Professional Documents
Culture Documents
Slozeni Kamatni Racun Pred VJ
Slozeni Kamatni Racun Pred VJ
Predavanja i vjebe su napisane prema knjizi: Babi, Z., Tomi Plazibat N., Poslovna matematika, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.
Cn = konana vrijednost n = broj razdoblja p = kamatna stopa ili kamatnjak ako je kamata obraunata dekurzivno q = kamatna stopa ili kamatnjak ako se kamata obraunava anticipativno I = kamata
1.1. KONANE VRIJEDNOSTI JEDNE SVOTE 1.1.1. Dekurzivno ukamaivanje Pretpostavimo da je u banku uloena glavnica C0 uz sloenu kapitalizaciju i uz dekurzivni obraun kamata po stopi p. Zanima nas kolika e biti konana vrijednost te svote (dakle suma poetnog iznosa i sloenih kamata) na kraju n-tog razdoblja.
C1 = C 0 + I = C 0 + C 0
p p = C 0 1 + 100 100
2
p p p p p C 2 = C1 + C1 = C1 1 + = C 0 1 + 1 + = C 0 1 + 100 100 100 100 100 Analogno naprijed izvedenom slijedi da je:
p C n = C 0 1 + 100
(*)
Izraz, 1 +
Cn = C0 r n .
Napomenimo da razlika izmeu konane i poetne vrijednosti predstavlja ukupne sloene kamate, tj. I = C n C 0 .
Zadatak 1. tedia je danas uloio na banku 80000 N.J.. Banka odobrava 7.5% kamata
godinje. Kolikim e iznosom raspolagati tedia na kraju este godine ako je obraun kamata sloen, godinji i dekurzivan?
Zadatak 2. Uz koji je kamatnjak banka obraunala sloene kamate na svotu od 15000 N.J.
za 3 godine ako je odobrila 3120 N.J. kamata? Rjeenje: C 0 = 15000 , n = 3 , I = 3120 I = C n C 0 C 3 = C 0 + I = 18120 , p = ? C3 = C0 r 3 r 3 = 1+
C3 = 1.208 r = 3 1.208 = 1.065 C0
Zadatak 3. Za koje se vrijeme neki ulog poveao zajedno sa sloenim kamatama za 250%
ako se kamate obraunavaju po godinjoj kamatnoj stopi 7.5. Obraun kamata je godinji i dekurzivan. Rjeenje: C n = C 0 + 2.5C 0 = 3.5C 0 , p = 7.5 , n = ?
Cn = C0 r n 3.5C 0 = C 0 r n /: C 0 (1.075) n = 3.5 / log log(1.075) n = log 3.5 n log 1.075 = log 3.5 n= log 3.5 log 1.075
n = 17.322
U sluaju anticipativne kapitalizacije vrijednost C 0 na poetku prvog razdoblja dobijemo ako od vrijednosti na kraju prvog razdoblja C1 oduzmemo kamate unaprijed:
100 q q q 100 = C1 1 C1 = C 0 = C1 100 100 100 q 100
C 0 = C1 C1
Uvaimo li prethodnu relaciju za C1 , imamo: 100 q 100 100 100 C2 = C0 C0 = C2 = C0 100 q 100 100 q 100 q
100 100 q
2
(**)
Izraz
100 naziva se anticipativni kamatni faktor i oznaava sa , tj. 100 q = 100 . 100 q
sloenu kapitalizaciju i godinju kamatnu stopu p = 4 ( q = 4 )? Rjeenje: a) dekurzivno: C 6 = C 0 r 6 = 8000 (1.04) 6 = 10122.55
Primijetimo da smo anticipativnim obraunom dobili veu konanu vrijednost nego dekurzivnim. Oito je da su kamate obraunate anticipativno uvijek vee jer se obraunavaju od konane, a dekurzivne od poetne vrijednosti. Primijetimo da je za dunika povoljnije dekurzivno ukamaivanje jer plaa manje kamata.
