Uzgoj Junadi Na Farmi BISTRICA

PODRUJE: 101.2.
SEKTOR GOVEDARSTVA IRI SADRAJ:

101.2.1. IZGRADNJA I/ILI REKONSTRUKCIJA 101.2.1.1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija staja za dranje tovne junadi, nekodljivo uklanjanje leina, dranje teladi i junadi, prostora za skladitenje opreme, proizvoda i steljes instalacijom opreme za ventilaciju, klimatizaciju, ukljuujui izgradnju i/ ili rekonstrukciju vodovodne , plinske, elektrine i kanalizacijske mree 101.2.1.2. Izgradnja i/ili rekonstrukcija objekata na farmi za skladitenej stone hrane s pripadajuom opremom 101.2.1.3. Izgradnja i/ili rekonstrukcija objekata za skupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke 101.2.1.4. Izgradnja i /ili rekonstrukcija mree puteva unutar prostora farme 101.2.1.5. Izgradnja i/ili rekonstrukcija upravne zgrade s pripadajuim sadrajima ( uredski prostor,prostorija za ovlatenog veterinara i veterinarskog inspektora, prostor za odmor radnika, garderoba u istom i neistom dijelu, pripadajui sanitarni vorovi, prostorije za uvanje dezinviciensa i dr. kodljivih tvari) 101.2.1.6. Izgradnja i rekonstrukcija ograde oko farme i dezinfekcijska barijera 101.2.2. OPREMA 101.2.2.1. Oprema za napajanje ivotinja i ureaji za hranjenje ( mlinovi, mjeaone za pripremu koncentrata, oprema i dozatori za krmne koncentrate, izuzimai, transporteri, mikser prikolice, dozatori za kabastu krmu ) 101.2.2.2. Reetke za stajalita i prolaze 101.2.2.3. Oprema za stajalita, boksove i vezove za stoku 101.2.2.4. Zavjese za zatvaranje prolaza u staju 101,2.2.5. Prijevozna stajalita za goveda 101.2.2.6. Oprema za pripremu i i transport suhe stelje 101.2.2.7. Oprema i postrojenje za ienje gnoja, transporteri za gnoijivo, ureaji za mijeanje gnojnice, pumpe za pranjenje tankova,separatori za gnojnicu, strojevi za utovar krutog stajskog gnoja, specijalizirana oprema za za transport gnoja i gnojovke, cisterne za tekuu gnojnicu, specijalne prikolice za transport gnojiva/gnojnice 101.2.2.8. Stona vaga 101.2.2.9. Oprema za ienje i dezinfekciju objekata i opreme 101.8 OPI TROKOVI 101.8.1. Opi trokovi ( naknade za arhitekte, ininjere i druge savjetodavne naknade ) 101.8.2. Studija izvedivosti i druge studije vezane za projekt 101.8.3. Patenti i licence 101.8.4. Investicijska studija / POSLOVNI PLAN
101.8.4. UI SADRAJ POSLOVNO-INVESTICICIJSKOG PLANA:

UVOD: UZGOJ JUNADI-TEHNOLOKI PARAMETRI (str.3.)
101.8.4.1. Vjetine i znanja poduzetnika ( Str.) Koje su vjetine i znanja potrebni da bi se uspjeno realizirala poslovna ideja? Dosadanje poslovno iskustvu, formalna i neformalna naobrazba. 101.8.4. 1/a Ope pogodnosti za uspjeh projekta (Str.) 101.8.4. 2. Opis proizvoda / usluge (Str..) Koje su glavne karakteristike proizvoda odnosno usluge? Koju e potrebu ispuniti proizvod odnosno usluga? to e proizvod odnosno usluga znaiti potroaima? 101.8.4. 3. Po emu se proizvod / usluga razlikuje od ve postojeih na tritu( Str.31.) to je jedinstveno proizvodu odnosno usluzi ? Po emu se zna da je jedinstveno? to proizvodi odnosno usluga nudi, a konkurentski proizvod odnosno usluga ne nudi? 101.8.4. 4. Trite nabave - tko su dobavljai?( Str.)
E:\FARMA_Bistrica_files\junad_Bistrica_trziste_NABAVA.xls ( klikni )
Dostupnost i uvjeti nabave potrebnih sirovina, energije, rada, znanja i informacija 101.8.4. 5. Trite prodaje - tko su kupci?( Str..) Tko su kupci proizvoda odnosno usluge? Gdje su? U kojim koliinama e kupovati proizvod odnosno uslugu?
101.8.4. 6. Konkurencija ( Str. . )
Tko su konkurenti? Gdje su? Koliko su jaki? Koliki je ukupni potencijal trita? Je li u porastu? 101.8.4. 7. Marketinki plan( Str. .) Aktivnosti usmjerene na to bolju promociju i prodaju proizvoda odnosno usluga. Kako stvoriti svoje kupce? Uz koju cijenu? Mjesta prodaje proizvoda odnosno usluge. Vrsta oglaavanja i prodajne promidbe.
101.8.4. 8. Plan upravljanja poduzeem ( Str.) Kako organizirati i raspodijeliti posao? Kakvo osoblje je potrebno? 101.8.4. 9. Procjena prihoda Vrijednost ukupne prodaje proizvoda odnosno usluga (u kunama) 101.8.4. 10. Procjena trokova Materijalni trokovi, bruto plae zaposlenika, amortizacija (u kunama)
101.8.4. 11. Procjena profita Prihodi trokovi (u kunama) 101.8.4. 12. Opis moguih rizika / analitika Rizine situacije koje mogu ugroziti poduzetniki poduhvat i posljedice takvih situacija na poduhvat. Alternativni smjer razvoja.
UZGOJ JUNADI
TEHNOLOKI PARAMETRI
Minimalni uvijeti za smjetaj JUNADI
RASPORED, UREENJE I PREINAKE U RADOM PROSTORU1

Za smjetaj planiranog broja junadi potreban je prostor = 3 m* br.grla junadi. Farma raspolae s 2.200 m stajskog prostora. Budui da mjesena priuva hrane iznosi oko 20.000 kg( jedno vozilo) a da na 1 EU paletu veliine 0,8x 1,2 m stane 600-800 kg hrane ako je naviklana stre folijom , potreban je prostor za skladite hrane za cca 26 EU paleta ili 40 do 50 m. Za potrebe rada veterinara treba urediti kupatilo, ured i ostavu za dezinfekcijska sredstva i lijekove, to iznosi jo dodatnih 25-30 m, te jo u svakom tovilitu garderobu-ostavu za djelatnike i HTZ opremu. Pred objektima je potrebno postaviti dezinfekcionu barijeru za noge, kolica, vozila,... Pogledati minimum kriterija za provoenje HACCP. Za regulaciju temperature i protoka zraka ugradili bi se elektroprekidai sa satnim mehanizmom s mogunou reguliranja protonosti zraka Potrebno je nabaviti odgovarajui broj pojilica, hrailica, grijalica te urediti rasvjetu s mogunou reguliranja na potreban broj luxa. Objekti bi se zatitili od prodora divljih ptica, glodara i drugih ivotinja. ORGANIZACIJA PROSTORA Tovilite bi se sastojalo od 4 istovjetna objekta koji su na donjoj slici oznaeni s brojevima 1,2,4,5. Stambeni objekt uz poziciju 6, koristio bi se za kancelarije i kupatilo za veterinara. Sjeverozapadno od suare za duhan 6, nalazilo bi se skladite za hranu.
