SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

KONZULARNI DIPTISI- NJIHOVA FUNKCIJA I NAJZNAAJNIJI PRIMJERI

Seminarski rad iz kolegija Umjetnost ranog kranstva i Bizanta

Zadar, 15. svibnja, 2012.

Mentor: Prof. Meri Zornija Sadraj: Uvod.........................................................................................................3 Probusov diptih.........................................................................................4 Diptih Rufusa Probijana............................................................................5 Diptih konzula Boecija..............................................................................5 Diptih Flavija Stilihona..............................................................................6 Anastazijev diptih......................................................................................6 Diptih s Klementinom................................................................................6 Zakljuak....................................................................................................7 Literatura....................................................................................................8

Student: Jakov Tori

Uvod: U ovom seminaru predstaviti u najznaajnije primjere konzularnih diptiha te objasniti njihovu namjenu. U ranokransko doba liturgijski su diptisi prikazivali biblijske motive i na njima su se biljeila imena vjernika koji su spominjani pri obredu. U srednjem vijeku diptihom se oznaavao dvokrilni oltar bez fiksne srednje ploe. No, u rimsko doba diptih su dvije male ploice od drva ili slonovae, koje su spojene i mogu se preklopiti. S unutranje strane bile su premazane voskom te su se koristile za pisanje. esto su bile ukraavane slikom, rezbarijama ili umecima od plemenitih metala. Konzularni diptisi spadaju u posebnu grupu meu bjelokosnim diptisima, te se odlikuju svojom svjetovnom, tj. sekularnom funkcijom. Na njima se ne nalaze biblijski prizori, ve portreti pojedinih konzula. Konzul je naziv za najvieg dravnog slubenika u Rimu, birani su na godinu dana od centurijskih skuptina. U poetku su imali vojne dunosti, a od strane kasnijeg carstva postepeno su izgubili svoje funkcije. Carevi su imenovali dva konzula svake godine, jedan na zapadu i jedan na istoku. Nakon isteka mandata konzul je zadrao svoj poasni naslov. Biti izabran za konula bila je velika ast ali to je zahtjevalo ogromne financijske resurse. Svake godine 1. sijenja, Konstaninopol kao i Rim birali su konzula. Glavni konzulov zadatak bio je organizirati tjedan zabave za ljude, tzv. javne igre. To je ukljuivalo i dan utrke s kolima, dva dana ivotinjskih borbi na hipodromu i dva dana kazaline predstave. Konzularne diptihe rimski je konzul poklanjao namjetenicima prigodom stupanja na dunosti. Konzularni diptisi datiraju u 5. st i rano 6. st. Bjelokost kao materijal se zadrao u itavom srednjem i novom vijeku, te se kao i srebro koristio u ranoj umjetnosti Grke i Rima.

