Jean Racine

Fedra
Sys Print, Zagreb,2000.

Biljeke o piscu: Jean Racine roen je 1639., a umro je 1699. godine. Najslavniji je predstavnik francuske klasicistike tragedije. Odgojen je u duhu jansenizma (religiozno-drutveni pokret 17.st. po kojem je svijet isprazan i pokvaren, a ovjek zao i nemodan).Racine stvara niz tragedija, u kojima se pridrava klasicistike poetike te strogom jednostavnodu izraza prikazuje sukob izmeu osjedaja dunosti i razorne snage strasti kojima podleu junaci njegovih fino psiholoki razraenih tragedija. Neke od njegovih poznatih tragedija su: ''Andromaha'', ''Britanik'', ''Ifigenija'', ''Fedra'', ''Esther'' i ''Athalie''. Analiza: * U grkoj su mitologiji sudbinu ovjeka predstavljale tri boice nazvane Moire. Kloto je bila prelja niti ivota, Lahezis je odreivala koliko de trajati ivot, a Atropos bi prekidala ivot po isteku predvienog vremena. Svoju sudbinu ne moe izbjedi, na nju ne utjeemo mi sami, ved bogovi, koji su nam odredili sudbinu jo od roenja. * Kompozicija: 1.) Uvod: Hipolit razgovara s Teramenom i iskazuje mu svoju zabrinutost za nestalog oca, koji se ved smatra mrtvim. Odluuje ga potraiti i prije toga se oprostiti sa svojom bolesnom pomajkom - Fedrom. Fedrina dojkinja, Enona, poruuje mu kako Fedra nije dobro, te Hipolit odlazi. 2.) Zaplet: Fedra priznaje Enoni razlog svoje bolesti - mue je ljubavni jadi. Fedra, Tezejeva ena, se zaljubila u njegovog sina Hipolita, a bududi da zna kako je ta ljubav loa i nesuena, eli se prepustiti bolesti i umrijeti. Enona ju savjetuje i nagovara da ivi za svog sina, bududeg nasljednika. Za to vrijeme, Hipolit priznaje Ariciji svoju ljubav prema njoj, iako je Tezej naloio da se ona nikada ne smije udati. Meutim, Aricija prihvada njegovu ljubav, bez obzira na posljedice. 3.) Vrhunac: Prije odlaska Fedra priznaje Hipolitu svoju ljubav,a kada sazna da je Tezej iv i da se vratio, priznaje svoj grijeh Enoni koja kae Tezeju da je Hipolit napastovao njegovu enu. Tezej odmah povjeruje i preklinje sina, zazivajudi boga Neptuna da mu se osveti. Enona se neiste savjesti baca u more. Hipolit razgovara s Aricijom i oni odlue vjenati se i pobjedi skupa. Naalost, na putu do Mikene Hipolit strada u nesredi s konjima, koju je uzrokovao bog Neptun. 4.) Rasplet: Tezej se kaje to nije posluao sina, a Fedra, neiste savijesti, priznaje Tezeju istinu i otruje se. Tezej prihvada Hipolitovu posljednju elju i puta Ariciju na slobodu.