Preinake na objektu potrebno je uiniti sukladno zakonskim propisima o minimumu koje moraju ispunjavati peradarske farme, te poglavljima o HACCP standardu. Bitno je pokuati prikupiti postojeu graevinsku dokumentaciju farme i nainiti novi idejni projekt za peradarsku farmu.
PRIPREMA STAJA ZA SMJETAJ JUNADI

Nakon to se izvri mehaniko ienje izmeta i stelje od prethodnog turnusa, vri se ispiranje vodom pod pritiskom. Zatim se provode sljedee radnje: svi zidovi se prekree ivim vapnom pod se dezinficira ,na 70 C zagrijanom, 2-4 %-tnom kaustinom sodom, ili 3-6 % -tnim klornim vapnom, ili 3-5 %-tnim lizolom, kreolinom, itd. oprema ( hranilice, pojilice ) se dezinficira 0,3-0,5 %-tnim halamidom ili 2-3 %-tnim formalinom ili 2-3 %-tnim vesfenom u objektu se zatvore svi otvori ( djelatnici se zatiuju HTZ rukavicama, izmama maskama) i tako zatvoren objekt se dri najmanje 24 h. peradarnik se zatim otvara i sui 2-3 tjedna neposredno prije novog useljenja unosi se nova suha stelja potuje se princip SVE UNUTRA-SVE VAN odnosno ( kako se radi o podnom uzgoju ) prostor se organizira na nain da u njega bude uneeno sve to je potrebno do zavrne faze tova, pod se pregrauje i iri razmicanjem pregrada i.t.d. ponovo se zatvaraju svi otvori na tovilitu i vri dezinfekcija plinom (formalin+ hipermangan+voda) 25gr KMnO4/m prostora + 35 ml Formalina / m prostora + 15,5 ml Vode /m prostora, zatvoren objekt se dri najmanje 24 h. nakon toga objekt se ponovo zrai glodare unitavati Tomorinom i sl. sredstvima a insekte (muhe, tekute, krpelje, grinje, komarce,...) prikladnim insekticidom uginulu perad treba spaliti zabranjuje se upotreba bilo kakve opreme koja nije raskuena
zabranjuje se pristup nezaposlenima, posebno licima koja su u kontaktu s drugim (potencijalno zaraenim ) jatima na vidljivo mjesto se istie PROTOKOL o nainu ulaska i izlaska iz peradarnika dezinfekcijska barijera za obuu i kolica se odrava ( spuva natopljena 2-4 %-tnom kaustinom sodom ) strogo se vode evidencije o slijednosti ( upisuje se upotrebljena hrana, proizvoa, ara, upotrebljeni lijekovi, dodaci prihrani,...temperatura, protok zraka, vlanost,... opi izgled peradi, izmet, ... ) i druga zapaanja vezana za uzgoj na propisan nain, pohranjuju se uzorci upotrebljene hrane a po potrebi se analiziraju vri se controling o moguem ulasku glodara, ptica, insekata te otklanjaju propusti striktno se provodi higijensko-zdravstveni reim i stega te principi, naela i norme HACCP- plana (vidi str. 23. )
ISHRANA JUNADI
Natuknice o karakteristikama i oblicima tova junadi: ima obiljeja industrijskog tova: proizvodnja u velikim serijama na relativno malom prostoru procesi se razlikiraju po fazama rada primjena suhremenih znanstvenih i strunih spoznaja mogunost maksimalne automatizacije i mehanizacije proizvodnja standardnog proizvoda odreene kvalitete nabava materijala na veliko i pod povoljnim uvjetima plasman proizvoda bez veeg uea posrednika
specijalizacija proizvodnje (u dvije faze): 1.PREDTOV JUNADI (od 100-120 do 200-220 kg moe se odvijati u velikim tovilitima ili kod individualnih draoca u manjem broju nastavak prethodne faze (othrane teladi), vrlo osjetljiv dio proizvodnog procesa
zbog prije navedenog kod nas se u praksi najeeodv KOPERANATA (stoari u ugovornom sustavu proizvodnje) kooperant-prostor (oko 1,8 m2po teletu), radna snaga i stelje po grlu 0,8 1,2(1,3) kg sjena, a nositelj kooperacije-koncentrat (4-4,5 kg smjese/kg prirasta), veterinarsku zatitu, pravovremenu nabavku teladi i preuzimanje utovljenih ivotinja najbolji rezultati NA VEZU-individualni tretman, puni pod te uvjek suha i ista stelja, ako ne onda u odjeljenim boksovima po 20 grla
all in-all out napuniti objekte to prije (7 dana), izjednaena po tipu i dobi, razdvojiti po spolovima i teini NEGATIVNA FAZA TOVA-po dolasku u tovilite zbog privikavanja na ambijent i hranu te zbog transportnog stresa, traje 10-15(20) dana predtovtraje do 200-230 kg tj. oko 4 mj., za kg prirasta utroi se 3,7-3,8 kg smjese i oko 0,5 kg sijena.
Predtov bi zajedno sa prethodnom fazom tova trebao imati cilj stvoriti preivaa maksimalnog okvira sukob interesa kooperanata i nositelja kooperacije
2.TOV JUNADI (220-250 do 450-500 kg)
muki 450 kg i vie, a enske do 420 u velikim tovilitima-objekti skupi, obuzdavanje, proizvodnja hrane ... selekcija ivotinja koje ulaze u taj tov
a) SUSTAVI DRANJA I POSTUPCI U TOVU OTVORENI SUSTAV jedna strana (juna) staje otvorena te s te strane s ispustom ili bez njega hranilice, junad u grupama 15-20 : DUBOKA STELJA BOKSOVI S PUNIM PODOM BOKSOVI S REETKASTIM PODOM dranje NA VEZU naputeno
b) ZATVORENI SUSTAV ventilacija prirodna ili umjetna ili obje NA VEZU junad u 2 ili vie redova, izmeu dva reda krmni hodnik, leita duine 160-190 cm, a irine 100-110 cm, moe stelja ili bez nje mane velik utroak rada i stelje, iskoristivost staje mala jer je velik manipulativni prostor prednosti individualna kontrola, ivotinje mirne, dobri higijenski uvjeti te prema veini autora najvei prirast
ZATVORENE STAJE S REETKASTIM PODOM 12-15 (20) ivotinja u boksu, po ivotinji 2 m2, izmeu 2 reda boksova krmni hodnik, na podu armirano betonske gredice irine 10-14 cm s razmakom 3-4 cm prednosti manji utroak radne snage, automatizirano izgnojavanje
STAJE S PUNIM PODOM UZ SVAKODNEVNO IZGNOJAVANJE leita u dva dijela, po ivotinji oko 3 m2prostora, ljeti 2-3 kg slame, a zimi 34 kg, problemi sa dubokom steljom, utrokom radne snage i izgnojavanjem hranjenje obrono 2 puta dnevno, automatizirano u najveojmjeri, ivotinje hranimo silaom (cijele stabljike kukuruza i kukuruznog zrna) i koncentratom, voda ad libitum
utroak rada u tovu junadi kod razliitih sustava dranja najvei utroak kod dranja na vezu, 50% manje kod slobodnog dranja, a 60-70% manje kod reetkastog poda na vezu jedan radnik 50-70 ivotinja, ako izgnojavanjeautomatizirano 150-200, po ivotinji u tovu 20-25 sati rada slobodno dranje 100-300 ivotinja po radniku, u dubokoj stelji oko 15 sati rada reetkasti pod 300-500 pa i vie, 5-8 sati rada po ivotinji
Za svaki dio nae zemlje karakteristine su pojedine grane poljoprivrede koje su specifine za taj kraj. U Podravini je to stoarstvo. Potroae mesa zanima da li je meso svjee, veterinarski ispravno i kolika mu je cijena. Proizvoae opet zanima postizanje to vee prodajne cijene koja omoguava pokrivanje trokova ishrane i lijeenja tovnih ivotinja. U svemu tome je najvanija kvaliteta mesa i ostalih proizvoda. Stoga smo eljele upoznati naine proizvodnje koji omoguavaju kvalitetnu ishranu, pravovremenu preventivu i konano proizvod koji je bez antibiotika, kravljeg ludila i ostalih opasnih supstanci.
