Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Sustavi za praenje i voenje procesa Seminarski rad

Ad hoc mree

Ivan Koprivni 0036383738 INE

Zagreb Svibanj, 2004.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

Sadraj:

1. Uvod

...... 3 ...... 4 ...... 6 ...... 8 ...... 9 ........ 11 .... 12

2. Karakretistike ad hoc mrea 3. Naini upotrebe

3.1. Samostojee Ad-hoc mree ...... 6 3.2. Kompatibilnost s fiksnom/overlay mreom 3.3. Uklapanje ad-hoc mree u cellularnu mreu 3.4. Multi hop proirenje Infrastrukturne mree 3.5. PAN (Personal area network) 3.6. Beine senzorske mree 5. Literatura

........ 14

4. Zakljuak ........ 16 .... 17

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

1. Uvod

Ad-hoc mree su formirane od strane korisnika koji ele komunicirati bez potrebe za infrastrukturom. Svaki modul u mrei ima mogunost beinog komuniciranja te moe u svakom trenutku pristupiti i napustiti mreu. Zbog ogranienog broja modula koji mogu istovremeno komunicirati u mrei koristiti e se 'multi-hop' nain komuniciranja. Ad hoc komunikacija se upotrebljava u senzorskim mreama, u vojnoj komunikaciji i kao proirenje i nadopuna ve postojeih mrea u svrhu efikasnijeg djelovanja. U zadnje vrijeme je ovaj nain organizacije mrea privukao mnogo panje tako da se mnoga istraivanja provode na tom podruuju. Dokument sadri osnove karakteristike ad-hoc mrea te neke naine na koje je se moe upotrijebiti.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

2. Karakteraistike ad hoc mrea

Ad hoc mree su mree definirane na nain da njeni korisnici mogu komunicirati bez potrebe za postojanjem infrastrukture ili prethodno ureenih odnosa meu potencijalnim korisnicima mree. Ad hoc komunikacija moe nastati na razliite naine i neovisno o pojedinim ureajima, nainu beinog prijenosa, mree i protokola. Ad hoc mrea se moe znaajno razlikovati u veliini- moe postojati s dva modula koji razmjenjuju podatke, pa sve do na tisue malih senzora koji promatraju okolinu. Moduli mogu pristupati i naputati mreu u bilo kojem trenutku. Ureaji u ad-hoc mrei mogu biti razliiti (prijenosna raunala, PDAovi, mobiteli, MP3 playeri, senzori, igrae konzole...) i sa razliitim karakteristikama kao to su protonost, jaina odailjaa, kapacitet baterije, veliina ili cijena. Glavna osobina ad-hoc mree je mogunost ostvarenja komunikacije poostojeim beinim tehnologijama i s ogranienim energetskim izvorima. Najee razmatrane tehnologije su Bluetooth, WLAN 802.11, i UWB. Vrlo razliite upotrebe, ureaji i tehnologije, i mnogo razliitih, ponekad suprotstavljenih zahtjeva, ine istraivanje ad-hoc mree jako sloenim zadatkom. Najvanije osobine Ad-hoc mrea su: Dinamika topologija mree: Zbog pokretljivosti modula i radio naina irenja valova, topologija mree se konstantno mijenja. To zahtjeva posebni mreni protokol za izgradnju i odravanje topologije. Prirodno irenje (Distributed nature): Budui da nema sredinjeg autoriteta, sva djelovanja u mrei se ire preko samih modula. 'Multi hop' komunikacija: Zbog ogranienog broja modula koji mogu beino komunicirati, obino je nemogue uspostaviti direktnu komunikaciju meu svim modulima. Budui nema infrastrukture da podri izgradnju 'multi hop' puteva, moduli moraju sami biti sposobni odreivati putove za prijenos podataka. Ogranien frekvencijski opseg: Beine tehnologije razmatrane za koritenje u ad-hoc mreama osiguravaju protonost od nekoliko 100kb/s pa sve do nekoliko Mb/s to je dovoljno za razne upotrebe. Beina komunikacija pokupi mnogo smetnji tako da je 'error rate' velik.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree -

