INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

dr. sc. Ana Poi

INSTITUCIJE
Vijee EU (Vijee ministara) Europska komisija Europski parlament Europski sud (Sud EU) Revizorski sud Nakon Lisabonskog ugovora:

Europsko vijee Europska sredinja banka

VIJEE EU (VIJEE MINISTARA)

svaka drava lanica delegira jednog predstavnika na ministarskoj razini koji je ovlaten preuzimati obveze u ime drave lanice; sastav se mijenja ovisno o podruju o kojem se odluuje nadlenost:

donoenje propisa proraunske nadlenosti oblikovanje vanjskih odnosa izvrne ovlasti kreatorne ovlasti: imenovanje lanova Revizijskog suda, imenovanje lanova Gospodarskog i socijalnog odbora, imenovanje u Odbor regija

VIJEE EU (VIJEE MINISTARA)

predsjedanje Vijeem se mijenja svakih 6 mjeseci COREPER (Odbor stalnih predstavnika):

COREPER I zamjenici stalnih predstavnika za tehnika pitanja COREPER II stalni predstavnici za politika pitanja

VIJEE EU (VIJEE MINISTARA)

broj glasova varira od 3 do 29 glasova od 1. 1. 2007. promjena u broju glasova Nakon proirenja na 27 lanica: promijenjen broj glasova sa 321 na 345

EUROPSKO VIJEE
sastanak elnika drava ili vlada lanica EU, predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijea na kojem se raspravlja o pitanjima bitnim za EU i donose politike odluke u radu sudjeluje i Visoki predstavnik prvi put se spominje u JEA

EUROPSKO VIJEE NAKON UGOVORA IZ LISABONA

institucija Europske unije podlono nadlenosti Europskog suda; i dalje prua Uniji poticaj potreban za njen razvoj i odreuje ope politike smjernice i prioritete tog razvoja; Prema Ugovoru iz Nice sastaje se najmanje dva puta, a u stvarnosti se sastaje etri puta godinje (Ugovor iz Lisabona kodificira postojeu praksu).

PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEA

predsjedanje pojedinca Europskim vijeem bi se trebalo nadovezati na predsjedanje drava lanica Vijeem ministara, uz izuzetak Vijea vanjskih poslova, kojem bi trajno predsjedao Visoki predstavnik izabire se na razdoblje od dvije i pol godine uz mogunost reizbora; zadaci:

predsjedava sastancima Europskog vijea, osigura njegov rad, koheziju i suglasnost dostavlja izvjea Europskom parlamentu nakon svakog sastanka osigurava vanjsku zastupljenost Unije u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike u svojoj razini i u svojem svojstvu ne dovodei u pitanje ovlasti Visokog predstavnika

VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU

institucionalno je povezan s Komisijom; imenuje ga Europsko vijee kvalificiranom veinom uz suglasnost Predsjednika Komisije; dvostruka uloga:

trebao bi voditi Unijinu zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i biti odgovoran za vanjske odnose Europske komisije.

predsjedava Vijeem vanjskih poslova potpredsjednik Komisije

EUROPSKA KOMISIJA
uloga izvrne vlasti uvarica Ugovora postupa u opem interesu Zajednice lanovi su u obnaanju svojih dunosti neovisni od drava lanica najznaajnije ovlasti:

sudjelovanje pri donoenju propisa provedba vlastitih zakonodavnih ovlasti donoenje provedbenih propisa na temelju ovlatenja Vijea vanjsko zastupanje zajednica nadzorne ovlasti (postupci zbog povrede ugovora, postupci po tubama za utvrenje nitavosti i zbog nedonoenja akta, davanje odobrenja nacionalnim zakonodavcima za odstupanje od prava zajednice)

EUROPSKA KOMISIJA

do proirenja 1. 5. 2004. bilo je 20 povjerenika od 1. 1. 2005. po jedan povjerenik iz svake drave od 1. 1. 2007. (27 povjerenika)

EUROPSKA KOMISJA NAKON UGOVORA IZ LISABONA

do 2014. svaka drava lanica e imati po jednog lana Komisije; nakon toga imat e broj lanova koji odgovaraju broju dvije treine drava lanica, a svaka drava lanica e biti zastupljena u Komisiji u dva do tri rotacijska ciklusa; jo uvijek je rije o otvorenom pitanju

EUROPSKA KOMISIJA
prema Ugovoru iz Nice Europsko vijee kvalificiranom veinom imenuje predsjednika Komisije, i to imenovanje odobrava Europski parlament izabrani predsjednik zatim, u suglasnosti s Vijeem EU, predlae ostale lanove Komisije, a cijelu Komisiju imenuje Vijee nakon to je potvrdi Europski parlament nakon Ugovora iz Lisabona predsjednika Komisije bira Europski parlament na temelju prijedloga Europskog vijea imenuju se na razdoblje od 5 godina

EUROPSKA KOMISIJA NAKON UGOVORA IZ LISABONA

i dalje zadrava pravo na zakonodavnu inicijativu uz nekoliko odstupanja (u podruju policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike gdje gubi pravo samostalnog podnoenja prijedloga) novina: jedan milijun graana koji su dravljani znaajnog broja drava lanica moe zahtijevati od Komisije da podnese prijedlog o pitanjima za koje smatraju da je potreban pravni akt Unije.