1.1. FIZIOLOGIJA PROBAVE U GOVEDA Proizvodnja ivotinja ovisi o genetskim sposobnostima i zdravlju ivotinja, a osobito znaenje ima kvaliteta i koliina primljene hrane. Sposobnost probave ovisi o grai i funkciji probavnih organa, a uz to je povezana sa dobi ivotinje. eludac u goveda zaprema 3/4 trbune upljine. Sastoji se od 4 dijela: buraga (rumen), kapure (reticulum), knjiavca (omasum) i sirita (abomasum). Burag, kapura i knjiavac nazivaju se predeluci (proventriculi), a sirite smatramo pravimelucem. Telad se raa s anatomski, funkcionalano i metaboliki nerazvijenim predelucima, koji jedva doseu polovinu veliine sirita. Postnatalni razvoj predeludaca usko je povezan s uzimanjem krute hrane koja ubrzava njihov razvoj, dovodi do poveanja volumena predeludaca, jaa njihovu sluznicu i miie, a razvijaju se i buragove resice. Dolazi do razvoja mikroflore buraga neophodne za probavu krmiva bogatih u veoj ili manjoj mjeri celulozom. Nakon teljenja u prvih nekoliko dana i tjedana telad mora primati hranu u tekuem stanju, jer samo takva hrana moe mimoii jo nerazvijene predeluce. Rastom teleta uz postupno uzimanje koncentrata i voluminozne hrane stupaju u funkciju predeluci. Funkcija predeludaca uslijedi izmeu 14. i 16. tjedna ivota tako da volumen buraga u 16. tjednu zaprema priblino 70-80% cijelog tijela. Usporedno sa razvojem predeludaca uspostavljaju se i metaboliki procesi karakteristini za odraslog preivaa. Anatomske i fizioloke specifinosti svojstvene odraslim preivaima utjeu na potrebe za hranjivim tvarima. Sposobnost preivaa da probavljaju celulozu daje im posebnu vrijednost, no probava ni u njih nije potpuna i ovisi o vie imbenika. Probava hrane u preivaa odvija se u dvije razliite faze : a) fermentativna uz pomo bakterija i protozoa u predelucima b) kemijska uz pomo enzima ivotinjskog organizma. 1.1.2. Probava u predelucima Mikroorganizmi buraga razgrairaju 70-80% probavljive suhe tvari hrane, a kao produkt razgradnje nastaju nie masne kiselina, ugljini dioksid, metan i nove stanice mikroorganizama. Ugljikohidradi su primarni izvor energije za potrebe ivotinjskog organizma. Najzastupljeniji ugljikohidradi u uobiajenim vrstama hrane preivaa su polisaharidi celuloza, fruktoza, kemiceluloza, pektinske tvari, krob i eeri kao saharoza i glukoza. Ako organizam ne prima dovoljne koliine ugljikohidrata, on razgrauje tjelesne masti. Kvantitativni odnos izmeu niih masnih kiselina uvjetovan je hranidbom ivotinja. Mikroflora buraga razgrauje bjelanevine putem deaminacije i dekarboksilacije do peptida i aminokiselina. Peptidi i aminokiseline kasnije se koriste za sintezu bakterijskih bjelanevina. 1.1.3.. Probava u siritu i u crijevu Sirite je jedini dio sloenog eluca koji izluuje probavne sokove. eluani sok sadri enzim pepsin za razgradnju bjelanevina, eluanu lipazu i amilazu te kod mladih ivotinja kimozin koji katalizira gruanje mlijeka, pretvarajui kazein u netopivi Ca-parakaeinat. Budui da je koliina eluane lipaze i amilaze vrlo mala, one jedva djeliraju na probavu masti i ugljikohidrata. U tankom crijevu djeluje sok pankreasa i u. Sok pankreasa sadri enzime tripsin, kimotripsin, amilazu, lipazu i karboksipolipeptazu, koji cijepaju bjelanevine, krob i masti. U tankom crijevu odvija se resorpcija hranjivih tvari. U debelom crijevu izrazitija je bakterijska aktivnost. Ovdje se odvija anaerobna razgradnja celuloze do niih masnih kiselina, ugljinog dioksida i metana. Sinteza vitamina B-kompleksa, te vitamina K takoer se odvija u debelom crijevu.
1.2.. POTREBE ZA HRANJIVIM TVARIMA Da bi se postigao poeljan intenzitet priratanja i povoljna konverzija hrane, junad u tovu treba hraniti obrocima odreene energetske, proteinske, mineralne, vitaminske koncentracije i potrebne dijetetske kvalitete. 1.2.1.. Potrebe za energijom Uzdrne potrebe za energijom i energetske vrijednosti prirasta moemo izraziti u hranidbenim ili zobenim jedinicama (HJ) koje se mogu definirati kao koliina energije u hrani koja nee izazvati gubitak ni porast tjelesne energije.