* kontrast likova (Fedre i Hipolita): * Hipolit - astan, poten, hrabar, iskren (''Ja bjeim, to du priznat, pred Aricijom mladom, Iz dumanskog je roda. Na svijetu sama osta. Ali ipak ju volim...'') - neduna rtva sudbine * Fedra - neiskrena, ne mari za vrlinu, ne misli na posljedice svojih djela ("Moja mu se propast u oima ita. Uradi to hode, sve preputam tebi, Ne mogu zbog oka nita pomod sebi.") - takoer je rtva sudbine, no za razliku od Hipolita, ona je u oima bogova kriva zbog svog podrijetla * Hipolit i Aricija ne mogu biti skupa jer je Tezej zabranio Ariciji da se ikad udaje i ima djecu. Naime, Aricija je sestra Palantida, sinova Egejeva brata, tj.Tezejeva strica. Kad je umro Egej dolo je do krvave bitke za vlast u kojoj su izginuli svi Palantidi. Tezej je Ariciji zabranio udaju kako bi taj opaki rod s njom izumro. * Fedra eli umrijeti kako ne bi dola u napast, sad kada Tezeja nema. eli umrijeti asno bez da itko ikad sazna da je zaljubljena u Hipolita, svog posinka ("Dosta sam ti rekla.Potedi me! Mrijem da tu groznu tajnu nikom ne otkrijem!"). Ipak, nakon Enoninog nagovaranja, odlui ivjeti za svog sina ("Pa dobro, pristajem. Neka bude tako, ako se u ivot mogu vratit lako, ako moja jadna ljubav prema sinu silama mi slabim moe dat vrstinu."). Nakon toga ipak odluuje redi Hipolitu kako se osjeda ("Ljubim! Nemoj mislit da ljubedi tebe kao nevinace doivljavam sebe, ni da sam ljubavlju to se na zlo dala nekim svojim inom razum otrovala."), ali poslije nema snage redi Tezeju istinu pa alje Enonu da ispravi stvar (koja zapravo samo pogora stvar, rekavi da je Hipolit nju prvu napastovao). Neko vrijeme misli da je uinila ispravnu stvar, ali na kraju ipak priznaje Tezeju to je uinila ("Na vae sam dijete edno, isto, asno ja bacila oko rodoskvrno, strasno. Blud mi grozni bozi unijee u tijelo, sve ostalo mrske Enone je djelo."). * Mislim da Enona nije toliko kriva koliko i sama Fedra. Takva ljubav je u poetku grena, samo to je Fedra uinila jo vedu pogreku rekavi Enoni to ju uistinu mui. Da joj nije to rekla, Enona se ne bi upetljala i sve bi ostalo isto. Tezej bi se vratio, a Hipolit otiao. Moda joj ne bi bilo lako, ali bi tako barem naizgled ouvala svoju ast i ne bi dolo do nikakve tragedije. Ovako je Tezej izgubio i enu i sina, samo zbog nesporazuma. Mislim da se Fedra, ako je ved bila zaljubljena u Hipolita, nije ni trebala udati za Tezeja, jer je zasigurno znala da joj nede biti lako ivjeti sa Hipolitom u blizini. Enona je jedino kriva zato to je htjela pomodi, iako je to uinila na jako lo nain.

* Fedra cijelo vrijeme vodi unutarnju borbu razuma i strasti, ljubavi i dunosti. U tome se najvie oituje "razumno" obiljeje klasicizma (razum mora nadvladati osjedaje). Zbog toga njezino ponaanje ima este "uspone i padove", te este promjene odluka. Zbog svojih odluka se sukobljava s drugim likovima, Hipolitom i Enonom. Sukob s Enonom de na kraju dovesti do Enoninog samoubojstva i Hipolitove tragine smrti, to onda opet dovodi do smrti same Fedre. Dogaaji i likovi su sudbinski povezani, to znai da se takav tijek dogaaja nije mogao izbjedi. Za razliku od ljubavi izmeu Hipolita i Aricije, koja je ista i iskrena, ljubav Fedre prema Hipolitu je grena i iskvarena (uzrokovali su je bogovi). Fedra se ne ponaa odgovorno, ni kao kraljica, ni kao supruga, ni kao majka. Kao supruga ezne za drugim te ju nije briga to de se desiti s kraljevstvom i njezinim sinom ako ona zbog te ljubavi umre. * Slaem se s Racineovom tvrdnjom da je Fedra drama u kojoj je izuzetno istaknuta vrlina, zato to se u njoj i najmanje pogreke strogo kanjavaju. Pomisao na zloin je jednako straan kao i sam zloin. Kad razmislimo, Fedra zapravo nije uinila nita loe. Ona je samo razmiljala o svojoj ljubavi prema Hipolitu, nije nita konkretno poduzela. Ali bududi da je ljubav bila prisutna, a s njome i grijeh, Fedru je trebalo kazniti. Naalost, to je sa sobom povuklo jo smrti i nesretnih sudbina, ali valjda je "Fedra" ba zato tako dobra i zanimljiva tragedija.