cijena nije odreena niti odrediva ne proizvodi pravne uinke, to znai da je nitetan. Iznimka je trgovaki ugovor o kupoprodaji koji tada nee biti nitetan, jer e kupac u tom sluaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu 3. Cijena ne smije biti protuzakonita ako je ugovorena cijena via od propisane, ugovor je valjan, ali samo vai propisana cijena

Obveze strana OBVEZE PRODAVATELJA:

a)

obveze do trenutka predaje:

mora stvar briljivo uvati mora stvar predati kupcu u slobodan posjed kako je ugovoreno, tj. sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadcima, i to u ugovoreno vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u trenutku sklapanja ugovora ako nadnevak predaje nije odreen u razumnom roku ako mjesto predaje nije odreeno u mjestu prodavateljeva prebivalita odnosno boravita osobito je vaan trenutak predaje stvari jer u tom trenutku na kupca prelazi odgovornost za rizik za sluajnu propast ili oteenje stvari prodavatelj je ispunio obvezu predaje u trenutku kad je kupcu uruio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moe preuzeti rizik moe prijei na kupca i prije predaje u trenutku kad je doao u zakanjenje s primitkom stvari kad je kupac zbog nedostatka stvari zatraio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega, ali je duan uvati stvar panjom dobrog domaina dok je ne vrati prodavatelju

82

 suglasno naelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja prodavatelj nije duan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu, a kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost pregledati stvar b) obveze nakon predaje

Prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji te da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.

OBVEZE KUPCA:

preuzimanje stvari poduzimanje potrebnih radnji nunih za ispunjenje predaje i odnoenje stvari a) ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar, prodavatelj moe izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nee isplatiti cijenu isplata cijene temeljna obveza, plaa se odjedanput, treba se platiti na odreenom mjestu, na odreeni nain i u odreeno vrijeme

OBVEZE U SLUAJU RASKIDA KUPOPRODAJE: Ope je pravilo obveznog prava da u sluaju povrede ugovorne obveze od strane jednog ugovaratelja, drugi ugovaratelj moe, ako ne eli ustrajati na ispunjenju obveze, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete.

apstraktna teta doe li do raskida kupoprodaje zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, a stvar ima tekuu cijenu, druga strana moe zahtijevati razliku izmeu ugovorene cijene i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kojem je posao obavljen

konkretna teta ako doe do raskida prodaje zbog neispunjenja inidbe od strane jednog ugovaratelja, iji objekt su generine stvari, druga strana moe izvriti prodaju radi pokria, odnosno kupnju radi pokria, i zahtijevati razliku izmeu ugovorene cijene i cijene prodaje odnosno kupnje radi pokria a) stvarno pretrpljena teta b) o namjeravanoj prodaji ili kupnji radi pokria mora se obavijestiti drugu stranu, inae joj se odgovara za tetu koju bi zbog propusta obavijesti pretrpjela Zbog povrede ugovora o kupoprodaji stvarna teta moe biti i vea nego to je apstraktna odnosno konkretna teta koje se u biti svode na razliku u cijeni. U tom sluaju ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu vee, stvarno pretrpljene tete. POSEBNE VRSTE KUPOPRODAJE a) Kupoprodaja s pravom prvokupa

83

 pravo odreenih osoba da prije svih kupe stvar ako je vlasnik odlui prodati vlasnik stvari optereene prvokupom je duan stvar ponajprije ponuditi onome koji ima pravo prvokupa ovlatena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr. u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadraj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda treemu, o uvjetima te kupoprodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duan, ako se eli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u roku od mjesec dana, raunajui od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji treoj osobi. Ako kupac nije potovao svoju obvezu, pa je stvar prodao treemu i na njega prenio pravo vlasnitva ne obavjetavajui o tome prodavatelja, prodavatelj moe u roku 6 mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da se prijenos poniti i njemu proda stvar pod istim uvjetima. Sa svojim e zahtjevom uspjeti samo ako je trei znao ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavatelj ima pravo prvokupa.

Krajnji rok u kojem prodavatelj moe ostvariti svoje pravo prvokupa jest 5 godina od dana prijenosa vlasnitva na treega. nakon isteka tog roka pravo prvokupa prestaje pravo prvokupa se moe ugovoriti najvie za 5 godina od dana sklapanja ugovora ugovorom zasnovano pravo prvokupa pokretnih stvari je strogo osobno pravo koje se ne moe ni otuiti ni naslijediti pravo prvokupa moe biti zasnovano i zakonom u korist nekih osoba trajanje zakonskog prava prvokupa nije ogranieno nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijeteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima u protivnom imaju pravo zahtijevati ponitaj prodaje b) Nazadkupnja prodavatelj nekretnine si prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrava pravo da prodanu stvar za unaprijed odreenu cijenu opet otkupi; tu odluka lei kod prodavatelja kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivem prodavatelju ovo pravo pripada bivem prodavatelju samo za njegova ivota c) Nazadprodaja prodavatelj je obvezan da na zahtjev kupca odmah ili nakon odreenog vremena za unaprijed odreenu cijenu nekretninu ponovno kupi; tu odluka lei kod kupca d) Realna kupoprodaja (kupnja iz ruke u ruku, kupnja za gotovo)

84

 stranaka namjera je upravljena na neposrednu izmjenu inidbe i protuinidbe npr. kupnja na trnici, kupnja iz automata ako kupac za gotovo tvrdi da je platio, teret protivnog dokaza je na prodavatelju ako je izostala predaja, kupac ne moe traiti ispunjenje, nego samo vraanje vlastite inidbe e) Kupoprodaja s obronim otplatama cijene (kreditna k., k. na kredit) obvezuje se prodavatelj predati kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima prema ZOO objektom kreditne kupoprodaje moe biti samo pokretna stvar odstupanje od naela istodobnosti ispunjenja inidaba ZOO za valjanost ovog ugovora propisuje pisani oblik bitni sastojci: stvar, cijena + ukupan iznos svih obronih otplata, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi 2 vana prava kupca pravo na raskid ugovora i pravo da odjednom plati ostatak cijene klauzula o raskidu mora biti, pod prijetnjom nitetnosti, unesena u ispravu o ugovoru s tim da kupac moe raskinuti ugovor ako to u pisanom obliku priopi prodavatelju u roku 3 dana od potpisivanja ugovora kupac se ne moe unaprijed odrei toga prava nakon raskida ugovora prodavatelj je duan vratiti kupcu do tada primljene otplate sa zakonskim kamatama od dana primitka i naknaditi mu nune trokove uinjene za stvar, a kupac prodavatelju vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku predaje i dati mu naknadu za njezinu uporabu do raskida kupac se moe uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene, i to ist, bez ugovorenih kamata i trokova; svaka suprotna odredba u ugovoru, ex lege je nitetna prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s poetnom otplatom, kao i kad doe u zakanjenje s najmanje 2 uzastopne otplate (koje ine najmanje osminu cijene) poslije poetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vie od 4 ZOO ne doputa ugovaranje penala (ugovorne kazne) za sluaj raskida ugovora i za sluaj kanjenja u isplati nekog obroka cijene; takve su odredbe nitetne f) Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva (pactum reservati dominii) kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadri pravo vlasnitva i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti prodavatelj moe sve dok mu cijena ne bude isplaena zahtijevati povrat stvari: na osnovi raskida ugovora zbog neisplate cijene, vlasnikom tubom itd. ZOO je ovo rezervirao iskljuivo za prodaju pokretnih stvari rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana propadne li stvar sluajno, prodavateljevo pravo vlasnitva prestaje, a kupac duguje ugovornu cijenu