Energetska vrijednost prirasta poveava se za vrijeme tova jer dolazi do smanjenja udjela vode i bjelanevine te do poveanja masti. U intezivnom uzgoju u junadi do tjelesne mase 250 kg u suhoj tvari obroka mora biti 16% sirovih bjelanevina, a u junadi tjelesne mase vee od 250 kg 13-14% sirovih bjelanevina. Prosjena probavljivost sirovih bjelanevina u smjesi koncentrata iznosi 70-80%, a voluminozne hrane oko 40% (sijeno). Potrebna koliina sirovih bjelanevina u smjesi koncentrata najee se podmiruje sojinom i suncokretovom samom ili pogaom koje se mogu dati bez ogranienja, dok se sama repice ograniava. Najjeftiniji hranidbeni izvor bjelanevina za preivae sa razvijenim buragom je ureja odnosno preparat na osnovi bentonita tvornikog naziva "Benural S". Domai preparat koji sadri 42% ureje i 3% sumpora. Ureja se u buraga brzo hidrolizira u amonijak preko kojeg se prevodi u kvalitetne bjelanevine buragovih mikroorganizama i tako zamjenjuje bioloki vrijedne prave bjelanevine u stonoj hrani. Pri proizvodnji krmnih smjesa hranu dopunjujemo razliitim mineralnim dodacima, vitaminsko-mikromineralnim predmjeavinama za tovnu junad i mjeavinom mineralnih soli. Jedni od najznaajnijih minerala za tov junadi su kalcij, fosfor, natrij, klor, sumpor, kalij, magnezij. Sadraj kalcija razliit je u krmiva. Leguminoze i sjemenke uljarica sadre dosta kalcija, dok itarice sadre malo kalcija. Drugi dodatni izvori kalcija su kalcijev karbonat, mljeveni vapnenac, strona kreda, kotano brano, dikalcijev fosfat, monokalcijev fosfat. Kotano brano se u eko-proizvodnji ne koristi zbog mogunosti od infekcije prionom kravljeg ludila. Fosfor igra vanu ulogu u krvnim sistemima i aktivira nekoliko B-vitamina (tiamin, niacin, piridokin, riboflavin, biotin i pantotensku kiselinu). Suha tvar obroka pri prirastu od 1,0 do 1,2 kg/dan morala biti 0,55 do 0,37% fosfora. Uobiajeni izvori fosfora su dikalcijev fosfat, fosfonal i meki fosfat. Brano od sjemenki uljarica i ivotinjski i riblji proizvodi su hrana koja sadri velike koliine fosfora. Potrebe natrija i klora se uobiajeno namiriraju dodavanjem stone soli koja se lako upotrebljava. Suha tvar obroka pri prirastu od 1,0 do 1,2 kg/dan morala biti 0,30-0,20% NaCl. Maksimalni nivo sumpora u hrani je 0,4%. Sva hrana sadri neto sumpora, ali koliina obino ovisi o koliini bjelanevina u hrani. Hrana bazirana uglavnom na kukuruzu, kukuruznom branu, branu kukuruznog klipa, zajedno sa sijenom i silaom niske je razine kalija, dok visoko bjelanevinska hrana sadri visoku razinu kalija. Sadraj magnezija u itaricama kree se izmeu 0,12 i 0,18%. Proteinski dodaci od ivotinjskih izvora su niske razine magnezija, a oni od biljnih izvora sadre 0,3 do 0,6%. Sadraj magnezija u bilju varira, ali je vei kod leguminoza, nego kod trava. Iskoristivost magnezija se poveava sa poveanjem zrelosti biljke. Visokokvalitetna ispaa sadrava velike koliine pretea vitamina A (karotin) i vitamina E. Siliranje efektno uva karoten, ali iskoristivost od kukuruzne silae moe biti niska. Kod goveda izloenih sunevoj svijetlosti ili hranjenih sijenom suenim na suncu opskrbljenost vitaminom D je dobra. Vitamin D je potreban za apsorpciju kalcija i fosfora, normalnu mineralizaciju kosti i mobilizaciju kalcija iz kosti. 1.3.. OPIS KRMIVA: Kukuruz preteno sadri lako probavljive ugljikohidrate (65-70%) odnosno uglavnom krob i saharozu, glukozu i fruktozu. Odatle kukuruzu velika probavljivost i energetska vrijednost koja iznosi 1,33 HJ/kg, odnosno 1,5 HJ/kg suhe tvari. Sirovih bjelanevina ima 7-9. Najee sadri oko 4% sirove masti. Koliina minerala iznosi svega 1-1,5 % .Kukuruz je ponajprije izvor energije pa se koristi u hranidbi ivotinja u tovu. U kompletnim krmnim smjesama najee je zastupljen sa 50-70%. Obilna i jednostavna hranidba kurukuruzom uzrokuje loe proizvodne rezultate: slab prirast, zdravstvene poremeaje, posebice avitaminoze i rahitis. Kukuruzna silaa predstavlja izuzetno kvalitetno energetsko hranivo koje u intenzivnoj stoarskoj proizvodnji ima mnogobrojne prednosti u odnosu na druga voluminozna hraniva, uzimajui u obzir injenicu da se vrlo dobro nadopunjujes drugim hranivima. Primjenom odgovarajuih tehnolokih rjeenja gajenja mogue je postii izuzetno visoki prinos kukuruza, a njegovim siliranjem najbolja perspektiva koritenja kao stone hrane, s obzirom da je siliranje najrentabilniji postupak uvanja hranljivih materija. U podruijima, u kojima se kukuruz uzgaja u uvijetima intenzivne ratarske proizvodnje kukuruzna biljka je svakako najinteresantnije voluminozno hranivo za ishranu preivaa, naroito visoko-mljenih krava i tovne junadi. Naalost, pored svojevremene ekspanzije danas tov junadi u naoj zemlji nije ni izbliza na nivou za koji realno postoje mogunosti. O uticaju obroka s veom koliinom kukuruzne silae na rezultate tova junadi postoje razliita miljenja, koja se kreu od onih koja ukaziraju da se poveanjem udjela kukuruzne silae u obrocima smanjiraju dnevni prirasti i samim tim da je njena upotreba u intenzivnom tovu neekonomina, pa do onih po kojima, tovna junad koriste vrlo dobro dostupnu energiju iz obroka sa veom koliinom kukuruzne silae na isti nain kao i obroka sa veom koliinom koncentrata .Zbog toga se obroci koji se zasnivaju na silai moraju kombiniraju tako da se osiguraju potrebna koncentracija energije i odgovarajua koliina proteina, minerala i vitamina. Osnovni cilj pri tovu junadi silaom je da se obavi najvea mogua zamjena kukuruza u zrnu, a da se pri tome postignu prirast koji e da osigurati rentabilnost proizvodnje. Koritenje silae u tovu junadi u vidu cijele biljke kukuruza (3-12 kg/dan) i vlanog zrna ili klipa kukuruza (3-7 kg/dan) i odgovarajuih dopunskih proteinskih smjesa (1-1,8 kg), zavisno od uzrasta junadi, znatno doprinosi ekonominosti proizvodnje juneeg mesa. Treba se naglastii da poveanje udela suhe materije iz silae biljke kukuruza (vie od 30 %) u ukupnoj SM obroka, uzrokuje sniavanje
koncentracije energije u takvim obrocima, to ima kao posljedicu i srazmjeran nepovoljan uticaj na intenzitet prirasta. Rentabilnost ovakvog naina tova svakako treba se traiti u relativno jeftinoj silai u odnosu na druga voluminozna hraniva. Poveanje kukuruzne silae u obroku poveava utroak hrane u tovu, ali s pogleda energetskog iskoriavanja obroka za ostvarenje prirasta nije bilo znaajnijih razlika. Takoer, poveanje udjela silae od 40 na 60 posto od SM obroka uvijetuje poveanje teine predeludaca, kao i udio octene kiseline u tekuem sadraju buraga uz tendenciju smanjenja prosjenih dnevnih prirasta i radmana klanja kao koliine bubrenog i karlinog loja. U tovu junadi uspjeno se moe koristiti i silirano zrno ili klip kukuruza. Zavisno od intenziteta tova , koliina siliranog zrna bi trebala biti od 0,8 do 1,5 kg na 100 kg tjelesne mase, a kod siliranog klipa ova koliina se poveava za oko 20 posto i trebala bi se kretati od 1 do 1,8 kg na 100 kg tjelesne mase. Potrebe krmiva i oraninih povrina u tovu juneta (200-500 kg tj. mase) Krmivo Silaa kukuruza Kukuruz zrno Soja zrno Ukupno: Sijeno Prostirka _slama Obrok po grlu (kg) dnevno 10 1,4 1,3 3 kg 3,5 kg od do: Primjeri i miljenja drugih autora: Godinje potrebe za 1 june(kg) 2.5 00 3 50 3 25 3.175 Prinos po ha (t) 5,5 7 2,4 16 6 Potrebno ha 0,045 0,05 0,135 0,23 0,075 0,0875 0,535 0,46
Zob sadri najmanje ugljikohidrata, vie sirovih vlakana, oko 10%, stoga joj je probavljivost i energetska vrijednost najmanja od svih itarica, 1 HJ/kg. Ima najvie masti od svih itarica (4-5,5% sirove masti). Vitaminska vrijednost ne zadovoljava, a siromana je i na kalciju, natriju, mikroelementima, uz razmjerno vie fosfora (oko 0,26%). Zbog manje energetske vrijednosti i vee koliine sirove vlaknine zob se najvie upotrebljava u hranidbi mladunadi. Posije su preteno sastavljene od povrinskih slojeva zrna: ovojnih ljusaka, bjelanevinastog aleuronskog sloja, klica s veim ili manjim udjelom brana (kroba). Posije su u usporedbi sa itaricama bogatije bjelanevinama, mineralima, ali i sirovom vlakninom, pa im je probavljivost i energetska vrijednost manja.
