Professional Documents
Culture Documents
02 NDT
02 NDT
ta je NDT?
Non-Destructive Testing Ispitivanje bez razaranja Interdisciplinarna tehnika za provjeru da li proizvodi i sistemi vre svoju funkciju na pouzdan i ekonomian nain Testiranja se vre s ciljem lociranja i karakterizacije stanja materijala i eventualnih greaka
ta je NDT?
Posude pod pritiskom, rezervoari, cjevovodi, ventili i sline konstrukcije se konstruiu tako da bi sprijeili isticanje fluida koji sadre Greke u kritinim komponentama takvih konstrukcija mogu dovesti do katastrofalnih posljedica
ta je NDT?
Ako se te greke ne otkriju, mogu dovesti do opasnih pojava: pucanje rezervoara, curenje hemikalija u okolinu, eksplozije,...
ta je NDT?
Ovi testovi se provode tako da ne promijene funkcionalnost objekta koji se ispituje Drugim rijeima: Proizvodi i materijali se ispituju i mjere tako da pri tome ne budu oteeni. Time se obezbjeuje balans izmeu kontrole kvaliteta i kontrole trokova.
ta je NDT?
NDT predstavlja mjerenje neke fizike osobine ili efekta usljed kojeg moe doi do kvara ili oteenja NDT nije mjerenje apsolutnog parametra, kao to su temperatura ili pritisak NDT je rijetko 100% efektivno, i sklono je pojavi greaka, kao i sve druge vrste mjerenja, posebno kad obuhvaa kombinaciju vie metoda mjerenja
ta je NDT?
Generalno, NDT se odnosi na industrijska ispitivanja. Tehnologija koju koristi NDT je slina medicinskoj tehnologiji NDT ispituje neive objekte
ta je NDE?
Non-Destructive Evaluation Vrednovanje bez razaranja Oznaava mjerenja koja su po prirodi vie kvantitativna Primjer: NDE metoda nee samo locirati defekt, nego e izmjeriti i neku osobinu defekta (veliina, intenzitet, oblik, orijentacija)
ta je NDE?
NDE se koristi za odreivanje osobina materijala, kao to su zatezna vrstoa, formabilnost, anizotropija i druge fizike karakteristike
Podjela NDE
Otkrivanje i mjerenje greaka Okrivanje i mjerenje curenja Mjerenje dimenzija Odreivanje i mjerenje poloaja Utvrivanje strukture i mikrostrukture Procjena mehanikih i fizikih osobina Odreivanje naponsko/ deformacionog stanja Analiza odziva Utvrivanje hemijskog sastava
Podjela NDE
Faktori koji utjeu na izbor NDE metode za otkrivanje greaka:
Razlozi za provoenje NDE Vrste greaka koje treba otkriti Veliina i orijentacija neprihvatljivih greaka Oekivani poloaj greaka Veliina i oblik objekta Karakteristike materijala
Podjela NDE
In-process inspection (procesno ispitivanje) da li je objekat prihvatljiv u svakom koraku proizvodnje? Final inspection (zavrno ispitivanje) da li je objekat spreman za upotrebu? In-service inspection (ispitivanje u eksploataciji) da li se objekat koji se ve koristi prihvatljiv za kontinuiranu upotrebu?
10
Radiografija
Koristi penetrirajue gama ili X-zrake da bi se otkrile defekti i unutranje osobine materijala i proizvoda. Rendgen ili radioaktivni izotop se koriste kao izvor zraenja Zraenje se usmjerava kroz objekat na film ili na neki drugi medij.