Probusov diptih Probusov diptih datira iz 406. godine. Ovaj diptih ne slavi samog konzula kao to je uobiajno. Na diptihu je prikazan sam car Honorije. Tijekom njegove vladavine Zapadno Rimsko carstvo je osjetno slabilo. Diptih je konzul Probus poklonio caru. Figure na obje ploe slave cara Honorija, njegovu karijeru te javne igre koje su prireene povodom njegovog stupanja na vlast. Po prvi puta naglasak je stavljen na cara, a ne na donatora. Honorije je prikazan u oklopu, opasan je vojnim pojasom, te s maem u koricama. Na glavi ima dijamantnu dijademu, koju su nosili svi Rimski carevi od Konstantina pa nadalje.1 Lijeva strana diptiha prikazuje cara Honorija kako u desnoj ruci dri zastavu na ijem se vrhu nalazi Kristov monogram i natpis: In nomine / X(b)r (ist) i vincas / semper. 2 U lijevoj ruci dri globus.3 Na globusu se nalazi prikaz krilate boice pobjede u profilu, sa lovorovim vijencem i palmom koju predaje caru. Na desnoj strani diptiha takoer je prikazan Honorije u identinoj odjei, ali s poneto drugaijim predmetima. Drak maa koji se nalazi u koricama oko njegovo struka zavrava orlovom glavom. Njegova desna ruka je poloena na tit, dok u lijevoj ruci dri tap s kuglom na vrhu. U obe ploe diptiha car je portretiran ispod dekorativnog luka4, ispod kojeg je ispisan natipis: D(omin)o n(ostro) Honario semp(er) Aug(usto).5 Takoer na obe ploe u podnoju nalazi se ispisana imena donatora Probusa. Obje ploe diptiha zavravaju iljastim zavretkom, to je jedna od karakteristika diptiha tog perioda. Po prvi puta naglasak je stavljen na cara, a ne na donatore. I po prvi puta ime konzula je prezentirano u minimalnoj formi sa jednostavnim obiteljskim imenom Probus. Na ovom diptihu car nije prikazan s rupiem kako signalizira poetak igara za koje se pripremao mnogo godina. Takoer na ovom dipithu nisu prikazane ni scene samih igara, koje su inae sastavni dio konzularnih diptiha. Umjesto toga, uvedeni su kranski simboli. Sve gore navedeno navelo je povjesniare na predpostavku da Probusov diptih reflektira kranski senatorski mentalitet, ali da takoer slavi odreenu pobjedu6. Najvanija injenica je da je pobjeda bila nad ljudima koji jo nisu bili romanizirani, koji su jo uvijek bili pogani.

1 2

Mnogo primjera dijadema moe se vidjeti na noviima iz tog doba. Vjena pobjeda u Kristovo ime 3 Globus je simbol univerzalne vlasti 4 Dekorativni luk moemo shvatiti kao simbol carske palae. 5 Naem vladaru Honoriusu, Augustu ( tj. Rimskom caru) 6 Misli se na pobjedu Honorijeve vojske nad Radagaisovom vojskom blizu Firence u ljeto 405. ili 406. godine.

Diptih Rufusa Probijana Diptih Rufusa Probijana datira iz 400. godine Friz od palmeta dijeli diptih u etiri polja. Prokonzul Rufus prikazan je na svojem slubenom mjestu u tribunalu kako sjedi na prijestolju, na katedri u arhitekturi koja je prikazana perspektivno. Desno od njega je stalak za slike s portretima cara. Pisari mu stoje s lijeve i desne strane. Na lijevoj ploi njegovi su codilli jo smotani, a na desnoj su razvijeni na njegovim koljenima. Konzul u znak nastupa svoje slube pisaljkom povlai potez preko svoga imena: Probiane floreas7. Na obje ploe prikazani su na donjim polovicama inovnici koji ga podravaju aklamacijom.

Diptih konzula Boecija Ovaj diptih datira iz 487. godine, a izraen je u Rimu. Prednja strana: Diptih se sastoji od dvije ploe koje pokazuju konzula Boecija u stajaem poloaju na lijevoj strani i u sjedeem na desnoj strani. U lijevoj ruci dri ezlo koje zavrava orlom, aludirajui na njegov trijumf. Na lijevoj ploi dri mappu,8 koju baca u znak poetka igara. U podnoju do njegovih nogu sa svake strane smjetene su vreice s novcem, a izmeu njih dva lista. Na desnoj strani konzul je prikazan kako sjedi ispred hrama. U podignutoj lijevoj ruci dri mappu u trenutku poetaka igara, dok mu je u desnoj ruci ezlo. U podruju njegovih nogu nalaze se dvije vreice s novcem, a izmeu njih list i novi. Stranja strana: Takoer, imamo i prikaz stranje strane ovog diptiha. Pozadina je vjeroatno oslikana u 7. ili 8. stoljeu. Na lijevoj strani se nalazi prizor Uskrsnua Lazara, dok se na desnoj strani nalaze portreti Sv. Jeronima, Augustina i Grgura.
7 8