Ogranieni energetski izvori: Moduli u ad-hoc mreama su obino s baterijskim napajanjem i stoga je bitno da su moduli male potronje. O tome je bitno voditi rauna i u protokolima.

slika 1. primjer ad-hoc mree s osam modula Na slici 1. je prkazan primjer ad-hoc mree s osam modula. Vidimo da se prijenos podataka moe prenositi preko vie razliitih modula tj. postoji vie 'routova'. 'Route' odreuje algoritam u pojedinom modulu koji alje podatak.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

3. Naini upotrebe
Ad-hoc mrea se moe koristiti u mnoge svrhe. Moe biti ostvarena na bojitu, tako da se stalno moe promatrati poloaj i zdravstveno stanje vojnika, mogu biti razvijeni razni senzori u svrhu promatranja kretanja neprijateljskih vozila, ili samo u kontroli naoruanja. U uredima ad-hoc komunikacija moe koristiti da bi slubenici razmjenjivali podatke. Nakon neke katastrofe, vitalni komunikacijski vorovi mogu biti ostvareni na principu ad-hoc mrea. Oneienje okoline se moe promatrati koristei se senzorskim mreama, koje se organiziraju automatski i alju podatke u centar koristei 'multi hop' putove. Komunikacija PANa (Personal area network) se sporazumno uspostavlja, ovisno o potrebama osobe i njezinog trenutanog okruenja. Ad-hoc mree, onako kako su temeljno zamiljene, su daleko od ostvarenja zbog raznih tehnikih, a i ljudskih ogranienja. Predvia se da e ad-hoc komunikacija biti koritena kao nadogradnja infrastrukturno temeljenih mrea. Sljedei odlomci detaljnije opisuju osnovnu upotrebu ad-hoc mrea i zahtjeve vezane za dotinu. 3.1. Samostojee Ad-hoc mree Samostoee, temeljene na WLAN 802.11, ad-hoc mree, s IP routing protokolom su najee istraivani tipovi ad-hoc mrea danas. Ove ad-hoc mree su najjednostavniji oblik mrea koje moemo primjeniti u sljedeim sluajevima: na konferencijama ljudi ele uspostaviti mreu radi lakeg izmjenjivanja fileova, prezentacija ili pak aplikacija ljudi koji se voze busom, tramvajem i sl. ele igrati igrice u mrei vatrogasci trebaju osigurati meusobnu komunikaciju kad gase poare i sl. u zgradama, umama... kada se pjeaci hodajui kroz maglovite predjele kanjona ne ele izgubiti kada se nakon kakve katastrofe koja je unitila infrastrukturu postojee komunikacijske mree treba uspostaviti komunikacija meu ekipama za spaavanje i sl. kada vojnici na bojitu izmjenjuju informacije o svom poloaju i o poloaju neprijateljskih trupa