85

 doe li do sluajnog oteenja stvari, kupac je duan platiti prodavatelju punu cijenu kupac stjee pravo vlasnitva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene g) Kupnja na pokus (emptio ad gestum) kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba i utvrdi odgovara li njegovim eljama prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora, a kupeva tek nakon ispunjena uvjeta: kad izjavi da stvar prima u prometu ima odreenih stvari (ureaja, strojeva itd.) glede kojih e kupac imati potrebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi ako stvar nije predana kupcu, prodavatelj je duan omoguiti mu ispitivanje stvari, a kupac je duan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru ne obavijesti li kupac prodavatelja u roku koji je utvren ugovorom ili obiajem, a ako takvog nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj, smatra se da je odustao od ugovora ako je stvar predana kupcu do odreenog roka radi isprobavanja, pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ili ne izjavi da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru utnja se ovdje tumai kao pristanak izjavi li kupac da ne prihvaa kupnju, duan je vratiti stvar prodavatelju, inae odgovara za tetu rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predane kupcu snosi prodavatelj do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duan vratiti stvar Objektivni pokus nastanak ugovora ovisi o rezultatima strunog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrenu upotrebu h) Kupoprodaja po uzorku ili modelu prodavatelj je duan predati kupcu stvar jednaku uzorku ili modelu, izuzev ako je uzorak ili model prikazan kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja svojstava stvari i) Kupoprodaja sa specifikacijama nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije, nakon sklapanja ugovora, odredi oblik, mjeru, asortiman ili koju drugu pojedinost kupljene stvari prikladna je u prodaji veih koliina industrijske robe kad je unutar kupljene koliine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike, veliinu, boju itd. ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ili do proteka razumnog roka, prodavatelj moe izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga to mu je poznato o kupevim potrebama j) Prodajni nalog (contractus aestimatorius)

86

 ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje pokretnu stvar, koju mu je dao nalogodavac, prodati za odreenu cijenu i u odreenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavca do odreenog roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on kupio stvar meutim, dok ne plati cijenu, njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti nalog se ne moe opozvati predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom, dok vlasnitvo stvari zadrava nalogodavac suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine sluajne propasti ili oteenja premda njome ne moe raspolagati sve dok mu ne bude vraena predaja stvari nalogoprimcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja nema vee prometno znaenje npr. u prodaji novina preko kolportera ili knjiga preko knjiara i putujuih trgovaca ne nastaje samim sporazumom strana, nego tek predajom stvari nema obveze na predaju stvari prodajni nalog je u biti realni ugovor

B. ZAMJENA (RAZMJENA) Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obvee predati drugoj strani odreenu stvar u vlasnitvo, a ta se druga obvee da e joj kao protuinidbu dati odreenu svoju stvar u vlasnitvo. Objekt ugovora mogu biti sve stvari koje su u prometu, pa i prenosiva prava. Poseban poloaj ima novac jer se ne mora uvijek raditi o zamjeni npr. 100kn za 10 x 10kn nije isto to i kupiti dolare kunama.

a) b)
c) oblik

naplatni pravni posao ali se naplata ne sastoji u novcu, nego u predaji neke druge stvari kauzalni pravni posao kauza je stjecanje vlasnitva redovito neformalan ugovor ali kod zamjene nekretnina za valjanost ugovora je potreban pisani

Trenutak prijelaza rizika kod zamjene podudara se s trenutkom predaje ako vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. Ako je vrijeme predaje bilo ugovoreno, tada je za prijelaz rizika odluan ugovoreni trenutak za prodaju. Ako je zamijenjena stvar sluajno propala ili je stavljena izvan prometa u trenutku sklapanja ugovora smatra se da ugovor o zamjeni nije sklopljen. C. DAROVANJE

87

Pojam darovanja a) ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno preputa drugoj strani (obdarenik) neku imovinsku korist, a ova to prihvaa; nastaje kad se X obvee prepustiti, a Y prihvati b) oprost i isplata duga uz suglasnost dunika smatraju se takoer darovanjem

Darovanjem se ne smatra prenoenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obvee na protuinidbu. Ne smatraju se darovanjem ni odricanje od nasljedstva, odricanje od spornog prava i prava koje jo nije steeno te ispunjenje neke moralne obveze. Karakteristike Kod darovanja je za perfekciju posla potreban prihvat obdarenika. Nitko se ne moe obdariti protiv svoje volje. Kod darovanja pokretne stvari moe doi do predaje dara prije nego se obdarenik oitovao o njegovu prihvaanju. U tom sluaju smatra se da je dar prihvaen, ako nije otklonjen u roku koji je darovatelj ostavio obdareniku. Ako dar nije prihvaen njegov se povrat moe zahtijevati po osnovi stjecanja bez osnove.

a)
b)

besplatan pravni posao za inidbu se ne trai, niti se moe traiti protuinidba moe biti ili konsenzualan ili realan ugovor c) potrebna je dobrovoljnost - darovatelj nije morao uiniti odreenu inidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu inidbu d) animus donandi (namjera darovanja) ug. o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti, a daroprimcu se mora darovanjem njegova imovina poveati. Objekti darovne inidbe stvari sadanje i budue prenosiva imovinska prava i imovina Darovatelj ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako bi darovatelj namjerno preutio neki nedostatak, npr. da darovani automobil ima slabe konice, odgovara obdareniku za tetu koja bi zbog toga nastala. Oblik darovnog ugovora

e) f)

konsenzualno darovanje (obeanje darovanja) akt sklapanja ugovora vremenski odvojen od akta ispunjenja; zahtijeva oblik javnobiljenikog akta ili ovjerovljene privatne isprave realno darovanje akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja u naelu ne trai odreeni oblik, ali ako se radi o darovanju nekretnine, potreban je pisani oblik

Opoziv darovanja a) 1. Opoziv zbog oskudnosti ako darovatelj naknadno, nakon ispunjenja ugovora o darovanju, toliko osiromai da nema vie sredstava za svoje nuno uzdravanje, a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duan uzdravati, moe opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara

88

2. 3. 4. 5. 6.

opoziv dolazi u obzir samo ako obdarenik jo ima objekt ili njegovu vrijednost u svojoj imovini te ako se i sam obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdravanja obdarenik ne mora vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva za uzdravanje na razini opravdanih potreba ne moe se opozvati darovanje ako se je darovatelj namjerno ili grubom nemarnou doveo u oskudicu osobe koje je darovatelj duan uzdravati nemaju pravo na opoziv darovanja ako bi darovanjem bilo ugroeno njihovo uzdravanje, ali imaju pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onoga to darovatelj, zbog darovanja, vie nije u stanju davati kad se radi o konsenzualnom darovanju darovatelj moe, sve do dospjelosti njegove obveze na predaju dara, odustati od darovanja, ako mu se poslije sklapanja ugovora imovno stanje toliko pogoralo da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovo uzdravanje ili ga onemoguilo u ispunjenju obveze davanja uzdravanja Opoziv zbog grube nezahvalnosti

b)

podrazumijeva se da je obdarenik prema darovatelju ili lanu njegove ue obitelji uinio k.d. po KP propisima ili se tee ogrijeio o zakonske dunosti prema tim osobama (npr. dunost uzdravanja) nema opoziva ako je djelo oproteno odricanje od ovoga razloga nije doputeno, pa ako do njega ipak doe bit e nitetno zbog grube nezahvalnosti darovanje e moi opozvati i nasljednik darovatelja, ali samo ako je obdarenik usmrtio darovatelja ili ga sprijeio da opozove darovanje darovanje se opoziva izjavom obdareniku u pisanom obliku s tim da potpis mora biti ovjerovljen od strane javnog biljenika uinak opoziva je u obvezi obdarenika da vrati dar odnosno njegovu vrijednost, pri emu se primjenjuju pravila instituta stjecanja bez osnove opoziv se mora dati u roku od godine dana od saznanja za razlog opoziva, a najkasnije u roku od 10 godina za nekretnine odnosno 5 godina za pokretnine raunajui od dana predaje dara Vrste darovanja a) Darovanje s nametom

u ugovor se unosi uglavak kojim se obdarenik obvezuje da u korist darovatelja, tree osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvri odreenu radnju ili se od nje uzdri namet ili nalog nema karakter protuinidbe, pa s njime darovanje ostaje besplatni pravni posao osim darovatelja, ispunjenje nameta mogu zahtijevati njegovi nasljednici i nadleno dravno tijelo (u pravilu dravni odvjetnik) ako je odreen u nekom javnom interesu da bi mogao zahtijevati ispunjenje nameta darovatelj mora prethodno ispuniti svoju inidbu (dar) ne ispuni li obdarenik namet, darovatelj mu ostavlja dodatni primjereni rok, pa ako ni u tom roku ne doe do ispunjenja nameta, darovatelja ima pravo na raskid ugovora i povrat dara