Zadatak 2.
= 1.25
100 q = 100
q = 100 100 / : q= 100( 1)
1.2. VRSTE KAMATNJAKA Nominalna (zadana) kamatna stopa je propisana kamatna stopa za osnovno vremensko
razdoblje. Meutim, osnovni vremenski interval (najee jedna godina) na koji se odnosi nominalna kamatna stopa i vremenski interval u kojem se obavlja kapitalizacija (odnosno kamate pripisuju glavnici) ne moraju biti jednake duljine. Oznaimo:
n1 = vremenski interval na koji se odnosi zadana kamatna stopa, n 2 = vremenski interval u kojem se pripisuju kamate m= n1 = broj koji pokazuje koliko se puta u toku osnovnog vremenskog intervala kamate n2
pripisuju glavnici
Npr. ako je zadana godinja kamatna stopa, a kamate se pripisuju svaka 4 mjeseca vrijedi:
n1 = 1 godina = 12 mjeseci, n 2 = 4 mjeseca m = n1 12 = = 3. n2 4
n1 > n 2 , tj. m =
ispodgodinjem (ispodnominalnom ukamaivanju). Meutim, mogua je i obrnuta situacija, tj. da je nominalna kamatna stopa zadana za neko krae razdoblje nego to je razdoblje kapitalizacije. Pitanje je kako (tj. sa kojom kamatnom stopom) pripisati kamate za takva (kraa ili dua) vremenska razdoblja. Postoje dvije mogunosti i to nas dovodi do pojmova relativnog i konformnog kamatnjaka.
Neka je p kamatna stopa zadana za osnovni vremenski interval ( n1 ), ali neka se obraun kamata vri u nekom drugom vremenskom intervalu ( n 2 ). Tada kamatnjak p r = nazivamo relativni kamatnjak i odnosi se na vremenski interval n 2 . Npr. ako je godinji kamatnjak p, tada je relativni polugodinji p/2, kvartalni p/4 i mjeseni p/12. p m
godinji kamatnjak p = 12 , ako se obraun kamata vri: a) godinje, b) polugodinje uz primjenu relativne kamatne stope, c) dvomjeseno uz primjenu relativne kamatne stope.
b)
pr =
Konana vrijednost rauna se ponovo po istoj formuli C n = C 0 r n , samo to je sada broj razdoblja (polugodita) 16, pa imamo:
C16 = C 0 r 16 = 50000 (1.06) 16 = 127017.58
Primijetimo da je konana vrijednost sada vea nego pod a). Naime, budui se radi o sloenom kamatnom raunu kamate se pripisuju na uveanu vrijednost glavnice. Na taj nain ve nakon prvog polugodita kamate se raunaju na glavnicu uveanu za pripisane kamte to rezultira veom konanom vrijednou. c)
C 0 = 50000, p = 12
n1 = 12 (mjeseci), n 2 = 2 (mjeseca) m = n1 12 = =6 n2 2
pr =
mjeseni kamatnjak p = 1.5 , ako je kapitalizacija: a) mjesena, b) dvomjesena, c) polugodinja, sve uz primjenu relativne kamatne stope.
Rjeenje:
a)
b)
m=
c)
m=
n1 1 p 1 .5 = pr = = = 9 (polugodinji) r = 1.09 , n = 8 1 n2 6 m 6
Vidimo da primjena relativne kamatne stope ne daje istu konanu vrijednost ni u ovom sluaju kad je m < 1 , pri emu se moe zakljuiti da ea kapitalizacija donosi veu konanu vrijednost.