C. Schug- Wille, Bizant i njegov svijet, Rijeka, 1970., 68. Maramica, rupi.

Diptih Flavija Stilihona Diptih Flavia Stilihona datira iz 400. godine. Flavije Stilihon je bio rimski vojskovoa vandalskog podrijetla. U ime maloljetnog cara Honorija vladao je sve do svoje smrti Zapadnim Rimskim carstvom. Iako Stilihon nikada nije bio konzul, diptih je u potpunosti izraen u maniri konzularnih diptiha. Na ovom diptihu nalaze se portreti konzula Flavija Stilihona, njegove ene Serene, i njihovog sina Euherija. Na lijevoj strani dipitha konzul je obuen u vojniku kabanicu. Na njegovo titu nalaze se portreti Arcadiusa i Honoriusa. Njegova ena Serena i sin prikazani su na desnoj ploi. Serena nosi ogrlicu od perla i u desnoj podignutoj ruci dri ruu. Njihov sin nosi slinu odjeu kao i svoj otac. U lijevoj ruci dri biljenicu koja aludira da izuava studije primjerene za Rimsku aristokraciju.

Anastazijev diptih Anastazije je izabran za konzula 517. godine. Prikazan je dva puta na obe ploe bjelokosnog diptiha kako sjedi na masivnom prijestolju, okruen s mnogim atributima iz svoje slube. Na desnoj ploi u podnoju prikazana je arena u kojoj se nalaze ljudi u borbi s lavovima. Povrina diptiha je prepuna simbolima, ukljuujui ispunjena je rozetama i razliitim ornamentima. Diptih sa Klementinom Ovaj diptih izraen je 513. godine, te nam ostavlja trajno sjeanje na Klementina koji je te godine izabran za konzula u Konstantinopolu. Na obe ploe diptiha se nalazi isti prizor koji nam prenosi poruku o moi i hijerarhiji. Klementin sjedi na konzularnom prijestolju iji krajevi zavravaju s lavljim glavama. Prikazan je s atributima i obuen je u odjeu specifinu za svoju poziciju. Njegovo ime i poloaj napisani su na latinskom jeziku na vrhu svake ploe. Njegovo ime je takoer ispisano na grkom jeziku u monogramu iznad njegove glave. Njegov pogled usmjeren je prema mladiima koji iz vree istresaju novac, a tim inom se konzul iskazuje svoju 6 i presonifikacije pobjede. Konzul je prikazan s ogromnim oima, to moemo shvatiti kao izraz pobonosti. Njegova odjea

velikodunosti i dareljivost. S obje strane konzula stoje stoje presonifikacije Rima i Konstantinopola. Iznad dometa njegove moi jedino su Krist, koji je tu predstavljen u obliku kria i carski par Anastazije i Ariadna. Zakljuak Konzularni diptisi 5. stoljea prikazuju jednostavne portrete, a veina diptiha iz 6. stoljea prikazuje konzula iznad igara koje prireuje. Tekstovi su obino na latinskom jeziku, a nekada i na grkom jeziku. Rim i Konstantinopol bili su glavni centri distribucije. Sauvano je oko trideset konzularnih diptiha. Konzularni diptisi su vani zato to se mogu tono datirati upravo zbog imena konzula prikazanim na njima, i na temelju njih moe se prouavati stil i radionice za izradu bjelokosti u to doba.

Literatura: James Snyder, Medieval Art, New York, 1989. C. Schug- Wille, Bizant i njegov svijet, Rijeka, 1970. Lawrence Ness, Early medieval art, Oxford University Press, 2002. Lellia Cracco Ruggini, The Diptych of Probus, Rome and Barbarians, Jean Jaoques Aillagone, Milano, 2008.g., str. 246-248. Robin Cormack and Maria Vassilaki, Byzantium, London, 2008. / 2009.