EUROPSKI PARLAMENT
demokratsko zastupniko tijelo u kojem su predstavnici Unijinih graana (Lisabonski ugovor) jedino tijelo na razini Unije iji se lanovi biraju na neposrednim izborima (od 1979. izbori svakih pet godina) bitne ovlasti:
ovlast donoenja prorauna sudjelovanje pri donoenju propisa davanje suglasnosti pri sklapanju odreenih meunarodnih sporazuma davanje suglasnosti za prijem novih drava lanica kreatorne ovlasti (davanje suglasnosti pri imenovanju lana Komisije) nadzorne ovlasti (izglasavanje nepovjerenja Komisiji, istrana povjerenstva)

EUROPSKI PARLAMENT

na sastanku 2007. povean je broj zastupnika za mandat 2009-2014 sa 736 na 750 zastupnika; Lisabonski ugovor potvruje da je maksimalan broj 750+1 (Predsjednik); broj za svaku dravu lanicu utvruje se prema naelu opadajue proporcionalnosti (minimalno 6 odnosno maksimalno 96); zastupnici nisu vezeni mandatom niti nacionalnim uputama.

EUROPSKI PARLAMENT NAKON UGOVORA IZ LISABONA

ojaana uloga u: zakonodavnom postupku postupku usvajanja prorauna politikom postupku izbora Predsjednika Europske komisije

EUROPSKI PARLAMENT NAKON UGOVORA IZ LISABONA

Politike ovlasti:

Proirene ovlasti u postupku izbora Predsjednika Komisije Predsjednika Komisije bira Europski parlament na temelju prijedloga Europskog vijea Ojaana uloga u izbornom postupku, kandidat se podvrgava politikoj volji Europskog parlamenta; Jasnije je definirano pravilo o politikoj odgovornosti Komisije Europskom parlamentu (Parlament moe glasati o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Komisiji; u sluaju izglasavanja nepovjerenja Komisija mora dati kolektivnu ostavku, a Visoki predstavnik mora dati ostavku na dunosti koje obnaa u Komisiji).

PUKI PRAVOBRANITELJ

Parlament ima ovlast imenovati pukog pravobranitelja koji moe zaprimiti pritube od svakog dravljanina Unije u vezi s nepravilnim djelovanjem bilo koje institucije ili tijela Zajednice, osim Suda EU i Prvostupanjskog suda (Opeg suda) kada izvravaju svoje pravosudne ovlasti. u obnaanju svojih dunosti potpuno je neovisan, a moe biti razrijeen samo ako Sud EU, na zahtjev Parlamenta, utvrdi da vie ne ispunjava uvjete koji su nuni za obnaanje njegovih dunosti ili ako je poinio ozbiljnu povredu dunosti. Ako puki pravobranitelj utvrdi da je dolo do nepravilnog djelovanja, on o tome izvjetava odnosnu instituciju, koja je duna dostaviti mu svoje oitovanje unutar roka od tri mjeseca. Puki pravobranitelj, potom, podnosi izvjee Parlamentu i odnosnoj instituciji. Osoba koja je podnijela pritubu mora biti izvjetena o ishodu.

VRSTE ZAKONODAVNOG POSTUPKA:

OSNOVNI POSTUPAK (postupak savjetovanja, consultation) POSTUPAK SURADNJE (cooperation) POSTUPAK SUODLUIVANJA (coodecision), redovni zakonodavni postupak nakon Lisabonskog ugovora PROPRAUNSKI POSTUPAK (budgetary) PRISTANAK PARLAMENTA (assent)

EUROPSKI PARLAMENT

POSTUPAK SAVJETOVANJA (CONSULTATION):

Komisija upuuje prijedlog Vijeu koje ga dostavlja Parlamentu na miljenje. Prijedlog najprije razmatra neki od parlamentarnih odbora, koji izrauje izvjee i nacrt rezolucije. Oni se upuuju Parlamentu u punom sastavu koji daje svoje miljenje (bilo pozitivno ili negativno) i moe predloiti izmjene i dopune prijedloga. Komisija moe izmijeniti svoj prijedlog na temelju miljenja Parlamenta, ali ni Komisija ni Vijee nisu obvezni prihvatiti miljenje Parlamenta, pa ak ni navesti razloge ukoliko ga odbace.