Postavlja se pitanje je li mogue preraunati nominalnu kamatnu stopu p na takvu kamatnu stopu p kojom e se, rjeom ili eom kapitalizacijom u nekom drugom vremenskom intervalu, ostvariti jednaka koliina kamata, pa samim time i jednaka konana vrijednost. Takav kamatnjak nazivat emo konformni kamatnjak i oznaavati ga sa p. Dakle, konana vrijednost uz kamatnu stopu p i n ukamaivanja mora biti jednaka konanoj vrijednosti uz kamatnu stopu p te m n ukamaivanja.
m n
p C 0 1 + 100
p = C 0 1 + : C0 100
p 1 + 100
m n
p = 1 + 100
n n
p p m 1 + = 1 + 100 100
m
1+
p m p = 1+ 100 100
1 p m 1 + p = 100 1 . 100
Budui da se u proraunima ee koristi kamatni faktor r nego sama kamatna stopa p izvest emo formulu za konformni kamatni faktor:
1 p m 1 + 100 1 1 1 100 1 p m p m p m = 1 + 1 + r =1 + =1+ =r 1 = 1 + 100 100 100 100
Dakle,
r = r
1 m
=mr.
= m = m .
Zadatak 1.
a) Odredite na koju vrijednost, nakon 5 godina, naraste iznos od 50000 N.J. koji je uloen na banci uz 4% polugodinjih kamata. b) Izraunajte konformni kamatnjak i provjerite da li uz njegovu primjenu i mjeseni obraun kamata dobivamo istu konanu vrijednost. c) Koliki bi bio odgovarajui godinji konformni kamatnjak koji bi davao istu koliinu kamata. Provjerite rezultat. Rjeenje:
10
a)
b)
n1 = 6 r = r m = (1.04) 6 n2
C 60 = C 0 (r )
60
1 = 50000 (1.04) 6
60
c)
C 5 = C 0 (r ) = 50000 (1.04) 2
5
Zadatak 2. Izraunajte konanu vrijednost svote od 1000 N.J. na kraju este godine ako je:
a) obraun kamata svakih 6 mjeseci, a godinja kamatna stopa p = 52 , b) obraun kamata godinji, a godinja kamatna stopa p = 61 , c) obraun kamata dvogodinji, a godinja kamatna stopa p = 66 . U sluajevima a) i c) usporedite konanu vrijednost dobivenu primjenom relativnog i konformnog kamatnjaka. Rjeenje: a) C 0 = 1000 , p = 52 , n = 2 6 = 12 (polugodita)
n1 = 12 mjeseci, n 2 = 6 mjeseci m = n1 =2 n2
pr =
p 52 = = 26 r = 1.26 m 2
11
r = r
1 m
= r , p = 52 r = 1.52
1
1 2
(konformni)
b)
c)
C 0 = 1000 , p = 66 , n =
n1 = 1 godina, n 2 = 2 godine m =
pr =
p = 66 2 = 132 r = 2.32 m
r = r m = r 2 , p = 66 r = 1.66
C 3 = C 0 (r ) = 1000 (r 2 ) 3 = 1000 r 6 = 1000 (1.66) 6 = 20924.18 (konformni)
3
12
Razmotrimo sada sluaj kada se vie jednakih svota uplauju (isplauju) ravnomjerno u jednakim vremenskim intervalima kroz n razdoblja. Pretpostavimo da je razdoblje kapitalizacije jednako vremenskom razdoblju dospijea izmeu tih uplata i da je kamatna stopa konstantna. Uplate mogu biti poetkom razdoblja pa govorimo o prenumerando uplatama (isplatama), ili krajem razdoblja pa govorimo o postnumerando uplatama. elimo izraunati konanu vrijednost svih tih uplata (isplata), tj. sve te jednake uplate R zamijeniti jednom svotom na kraju n-tog razdoblja.