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

Mogue je predviati i vee ad-hoc mree, ali je realnije da e se u opisanim primjerima razvijati mree male i srednje veliine, koje ostvaruju komunikaciju s ne vie od deset 'skokova' (misli se na preskakivanje s modula na modul pri prenoenju podataka od polazine do odredine toke). U mrei e pokretljivost modula biti od male (ljudi koji sjede u busu) do srednje veliine (spasilake slube na terenu). Mogua protonost mree bi trebala biti vie nego dovoljna da zadovolji razliitim multimedijskim aplikacijama. Prijenos podataka treba biti siguran. Protokoli bi trebali biti takvi da vode rauna o potronji energije i time bi trebali osigurati dui ivotni vijek ureaja. Glavna podruja istraivanja su: Organizacija mree: Ad-hoc mree bi trebale imati iroku primjenu ako bi se osigurali mehanizmmi za automatsko formiranje i odravanje mree. Korisnici bi trebali moi otkriti postojee mree i automatski podesiti ureaje i komunikacijske parametre da bi se uspostavila komunikacija. Prijenos IP adresa: Prije nego to modul pristupi postojeoj ad-hoc mrei, trebala bi se dostaviti IP adresa modulu. Protokol bi trebao osigurati jedinstvenu adresu u mrei. Service discovery: Budui je mrea sporazumno organizirana, korisnici ne znaju koje su usluge mogue u mrei ili koji ureaji u mrei nude pojedine usluge. Stoga bi trebao postojati 'service discovery' protokol da osigura informacije o moguim uslugama. Budui da nema hijerarhije u mrei, a time niti centralne jedinice koja bi osigurala takve informacije, protokol treba biti izveden kroz sve module u mrei. Routing: Routing (odreivanje staze za prijenos podatka) u ad-hoc mrei je jako velik problem zbog pokretljivosti modula, ograniene protonosti i zbog toga to beina komunikacija lako pokupi smetnje to moe prouzroiti lou kvalitetu komunikacijskog signala. Routing protokoli moraju ponekad zadovoljiti kontradiktorne zahtjeve kao to je zahtjev za minimalnim brojem routing poruka u nizu da bi se sauvao frekvencijski opseg i u isto vrijeme zahtjev za brzim uspostavljanjem i efikasnim odravanjem staze (route). Relaying: Budui da je gotovo nemogue ostvariti direktnu komunikaciju izmeu dva modula koja ele komunicirati trebalo bi osigurati 'relay' funkciju u realnom vremenu. Air interface (Zrano suelje): Zahtjevi kod zranog suelja za ad-hoc mreu su razliiti i mogu biti od niskih snaga, malog prijenosa podataka i senzorskih

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

zahtjeva, gdje mali kapacitet baterije mora omoguiti ivotni vijek modula preko 10 godina, pa sve do vrlo velike brzine prijenosa podataka za visoku kvalitetu npr. slike u multimediji. Budui ovisno o upotrebi, brzina prijenosa podataka moe varirati, MAC (Medium access control) protokol je sastavljen od raznih MAC procedura. Motivacija slanja poruka: Kao to je prije reeno, svi moduli preuzimaju dio u odailjanju poruka od poiljaoca od odredinog modula. Svako odailjanje poruke troi ionako male energetske zalihe i moe prouzroiti ispranjenje baterije modula. Ako se to dogodi modul e biti izvan funkcije i ne moe vie prenositi poruke. Oito je da mrea ne moe funkcionirati ako moduli ne prenose poruke jedni drugima, ali je injenica da neki moduli prenose puno vie poruka od drugih. Stoga je potreban mehanizam koji e osigurati donekle podjednaku iskoritenost svih modula. Sigurnost: beina komuniacija je jako nesigurna komunikacija u smislu zatite podataka. Sigurnost je kod ad-hoc mrea utoliko upitna to svaki modul ima pristup tuim podacima kad ih prenosi. Problem u razvoju odgovarajueg sigurnosnog protokola je u tome to kad netko trei pristupa mrei mi ne moemo biti sigurni u njegov identitet. 3.2. Kompatibilnost s fiksnom/overlay mreom Iako se samostojea ad-hoc mrea moe koristiti na mnogo naina, kombinacija adhoc i fiksne/overlay mree je vrlo privlana jer omoguuje puno iri opseg usluga. To se moe zamisliti na nain da se spoji modul direktno izmeu fiksne i ad-hoc mree. Veza s fiksnom mreom moe biti realizirana i s jo jednom beinom vezom s modulom koji je direktno spojen na fiksnu mreu. Moduli koji slue kao veza izmeu ad-hoc i fiksne mree se ponaaju kao mostovi (bridges) ili routers (naziv za modul koji prenosi podatke iz jedne u drugu mreu). Moduli u ad-hoc mrei, ako bi htjeli koristiti usluge overlay mree, trebali bi pronai 'border router' (granini modul). Na slici 2. je prikazan primjer ad-hoc mree kombinirane s fiksnom i overlay mreom. Beini moduli su smjeteni preko odreenog podruja. Neki moduli su spojeni direktno s ianim access pointom (AP, pristupnom tokom). Budui nedostaje infrastruktura, ne mogu se svi AP spojiti iano. Na slici su prikazane i virtualni AP. Oni su spojeni direktno ili preko drugih modula s ianom AP. Beini moduli se mogu spojiti s bilo kojom AP, ovisno o poloaju ili jakosti signala. U sluaju da se moduli ne mogu spojiti ni s jednom AP (nalaze se

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

izmeu zgrada i sl.), kao vezu e koristiti druge module kao routere za multi-hopping nain pristupa s AP.