Kvaliteta i hranjiva vrijednost posija ovise o nainu mljevenja, odnosno o stupnju odvajanja branastih dijelova: to je udio brana (kroba) vei to im je hranjiva vrijednost i cijena vea. Posije itarica jesu polukoncentrirana ugljikohidrantna krmiva, dobre ukusnosti i povoljnog dijetetskog djelovanja. Posije su dobar izvor fosfora i vitamina B-kompleksa. Kvaliteta i cijena odreuje im se na osnovi koliine vode, sirovih bjelanevina, sirove vlaknine i pepela, krupnoe mljevenja, te stupnja oneienja pijeskom. Penine posije jesu najkvalitetnije i najee krmivo iz te skupine. Vrlo povoljno utjeu na ukusnost hrane, poboljavaju opskrbu bjelanevinama, osobito fosfororom. Posije imaju blago laksativno djelovanje, a njima moemo u hranidbi teladi zamijeniti 30-50% krepkih krmiva. Pogaa suncokreta dobiva se preanjem termiki obraenog zrnja suncokreta. Pogaa suncokreta sadri 32% sirovih bjelanevina. Aminokiselinski sastav povoljniji je nego u itarica, ali po biolokoj vrijednosti je iza animalnih krmiva. Energetska vrijednost iznosi 1-1,1 HJ/kg. Stona kreda je kalcijev karbonat organskog podrijetla. Potjee od ljutura ivotinja nataloenih u slojevima zemlje iz vremena krede. Stona kreda treba sadravati najmanje 36% Ca. Da bi se stona kreda mogla upotrijebiti kao stona hrana, ne smije sadravati vie od 2% vode, 1% Mg i 1% ostalih primjesa. Stona sol je tehniki ista, prirodna kuhinjska sol ili natrijev klorid (NaCl), samljevena tako da kroz sito kvadratnih otvora veliine 0,4 mm prolazi 95%, a ostatak kroz otvore sita veliine 1 mm. Primjenjuje se za dodavanje stonoj hrani (najee oko 0,5% u kompletnoj suhoj hrani) ili u obliku briketa za lizanje. Stona sol je jodirana sa 0,0038% kalijevog jodida. Fosfonal je fosforno mineralni dodatak stonoj hrani. Sadri 18% fosfora i druge vane elemente za metabolizam ivotinja: cink, sumpor, natrij, kalij, eljezo, kobalt, molibden i selen. Benural S daje se kao jeftinija zamjena dijela sirovih bjelanevina u hrani preivaa. Sadri 42% ureje. Benural osigurava stabilnost uree i postupno oslobaanje amonijaka u probavnom traktu preivaa, vee neke plinove i toksine tvari . Premiks za tov junadi, 0,5% namijenjen je za izradu krmnih smjesa za tovnu junad i daje se u koliini od 0,5%. Sastav premiksa prikazan je u tablici 1.
2. OBRAZLOENJE Znaajno mjesto u govedarskoj proizvodnji zauzima tov junadi iji su vani imbenici hranidbene i zoohigijenske mjere koje omoguavaju proizvodnju kvalitetnog i vrlo traenog juneeg mesa. U intezivnom uzgoju junadi velika vanost posveena je pravilnom podmirivanju hranidbenih potreba junadi (energija, bjelanevine, minerali, vitamini) odnosno takozvanoj kompletnosti obroka. Kompletnost obroka treba omoguiti maksimalno iskoritavanje rasta, kvalitetu proizvoda, zadovoljavanje fiziolokih potreba i ouvanje zdravlja kao bitnog imbenika za racionalnu i intezivnu proizvodnju. Glavni cilj u tovu junadi je uzgajati to kvalitetnijeg tovljenika u to kraem vremenu uz minimalne trokove. Suvremene metode hranidbe, dobra zdravstvena prvenstveno preventivna zatita te smanjenje radne snage u procesu proizvodnje osnovne su znaajke u uspjenom ostvarenju takvog cilja. Jedan od glavnih gubitaka javlja se prilikom stavljanja teladi u tov. Osobiti problemi u prvih mjesec dana su privikavanje teladi na promjenu mjesta boravka, klimu, nain dranja, a mnoga telad se prvi put susree sa hranidbom suhim krepkim krmivima. Sve se to nepovoljno oituje na ivotinjama i izaziva vei broj oboljenja i uginua. Da bi se sa to manje gubitaka prebrodio taj period i daljnje vrijeme tova treba osigurati optimalne koliine kvalitetne voluminozne krme i krmnih smjesa. Bitni pokazatelji rezultata tova dnevni su prirasti i utroak hrane za kilogram prirasta. Na dnevni prirast i utroak hrane utjee vie imbenika: kvaliteta tovljenika (pasmina, dob, spol, individualna svojstva), hrana i nain hranidbe (konzumiranje, koncentracija energije, izbalansiranost hranjivih tvari, dijetetska svojstva i dr.), uvjeti dranja i zdravstveno stanje.
Vlastita vertikalna mjeaona stone hrane kapaciteta 1 t/h
Spremnik za dranje stone hrane u rinfuzi
Uspjenost tova mjeri se izraunom donjih parametara:
generalizirana logistika formula (parametri ): Bioloki maksimum za junad Prosjeni tjedni prirast za junad. Toka infleksije je za junad Toka infleksije je za junad Prosjena stopa rasta za junad Prosjena stopa rasta za junad
ZDRAVSTVENA PREVENTIVA I MOGUE POJAVE BOLESTI

http://rez.ba/wp-content/uploads/2010/08/Zarazne_bolesti.pdf
Provodit e se putem ugovorenih usluga u suradnji s lokalnom veterinarskom slubom. Bolesno stanje je sloeno nefizioloko stanje, kad se organizam ivotinje nalazi u nepovoljnim uvjetima, izazvanima djelovanjem odreenih primarnih imbenika, poput razliitih mikroorganizama, u koje spadaju bakterije, virusi, gljivice i nametnici. Ujedno su to bolesti prouzroene ivim uzronikom, a izmeu ostalog, prenose se izravnim i neizravnim dodirom bolesne sa zdravom jedinkom.