a) Prenumerando:
Neka je obraun kamata dekurzivni i uplate su poetkom razdoblja. Da bi se izraunala konana vrijednost uplata treba raunati ovako: na poetku prvog razdoblja je prva uplata R; na poetku drugog razdoblja slijedi druga uplata R i pribraja joj se prva svota ukamaena za jedno razdoblje: R + R r ; na poetku treeg razdoblja dolazi trea uplata R, i njoj se pribraja druga ukamaena za jedno razdoblje i prva ukamaena sada za dva razdoblja: R + R r + R r2 . Isti se postupak nastavlja za sva razdoblja redom, do poetka n-tog kada dolazi zadnja uplata R. Konana vrijednost S n tih n prenumerando uplata jednaka je sumi svih uplata pojedinano, ali svedenih na kraj n-tog razdoblja, tj. S n = R r + R r 2 + R r 3 + ... + R r n 1 + R r n = R r + r 2 + r 3 + ... + r n 1 + r n
Izraz u zagradi predstavlja sumu prvih n lanova geometrijskog niza iji je prvi lan a1 = r , a takoer je i kvocijent q = r , pa imamo: S n = R r rn 1 . r 1
13
b) Postnumerando:
Konana vrijednost postnumerando uplata rauna se po jednakom postupku kao i onih prenumerando. Razlika je u tome to uplate poinju jedno razdoblje kasnije i to posljednju uplatu ne treba ukamaivati, jer joj je dospijee na kraju n-tog razdoblja:
S n = R + R r + R r 2 + ... + R r n 2 + R r n 1 = R 1 + r + r 2 + r 3 + ... + r n 2 + r n 1
Budui da je izraz u zagradi ponovo suma geometrijskog niza, ali sada s prvim lanom
a1 = 1 i kvocijentom q = r , imamo:
Sn
rn 1 = R . r 1
Vrijedi:
Sn = Sn r
Zadatak 1.
a) Neka osoba uplauje na banku poetkom svakog mjeseca svotu od 1000 KN. Koliko e nakon godine dana imati na raunu ako je obraun kamata dekurzivni uz godinji kamatnjak p = 15 , te uz primjenu konformne kamatne stope? b) Koliko bi ta osoba imala na raunu nakon godine dana ako su uplate bile krajem mjeseca? Rjeenje: a) Izraunajmo prvo konformni kamatni faktor:
n1 = 12(mje sec i ), n 2 = 1(mje sec) m = n1 = 12 n2
r = r m = r 12 = (1.15) 12 = 1.011714917
14
Sn = R r
rn 1 r 1
1 12 (1.15) 12
1 12
1 = 1000 1.011714917
1.15 b)
1 12
Naravno da vei iznos na raunu imamo kod prenumerando uplata budui da smo poeli uplaivati mjesec dana ranije.
Zadatak 2. Koliko bi novca trebalo ulagati na banku poetkom svakog mjeseca kroz 10
godina da bi se na kraju desete godine imalo pravo podii 2000000 N.J.. Obraun kamata je sloen, mjeseni i dekurzivan, a godinja kamatna stopa je p = 60 . Zadatak rijeite primjenom konformne kamatne stope. Rjeenje: S n = 2000000 , p = 60 , n = 10 12 = 120
n1 = 12, n 2 = 1 m =
1 1 n1 = 12 r = r m = r 12 = (1.60) 12 = 1.0399441 n2 1
Sn = R r
15
Zadatak 3. Koliko godina bi trebalo ulagati poetkom svake godine po 15000 N.J. ako se
eli utedjeti 300000 N.J.? Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivan, a godinja kamatna stopa je 10. Rjeenje:
R = 15000 , S n = 300000 , p = 10 , n = ?
Sn = R r
S (r 1) S (r 1) rn 1 rn 1= n rn = n +1 r 1 Rr Rr
(1.1) n =
n=
n 10.871
16
Vie jednakih svota R koje se javljaju u jednakim vremenskim razmacima zamjenjujemo sada jednom svotom koja dospijeva odmah, tj. izraunavamo im sadanju vrijednost. Uplate, odnosno isplate, opet mogu biti poetkom ili krajem razdoblja pa razlikujemo dva sluaja.