Radiografija
Promjene debljine i gustoe materijala se oituju kao svjetlije i tamnije povrine snimka Tamna podruja predstavljaju unutranje greke ili pukotine
11
12
Ispitivanje ultrazvukom
Zvuk visoke frevencije se emituje u materijal da se otkriju nesavrenosti ili da se lociraju promjene osobina materijala Najee koritena ultrazvuna tehnika je pulsirajui eho, kod kojeg se zvuk emituje u objekat, a zatim se refleksija (eho) tog zvuka od unutranje greke vraa u prijemnik
Ispitivanje ultrazvukom
Na slici se vidi ispitivanje zavarenog spoja ultrazvukom pic na grafikonu oznaava defekat u zavaru
13
Ispitivanje penetrantima
Objekat koji se testira se prekriva rastvorom koji sadri vidljivu ili fluorescentnu boju Viak rastvora se uklanja sa povrine objekta ali ostaje unutar povrinskih pukotina Nakon toga se nanosi razvija da bi izvukao penetrant iz pukotina
Ispitivanje penetrantima
Kod fluorescentnih penetranata, koristi se UV svjetlo Kod vidljivih boja koristi se kontrast izmeu defekata i normalne povrine
14
Elektromagnetno ispitivanje
Elektrina struja (vrtlone struje) se generiu u elektrini provodnom materijalu promjenom magnetnog polja, nakon ega se mjeri jaina vrtlonih struja Defekti u materijalu uzrokuju prekide u toku vrtlonih struja
Elektromagnetno ispitivanje
15
Ispitivanje na curenje
Nekoliko tehnika se koristi za otkrivanje i lociranje curenja iz posuda pod pritiskom, cjevovoda i slinih struktura Ureaji za elektronsko registrovanje zvuka Mjerenja pritiska Tehnike tenih i gasovitih penetranata Jednostavni test sapunicom
16
17
18
Boreskopija
Boreskop (borescope) je optiki ureaj koji se sastoji od krute ili fleksibilne cijevi sa okularom na jednom i objektivom na drugom kraju Obino je opremljen optikim vlaknima za osvjetljenje Koristi se za vizualno ispitivanje nepristupanih podruja
19
Boreskopija
Boreskopija
Optika veza objektiva i okulara moe biti:
kruta cijev sa nizom relejnih lea
fleksibilna ili kruta cijev sa snopom optikih vlakana fleksibilna cijev sa kablom koji prenosi signal sa CCD senzora na vrhu cijevi
20
Boreskopija
Boreskopi sa izvorom svjetla:
Boreskopija
Najee se koristi obino bijelo svjetlo za osvjetljavanje U kombinaciji sa fluorescentnim penetrantima, koriste se boreskopi sa ultraljubiastim svjetlom Obino se za osvjetljavanje koriste LED diode Primjer: pitting
21
Fleksibilni fiberskopi
Sastoje se od vlakna za osvjetljenje, vlakna za sliku, lea objektiva, promjenjivih glava i daljinskih komandi za upravljanje fiberskopom Prenici od 1,4 do 13 mm Duine do 12 m (specijalni kvarcni fiberskopi do 90 m) Vlakno za svjetlost prenika 30 m Vlakno za sliku prenika 6,5-17 m
Videoskopi
Umjesto okulara imaju CCD senzor koji C/B sliku prenosi na video monitor CCD sliku pretvara u piksele, odnosno u elektrini napon koji se kablovima prenosi do ureaja za registrovanje Imaju veu rezoluciju od fiberskopa Prednost: vea duina Mogunost automatizacije
22
Videoskopi
Slika sa videoskopa Slika sa fiberskopa
Mjerni boreskopi
Sadre pokretni kursor koji omoguava mjerenje u optikoj ravni objekta Kad je objekt mjerenja u fokusu nema potrebe za poznavanjem faktora poveanja
23
Osobine boreskopa
Prenik instrumenta: (image relay diameter) Radna duina (working length) Vidno polje (field of view - FOV) Smjer gledanja (direction of view - DOV) Minimalna efektivna ina daljina (minimum focus distance)
Osobine boreskopa
Mogunost fokusiranja Rezolucija i kontrast slike
24
Osobine boreskopa
Intenzitet svjetla zavisi od prenika vlakna za osvjetljenje; vei prenik znai bolju osvijetljenost Toplota izvora svjetla moe deformisati objekte od plastike Faktor uveanja i vidno polje su obrnuto proporcionalni Zavise i od udaljenosti izmeu objektiva i objekta koji se mjeri
Osobine boreskopa
Smjer posmatranja
25
Osobine boreskopa
Radna duina: Dugi boreskopi sa krutom cijevi zahtijevaju dodatne oslonce Videoskopi imaju veu duinu od fiberskopa Uslovi okoline: Temperature -34 - 66 C (1925 C) Posebni modeli za vee pritiske, tenost, gasovi, radijacija (kvarcni)
Primjena boreskopa
Ispitivanje cjevovoda na curenje Unutranjost zidova, rezervoara i drugih neosvijetljenih prostora Programi odravanja opreme boreskopi zamjenjuju skupe remonte Neki ureaji (npr. turbine) imaju posebne otvore za boreskope
26
Proizvoai boreskopa
Edmund Optics Inc. Fiberoptics Technology, Inc. Gradient Lens Corporation Rolyn Optics Company Fiber Optic P.+P. AG Lite-Tec Ltd. Optimet - Optical Metrology Ltd. Olympus
27
Optiki senzori
Vidicon ili plumbicon televizijske cijevi Secondary electron-coupled (SEC) vidicon Image orthicon Image isocon Charge-coupled device (CCD) senzori Holografske ploe
Optiki senzori
CCD senzori se koriste u velikom broju digitalnih kamera Imaju visoku pouzdanost Mala voltaa i rasipanje energije Veliki dinamiki raspon slike Frekventno podruje skoro do infracrvenog pojasa Geometrijska reproduktivnost poloaja slike
28
Mikroskopi
Pored uporebe mikroskopa kod metalografskog ispitivanja mikrostrukture, koriste se poveala sa faktorom 5 do 500x za referentno mjerenje geometrije Alatni mikroskop ima poveanja od 10 do 200x
Optiki komparatori
Projektuju siluetu malih dijelova na veliki ekran
29
Profil projektori
Robotski ureaji
Ispitivanje unutranjosti cjevovoda
30