OSNOVNI POSTUPAK POSTUPAK SAVJETOVANJA (CONSULTATION):

COREPER Radna skupina 14 13

COREPER Poetak 15 12 10 11 KOMISIJA 3 VIJEE 8 1 2 4 7 9 ECOSOC ODBOR REGIJA

Radna skupina Komisije

PARLAMENT

Odbor EP

EUROPSKI PARLAMENT
PRISTANAK PARLAMENTA, PRAVO VETA (ASSENT): sankcije protiv drava lanica zbog ozbiljne i trajne povrede temeljnih ljudskih prava; suglasnost Parlamenta mora se pribaviti u sluaju zakljuivanja ugovora o pridruivanju, ugovora kojima se ustanovljava poseban institucionalni okvir putem organiziranja postupaka suradnje, ugovora koji imaju znaajne posljedice po proraun Zajednice i ugovora koji za sobom povlae potrebu izmjene nekog akta usvojenog suglasno zakonodavnom postupku suodluivanja; veinom glasova svojih lanova (apsolutnom veinom, a ne veinom glasova) mora dati suglasnost na primanje novih drava lanice u Zajednicu; mjere Vijea koje se odnose na strukturne i kohezijske fondove; odluke Vijea o postupku izbora za Europski parlament; izmjene i dopune Statuta Europske sredinje banke.

POSTUPAK SURADNJE (COOPERATION):

postupak je gotovo u potpunosti uklonjen Ugovorom iz Amsterdama temelja karakteristika: kada se Parlament protivi usvajanju odreene mjere, Vijee moe donijeti suprotnu odluku samo jednoglasno

POSTUPAK SUODLUIVANJA (COODECISION) NAKON UGOVORA IZ LISABONA:

postupak se iri na gotovo sva podruja djelovanja Unije (posebice je znaajno u podruju slobode, sigurnosti i pravde) Europski parlament i Vijee ministara moraju usuglasiti i zajedniki usvojiti pravni akt koji je predloila Europska komisija u sluaju neslaganja osnova se Odbor za mirenje iji je zadatak postizanje dogovora o zajednikom tekstu pravnog akta usvojeni akt moraju supotpisati Predsjednik Europskog parlamenta i Predsjednik Vijea

POSTUPAK USVAJANJA PRORAUNA (BUDGETARY) NAKON LISABONSKOG UGOVORA:

ojaana uloga Europskog parlamenta koji zauzima ravnopravan poloaj u odnosu na Vijee proiruje se postupak suodluivanja i na ovo podruje ukida se razlikovanje izmeu obvezujuih i neobvezujuih trokova Lisabonski ugovor predvia usvajanje viegodinjeg financijskog okvira (jednoglasnom odlukom usvaja Vijee nakon dobivanja suglasnosti Europskog parlamenta).

VRSTE SUDOVA

Court of Justice Sud EU General Court Opi sud European Court of Auditors Revizorski sud European Union Civil Service Tribunal Sud za slubenike EU (Slubeniki sud)

SUD EUROPSKE UNIJE

Ugovor iz Lisabona u lanku 19. predvia da se Sud kao institucija sastoji od Europskog suda, Opeg suda i specijaliziranih sudova.

SASTAV EUROPSKOG SUDA

27 sudaca ukljuujui predsjednika (3 godine) 8 Advocates General [nezavisan odvjetnik / opi pravobranitelj] ukljuujui The First Advocate General mandat: 6 godina uz mogunost reizbora biraju ih vlade drava lanica zajednikim dogovorom, novina predviena Ugovorom iz Lisabona je da prije nego drava istakne svojeg kandidata novoosnovani odbor (7 lanova) daje miljenje o podobnosti kandidata Registrar / tajnitvo

SASTAV EUROPSKOG SUDA

Plenarna sjednica 27 sudaca Veliko vijee 13 sudaca Vijea 3 ili 5 sudaca (Statut) Predsjednik suda (Statut)

OPI SUD

27 sudaca ukljuujui predsjednika. tajnitvo

SUD ZA SLUBENIKE EU

predvien Ugovorom iz Nice kao judicial panel Opeg suda , dok Ugovor iz Lisabona koristi termin specialised courts 7 sudaca koje imenuje Vijee mandat: 6 godina meusobno biraju predsjednika na razdoblje od 3 godine

SUDSKI POSTUPAK

dvije faze: pisana i usmena; akt kojim se pokree postupak dostavlja se tajnitvu Suda; obavijest ili kratka informacija o pokrenutim postupcima objavljuje se u SL EU kolegij sudaca odluuje u kojem e se obliku suditi u predmetu i odreuje suca izvjestitelja Prvi nezavisni odvjetnik dodjeljuje predmet jednom od nezavisnih odvjetnika, ne uvijek; presude se donose glasanjem u tajnosti, uvijek se objavljuju kao jedinstvene presude;