ZARAZNE BOLESTI GOVEDA Enzootska govea leukoza Enzootska govea leukoza je kronina zarazna bolest goveda virusne etiologi je ( virus iz fam. Retroviridae). Ovi virusi su osjetljivi na zagrijavanje i pasterizaciju. Izvori infekcije za goveda su goveda koja imaju jasno izraene klinike znakove a zatim okolina zaprljana krvlju, mlijekom, plodnim vodama, sjemenom, fecesom i mokraomporijeklom od inficiranih ivotinja. irenju bolesti kontaktom sa jedne ivotinje na drugu moe pomoi i ovjek razliitim zahvatima, markiranja, transfuzije, kastracije itd. Neke pasmine goveda su osjetljivije i lake obole od ove bolesti. Nakon inkubacionog perioda zapazi se slabost i mravost, smanjena mlijenost i otok limfnih lijezda. Zbog poveanja limfnih lijezda a ovisno o njihovoj lokalizaciji moe se javiti oteano disanje, zatim kaalj, kronini nadam, zaep ili djelimina ukoenost zadnjih nogu. Na opip limfne lijezde su tvrde, bezbolne i pomine. esto se primijete promjene na oima, jednostrana ili obostrana buljavost, a zbog promjena na genitalijama javljaju se potekoe pri porodu. Rijetke su promjene na koi, ali se nekad vide sline oaricama. Bolest se ne lijei, a u profilaksi se preporuuje rano otkrivanje inficiranih grla testiranjem krvi, uvoenje novih goveda samo iz nude i uz predhodno laboratorijsko ispitivanje, i to vie puta, te zatita goveda od insekata koji siu krv. Govea genitalna kampilobakterioza Kampilobakterioza (vibrioza) je zarazna spolna infekcija goveda koja uzrokuje jalovost kod krava i smanjenu plodnost kod bikova. Uzronici bolesti su bakterije iz roda Campylobacter, a izvori infekcije mogu biti i muke i enske rasplodne ivotinje, te sekreti i ekskreti polnih organa, pobaeni plod i zaraena hrana. Ulazna vrata za uzronike su najee sluznica rodnice. Junice su prijemljivije na bolest nakon to dostignu polnu zrelost, a stariji bikovi su ee kliconoe nego mlai. Kliniki znaci kod junica i krava se jave 15-tak dana nakon infekcije (prirodnog osjemenjavanja), a zapazi se bezbojni ili zamueni iscjedak iz rodnice. Najupadljiviji znak je neredovno i produeno preganjanje, nakon ega se javi privremena neplodnost. ivotinja na kraju ipak zanese, ali plod djelovanjem uzronika brzo ugine i bude neprimjetno izbaen. Pobaaj je mogu u svakoj fazi breosti, ali se najee dogodi tokom 4-tog mjeseca a zatim obino uslijedi zaostajanje posteljice.U bikova obino nema vidljivih klinikih znakova, ali su oni dugogodinje kliconoe. Zaraene krave se lijee antibioticima koje treba aplicirati direktno u maternicu. U profilaksi ove bolesti vano je izbjei prirodan pripust. Govea spongiformna encefalopatija (Kravlje ludilo; BSE) To je zarazna bolest goveda novijeg datuma koju izazivaju prioni (estice bjelanevinaste prirode koje su po izgledu i grai drugaiji od virusa). Otporni su na sva dosad poznata dezinfekciona sredstva. Na ovu bolest su osjetljiva goveda u dobi od 4 do 5 godina, a nastanak bolesti se dovodi u vezu sa ishranom koncentratnim hranivima u kojima je sadrano mesno ili kotano brano ili bjelanevine ivotinjskog porijekla. Kliniki simptomi se oituju promjenama u ponaanju ivotinje, naroito na pai. Goveda prestanu pasti, preplaena su a sa napredovanjem bolesti udaraju zadnjim nogama, naroito pri pokuaju da
se uhvate. Prilikom mue su izrazito nemirna, to onemoguava normalno izmuzanje. Takoe se zapaa mravljenje i slabost sve do nemogunosti ustajanja. Kravlje ludilo traje sedmicama i mjesecima i obavezno zavrava uginuem.Nema lijeenja, a u preventivne svrhe treba izbjegavati hraniva ako sadre mesno ili kotano brano, iako su ti dodaci u svijetu zakonom zabranjeni devedesetih godina prolog vijeka. Takoe se preporuuje izluivanje starijih krava, karantiniranje i markiranje ivotinja. Zarazni govei rinotraheitis i infektivni pustulozni vulvovaginitis (IBR/IPV) Bolest je rairena po cijelom svijetu, a gotovo iskljuivo se pojavljuje u farmskim uzgojima tovnih i mlijenih goveda. Virus (Herpesvirus) se najee izluuje nosnim iscjedkom a iri kapljicama nakon kaljanja ili kihanja oboljelih ivotinja. Akutna forma bolesti se karakterie visokom temperaturom, neveselou, gubitkom apetita i pojavom sluzavo-gnojnog nosnog iscjetka, ponekad uz primjese krvi. Nosna sluznica postaje upaljena a mogu se zapaziti i irevi, zbog crvenila nosnog ogledala ovu bolest ponekad nazivaju i crveni nos. Goveda diu otvorenih usta, neka imaju upale oiju, nekad oslijepe ili jako suze a esto imaju neprijatan zadah iz usta. Nekad se zapazi i krvavo obojena balega i pobaaji. U toku infekcije dinog trakta se zna javiti kod mladih ivotinja neveselost, pjena iz usta, grevi miia, leanje, a nisu rijetka uginua unutar nekoliko sati. Kod novoroene teladi javi se nagli gubitak apetita, povienje temperature, slinjenje, oteano disanje upale plua. Promjene na reproduktivnom traktu mogu takoe biti zapaene, a oituju se iscjetkom, stvaranjem sitnih voria na sluznici rodnice, povienomtemperaturom i uestalim i bolnim mokrenjem. Lijeenje nema efekta, a antibiotici se mogu upotrijebiti za spreavanje infekcija bakterijama. U preventivi vakcinama (inaktivirane) postignuti su dobri rezultati.Trihofitija Trihofitije su gljivine infekcije koe, dlaka, rogova, papaka, kopita i nokata u ivotinja i ljudi. Gljivice iz rodova Microsporum i Epidermophyton su naroito rairene meu konjima i svinjama, a na govedarskim uzgoji ma prisutne su gljivice iz roda Trichophyton. Javljaju se obino potkraj zime i u rano proljee. Simptomi u goveda su okrugla sivobijela mjesta koja se javljaju po cijelom tijelu a najee na vratu i glavi, ali bez svrbea. Kod konja se jave okrugla mjesta na koi i poremeen izgled dlake. Na tom mjestu dlaka otpada u irini od 3 cm, a tu se jave krastice i za oko mjesec dana zapone oporavak. Konji mogu pokazivati i svrbe. Proces obino pone u podruju pazuha, a zatim se moe proiriti na itavo tijelo. Kod svinja se jave bezdlana okrugla krastava mjesta bez svrbea ili opadanja dlake. Ove promjene se najee na leima. Kod ovaca su rijetke trihofitije. Rezultati su dobri ukoliko se u ranoj fazi bolesti provede lijeenje jodom, ali nakon skidanja kraste. Za profilaksu se preporuuje odvajanje bolesnih, dranje ivotinja u suhim i zranim prostorijama i