a) Postnumerando:
Traimo poetnu vrijednost svih n uplata (isplata) koje dospijevaju krajem svakog razdoblja kroz n razdoblja uz kamatnu stopu p. Obraun kamata je sloen i razdoblje kapitalizacije jednako je vremenskom razdoblju izmeu dospijea tih uplata. Sadanja vrijednost An tih n postnumerando uplata (isplata) jednaka je: 1 1 1 1 1 1 1 1 + R 2 + ... + R n 1 + R n = R ( + 2 + ... + n 1 + n ) r r r r r r r r rn 1 r n (r 1)
An = R
An = R
b) Prenumerando: U sluaju kada su uplate (isplate) poetkom razdoblja, sadanju vrijednost raunamo pomou formule:
An = R
rn 1 . r n 1 (r 1)
17
Zadatak 1.
a) Koliki bi iznos trebali danas uplatiti na banku ako elimo nakon svakih mjesec dana (kroz sljedee dvije godine) osigurati isplatu od po 1000 KN? Banka odobrava godinji dekurzivni kamatnjak p = 10 , uz konformni obraun kamata. b) Koliki bi bio taj iznos ako elimo te iste isplate osigurati poetkom svakog od ta 24 mjeseca? Rjeenje: a) Potrebno je izraunati sadanju vrijednost 24 mjesene postnumerando isplate od po 1000 KN. Izraunajmo prvo konformni mjeseni kamatni faktor:
1 12 1 12
r = r
= 1.10
= 1.00797414
1 1.10 12
Dakle, da bismo osigurali 24 isplate od po 1000 KN krajem svakog mjeseca uz godinji kamatnjak p = 10 , moramo na banku uplatiti 21764.57 KN.
18
Zadatak 2. U banci imamo 50000 N.J. Koliko mjeseci moemo na temelju tog iznosa
podizati iznos od po 4000 N.J. poetkom mjeseca? Obraun kamata je sloen, mjeseni i dekurzivan, a mjesena kamatna stopa p = 6 . Rjeenje:
An = 50000 (sadanja vrijednost prenumerando isplata), R = 4000 , p = 6
An = R
rn 1 r n 1 (r 1)
n=
Zadatak 3. Netko danas uloi na banku 125000 N.J.. Koliko e mu ostati na kraju osme
godine ako krajem svake godine podie iz banke 15000? Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivan, a banka odobrava 7.5% kamata godinje. Rjeenje: C 0 = 125000 , n = 8 , p = 7.5 , R = 15000
X = C8 S 8
19
Zadatak 4. Neki tedia uloio je danas na tednju 10000 N.J., a zatim ulae jo 5 puta
krajem sljedeih 5 godina jednak iznos. Koliki je taj iznos ako je vrijednost svih uloga zajedno sa kamatama na kraju desete godine 500000. Kamate su 42% godinje, a kapitalizacija je godinja, sloena i dekurzivna. Rjeenje: C 0 = 10000 , n = 10 , p = 42
C10 + S 5 r 5 = 500000
r 5 1 5 r = 500000 C 0 r 10 + R r 1
65.62 R = 166663.06
R = 2539.82
20
Zadatak 5. Za kupnju automobila stigle su 3 ponude: kupac A nudi 17000 odmah, kupac B
10000 odmah i 19000 na kraju desete godine, a kupac C nudi krajem svake godine kroz 10 godina po 3000. Koja je ponuda najpovoljnija ako je obraun kamata sloen, godinji i dekurzivan, a godinje kamate su 10%? Koja e ponuda biti najpovoljnija ako je godinji kamatnjak p = 12 ? Rjeenje: Zadatak moemo rijeiti svoenjem na sadanju ili konanu vrijednost. Odluimo se za sadanju vrijednost:
A = 17000
B = 10000 +
C = 3000
Ako je p = 12 :
A = 17000 najpovoljnija ponuda
B = 10000 +
C = 3000
21