89

 to pravo nema darovatelj kad je netko trei ovlaten zahtijevati ispunjenje nameta obdarenik ima pravo odbiti ispunjenje nameta ako se odnosi na protupravnu radnju, kao i u sluaju kad dar ne pokriva trokove ispunjenja nameta osim toga obdarenika se moe osloboditi nameta povratom dara, ali ne i u sluaju kad je ispunjenje nameta u javnom interesu b) Nagradno darovanje

darovanje uinjeno na ime nagrade, priznanja za neki uspjeh ili neke zasluge c) Uzajamno darovanje

postoji kada se ugovori da e obdarenik uzvratiti darom darovatelju d) Mjeovito darovanje

postoji kad inidbe u naplatnom poslu nisu vrijednosno jednake, a za razliku vrijednosti je nedvosmisleno izraena namjera darovanja (animus donandi) kad ne bi bilo namjere darovanja, radilo bi se o prekomjernom oteenju e) Darovanje za sluaj smrti

mora se ispuniti tek nakon smrti darovatelja za valjanost je potreban oblik javnobiljenikog akta jer je po karakteru odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja XXIII. UGOVORI O UPORABI I KORITENJU STVARI ZAKUP Pojam: Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da e uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvar na koritenje Zakupodavac mora biti vlasnik stvari ili takav stvarnopravni ovlatenik koji moe na drugoga prenijeti izvravanje svog prava. Zakupnik ima pravo iz zakupljenog objekta crpiti plodove Objekt: Najee nekretnine zemljita, poslovne zgrade, poslovne prostorije i ostale nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom) Zakup obradiva zemljita naziva se arenda Objekt zakupa mogu biti i pokretnine Razlike prema najmu:

90

 Kod najma se stvar daje na uporabu bez crpljenja plodova, a ne na koritenje kao kod zakupa U ZOO iz 78. nije postojao ugovor o najmu- stvar se davala na uporabu ali tako da je obuhvaala i uivanje stvari Reim ugovora o najmu stana ima posebnosti koje ga unato slinostima ine razliitim od ugovora o zakupu Obveze i prava strana: Zakupodavac je duan: Predati zakupcu stvar zajedno s pripadcima u ispravnom stanju Odravati stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja zakupa (trokovi manjih popravaka padaju na teret zakupnika). Popravci ne smiju ugroziti koritenje zakupljene stvari Snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari ak i ako nije znao za njih, jedino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znaenja (osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka). Za vidljive nedostatke zakupodavac ne odgovara. Za one nedostatke o kojima je zakupodavac namjerno propustio obavijestiti zakupnika, odgovara zakupodavac. Kod zakupa je doputeno ugovorom iskljuiti ili ograniiti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke (ipak, u nekim sluajevima, ta je odredba nitetna npr. kad zakupodavac namjerno preuti zakupcu nedostatke). Zakupnik mora obavijestiti zakupodavca bez odgaanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za trajanja zakupa, kao i o svakoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. U sluaju neotklonjivog nedostatka zakupnik moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine bez obzira na to je li nedostatak postojao u trenutku sklapanja ugovora ili je nastao kasnije. Kod otklonjivog nedostatka zakupnik moe zahtijevati ili neotklanjanje nedostatka ili snienje zakupnine. Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak, zakupnik moe raskinuti ugovor. Snositi odgovornost za pravne nedostatke zakupljene stvari(pravni nedostatak postoji ako trei ima neko pravo na zakupljene stvari koje iskljuuje zakupnikovo pravo tada se ugovor o zakupu raskida po zakonu, a zakupnik ima pravo na naknadu tete od zakupodavca; ako je zakupnikovop pravo samo ogranieno, zakupnik moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine, i kumulativno naknadu tete. Zakupnik je duan: Koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik odnosno dobar domain Nadoknaditi tetu za koritenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. Ako zakupnik nakon opomene nastavi koristiti stvar protivno ugovoru, zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom, zakonom ili obiajem u mjestu predaju stvari zakupniku. Ako nije dogovoreno drugaije zakupnina se plaa godinje, a ako je vrijeme zakupa ispod jedne godine, plaa se nakon isteka ugovorenog roka. Ne plati li zakupnik zakupninu u roku od 15 dana od opomene, zakupodavac mu moe otkazati ugovor o zakupu. uvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu. Stvar mora biti vraena onakva kakva je bila u trenutku predaje. Zakupnik ne odgovara za istroenost stvari nastalu redovitim koritenjem ni za oteenja nastala dotrajalou. Podzakup: Ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. Ovlatenje zakupniku na davanje u podzakup, a ureuje se ugovorom o zakupu Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako stvar dana u podzakup bez njegova doputenja ZOO priznaje zakupodavcu pravo da svoje trabine prema zakupniku s naslova zakupa naplati izravno od podzakupnika

91

 Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren, ali i u svakom sluaju kada prestane zakup Prestanak zakupa: Zakup prestaje: Istekom vremena, ako je sklopljen na odreeno vrijeme ili je njegovo trajanje odreeno zakupom. Moe doi do preutnog obnavljanja zakupa. Otkazom, ako mu trajanje nije odreeno, niti se moe ustanoviti iz okolnosti ili mjesnih obiaja. Otkazni rok je 8 dana i ne moe se dati u nevrijeme. U sluaju da je stvar opasna po zdravlje, zakupnik moe otkazati zakup bez otkaznog roka Propau stvari zbog vie sile Zakup ne prestaje smru jedne od strana ve prelazi na njihove nasljednike. Ako zakupodavac otui zakupljenu stvar treemu, pribavitelj stupa na mjesto zakupodavca i i obveze prema zakupniku. Posebne vrste zakupa: Zakup poljoprivrednog zemljita Ustav RH: poljoprivredno zemljite je dobro od interesa za Republiku i uiva njezinu osobitu zatitu. Zakon o poljoprivrednom zemljitu iz 1994.: nositelj vlasnikih prava je RH. Strane pravne i fizike osobe ne mogu biti nositeljima prava vlasnitva na poljoprivrednom zemljitu osim ako je to doputeno meunarodnim ugovorom. Vlasnik i ovlatenik moraju obradivo poljoprivredno zemljite odravati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. U smislu ovog zakona, poljoprivrednim se zemljitem smatraju oranice, vrtovi, vonjaci, maslinici, vinogradi, livade, panjaci, ribnjaci, trstici, movare i drugo zemljite koje se moe privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Subjekti u odnosu: U odnosu na prijanje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljita, a na strani zakupnika dravna poljoprivredna organizacija, individualni poljoprivrednik ili neki granin, prema novim propisima zakupnik moe biti svaka fizika i pravna osoba koja se bavi poljoprivrednom djelatnou. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe se dati u koncesiju stranoj i domaoj pravnoj ili fizikoj osobi. Oblik ugovora: Za ugovor o zakupu trai se prema ZPZ pismeni oblik. Posljedica nepotivanja odredbe o pisanom obliku ima za posljedicu nitetnost ugovora. Poljoprivredno zemljite o vlasnitvu drave daje se u zakup javnim natjeajem. ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu, ali ako se ugovaratelji odlue na upis u zemljine knjige, morat e ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Sadraj ugovora:

92

 ZPZ sadri posebne odredbe o obvezatnom sadraju ugovora o zakupu. Sredinji dio ugovornog sadraja odnosi se na odredbe o bitnim sastojcima katastarske podatke Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave nemoe se dati u podzakup Prestanak ugovora: Ugovor o zakupu prestaje istekom vremena na koje je sklopljen, prenamjenom poljoprivrednog zemljita u neko drugo i otkazom. Razlozi za otkaz su neplaanje zakupnine, koritenje zemljita suprotno panji dobrog gospodarstvenika, suprotno gospodarskom programu ili ugovoru o zakupu, davanje zemljita u podzakup, povreda propisa o zatiti prirode. Zakup poslovnog prostora Zakup poslovnog prostora ureen je Zakonom o zakupu i prodaji poslovnog prostora(ZZPPP). Subjekti i objekti: Zakupodavac moe biti svaka fizika i pravna osoba koja ima u vlasnitvu poslovni prostor. Zakupnik moe biti svaka fizika i pravna osoba kojoj su potrebne poslovne prostorije radi obavljanja doputene djelatnosti. U poslovni prostor kao objekti ove vrste zakupa ulaze: poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaa i garano mjesto. Oblik i sadraj ugovora: Ugovor o zakupu poslovnog prostora mora biti sklopljen u pisanom obliku, inae je nitetan. U sadraj ugovora ulaze: naznaka poslovneih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze, opis poslovne djelatnosti, odredbe o koritenju zajednikih prostorija i ureaja u zgradi, odredba o trajanju ugovora, visini zakupnine i naina njezinog plaanja, naknadu za koritenje ureaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima kada je ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme.

Sklapanje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika: to ako zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A, a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B? Tada prednost ima zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. Time je naputeno obveznopravno naelo preferencije, a usvojeno stvarnopravno naelo prioriteta. Oteeni zakupnik ima pravo na naknadu tete. Prava i obveze ugovornih strana: Zakupodavac je obvezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predviene djelatnosti i u tom ga stanju odravati, ako nije drukije ugovoreno. Ako zakupodavac ne udovolji toj obvezi, zakupnik moe raskinuti ugovor ili zahtjevati snienje zakupnine, ili pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvieno ugovorom Zakupodavac je duan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. Ako to ne uini, zakupnik ga moe prisiliti tubom ili raskinuti ugovor.

93

 Za vrijeme zakupa, zakupodavac je duan odravati poslovni prostor u ugovorenom stanju. Ako su potrebni popravci, on ih je duan na zahtjev zakupnika izvriti. Ako to ne uini, zakupnik ih moe sam izvriti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor. Ako zakupodavac ima pravo urediti poslovni prostor i izvesti radove radi snienja trokova energije i odravanja. Zakupnik nije duan plaati zakupninu ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor. Ugovorenu zakupninu zakupnik je duan plaati mjeseno unaprijed i to najkasnije do 5. dana u mjesecu. Zakupnik snosi trokove: koritenja zajednikih ureaja u zgradi, tekueg odravanja poslovnog prostora, popravka oteenja poslovnog prostora koje je sam prouzroio Zakupnik ne odgovara pogoranje poslovnog prostora do kojeg je dolo zbog redovitog koritenja Zakupnik nema pravo initi preinake poslovnog prostora kojima se on bitno mijenja bez suglasnosti zakupodavca-inae zakupodavac ima pravo na raskid ugovora i naknadu tete Po prestanku zakupa, zakupac mora predati prostor u stanju kakvog je primio Ureaje koje je ugradio u prostor ima pravo odnijeti (ius tollendi) osim ako bi se time otetio prostor Podzakup: Zakupnik nema pravo dati prostor u podzakup drugome, ako nije drugaije ugovoreno

Prestanak ugovora:

Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu sklopljen na neodreeno vrijeme; a iznimno i ugovor na odreeno vrijeme. Postoje razlozi koji daju to pravo objema stranama i razlozi koji daju to pravo jednoj strani. Npr, otkazati ug.moe jedna strana uvijek kad druga ne ispunjava ugovorne ili zakonske obaveze. Zakupodavac moe otkazat ugovor kad zakupnik oteuje prostor, ne plaa zakupninu ili koristi prostor suprotno ugovoru te kad je zakupodavcu nuan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti. Zakupnik moe otkazati ugovor ako zakupodavac ne dovede prostor u stanje u kojem ga je duan odravati. Ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme ne moe prestati prije isteka jedne godine od sklapanja (osim ako su stranke drugaije ugovorile, ili postoje zakonske pretpostavke). Ako se ne ugovori drugaije, otkazni rok je 3 mjeseca. Otkaz se daje u pisanom obliku preporuenom potom ili preko javnog biljenika-ovaj zadnji ima snagu ovrne isprave.

istekom roka kada je sklopljen na odreeno vrijeme odustankom raskidom

Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt, ugovor o zakupu ne prestaje, ve trea osoba stupa u prava i dunosti zakupodavca (prijenos ugovora na temelju zakonske odredbe). Zakup ne prestaje u sluaju smrti zakupnika ve se prenosi na nasljednike ili pravne sljednike.

NAJAM

94

Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odreenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. Uporaba, za razliku od koritenja, ne obuhvaa i uivanje ubiranje plodova (kao kod zakupa). Najam je: 1. konsenzualan 2. dvostranoobvezan 3. naplatan 4. kauzalan ugovor ( kauza naplatno preputanje stvari na uporabu) moe se sklopiti na odreeno i neodreeno vrijeme u naelu je neformalan ugovor, no najam o nekretnini mora se sklopiti u pisanom obliku jedan je od obveznopravnih ugovora U rimskom pravu bio je jedan oblik ireg ugovora locatio conductio, koji je u sebi sadravao najam, zakup i ugovor o djelu. Svaki od njih je postao samostalan ugovor. ZOO je uredio najam i zakup u jedinstvenom ugovoru ugovoru o zakupu. Vraa se ogezeovskom modelu i ureuje odvojeno ugovore o najmu i zakupu. Uz ZOO, u naem je pravu posebno ureen ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova (ZNS), pa e se odredbe ZOO - a o najmu stana primijenjivati supsidijarno. Meusobne obveze ugovornih strana Najmodavac ima sljedee obveze: 1. PREDATI STVAR najmoprimcu i odravati je u stanju podobnom za ugovorenu uporabu. U protivnom, najmoprimac ima pravo raskinuti ugovor i zahtjevati naknadu tete ili ostati kod ugovora i zahtijevati snienje cijene. Sitni trokovi i popravci redovite uporabe padaju na teret najmoprimcu. 2. UZDRATI SE OD PREINAKA na iznajmljenoj stvari koje bi ometale njezinu uporabu, osim uz pristanak najmoprimca. U protivnom najmoprimac ima pravo na snienje cijene. 3. ODGOVARATI ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE iznajmljene stvari. Odgovara za sve materijalne nedostatke koji smetaju ugovornoj ili redovitoj uporabi, pa i onda ako za njih nije znao ili je tvrdio da stvar nema nikakvih nedostatka. Ne odgovara za one nedostatke koji su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati najmoprimcu ili mu nisu mogli biti ostati nepoznati, ali odgovara za one nedostatke koji su najmoprimcu bili nepoznati zbog njegove krajnje nepanje, ako su najmodavcu bili poznati pa ih je namjerno preutio. Nema odgovornosti za nedostatke ako je ugovorom iskljuena, osim ako su od strane najmodavca namjerno preueni ili monopolskim poloajem nametnuti. Ako najmodavac ne otkloni nedostatke u primjerenom roku to ga odredi najmoprimac, ovaj ima alternativni zahtjev raskinuti ugovor ili zahtjevati snienje cijene, a u oba sluaja pravo na naknadu tete.