Slika 2. Ad hoc mrea kombinirana s fiksnom mreom 3.3. Uklapanje ad-hoc mree u cellularnu mreu U budunosti e se beina komunikacija vie oslanjati na radio sustave kao npr. satelitske mree, HAPove (high altitude platforms), CN (cellular networks), PMP (point-tomultipoint) pristupni sustavi, WLANove i PANove. Najkoriteniji beini pristupni sustav je danas 'cellular radio' sustav, temeljen na GSM, GPRS, UMTS i nedavno razvijenima WLAN i HIPERLAN/2. Sustavi slini WLAN se moe koristiti u ad-hoc jednako kao u infrastrukturno temeljenom modu. Drugi sustavi osiguravaju ad-hoc mod, cellularni sustavi se oslanjaju na infrastrukturu bazne stanice (BS) i zahtjevaju planiranje mree u licensnom radio spektru. UMTS osigurava prijenos podataka do 2Mbit/s, koje i nije dovoljno u podrujima gdje je koncentracija pokretnih modula velika (hot-spot areas). Da bi se poveala brzina individualnog prijenosa podataka, WLAN sustav je upoznat s takvim podrujima i moe osigurati brzinu prijenosa podataka od 54Mbit/s. Ovi sustavi rade u nelicensnom radio spektru, i jeftino nude mobilnu komunikaciju. Ipak, jaina odailjaa u takvom

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

10

komunikacijskom sustavu je ograniena pa je ograniena i pokrivenost i teko je predvidjeti i kontrolirati interferenciju meu sustavima. Promatrajui pozitivne i negativne fiksne cellularne mree, WLANa i samoorganizirane arhitekture mrea u odnosu na pokrivenost, mogunosti, pokretljivost, cijenu infrastrukture i fleksibilnost, oito je da to dobitna kombinacija za budue generacije mrea. Ureajima koji istovremeno podravaju cellularni i ad-hoc naina rada (MN), mogue je natjerati cellularnu mreu da pomae ad-hoc mrei. Takav oblik hibridne mree moe imati sredinjeg usluitelja u fiksnoj/cellularnoj mrei koji e upravljati topologijom ad-hoc mree i pomoi u routingu i zatiti. To vie nije tipino ad-hoc umreavanje. Vidimo da je ovo nain proirenja cellularne mree ad-hoc mreom. Razvoni pristup ka hijerarhijskoj strukturi multi-hop cellularne mree (HMCN) je prikazan na slici 3. Sustav tree generacije predstavlja temelj arhitekture ove mree. Potpuna pokrivenost garantira da e uvijek biti mogua veza meu MN (vidi odlomak ispred) i BS (bazne stanice), ak i kada MN izgubi vezu s bilo kojom mreom s kojom bi u nekom trenutku trebala biti vezana. BS osigurava vezu s 'backbone' (okosnica), koja se najee bazira na TCP/IP protokolu. Da bi zadovoljio zahtjevu za veim prijnosom podataka u 'hot-spot' podrujima WLAN sustav omoguava 'broadband' (sustav koji zahtjeva prijenos vei od 2Mbit/s) radio pristup internetu preko pristupnih toaka (AP-access point). Sljedei korak ka hijerarhiskoj multi-hop mrei je da uvede multi-hop sposobne module (MHN-multihop capable nodes), koji mogu biti fiksni ili mobilni. Sa fiksnim MHNovima pokrivenost APova je prostrana. Pomone elije mogu biti uspostavljene na samoorganizirajui nain. To znai da MHN moe prepoznati AP od elije i preuzeti kontrolu unutar elije. Osim toga, osigurava vezu meu MNovima unutar elije, koje mogu direktno komunicirati jedna s drugom. MHNovi i MNovi e biti omogueni signalnim informacijama od APa (npr. routing informacije). Osim od APa signalne informacije mogu dobiti i od 'overlaying cellular' 3G sustava. Osim fiksnih MHNova u budunosti je razmatrano koritenje mobilnih MHNova. U sluaju da zahtjevana protonost ne moe biti ostvarena pomou APova ili uspostavljenih fiksnih MHNova, MN e postati MHN i uspostaviti podeliju. Ta elija moe koristiti iste ili razliite frekvencije. To je primjer prilagodljivo uspostavljene elije. U sluaju koritenja razliitih frekvencija u razliitim podelijama mogua brzina prijenosa podataka unutar elije se moe poveati.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