Obinu periodinu uplatu zovemo rentom. elimo li da broj renti bude beskonaan, tj. elimo li na osnovu svote koju smo uplatili primati vjenu rentu moramo izraunati graninu vrijednost An kada broj razdoblja tei u beskonanost. Pretpostavimo npr. da elimo na osnovu svote C 0 osigurati bezbroj postnumerando renti iznosa a. Neka je ta svota uloena na tednju uz sloenu dekurzivnu kapitalizaciju i kamatnu stopu p. Na osnovu relacija za sadanju vrijednost n postnumerando uplata (isplata) dobit emo:
C 0 = lim An = lim a
n n
r 1 a r 1/ : r a = = lim lim n n r 1 n r (r 1) r 1 n r / : r
n n n n
1 rn = a 1 r 1
Dakle, ukoliko elimo osigurati vjenu postnumerando rentu veliine a, moramo na tednju uloiti C 0 novanih jedinica, gdje je: C 0 = a . r 1
Zadatak 1. Izraunajte koliku svotu moramo uloiti poetkom sljedee godine ako elimo
primati vjenu postnumerando rentu krajem svake godine u iznosu od 20000 N.J.. Godinja dekurzivna kamatna stopa je p = 10 . Rjeenje:
a = 20000 , p = 10 r = 1.10
C0 =
22
iznosu od 12000 N.J.. Kapitalizacija je sloena, godinja i dekurzivna. Uz koju je godinju kamatnu stopu odobrena tednja? Rjeenje: C0 = a / (r 1) r 1
C0 r C0 = a C0 r = a + C0 / : C0
a + C 0 12000 + 100000 = = 1.12 C0 100000
r=
Budui je r = 1 +
23
2. ZAJAM
Zajam se odobrava na temelju ugovora izmeu zajmodavca (obino banka) i zajmoprimca ili korisnika zajma. Ugovorom se utvruje iznos zajma, kamatna stopa, vrijeme i nain otplate zajma. Zajam se otplauje anuitetima. Anuitet je periodiki iznos koji plaa korisnik zajma, a sastoji se od dva dijela: otplatne kvote (dio kojim se otplauje nominalni iznos zajma) i kamata.
Osnovne pretpostavke koje emo koristiti kod ovakvog modela otplate zajma su sljedee: obraun kamata je sloen i dekurzivan, anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim razdobljima krajem termina, razdoblje ukamaivanja jednako je jedinici vremenskog dospijea izmeu anuiteta, kamatna stopa je konstantna. Koristit emo sljedee oznake: C = visina zajma, a = anuitet, I k = kamate na kraju k-tog razdoblja, Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja, C k = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja, p = konstantna kamatna stopa.
24
Zajam C treba otplatiti jednakim postnumerando anuitetima uz konstantnu kamatnu stopu p. Budui da zajam C mora biti jednak sadanjoj vrijednosti n postnumerando anuiteta, lako dolazimo do formule za anuitet: a = C r n (r 1) . rn 1
Prikaimo shematski kako se provodi amortizacija zajma. Plan otplate najee se prati kroz tzv. otplatnu tablicu u kojoj su redom navedeni: broj razdoblja, anuiteti, kamate, otplatne kvote i u posljednjem stupcu ostatak duga na kraju k-tog razdoblja. Svaki redak otplatne tablice predstavlja jedno razdoblje pri emu se u nultom retku tablice nalazi samo iznos zajma (C0 = C).
k 0 1 2
M
a a a
M
Ik I1 I2
Rk R1 R2
Ck C0
C1 C2
n-1 n
a a
na
I n 1 In I = Ik
k =1 n
Rn 1 Rn C = Rk
k =1 n
C n 1 0
Pri tome se kamate dobivaju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja, tj. I k = C k 1 p 100
i zatim se na temelju njih rauna otplatna kvota Rk , kao razlika izmeu anuiteta i kamata: Rk = a I k .
