Tehnoloki materijali dananjice

1. staklo 2. cement 3. keramika

opsidijan
= staklena stijena (mineral) prirodno nastala kombinacija oksida staljenih velikom vulkanskom toplinom i ostakljenih brzim hlaenjem na zraku

1. Staklo
= pothlaena tekuina amorfnog sastava koristi se od davnina dobiva se taljenjem sode, vapnenca i kvarcnog pijeska

proizvodnja obinog (natrijevog) stakla

moe se prikazati jednadbom:

Najei staklotvorni oksidi:

borov oksid B2O3 silicijev(IV) oksid SiO2 olovov(IV) oksid PbO2 germanijev(IV) oksid GeO2 fosforovi oksidi P2O5 i P2O3 arsenovi oksidi As2O5 i As2O3 antimonovi oksidi Sb2O3 i Sb2O5 vanadijev oksid V2O5 niobijev(V) oksid Nb2O5 tantalov(V) oksid Ta2O5

Svojstva stakla
prozirnost proputanje vidljive svjetlosti refleksija svjetlosti apsorpcija lom (optiki indeks loma kroz cijeli je stakleni predmet jednak) disperzija

Stakla su
elektrini izolatori kemijski otporna na kiseline (osim HF i H3PO4) neotporna na jake luine sva svojstva ovise prije svega o kemijskom sastavu odreene vrste stakla

Staklo je
amorfna krutina koja nema tono definiran kemijski sastav zbog toga nema ni odreeno talite ve se zagrijavanjem polako omekava, to omoguuje njegovu obradu: puhanjem lijevanjem u kalupe izvlaenjem preanjem

Kristalno staklo
dobiva se ako se kalcijev oksid djelomino zamijeni olovovim(II)oksidom teko olovno staklo ima velik indeks loma svjetlosti pa je takvo staklo blistavo bruenjem se sjaj jo pojaava rabi se za izradu lea, kristalnih aa, vaza, nakita

eki kristal je sastavom kalijevo-kalcijevo staklo

Fotoosjetljiva (fotosenzibilna) stakla

koriste se za izradu naoala sadre AgCl koji se pod utjecajem Suneva svjetla raspada atomi srebra u staklu zatamnjuju ga

Svjetlovodi ili optika vlakna

su telekomunikacijski vodovi za optiki prijenos signala to su prijenosni medij za elektromagnetske valove visokih frekvencija (1012 1015 Hz) koji omoguava prijenos velikog broja informacija prekooceanski svjetlosni telefonski kablovi omoguuju istodobno 40 000 telefonskih razgovora

osnovna sirovina
je kvarc, tj. najie silicijevo staklo presjek vlakna je 1-3m zbog totalne refleksije svjetlost putuje kroz svjetlovod bez rasprenja prijenos signala je jednosmjeran na jednoj strani optiki predajnik (svijetlea ili laserska dioda) na drugoj strani optiki prijemnik (fotoosjetljiva dioda)

2. Cement
= hidraulino graevinsko vezivo otporno na vodu pomijean s vodom stvrdne se i na zraku i pod vodom proizvodi se toplinskom obradom sirovine smjese vapnenca i gline

glavni sastojci cementa:

kalcijev oksid silicijev(IV) oksid aluminijev oksid eljezov(III) oksid

PC portlandski cement
najpoznatija vrsta cementa patentiran u Engleskoj 1824. vapnenac i glina u omjeru 3 : 1 prirodna sirovina za proizvodnju moe biti i lapor smjesa kalcijevog i silicijevog te u manjoj mjeri eljezovog, aluminijevog i magnezijevog oksida

HM hidraulini modul
= mjera za kemijski sastav sirovine za proizvodnju PC (standard: 1,7-2,1)

Beton
= smjesa cementa, pijeska i ljunka s vodom hidratacijom cementa dobiva se kameni agregat visoke vrstoe koja se s vremenom jo i poveava vrstoa se jo dodatno moe poveati i umetanjem eljeznih ipki (armirani beton) uporaba: izgradnja kua, cesta, mostova, vodenih brana

3. Keramika
gr. keramike tehne = peenje gline keramiki proizvodi poznati jo iz prapovijesti oni su najdragocjeniji izvor arheolokih podataka tradicionalna (silikatna) keramika proizvodnja predmeta dobivenih peenjem gline na visokim temperaturama

Glina
je smjesa hidratiziranih alumosilikata, kvarcnog pijeska vapnenca eljezovih oksida

Zemljina kora bogata je

mineralima tzv. glinencima:

Svojstva gline
upijanje velikih koliina vode (do 80%) plastinost ljepljivost stezanje pri suenju zadravanje oblika nakon arenja

Vrste gline
kaolin ili porculanska zemlja isti kaolinit lonarska glina kaolin s primjesama ilovaa kaolin s puno primjesa kvarcnog pijeska, eljezovog oksida, vapnenca

Tradicionalna keramika proizvodnja

obuhvaa: proiavanje gline izmuljivanjem pripremu smjese od gline, pijeska i vode runo ili strojno oblikovanje dobivenog tijesta suenje predmeta pocakljivanje peenje

Fina keramika
terakota fajansa majolika kamenina porculan dobivaju se promjenom sastava smjese i temperature peenja te pocaklivanjem

Porculan
je najplemenitija keramika temeljne sirovine: glina (daje plastinost) kvarc (daje tvrdou, vatrostalnost i kemijsku otpornost) i glinenac (daju staklastost) glavni sastojci: silicijev, aluminijev, magnezijev, kalijev i natrijev oksid

Svojstva porculana
bjelina prozirnost neporoznost velika tvrdoa kemijska otpornost

uporaba:
servisi za jelo vaze ukrasni predmeti kemijsko posue sanitarni materijal izolacijski materijal u elektrotehnici

tzv. moderna keramika

= nemetalni, anorganiski vrsti materijali dobiveni obradom na visokim temperaturama kemijski: oksidi, nitridi, karbidi ili kompoziti s metalima i plastikom kontroliran sastav i mikrostruktura

svojstva:
tvrdoa, negorivost, vatrostalnost kemijska otpornost

uporaba u industriji:
metalurgija vatrostalni materijali za izradbu obloga u peima za taljenje strojna i automobilska industrija materijali za bruenje, poliranje, rezanje, dijelovi automobilskih motora svemirska i avionska industrija ventili, mlaznice, turbine elektrotehnika izolacijski materijali, kondenzatori elektronika mikroelektroniki elementi medicina biokeramike (umjetni zubi i kosti) nuklearna tehnologija nuklearna goriva, imobilizacija visokoradioaktivnog otpada

Staklokeramika
keramika koja ne nastaje uobiajenim procesima peenja keramike uz djelominu, nadziranu kristalizaciju odgovarajueg stakla sirovine iste kao i za proizvodnju stakla

svojstva:
koeficijent termikog rastezanja ~ 0 neporoznost vatrostalnost ti se materijali mogu zagrijati do crvenog usijanja i zatim uroniti u hladnu vodu a da se ne rasprsnu

Glavni sastojci:
oksidi: silicija litija magnezija aluminija