11

Slika 3. Hijerarhijska struktura multi-hop cellularne mree 3.4. Multi hop proirenje Infrastrukturne mree U budunosti se predvia da e velika poveanja brzina prijenosa podataka za beine sustave velikih povrina biti mogua ako se povea gustoa APova ili ako se omogui rad u nekom drugom spektru. Drugog spektra nema u bliskoj budunosti na vidiku, kau strunjaci, dok poveanje gustoe AP nije ekonomski prihvatljivo. U bliskoj prolosti glavni napredak je bio u tehnikama obrade signala (interferencijsko obarivanje signala) i u arhitekturi 'collocated' antena, koji nas je doveo do 'pametnih' antena. Ove tehnike e u budunosti beinih sustava biti bitne, ali one same ne mogu biti dovoljne da se ostvari pokrivenost s vrlo velikom brzinom prijenosa podataka. Nepraktino je razviti sloeni antenski sustav na beinom terminalu, a i u podrujima gdje nema signala (podruja u sjeni) niti 'pametne' antene nee biti od neke koristi. U budunosti se treba poveati protonost, pokrivenost signalom i sl. Zbog toga, uz napredne tehnike obrade signala se trai i neka vea promjena u arhitekturi beine mree koja e osigurati efekrivno rasprostiranje i sakupljanje signala kako prema, tako i od beinih korisnika. Integracija multi-hop naina rada u beinim mreama je jedna od obeavajuih nadogradnji u arhitekturi mrea. U tom smjeru, u zadnjih nekoliko godina, bilo je zanimanja za generike multi-hop mree i u industriji, i u znanosti, kao proirenje HiperLAN2 preko prijamnika i sl. Posredni prijamnici/routeri u multi-hop proirenim mreama mogu biti fiksni jednostavni entiteti, ili

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

12

drugi beini terminali u mrei. Napredne antenske tehnologije mogu biti ukljuene u ove mree da bi efikasno poveale rasprostiranje signala. Vrijedno je naglasiti razliku izmeu ad-hoc i opisane multi-hop proirene infrastrukturne mree. Osnovni cilj ad-hoc mree je bio napraviti mreu koja e funkcionirati bez infrastrukture, dok je kod kasnijih oblika mrea bitno da imaju veliku pokrivenost s velikom brzinom prijenosa podataka i veliku protonost. 3.5. PAN (Personal area network) PAN se sastoji od mrenih ureaja koji se nalaze na ogranienom podruju (obino promjera 10m). To je mrea koja okruuje i kree se zajedno s osobom. Svi ureaji koji okruuju osobu na bliskoj udaljenosti su potencijalni dijelovi PANa. Ureaji obino pripadaju osobi, ali i ostali ureaji koji dou u djelokrug PANa mogu takoer biti dio PANa (osoba moe uoiti printer i iskoristiti ga za printanje ili se moe spojiti na Internet ako je AP u blizini). Komunikacija i uzajamno djelovanje ureaja je prilagodjivo, i ovisi o potrebama korisnika. Upotreba PANa je raznolika: Zamjenjuje kabele: Kabeli koji su danas u irokoj upotrebi za povezivanje raznih ureaja kao to su povezivanje linije i zvunika, MP3 playera i slualica, DVDa, videa i TVa, mogu biti zamjenjeni odgovarajuom beinom tehnologijom. Komunikacija izmeu dva ureaja e biti uspostavljena i nee je se prekidati ako to nije potrebno. Meudjelovanje ureaja koji se nalaze u okruenju osobe: Mobiteli, PDAovi, prijenosna raunala, digitalne kamere, MP3 playeri i dr. e komunicirati meusobno u smislu da osoba koja koristi te ureaje jednostavnije i efikasnije obavi zadatak. Korisnik moe poslati slike s fotoaparata na PDA ili prijenosno raunalo da bi bolje vidio sliku, ili je ak moe isprintati na printeru i sl. Meudjelovanje senzora i regulatora: Tehnoloko napredovanje je omoguilo razvoj malih senzora, zvanih 'Smart sensors' s raunalom za obradu informacija i prikladnim beinim sueljem. Oekuje se da e razni 'smart' senzori biti razvijeni u naoj okolini. Bit e ih u naoj odjei, nosit emo ih na sebi, bit e ugraeni u vozila i kuanske ureaje i sl. Ljudi e nositi na sebi senzore koji e motriti njihovo zdravstveno stanje i komunicirat e s njima preko PDAova, mobitela i sl. Kad e voza dolaziti do automobila, automobil e prepoznati vlasnika, ugasiti alarm, otkljuati vrata, itd. Voza e moi prije vonje pomou mobitela provjeriti