25
Budui da se otplatnim kvotama otplauje nominalni iznos zajma, dug koji je preostao rauna se tako da se od prethodnog ostatka duga C k 1 oduzme otplatna kvota Rk , tj. C k = C k 1 Rk . Posljednja otplatna kvota Rn mora biti jednaka ostatku duga u predzadnjem razdoblju budui se njome mora konano otplatiti cijeli zajam. Budui da se zajam zajedno sa sloenim kamatama otplauje anuitetima, suma svih anuiteta mora biti jednaka sumi zajma i ukupnih kamata:
ak = C + I k .
k =1 k =1
jednake anuitete koji se plaaju krajem slijedee etiri godine uz godinji kamatnjak p = 10 . Rjeenje:
C = 100000 , n = 4 , p = 10
a=C
k 0 1 2 3 4
26
p , i zatim se na 100
osnovu njih rauna otplatna kvota Rk , kao razlika izmeu anuiteta i kamata. p 10 = 100000 = 10000 100 100
I1 = C0
C1 = C 0 R1 = 100000 21547 = 78453 Na isti nain nastavljamo u slijedee razdoblje: p 10 = 78453 = 7845 100 100
I 2 = C1
Posljednja otplatna kvota R4 mora biti jednaka ostatku duga u predzadnjem razdoblju : R 4 = C 3 = 28679 Osim toga, suma svih otplatnih kvota mora biti jednaka ukupnom zajmu:
R
k =1 n k =1
27
plaanje jednakih anuiteta krajem godine. Koliki je godinji anuitet ako je obraun kamata sloen, godinji i dekurzivan? Izradite otplatnu tablicu. Rjeenje:
C = 2000000 , n = 4 , p = 25
k 0 1 2 3 4
a 846883
Ik 50000
Rk 346883
Budui da posljednja otplatna kvota mora biti jednaka ostatku duga iz prethodnog razdoblja, i time zajam u cijelosti isplaen, izvrit emo ispravak. Naime, mi smo za vrijednost anuiteta uzeli priblinu vrijednost i zbog toga je zadnja otplatna kvota za 2 N.J. manja. Iz tog razloga, poveat emo zadnju otplatnu kvotu za 2. Poto smo otplatnu kvotu u 4. godini poveali za 2, smanjit emo kamate I 4 za 2 kako bi konstantnom iznosu anuiteta 846883. Dakle, zadnji redak otplatne tablice izgledat e ovako: 677508 4 846883 169375 677508 0 3387532 1387532 2000000
R 4 + I 4 bio jednak
28
Mogue je da se pri amortizaciji zajma dunik i vjerovnik unaprijed dogovore o visini anuiteta amortizacije. Takav anuitet zvat emo dogovoreni anuitet. Budui da je jako malena vjerojatnost da takav dogovoreni anuitet bude jednak analitikom anuitetu
r n (r 1) imat emo za posljedicu da je zadnji anuitet manji od prethodnih. Stoga a = C n r 1
taj posljednji anuitet zovemo krnji ili nepotpuni anuitet i oznaavamo sa a . Raunamo ga na sljedei nain: zadnja otplatna kvota mora biti jednaka prethodnom ostatku duga, zadnja kvota + zadnje kamate = nepotpuni anuitet
Zadatak 1.
godinje amortizira se dogovorenim konformno kvartalnim anuitetom od 50000 KN. Treba sastaviti plan amortizacije zajma. Rjeenje:
C = 100000 , a = 50000 , p = 46.41
p p = 100 4 1 + 1 = 10 100
k 0 1 2 3 3
29
kapitalizaciju, dogovorene anuitete u iznosu 30000 KN koji se plaaju krajem godine i godinje kamate od 10%. Napravite plan otplate. Rjeenje:
C = 100000 , a = 30000 , p = 10
n=
k 0 1 2 3 4 5
30
Izmeu zajmodavca i zajmoprimca moe biti dogovoren i model otplate zajma s konstantnom otplatnom kvotom. Budui da se nominalni iznos zajma otplauje otplatnim kvotama vrijedi:
R
k =1
=C,
Kamate u k-tom terminu raunaju se, kao i ranije, na ostatak duga u prethodnom terminu: I k = C k 1 p , 100
a anuitet otplate vie nije konstantan. Kako anuitet ini zbroj kamata i otplatne kvote imamo: ak = I k + R .