95

Najmodavac odgovara najmoprimcu i za pravne nedostatke iznajmljene stvari. Ako bi se utvrdilo da treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje najmoprimcu pravo na uporabu (npr.vlasnitvo, usus), ugovor se ex lege raskida, a najmoprimac ima pravo na naknadu tete. Ako pravo treega samo ograniava najmoprimevo pravo na uporabu, ovaj moe ili raskinuti ugovor ili zahtjevati snienje cijene. U oba sluaja ima pravo a naknadu tete. Najmoprimac ima sljedee obveze: 1. PLAATI NAJAMNINU ugovorenim ili zakonom odreenim rokovima tj. ako nisu odreeni ugovorom i zakonom rokovima uobiajenim u mjestu predaje stvari. Prema ZOO, ako drukije nije ugovoreno ili propisano , najamnina se plaa mjeseno ako je najam sklopljen na neodreeno vrijeme, inae se plaa nakon isteka vremena najma odnosno polugodinje, ako je sklopljen na jednu ili vie godina. Zbog neplaanja najamnine (ili njezina znatnog dijela), u dva uzastopna roka, najmodavac ima pravo otkazati ugovor bez pridravanja otkaznog roka. Ugovor ostaje na snazi ako najmoprimac plati dunu najamninu prije priopenja otkaza. Za dunu najamninu i druge trabine iz ugovora o najmu najmodavcu se priznaje zalono pravo i pravo zadranja na unesenim stvarimanajmoprimca.

2. UZDRATI SE OD PROTUUGOVORNE UPORABE STVARI - Duan je iznajmljenu stvar

rabiti u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao dobar domain tj gospodarstvenik. U protivnom odgovara za tetu, a moe mu se, bez otkaznog roka, otkazati najam ako i nakon opomene nastavi s protuugovornom uporabom stvarii ili neovlatenim preputanjem stvari na uporabu treemu. 3. VRATITI STVAR nakon prestanka najma u stanju u kakvom je bila u vrijeme predaje. Ne odgovara za istroenost stvari kao posljedicom redovite uporabe, niti za oteenje zbog dotrajalosti. Izvrene promjene na stvari mora ukloniti, a eventualne nedostatke odnijeti (ius tollendi), osim ako bi njihovim odvajanjem otetio stvar. Najmodavac ih moe zadrati ako isplati njihovu vrijednost u vrijeme vraanja. Podnajam Najmoprimac moe iznajmljenu stavr dati u podnajam samo uz suglasnost najmodavca. Slino rjeenju kod ugovora o zakupu tj. podzakupu, najmodavac ima pravo svoje trabine prema najmoprimc naplatiti izravno od najamnine podnajmoprimca. Podnajam prestaje u naelu kao i najam, ali u svakon sluaju kad prestane najam. Prestanak najma Najam moe prestati:

96

1. ISTEKOM VREMENA na koje je ugovor sklopljen s tim da se ugovor produljuje na neodreeno vrijeme ako bi istekom vremena najmoprimac nastavio rabiti stvar, a najmodavac se tome ne bi protivio. Kad je objekt najma nekretnina ugovor se produljuje za isto vrijeme trajanja, ako ni jedna strana 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen, ne izjavi u pisanom obliku da ne eli novo razdoblje. 2. OTKAZOM ako je sklopljen na neodreeno vrijeme. Ako duljina otkaznog roka nije ugovorena ili odreena zakonom ili mjesnim obiajem, za najam pokretnine rok je 8, a za najam nekretnine 30 dana. Otkaz najma nekretnine daje se u pisanom obliku. Iznimno najmoprimac moe otkazati najam bez potivanja otkaznog roka ako je uporaba iznajmljene stvari opasna za zdravlje, pa i onda kad je to najmoprimcu bilo poznato u vrijeme sklapanja ugovora. Toga se prava ne moe odrei. 3. PROPAU STVARI ako za propast stvari nije odgovorna ni jedna ugovorna strana, npr.viom silom Ugovor o najmu ne prestaje u sluaju otuenja iznajmljene stvari nakon predaje najmoprimcu, ve tada na stjecatelja stvari prelaze sva prava i obveze koje je imao najmodavac. Smru najmodavca ili najmoprimca tj. njihovim prestankom (za pravnu osobu), najam ne prestaje. Prava i obveze iz ugovora prelaze na njihove nasljednike tj. pravne nasljednike. Ugovor o najmu stana ZNS: Stan je skup prostorija namjenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Objektom ugovora o najmu stana moe biti i dio stana. SUBJEKTI. Najmodavac moe biti vlasnik stana , a najmoprimac svaka fizika osoba. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom, iznimno s oba brana druga. Uz najmodavca pravo uporabe stana imaju i lanovi njegova domainstva.

OBLIK I SADRAJ. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtjeva se pisani oblik. Izostane li, ugovor je nitetan. Ugovor o najmu duan je najmodavac dostaviti nadlenom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. Ugovorni sadraj strane u naelu oblikuju prema svojim potrebama. Ipak ZNS naznauje da bi u njegov sadraj trebalo ui: a) imena ugovornih strana, b) opis stana ili dijela stana koji se daje u najam, c) visina najamnine i nain njezina plaanja,

97

d) podaci o osobama koje e imati pravo uporabe stana zajedno s najmoprimcem, odredbe o odravanju stana i uporabi zajednikih prostorija, zajednikih dijelova, zajednikih ureaja i zemljita koje slui zgradi, e) odredbe o primopredaji stana, f) vrste trokova u vezi sa stanovanjem i nain njihiva plaanja g) vrijeme trajanja najma ZNS razlikuje : ZATIENU NAJAMNINU, koja ne moe biti nia od trokova redovitog odravanja zgrade, plaaju u zakonu navedene kategorije najmoprimca (osobe slabijeg imovinskog stanja, branitelji, nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS) SLOBODNO UGOVORENU NAJAMNINU koju plaaju ostali najmoprimci, no predviena su odreena ogranienja i za njezinu visinu. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA. Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimcu preda stan pogodan za stanovanje i omogui mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrava. Za eventualne nedostatke i tetu njima prouzroenu najmodavac odgovara prema opim pravilima obveznog prava. Za dunu najamninu i naknadu tete na stanu i ureajima, najmodavac ima zakonsko zalono pravo na unesenom pokustvu i drugim pokretninama najmoprimca i lanova njegovog domainstva. On ima pravo i te stvari , prilikom iseljenja najmoprimca, zadrati dok mu ne bude plaena duna najamnina tj. naknada tete. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca. Najmodavac ne smije najmoprimcu smetati u ugovorenoj uporabi stana. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuan radi odravanja objekta ili u vezi s provjerom dogovorenog naina uporabe. Glavna najmodaveva obveza je da na vrijeme plaa najamninu. Rokovi plaanja odreuju se ugovorom ili propisom. Najmoprimac je duan uvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kom je stan primio. Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je dolo zbog redovite uporabe stana. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvriti nikakve preinake u stanu, zgradi ili zajednikim prostorijama. Za dunu najamninu i poinjenu tetu solidarno odgovaraju najmoprimac i lanovi njegova domainstva. Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednikih prostorija, dijelova i ureaja zgrade koji su nuni za uporabu stana. Takoer i zemljita koje slui zgradi.. Prestanak najma stana Ugovor o najmu prestaje:

1. ISTEKOM VREMENA, ako je sklopljen na odreeno vrijeme. 98

Prema ZNS ugovor o najmu stana na odreeno vrijeme smatra se preutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana, najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. 2. OTKAZOM, ako je sklopljen na neodreeno vrijeme. Najmoprimac moe otkazati ugovoro najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje 3 mjeseca prije dana iseljenja. Obrazloenje nije potrebno. Najmodavac moe otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvienih u ZNS. 2 su razloga: 1.odnosi se na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplaanje najamnine i dr.trokova, osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca, uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd.). Rok - tri mjeseca. Najmodavac ne moe dati otkaz ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana. Opomena nije potrebna ako najmoprimac vie od dva puta postupi suprotno ugovoru ili zakonu. 2. svodi se na mjeru najmodavca da se useli u stan ili da u njega useli svoje potomke, roditelje ili osobe koje je duan uzdravati. Rok - 6 mjeseci. Ako najmodavac da otkaz , duan je prema ZNS osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza. 3. RASKIDOM. Prema ZNS raskid je rezerviran u 2 sluaja:

a) ako najmoprimac svojom krivnjom nanese tetu zajednikim prostorijama, ureajima i

dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana

b) ako najmoprimac izvri preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca.
Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazloenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana. 4. SPORAZUMOM ugovornih strana u svako doba. Sporazumom ureuju nain i vrijeme primopredaje stana. Slino kao i kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smru, promjenom ili prestankom(pravna osoba) najmodavca. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika tj. pravnog sljednika. Ako najmoprimac umre ili napusti stan ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova branog druga, a ako ovoga nema, na njegovo dijete, pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu. Ako te osobe ele preuzeti prava i obveze iz ugovora, moraju se sporazumjeti koja e od njih prihvatiti poloaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca. Reim ugovora o najmu stana mijenja se ako se sklapa sa zatienim najmoprimcem.Danom stupanja na snagu ZNS-a bivi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koritenja stana u drutvenom vlasnitvu ) stjeu prava i obveze najmoprimca. Te osobe imaju pravo , prilikom sklapanja ugovora o najmu stana na neodreeno vrijeme, ugovoriti zatienu najamninu. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. Ako bi vlasnik na zahtjev najmoprimca, odbio sklopiti ugovor o najmu, najmoprimac se moe obratiti sudu tubom pa e presuda zamijeniti taj ugovor. Najmoprimac ima odreenu zatitu od otkaza. U sluaju prodaje stana , zatieni najmoprimac ima pravo prvokupa.

99

C. ZAJAM Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da nu, poslije odreenog vremena, vrati isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Karakteristike zajma su: 1. Zajam je k o n s e n z u a l n i ugovor (nastaje samim sporazumom stranaka, a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora)

2. Zajam je d v o s t r a n o o b v e z n i u g o v o r jer je svaka ugovorna strana istodobno i dunik i

vjerovnik

3. Zajam moe biti n a p l a t n i pravni posao (uz kamate) ili b e s p l a t n i (bez kamata) 4. Zajam je k a u z a l n i pravni posao. Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). Stjecanje
vlasnitva nije svrha ili cilj zajma ve je stjecanje vlasnitva posljedica ostvarenja cilja. Da bi ugovor bio valjan zajmodavac je morao biti vlasnik stvari, a kasnije to posatje zajmoprimac 5. Zajam je n e f o r m a l a n pravni posao, osim kod: a) ugovora o kreditu (pisani oblik) b) ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (pisani oblik) Objekt zajamske inidbe je:

1. novac (novana inidba je inidba vrijednosti pa je svejedno o kojoj vrsti novca se radi i nita se
ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 i 5 kuna). U vezi ispunjenja novane inidbe postoje 2 oprene teorije:

a) nominalistika koju prihvaa ZOO zajmoprimac je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica
na koji njegova obveza glasi b) valoristika kod vraanja je mjerodavna unutarnja vrijednost novca. 2. zamjenjive stvari

Prava i obveze ugovornih strana: Obveza zajmodavca predati pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako vrijeme nije ugovoreno onda kada to zajmoprimac zatrai. Pravo zajmoprimca da trai predaju stvari zastarijeva za 3 mjeseca od zajmodaveva zakanjenja, a svakako godinu dana od sklapanja ugovora. Zajmodavac moe odbiti predaju obeanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoe li biti u stanju vratiti zajam (to pravo ima samo u sluaju da to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora ili je pogoranje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora. Obveza zajmoprimca u ugovorenom roku vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i kakvoe; ako rok nije ugovoren onda nakon isteka primjerenog roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca od zajmodavevog

100

traenja da mu se zajam vrati. Zajmoprimac ima pravo vratiti zajam i prije roka, ali mora unaprijed o tome obavijestiti zajmodavca te mu nadkanditi eventualnu tetu. Doputeno je ugovoriti da kod zajma neke zamjenjive stvari (ne novca) zajmoprimac vrati zajam u novcu u iznosu koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i mjestu vraanja zajma. Neke vrste zajma:

1. investicijski zajam = zajam s ugovorenom namjenom, obavezno se navodi namjena zajma

(koristi se za odreene investicije). Dvije klauzule koje se unose u ugovor su: a) da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sumenamjena zajma b) predviaju se sankcije ( u pravilu imovinskopravne, npr, otkaz zajma) zbog nekoritenja zajma za ugovorenu namjenu

2. emisijski zajam = kombinacija elemenata zajma i kupoprodaje, nastaje kad dunik izda emisijske
obveznice (npr. za gradnju cesta), a vjerovnici ih kupuju. Vjerovnik je dao zajam duniku kada je kupio obveznicu. esto se nazivaju narodnim ili dravnim zajmovima. Ugovor o kreditu Iako je on u osnovi vrsta zajma, u ZOO ti su ugovori obraeni odvojeno od ugovora o zajmu, a unutar skupine tzv. bankarskih poslova. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obvezuje banci plaati ugovorene kamate i dobiveni iznos novca vratiti u vrijeme i na naina kako je utvreno ugovorom. Karakteristike: zajmodavac je uvijek banka objekt inidbe je iskljuivo novac ugovor je uvijek naplatan (daje se uz kamate) formalan je (mora se sklopiti u pisanom obliku)

Banka moe otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka: ako se kredit koristi nenamjenski, ako korisnik kredita postane insolventan u sluaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika, ako bi banka time dola u bitno nepovoljniji poloaj.

U sluaju da korisnik, uz prethodnu obavijest banci, vrati kredit prije roka, banka mu ne smije zaraunati kamate za razdoblje od vraanja kredita pa do dana kad je po ugovoru trebao vratiti kredit.

101

Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira je podvrsta ugovora o kreditu. Njime banka odobrava korisniku kredit u odreenom novanom iznosu pod uvjetom da korisnik ili netko trei, na ime osiguranja povrata kredita, banci dade u zalog vrijednosne papire ( u sluaju nevraanja kredita o dospjelosti, banka se moe namiriti prodajom zaloenih vrijednosnih papira.

D. POSUDBA Pojam i osnovne karakteristike ugovor koji nastaje kad posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon odreenog vremena ili nakon dogovorene uporabe posudba je jednostranoobvezni, a ujedno i realni ugovor jer nastaje predajom stvari, a takoer je i besplatna Objekt posudbe smatralo se da objektom posudbe mogu biti samo nepotrone stvari, no za posudbu nije bitno je li stvar potrona ili ne, ve da se mora vratiti ista stvar ''posudba za diku'' (commodatum ad pompam vel ostentationem) kada se neka stvar posudi samo radi ukrasa, npr. posudi se kila voa radi ukrasa, te nakon isteka posudbe treba vratiti to isto voe objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari (npr. u reklamne svrhe se posudi zid kue) za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari (npr. lopov posudi ukradeni bicikl) sam vlasnik moe si posuditi vlastitu stvar Prava posudovnika posudovnik ima pravo sluiti se stvarju onako kako je to ugovoreno, odnosno ako nita nije ugovoreno, onako kako odgovara svojstvima i namjeni stvari Dunosti posudovnika posudovnik odgovara za tetu do koje je dolo zbog protugovorne uporabe stvari ako se stvar oteti ili propadne, posudovnik je duan naknaditi tetu, ako je do toga dolo njegovom krivnjom za promjene i pogoranja posuene stvari do kojih je dolo ugovorenom ili uobiajenom uporabom, posudovnik ne odgovara; ali zato odgovara za pretjerano istroenje stvari posudovnik je duan snositi redovite trokove odravanja stvari izvanredne trokove (npr. trokovi lijeenja posuene ivotinje) snosi posuditelj i duan ih je naknaditi posudovniku prema odredbama poslovodstva bez naloga temeljna je obveza posudovnika da vrati posuditelju posuenu stvar nakon isteka ugovorenog vremena posudovnik ima pravo vratiti posuenu stvar prije isteka roka Potposudba za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja

102

povod ako posudovnik bez pristanka posuditelja da stvar u potposudbu, odgovara za skrivljenu tetu i za sluajnu propast stvari posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlateno dao u potposudbu Prekarij ili izmoljena posudba ako je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe za prekarij je jedna od osnovnih karakteristika da se moe opozvati u svako doba

XXIV. UGOVORI O USLUGAMA A. UGOVOR O DJELU Pojam i karakteristike jedna strana (izvoa) se obvezuje obaviti odreeni posao, a druga (naruitelj) platiti joj za to odreenu naknadu to je konsenzualni, dvostranoobvezni, naplatni, kauzalni i neformalan ugovor Djelo objekt inidbe izvoaa je izvrenje odreenog djela djelo odreeni posao, kao to je izradba ili popravak neke stvari ili izvrenje kakvog fizikog ili umnog rada sadraj inidbe je injenje (facere), to znai da je rije o tzv. funkciji rada njen objekt nije funkcija rada na kojoj se temelje ugovori o radu, nego rezultat rada ugovor o djelu se razlikuje od ugovora o prodaji prema pripadnosti materijala i predodbi ugovornih strana Osnovne obveze i prava ugovornih strana Izvoa je duan: 1) izvriti djelo prema ugovoru i pravilima struke 2) predati naruitelju izraenu ili popravljenu stvar, osim ako stvar propadne iz uzroka za koji ne odgovara (npr. via sila) 3) upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao, inae odgovara za tetu 4) snositi odgovornost za nedostatke djela

Naruitelj je duan: 1) primiti izvreni rad 2) isplatiti ugovorenu ili na drugi nain odreenu naknadu 3) pregledati izvreno djelo im je to po redovnom toku stvari mogue i bez odlaganja obavijestiti izvoaa o naenim nedostacima 4) ima pravo nadzora i pravo davanja uputa za vrijeme izvoenja radova

103

Zbog nedostatka izvrenog djela, naruitelj se moe alternativno koristiti pravom na otklanjanje nedostatka, raskid ugovora ili snienje naknade; svakim od tih prava moe se kumulirati zahtjev za naknadu tete. Izvoa ima zakonsko zalono pravo na izraenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroeni materijal. Prestanak ugovora a) izvrenjem djela i isplatom naknade b) raskidom ugovora Naruitelj moe raskinuti ugovor: 1) sve dok djelo nije dovreno, kad god hoe, uz plaanje ugovorene naknade umanjene za trokove koje izvoa nije uinio 2) ako je izvoaa upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama, a izvoa ne postupi po njegovu zahtjevu 3) zbog izvoaeva znatnijeg zakanjenja s poetkom ili zavretkom posla 4) zbog nedostatka izvrenog djela, osim ako su neznatni Izvoa moe jednostrano raskinuti ugovor ako je oito da materijal, kojeg je naruio naruitelj, nije podoban za to djelo ili bi izrada od takva materijala mogla nanijeti tetu ugledu izvoaa a) smru strana, ali samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva b) gubitkom radne sposobnosti izvoaa (npr. zbog bolesti, povrede...)

B. UGOVOR O GRAENJU Pojam i karakteristike Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obvezuje prema odreenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu odnosno na ve postojeem objektu izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. ugovor o graenju je ugovor koji je konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan, kauzalan i formalan prije sklapanja ugovora o graenju potrebno je obaviti tzv. prethodne radove

Graevina zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, eljeznike pruge, bunari i ostali graevinski objekti ija izradba zahtijeva vee i sloenije radove Cijena radova

104

Naini na koji se odreuje cijena radova: 1) po jedinici mjere ugovorenih radova tzv. jedinina cijena 2) u ukupnom iznosu za cijeli objekt tzv. ukupno ugovorena cijena ZOO doputa mogunost izmjene cijene, pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogunost, izvoa koji je u roku izvrio radove moe zahtijevati poveanje cijeneradovaako su se u vremenu izmeu sklapanja i ispunjenja ugovora poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena ako je do poveanja cijene radova dolo nakon to je izvoa pao u zakanjenje, ne moe se vie pozivati na poveanje cijene ako doe do pada cijene elemenata, naruitelj moe zahtijevati snienje ugovorene cijene ako bi cijena morala biti znatno poveana, naruitelj ima pravo raskinuti ugovor, s tim da izvoau isplati dio cijene za do tada izvrene radove i pravinu naknadu za nune trokove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova mogue je ako izvoa dobije pisanu suglasnost naruitelja izuzetak su tzv. hitni nepredvieni radovi ije je poduzimanje nuno: 1) da bi se osigurala stabilnost graevine, sprijei opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine, stabilnost tla... 2) da bi se sprijeio nastanak tete uslijed tih dogaaja 3) po naredbi tijela javne vlasti Nadzor nad radovima dunost je izvoaa da naruitelju omogui stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda Odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu izvoa odgovara za nedostatke graevine za neispunjavanje zakonom odreenih bitnih zahtjeva za graevinu, ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova u istom roku izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je graevina podignuta projektant odgovara ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nedostatka u projektu, a osoba koja obavlja nadzor ako je takav nedostatak posljedica u provedbi nadzora ugovorom se ta odgovornost ne moe ni iskljuiti ni ograniiti naruitelj je duan obavijestiti izvoaa, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor u roku od est mjeseci otkad je ustanovio nedostatak, inae gubi pravo da se na njega pozove u daljnjem roku od godine dana duan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti kad za tetu odgovaraju izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, udio svakog od njih odreuje se razmjerno njihovoj krivnji izvoa odgovara i za nedostatke proizvoaa s tim da od njega moe zahtijevati odgovarajuu naknadu pod uvjetom da obavijesti proizvoaa u roku od dva mjeseca zbog nedostatka

105

Ugovor o graenju s odredbom ''klju u ruke'' odredba ''klju u ruke'' znai da je izvoa preuzeo obvezu da samostalno izvede sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odreenog cjelovitog objekta ugovorena cijena obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na cijenu odgovornost vie izvoaa je solidarna

OSTAVA (DEPOZIT) P ojam i karakteristike Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca da je uva i da je vrati kad je ovaj bude zatraio. Ugovor o ostavi naziva se i depozitom, a ugovorne strane deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). Ostava je konsenzualni ugovor no po definiciji iz ZOO je realni ugovor.Ostava je nastala samim sporazumom strana dok predaja stvari ostavoprimcu moe uslijediti jedino kao ispunjenje ostavodaveve obveze na predaju stvari.ivot i uinci ugovora o ostavi e poeti s predajom stvari ostavoprimcu. Ugovor o ostavi je u pravilu besplatan a iznimno naplatan pravni posao. Naplatan e biti kada je naknada ugovorena: Kad se ostavoprimac profesionalno bavi uvanjem stvari Kad to proizlazi iz okolnosti posla