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

13

stanje vozila kao to su tlak u gumama, koliina benzina, ulja i sl. Za vrijeme vonje, vozaev PAN e komunicirati sa senzorima koji e javljati ako je negdje guva i predlagati optimalni put do odredita. Meudjelovanje s fiksnim ureajima: Korisnici mogu koristiti 'osobne' ureaje (ureaji pomou kojih se moe identificirati osoba) koji e komunicirati s fiksnim ureajima kao to su bankomati, te tako plaati raune, kupovati u trgovinama, plaati parkiraline karte... Takoer, korisnik moe uspostavit vezu s printerom da mu isprinta neki dokument ili preko PDA upravljati ureajima u kuanstvu kad on nije u kui. Meudjelovanje s drugim mreama: U mnogo situacija PAN e komunicirati s nekim drugim PANom ili nekom lokalnom mreom da dobije pristup uslugama od ureaja iz drugih PANova ili radi pristupa Internetu... U ovakvim sluajevima obino se jedan od ureaja u PANu ponaa kao 'gateway' i kontrolira komnikaciju s pokretnom mreom.

slika 4. Primjer PAN PAN obino ima 5-10 ureaja od kojih se jedan ureaj ponaa kao kontroler. Najea je kontroler mobitel ili PDA. PAN ureaje obino nose korisnici i stoga su vrlo malih dimenzija i napajaju se iz baterije. Kao tehnologije za beinu komunikaciju se najee koriste Bluetooth, IrDA, UWB, HomeRF itd. Bluetooth podrava ad-hoc nain komunikacije, ima malu potronju i prikladan je zbog malih dimenzija ureaja. Ugraen je u mnogo ureaja i njegova iroka dostupnost s ostalim karakteristikama ga ine glavnim kandidatom za PAN komunikaciju.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 3.6. Beine senzorske mree