provoenje dezinfekcije prostora nekim hlornim preparatom ili ivom sodom. U nekim zemljama se uspjeno provodi vakcinacija. Parainfluenca Parainfluenca goveda je akutna virusna (Myxovirus, Parainfluenzae3) infekcija goveda, najee teladi i junadi u tovu, koja uz pomo nekih bakterija i stresova moe postati teka i smrtna. Bolest je rairena po cijelom svijetu, naroito gdje ima goveda.Prirodni izvor infekcije su ovje i goveda. Na pojavu bolesti utie i starost ivotinje, pa tako ee obole tek odbijena telad i junad do 7 mjeseci, te mlaa goveda loe kondicije. Ova bolest se rijetko javlja ljeti. Akutni tok karakterie poviena temperatura, bistar iscjedak iz nosa i suzenje bez kalja. Oboljela ivotinja stoji nepomino sputene glave, a zbog problema na dinim putevima ima jako rairene nosnice. Kod teke upale plua isplazi jezik, ne kree se i potpuno prestane uzimati hranu, a primijete se i otoci u podruju vrata i uginua za dva do tri dana. Specifinog lijeka nema a zbog bakterija preporuuje se primjena kombinacije sulfonamida i antibiotika, terapiju treba zapoeti sulfonamidima. U preventivi je vano da se u breosti daju vitamini i minerali (vitamin A i bakar), zatim da telad posie prvo mlijeko, a u sluaju transporta ivotinja izbjegavati nepovoljne vremenske prilike i velike distance. tala morabiti topla, bez praine i uz dovoljno svijeeg zraka. Neki preporuuju iprimjenu vakcina. utavac utavac je zarazna neprenosiva bolest goveda i ovaca akutnog toka. Podruja u kojima se ova bolest ponavljano javlja nazivamo distriktima utavca. Uzronik je Clostridium chauvoei, otporna sporulirajua bakterija koja izdri zagrijavanje u kljualoj vodi do 2 sata. Od utavca obole mlaa goveda u dobi od 6 mjeseci do 2 godine a, uz povienje temperature, javlja se gubitak apetita i epavost na jednu ili vie nogu. Zapaaju se i otoci u podruju lopatice, grudi, vrata i butina koji su na opip topli i bolni a na pritisak ute. Nekad se pojave bolovi u stomaku, oteano disanje i uginua. U ovaca se infekcija esto desi nakon ianja, ugriza pasa ili nakon poroaja. Uz gubitak apetita javlja se ukoen hod i otok na vratu ili prsima. Tok bolesti je kratak i uginua se obino dese u roku od 24 sata. U lijeenju ove bolesti se primjenjuju velike doze penicilina, a preventivno vakcinacija (goveda) u proljee ili poetkom ljeta. Izuzetno se vakciniu i mlaa telad, a ovce kad navre godinu dana. BVD (Mukozna bolest goveda) BVD je virusna (virus iz roda Pestivirus srodan virusu klasine svinjske kuge) akutna i kronina infekcija koju nazivaju i virusni proljev. Izvor infekcije su bolesne ivotinje, i divlje i domae, a ovjek moe iriti infekciju kontaminiranom hranom i vodom. Nakon krae inkubacije uz povienje temperature pojavi se jako slinjenje, a zatim i proljev koji moe biti i krvav.U to vrijeme mogu se primijetiti irevi na nosnom ogledalu, po ustima, rodnici i meupapanom prostoru. Goveda prestaju potpuno da jedu i piju, smanje mlijeko i pobacuju.Specifinog lijeka nema, ali na poetku infekcije primjena sulfonamida i antibiotika moe dati zadovoljavajue rezultate. U preventivi, pored odvajanja bolesnih ivotinja treba vriti dezinfekciju prostora gdje borave goveda, karantinirati i testirati novonabavljene ivotinje i u dogovoru sa strunjakom primijeniti vakcinu.
TRNI PARAMETRI
Proizvod Tip Jadranska Hrvatska Cijena tele simental (80-160 kg)calf . Min Max Prosjek tele holstajn (80-160kg)-calf . Min Max Prosjek junica simental (za klanje)heifer . Min Max Prosjek junica holstajn (za klanje)heifer . Min Max Prosjek bik simental (>450kg)-beef . Min Max Prosjek bik holstajn (300-450 kg)beef . Min Max Prosjek krava simental (za klanje)cow . Min Max Prosjek janjad-lambs . Min Max Prosjek 23 28 25,73 ---------------------------13 14 13,5 ---------10 11 10,5 24 28 26,8 Stara 23 28 26,41 ---------------------------13 14 13,5 ------------------24 28 26,8 ------------------0 0 0 Razl. 0 0 0,68 ---------------------------0 0 0 Sjeverozapadna Hrvatska Cijena 21 29 24,22 18 25 20,47 13 14,5 14,13 12 12 12 13,5 16 14,87 13 13 13 5 9 7,51 21 26 23,5 ---------Stara 21 27 23,89 18 25 20,48 12 14 13,68 11 12 11,5 13 15,5 14,12 12 13 12,5 5 9 7,33 ---------Razl. 0 2 0,33 0 0 -0,01 1 0,5 0,45 1 0 0,5 0,5 0,5 0,75 1 0 0,5 0 0 0,18 Sredinja i Istona Hrvatska Cijena 20 29 24,74 18 18 18 10 14 12,43 10 10 10 13 16 14,11 12,5 12,5 12,5 4 10 7,44 20 25 22 Stara 21 29 24,69 18 18 18 11 14 12,32 9 10 9,5 13 16 13,79 12 12 12 4 9 7,25 20 25 22,86 Razl. -1 0 0,05 0 0 0 -1 0 0,11 1 0 0,5 0 0 0,32 0,5 0,5 0,5 0 1 0,19 0 0 -0,86 Hrvatska Cijena 20 29 24,59 18 25 19,53 10 14,5 12,97 10 12 10,55 13 16 14,45 12,5 13 12,64 4 11 7,48 20 28 25,77 Stara 21 29 24,45 18 25 19,39 11 14 12,97 9 12 9,94 13 16 13,95 12 13 12,11 4 9 7,29 20 28 25,73 Razl. -1 0 0,14 0 0 0,14 -1 0,5 0 1 0 0,61 0 0 0,5 0,5 0 0,53 0 2 0,19 0 0 0,04
Mogunosti u tovu junadi

Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.
|Tov junadi (150 - 500 kg), vlastite smjese

Regija: RH Trajanje tova: Uginuce: 250 dana 2% Pasmina: simentalska Konverzija hrane: 8,66 kg/kg prirasta
Kalkulaci pokrica var. (PVT) ja 500 kg Utovljeno June UKUPNI PRIHOD 150 kg Tele Stocna hrana Veterinarski troskovi Troskovi uzgoja Ostali troskovi UKUPNI VAR. TROSKOVI
PVT
troskova
0,99 1,01 14,00 kn 22,71 kn
HRK/grlo 6.930,00 6.930,00 3.440,57 2.187,91 150,00 35,00 120,00 5.933,48 996,53
EUR/grlo 962,83 962,83 478,02 303,98 20,84 4,86 16,67 824,38 138,45
Napomena: Iznos izravnih placanja je 1.900,00 kn/grlo za drzanje i klanje goveda i nije ukljucen u strukturu prihoda
Razlicite cijene Cijena niza Cijena srednja Cijena visa Tehnologija hranidbe: Vrsta
Kukuruzna silaza* Sijeno* Jecam** Kukuruz zrno** Sojina sacma Suncokretova pogaca VAM UKUPNO
Jedinicna cijena
PVT
(kn) 6,52
PVT
(eur) 0,91
12,00 14,00 16,00
996,53 1.986,53
138,45 276,00
Jedinicna c'n'ena 0,21 0,59 0,86 0,87 3,00 1,35 7,10
Kolicina 1.600 (kg, lit)

125 256 590 136 256 41
HRK/grlo 336,00 73,75 220,16 513,30 408,00 345,60 291,10 2.187,91
* trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu sliazu (mineralno-organska gnojidba) ** trosak proizvodnje iz kalkulacija za ratarske kuiture
Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.