Ostava je jednostranoobvezni ugovor,ali kad se daje naknada za uvanje bit e dvostranoobvezan . Ostava je neformalan i kauzalan pravni posao ija je kauza uvanje stvari. Subjekti Nije bitno je li ostavodavac vlasnik stvari, ali ostavoprimac ne smije biti vlasnik stvari. Objekt ugovora Moe biti samo pokretna stvar i to nezamjenjiva i nepotrona te ostavoprimac ima neposredni posjed stvari te nakon zavrenog uvanja mora vratiti upravo tu istu stvar = redovita ili regularna ostava Nije vano je li to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude Ostavoprimeve dunosti 1. Ostavoprimac povjerenu stvar treba uvati kao vlastitu, a ako je ostava uz nakndau, onda je uva panjom dobrog gospodarstvenika odnosno dobrog domaina Ostava u nudi povjerena mu u sluaju neke nevolje Ostavoprimac ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena

106

Ostavoprimac samostalno odluuje to i kako treba raditi jer sam snosi odgovornost za uvanje Dunost je ostavoprimca da ostavodavca obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nain oteena. U protivnom odgovara za tetu 2. Dunost vraanja deponirane stvari stvar se moe izruiti nekom treem ako je ostavodavac pristao na to, iznimno je nije duan vratiti ako je stvar ukradena 3. Odgovornost za tetu ako bez pristanka ostavodavca i bez nude, suprotno ugovoru, upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili nain njezina uvanja ili kad stvar preda na uvanje drugoj osobi osim ako bi do propasti ili oteenja stvari dolo i da je postupao u skladu s ugovorom Ostavoprimeva prava 1. 2. 3. 4. Pravo na naknadu koje mu pripada ako je naknada ugovorena Pravo na trokove koje je opravdano uinio radi ouvanja stvari Naknada tete koju je imao zbog ostave Da vrati stvar prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja

Prestanak ugovora o ostavi: 1. Kad ostavoprimac vrati stvar ostavodavcu 2. Kad bez krivnje propadnestvar kod ostavoprimca Smrt ne izaziva prestanak ugovora o ostavi jer ostava nema strogo osobni karakter.

Neke vrste ostave: Neprava ostava kada se u ostavu daju zamjenjive i potrone stvari (primjer : ugovor sa elementima ostave i zajma) . ostavoprimac je stekao vlasnitvo na stvari koja mu je predana na uvanje i ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i koliinu stvari Ugostiteljska ostava ugostitelji se smatraju ostavoprimcima gleda stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oteenje. Ta odgovorNost je ograniena do odreenog iznosa novca (10 000kn). Doneene stvari su one: Koje se nalaze u ugostiteljskom objektu za vrijeme smjetaja gosta Koje se nalaze izvan ugostiteljskog objekta na mjestu koje je ugostitelj odredio i stavio pod svoj nadzor za vrijeme smjetaja gosta Nad kojima je ugostitelj preuzeo nadzor u ili izvan ugostiteljskog objekta u razumnom vremenu prije ili posmije smjetaja gosta

Ugostitelj se oslobaa odgovornosti ako je do propasti ili oteenja stvari dilo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti zbog nekog uzroka u samoj stvari, ako je do nestanka ili oteenja stvari dolo ponaanjem samog gosta ili osoba koje je sa sobom doveo. Gost je duan prijaviti nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih. Ne trai se da je stvar vlasnitvo gosta

107

Ugostitelj je duan dati potpunu naknadu za nestanak i oteenje stvari kad: Mu je gost predao stvar na uvanje Ako je teta nastala njegovom krivnjom ili krivnjomn osobe za koju on odgovara

Ugostitelji koji primaju goste na noenje imaju pravo zadranja stvari koje su gosti donijeli do potpune naplate trabine za smjetaj i ostale usluge.

E. UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlauje poduzimati odreene poslove za raun nalogodavca (mandanta). Nalog = jednostrana izjava volje. Tek kada nalog prihvati onaj kome je upuen nastaje ugovor o nalogu. Do prihvata moe doi i utnjom (ako se nalog ne odbije smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku primanja naloga.) Ako osobe ne ele prihvatiti nalog, dune su bez odgaanja obavijestiti nalogodavac, inae odgovaraju za tetu. Nalogoprimac moe raditi:

u pravilu, u svoje ime, a za raun nalogodavca, npr. kod ugovora o otpremi u ime i za raun nalogodavca kad je uz nalog ovlaten i na zastupanje (to znai da se smatra kao da je poslove sklopio sam nalogodavac)

Objekt naloga su poslovi koje bi imao poduzeti nalogoprimac (pravni poslovi i razni faktini poslovi). ZOO ne odreuje poblie narav tih poslova. Teorija razlikuje pravne poslove kod ugovora o nalogu i nepravne, faktine poslove kod ugovora o djelu. Karakteristike ugovora: prema stajalitu redaktora ZOO ugovor o nalogu je naplatan pravni posao, osim kad je besplatnost ugovoren i kad to proizlazi iz naravi meusobnog odnosa ugovornih strana (stajalite redaktora ZOO), dok se u teoriji smatra da je to besplatan pravni posao neformalan pravni posao konsenzualan ugovor

Obveze nalogoprimca su:

1. izvrenje naloga u svemu kako glasi, prema primljenim uputama te panjom dobrog
gospodarstvenika odnosno domaina. Odstupanje od uputa ili prekoraenje naloga je dopustivo samo uz odobrenje nalogodavca, ili kad to nuno zahtijevaju interesi nalogodavca, a zbog kratkoe vremena ili drugog razloga nije bilo mogue traiti suglasnost nalogodavca. U sluaju

108

prekoraenja granica naloga bez dozvole nalogodavatelja, on se nee smatrati nalogoprimcem nego poslovoom bez naloga, osim ako bi nalogodavac naknadno odobrio odstupanje odnosno prekoraenje (ratihabicija). To vrijedi za imperativne upute. Upute jo mogu biti fakultativne (nalogoprimcu ostavljaju mogunost izbora izmeu vie moguih rjeenja) ili indikativne (daju mu slobodu postupanja primjerenu odreenim okolnostima). Izvrenje naloga je osobno (drugome moe povjeriti samo uz doputenje nalogodavca ili zbog konkretnih okolnosti, npr. iznenadna bolest u tom sluaju odgovara samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao).

2. Podnoenje izvjea i polaganje rauna. Nalogoprimac je duan bez odugovlaenja predati

nalogodavcu sve to je primio obavljajui preuzete poslove (novac, stvari, dokumentaciju) te ustupiti steene trabine. Obveze nalogodavca su: 1. predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreen iznos novca (predujam, avans) za predviene izdatke i trokove u vezi s obavljanjem posla. 2. platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobiajena, a ako nema obiaja, onda pravina. Naknada se plaa nakon izvrenog posla. Naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz naravi meusobnog odnosa. 3. naknaditi trokove koje je nalogoprimac uinio i koji su bili potrebni za izvrenje naloga s kamatama od dana kada su uinjeni, ak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjean 4. preuzeti obveze to ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajui poslove u svoje ime, a za raun nalogodavca 5. naknaditi tetu koju je nalogoprimac pretrpio u izvrenju naloga bez svoje krivnje. Nalogoprimac ima zakonsko zalono pravo na pokretnim stvarima nalogodavac radi osiguranja naplate naknade za trud i trokova, U sluaju vie nalogoprimaca i nalogodavaca postoji njihova solidarna odgovornost za ispunjenje obveza. Prestanak naloga Na prestanak naloga se primjenjuju opa pravila i posebna pravila. Prema posebnim pravilima nalog prestaje: 1. odustankom nalogodavca (nalog prestaje u trenutku kada je nalogoprimac saznao za odustanak) 2. otkazom nalogoprimca (moe se dati uvijek, ali ne u nevrijeme tada odgovara za tetu, meutim, duan je obavljati poslove koji ne trpe odgaanje sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima) 3. smru nalogoprimca 4. smru nalogodavca 5. prestankom pravne osobe 6. lienjem poslovne sposobnosti nalogodavca ili nalogoprimca.

109