14

Beine senzorske mree su posebni oblik ad-hoc mrea koje ine velik broj malih naprava s razliitim senzorima. Naprave su obino isputene iz aviona, ili izbaene iz topa koje se zatim raspre po okolini i formiraju ad-hoc mreu. Glavna osobina im je mogunost samoorganiziranosti i samostalnog rada (uzimanje uzoraka iz okoline pomou senzora, obrada podataka i komunikacija). Budui su ureaji mali i beini, mogue ih je rasporediti dosta blizu promatranih podruja. Zbog malih udaljenosti ne moraju biti jako precizni i ne moraju imati svojstva velikih mrea, ali e ih zato biti raspreno i vie no to ih treba. Viak modula e koristiti za dobivanje preciznijih mjerenja. Mnogobrojnost modula ini dodjeljivanje jedinstvene adrese gotovo nemoguom misijom. Gdje su poruke temeljne na opisu podataka, predlae se podatkovni centralni pristup umjesto adresiranja pojedinog modula. Drugim rijeima, kad korisnik eli podatak o temperaturi iz nekog podruja, nee adresirati modul koji se tamo nalazi nego e poslati upit s opisom podatka koji ga zanima (temperatura u podruju XYZ). Routing protokol e tada proslijediti pitanje svim modulima koji mjere temperatru u traenom podruju. Velika mogunost beinih senzorskih mrea je u promatranju okoline, vojnim i sigurnosnim ureajima kao i u prehrambenoj industriji. Promatranjem okoline, odnosno oitavanjem temperature s uspostavljenih ad-hoc mrea po umama, pustinjama i drugim nepristupanim terenima, moemo na vrijeme uoiti poare i sline opasnosti i sprijeiti katastrofe u njihovom poetku. Na taj nain moemo spasiti ume , ljudske ivote i utedjeti mnogo novca. Upotreba u vojne svrhe je oita ako imamo pametne naprave s seizmolokim, akustinim i video senzorima. Takvi ureaji mogu pratiti poloaje neprijateljskih trupa ili samo sluiti za kontrolu naoruanja. Zanimljive su i 'pametne' zgrade, gdje senzori prate naprezanja zidova i sl. i u sluaju potresa i slinih katastrofa mogu izvjestiti o teti. Zahtjevi za odgovarajue ad-hoc mree kod beinih senzorskih mrea su: Zrano suelje (Air interface): na kratkim udaljenostima (par metara) treba biti osigurana niska do srednja protonost podataka. Sredinji podatkovni routing protokol: MANET routing protokol je razvijen za IP okruenje s visokom pokretljivou modula tako da ne gleda potronju energije kao routing parametar to ga ini neprikladnim za senzorske mree. Routing protokol za senzorske mree treba voditi rauna o potronji energije i treba moi prenositi podatke bez adresiranja modula na temelju opisa podataka Nacrt lokaliziranog i rasprenog algoritma za obradu podataka: Obrada podataka troi manje energije od beine komunikacije i ima iroku primjenu u

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

15

senzorskim mreama da ogranii koliinu odaslanih podataka. Suvini moduli komuniciraju, sabiru podatke, obrauju ih i zatim se odailju samo rezultati zatraeni od korisnika. Meudjelovanje s fiksnom infrastrukturom (UMTS, GPRS, GSM, WLAN): Senzorske mree obino meudjeluju s ostalim mreama preko gateway modula. Gateway moduli trebaju osiguravati potrebne informacije o mogunostima senzorskih modula u mrei, prenositi zahtjeve korisnika, skupljati traene podatke i slati ih nazad korisniku.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

16

4. Zakljuak
Iz proitanog teksta se da zakljuiti da je ad hoc tehnologija vrlo zanimljiva, kako za upotrebu tako i za daljnje istraivanje. Pokuao sam u nekoliko primjera pokazati gdje, i u kojim sve sluajevima se moe koristiti. U nekima je vrlo korisna i praktiki nezamjenjiva, dok u drugima slui vie kao proirenje postojeih mrea u svrhu dobivanja kvalitetnijih usluga ili u otklanjanju uoenih nedostataka. Naveo sam nedostatke postojeih mrea i primjere kako ad hoc mrea moe nadograditi ili nadopuniti postojeu u neplaniranim sluajevima kad su dijelovi infrastrukture postojee mree uniteni ili nisu u upotrebi. Iz toga slijedi glavna prednost ad hoc mrea, a to je da moduli u ad hoc mrei ne ovise o infrastrukturi. Nedostaci su razni, od toga da su moduli uglavnom baterijski napajani i da se prijenos podataka vri preko drugih modula, koji sad jesu, sutra nisu dio mree, dakle nisu pouzdani, pa sve do toga da je sigurnost podataka od strane nepoznatog korisnika gotovo nepostojea. To ne znai da se ti i slini nedostaci nee ukloniti, tako da treba prionuti na istraivanje, i upravo je to razlog zato nisam naveo neke smjernice u rjeavanju problema, da bi vae ideje i razmiljanja, cjenjeni itatelju, moda otvorila nova vrata i pokoji novi pogled na rjeavanje problema.

Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree

17

5. Literatura
[1] Advanced Network Technologies Division, http://www.antd.nist.gov/index.shtml [2] Acticom mobile network, http://www.acticom.de/research.html [3] http://www.congresbcu.com/adhocnow03/default.htm