Citiranje presuda

Europski sud - razlikujemo presude donijete prije 1989. u kojima je broj presude oznaen kao npr. 8/74

ECJ 11 July 1974 - 8/74 Procureur du Roi v Dassonville [1974] ECR 837

Nakon 1989. presude ispred broja dobivaju oznaku C (fr. Cour de justice), npr. C-136/00
ECJ Case C-136/00 Danner [2002] ECR I-8147

Presude Suda prvog stupnja (Opeg suda)postoje tek od 1989. i imaju ispred broja oznaku T (fr. Tribunal de premire instance), npr. T-54/91
CFI Case T-54/91 Antunes v Parliament [1992] ECR II-1739

Presude Suda za slubenike EU postoje tek od 2005. i imaju ispred broja oznaku F (fr. Tribunal de la fonction publique), npr. F-1/05

NADLENOSTI EUROPSKOG SUDA

ogranienih nadlenosti, nadlean je za odluivanje samo u onim kategorijama predmeta u kojima ga izriito ovlauje Ugovor; kada se u ugovoru predvia nadlenost Europskog suda tada je njegova nadlenost iskljuiva

NADLENOSTI EUROPSKOG SUDA NAKON UGOVORA IZ LISABONA

formalno ne dolazi do irenja nadlenosti, ali se njegov utjecaj proiruje na nove sfere zahvaljujui promjenama u strukturi EU; trei stup je podvrgnut pod nadnacionalnu metodu prvog stupa (iznimka: nadzor nad valjanou i proporcionalnou operacija koje poduzima policija); Povelja ima pravnoobvezujuu snagu tube utemeljene na povredi Povelje

EUROPSKI SUD I ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

sud nije nadlean za to podruje uz dvije iznimke:

nadlean na zahtjev fizikih i pravnih osoba kontrolirati valjanost odluka Vijea koje u izvrenju nadlenosti u okviru zajednike i vanjske politike uvode restriktivne mjere za fizike ili pravne osobe kontrolirati razgranienja ovlasti Unije u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici

NADLENOSTI OPEG SUDA

sudi u prvom stupnju u postupku za ponitenje akta Unije te u postupku zbog propusta institucije, bez obzira tko ga pokree, drava lanica, institucija ili pojedinac (IZNIMKE STATUT SUDA, l. 51.!); sudi u prvom stupnju i u postupcima za naknadu tete koju uzrokuje Unija, te u postupcima u kojima mu je nadlenost dodijeljena arbitranom klauzulom u ugovoru koji je sklopila EU; ne sudi u tubama protiv drava lanica zbog povrede obveze utemeljene na pravu Unije, te u prethodnim postupcima Ugovorom iz Nice mogunost da se nadlenost u nekim tipovima prethodnog postupka prenese na Sud prvog stupnja (Opi sud) nije jo uinjeno.

FUNKCIJE EUROPSKOG SUDA

osigurava vladavinu prava ima iskljuivo pravo tumaenja prava Unije ovlast ukidanja i ponitenja zakonodavnih akata Unije

FUNKCIJE EUROPSKOG SUDA

Doprinos Suda pravu Unije:

utvrenje presedana izravna primjena i izravan uinak jedinstvena primjena prava

EUROPSKI SUD I NACIONALNI SUDOVI DRAVA LANICA

osiguranje jedinstvenog tumaenja osigurava ispravnu primjenu prava EU od strane drava lanica i tijela EU jami prava pojedinaca i drava lanica

OBILJEJA EUROPSKOG SUDA

Vrhovni sud iz podruja

Ustavnog prava Upravnog prava Privatnog prava Radnog i socijalnog prava Financijskog prava i dr.

VRSTE TUBI

Postupak zbog neprimjene Ugovora Postupak ponitenja akata Postupak zbog izostanka postupanja Postupak naknade tete Postupak po albi protiv odluke Opeg suda Postupak po prethodnom pitanju

NADLENOST - SHEMA
Postupci Presude Miljenja

Prethodno pitanje

Izravna tuba

Tumaenje prava EZ

Neposredan / Izravan uinak prava EZ

Valjanost akata

Nadlenost prema Ugovoru

Ugovorna nadlenost

NADLENOST - SHEMA
Nadlenost prema Ugovoru Postupci protiv EZ-a Pokree Komisija Postupci protiv drave lanice Pokree drava lanica

Ponitenje akta

Zbog izostanka postupanja

Izvanugovorna odgovornost

Postupak po albi

Postupci sa slubenicima

DRUGA TIJELA

Savjetodavna tijela:
Europski gospodarski i socijalni odbor Odbor regija

Financijska tijela:
Europska investicijska banka Europski investicijski fond

Pomona tijela:
Europol, Eurojust, agencije, itd.