4 godine uz 10% godinjih dekurzivnih kamata i plaanje konstantnim otplatnim kvotama. Rjeenje:
C = 400000 , n = 4 , p = 10
R=
C 400000 = = 100000 4 n
Otplatnu tablicu radimo na sljedei nain: 1. u razdoblje nula upisuje se samo iznos zajma C u stupac ostatka duga; 2. u stupac otplatna kvota upisuju se iznosi jednakih otplatnih kvota Rk = R od razdoblja 1 do n ;
31
3. postupno se raunaju i unose za razdoblja k = 1,2,..., n iznosi: a) ostatka duga C k = C k 1 R b) kamata I k = C k 1 p 100
c) varijabilnog anuiteta a k = I k + R .
k 0 1 2 3 4
Rk -
Ck 400000
Potroaki kredit se najee odobrava uz obvezu uplate nekog dijela kredita odmah, u gotovini. Nakon odbitka udjela u gotovini dobije se stvarni iznos potroakog kredita na koji se primjenom kamatnog rauna pribrajaju ukupne kamate i time dobije ukupno dugovanje. Iznos konstantnog mjesenog anuiteta dobijemo dijeljenjem ukupnog dugovanja s brojem mjeseci na koji je odobren potroaki kredit. Koristit emo slijedee oznake:
32
C = odobreni iznos potroakog kredita, P = udio u gotovini, C 0 = C P = stvarni iznos kredita nakon odbitka udjela u gotovini, q = anticipativna kamatna stopa, I = ukupne kamate, I j = kamate u j-tom terminu, n = broj obroka otplate, R = prosjena otplatna kvota, a = anuitet otplate.
C0 + I
C0 I + , n n
Svaki termin otplauje se jedna otplatna kvota, a u j-tom terminu ostatak duga je C j = C 0 ( j 1) R ,
33
Ij =
[C 0 ( j 1) R] q
1200
I=
Napomena:
Ako rate nisu mjesene ve se kredit otplauje svakih m mjeseci, uvedimo nove oznake.
Neka je:
m = razmak u mjesecima izmeu dospijea dviju rata kredita,
m = n m = rok otplate potroakog kredita u mjesecima,
n = broj rata otplate. Tada su formule za kamate u j-tom terminu i ukupne kamate jednake:
[C 0 ( j 1) R] m q 1200 C 0 q m (n + 1) 2400
Ij =
I=
34
amortizira se sa 4 kvartalna jednaka anuiteta. Odredite anuitet otplate, prosjene kamate te niz planiranih kamata ako je godinji anticipativni kamatnjak q = 12 . Ukoliko se dunik u trenutku uplate treeg anuiteta eli osloboditi duga u cijelosti koliki iznos treba uplatiti? Rjeenje:
C 0 = 2000 0.2 2000 = 1600 , q = 12 , m = 3, n = 4
Ukupne kamate:
I= C 0 q m (n + 1) 1600 12 3 5 = = 120 2400 2400
Anuitet otplate:
a= C 0 + I 1600 + 120 = = 430 n 4
k 1 2 3 4
Is 30 30 30 30
IK
48 36 24 12
35
Posljednja dva stupca tablice, tj. niz planiranih kamata ( I K ) i razlika planiranih i prosjenih kamata ( I k I s ) posluit e nam u sluajevima kada se elimo osloboditi duga prije krajnjeg roka. Ako se, npr., dunik u trenutku uplate treeg anuiteta eli osloboditi preostalog duga, mora uplatiti prvo razliku kamata I k I s za prva dva razdoblja, jer je plaeno manje nego to su planirane kamate. Pored toga treba platiti otplatnu kvotu i kamate za tree razdoblje, te preostale otplatne kvote (u ovom zadatku samo R4). X = ( I k I s ) + I 3 + R3 + R4 = 18 + 6 + 24 + 400 + 400 = 848
k =1
2
36