|Tov junadi (150 - 500 kg), kupovne smjese

Regija: RH Trajanje tova: Uginuce: 272 dana 2,00 % Pasmina: simentalska Konverzija hrane: 10,29 kg/kg prirasta
Zdravko Mili
UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

troskova
0,99 1,01 14,00 kn 22,71 kn
Kalkulaci pokrica var. (PVT) ja 500 kg Utovljeno June UKUPNI PRIHOD 150 kg Tele Stocna hrana Veterinarski troskovi Troskovi uzgoja Ostali troskovi UKUPNI VAR. TROSKOVI
PVT
HRK/grlo 6.930,00 6.930,00 3.440,57 2.610,17 150,00 35,00 120,00 6.355,73 574,27
EUR/grlo 962,83 962,83 478,02 362,65 20,84 4,86 16,67 883,04 79,79
Napomena: Iznos izravnih placanja je 1.900,00 kn/grlo za drzanje i klanje goveda i nije ukljucen u strukturu prihoda
Razlicite cijene mlijeka Cijena niza Cijena srednja Cijena visa Tehnologija hranidbe: Vrsta Kukuruzna silaza* Sijeno* Kupovna smjesa 15 % UKUPNO
Jedinicna ciiena
PVT -415,73 (kn) 574,27 1.564,27
PVT -57,76 feur) 79,79 217,33
12,00 14,00 16,00
Jedinicna ciiena 0,21 0,59 1,92
Kolicina 2.450 (kg, lit)

136
HRK/grlo 513,66 80,51 2.016,00 2.610,17
1.050
*trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu silazu (mineralno - organska gnojidba)
Zakljuak
SAVJETNICI: dr. sc. Drazenka Gutzmirtl - rukovoditelj Odsjeka Vinkovacka 63 c, Osijek Tel: 031/275-755 Fax: 031/275-756 Mob: 091/4882-709 E-mail: Drazenka.Gutzmirtl@hzpss.hr Emilija Frizon, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo Vinkovacka 63 c, Osijek Tel: 031/275-755 Fax: 031/275-756 Mob: 091/4882-844 E-mail: Emilija.Frizon@hzpss.hr
18
Zdravko Mili
Tomislav Koturic, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo Vinkovacka 63 c, Osijek Tel: 031/275-755 Fax: 031/275-756 Mob: 091/4882-842 E-mail: Tomislav.Koturic@hzpss.hr Tihana Biscan, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo Trg. Sv. Josipa 10, Slatina Tel: 033/553-157 Fax: 033/552-903 Mob: 091/4882-809 E-mail: Tihana.Biscan@hzpss.hr Ljubica Kravarscan, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo Vladimira Nazora 2, Virovitica Tel: 033/800-970 Fax: 033/800-970 Mob: 091/4882-804 E-mail: Ljubica.Kravarscan@hzpss.hr
Mogunosti dodatne zarade na farmi BISTRICA

Na str.4. ovog teksta u sklopu kopije katastarskog plana farme Bistrica, prikazan je objekt pod red. br. 6. oznaen kao
Suara za duhan2
Suara za duhan obavljala je usluno suenje duhana za firmu HRVATSKI DUHANI d.d.
Osjeka 2, 33000 Virovitica i to:

toplim zranim tokom suen duhan tipa Virginia zrano suen duhan tipa Burley (ukljuujui Burley hibride); zrano suen duhan tipa Maryland, na dimu suen duhan Zemlje u koje se izvozio sueni duhan bile su Japan, Njemaka, Egipat,Bosna i Hercegovina, Srbija
Zgrada postojee suare za duhan je ouvana, meutim na objektu, su devastirani kaloliferi, ventilatori i ureaji za dovod toplog zraka, koje bi trebalo ponovo nabaviti i ugraditi. Trafostanica uz objekt je namjenjena za opskrbu elektrinom energijom farme, stambenog objekta u sklopu farme, skladita, crpke,suare i susjednog naselja koje se sastoji od oko 15 kua. S HEP je potrebno sklopiti novi ugovor o tehnikim rjeenjima i razgraniiti potronju el. energije naselja od gospodarskih objekata, budui da je naselje u bivem sustavu crpilo el. energiju besplatno. Pumpna stanica za gorivo ima sauvane podzemne spremnike ali sam automat za nasip goriva je devastiran i otpojen s el. instalacije. Kolska vaga neutvrenog kapaciteta ze izmjere utovljenih ivotinja i ulaze hrane-sirovina je devastirana. Nije izvrena procjena da li bi se vaga mogla ponovo restaurirati i badariti.
19
Zdravko Mili
I danas postoji interes za izvoz duhana u sljedee zemlje: Bosna i Hercegovina, Egipat, Grka, Indonezija, Japan, Makedonija, Malezija, Sjedinjene Amerike Drave, Singapur, Srbija, Turska U svrhu dobivanja zrano suenog duhana tipa Burley (ukljuujui Burley hibride) mogao bi se koristiti i objekt prikazan na str.4. ovog teksta, u sklopu kopije katastarskog plana farme Bistrica, kao objekt pod red. br. 3. SIJENIK ( za atmosfersko suenje). Firma HRVATSKI DUHANI d.d i danas prua pomo u procesu usvajanja novog proizvoda/proizvodnog procesa svojim kooperantima. Budui da je prostor farme Bistrica ve ranije bio dio neke tehnoloke cjeline Hrvatskih duhana, bilo bi opravdano zatraiti novu procjenu upotrebljivosti prostora i stavljanja u funkciju u sklopu poslovnog kooperantskog odnosa. Isto tako, farmu Bistrica, dijeli prometnica na dvije cjeline. Zapadno od prometnice su smjeteni farmski objekti a istono od prometnice stambeni objekt, vaga, crpka, skladite, trafostanica i suara. Sve objekte, smjetene istono od prometnice, mogue je zasebno iznajmljivati, odnosno ponuditi na proda Kontakti za dogovaranje i provoenje zamisli u okvirima gore navedene paradigme su sljedei: HRVATSKI DUHANI d.d. Osjeka 2 33000 Virovitica MB:1744216 upanija:Virovitiko-podravska Telefon:033/730844 Telefax:033/722281 E-mail:sanja.barcan@hd.tdr.hr Rukovodea osoba Mirko Boi, direktor Kontakt osoba za hio Zlatko Plea E-mail:zlatko.plea@hd.tdr.hr Telefon:033/730844
Alternativa:
Isti objekt mogao bi se upotrijebiti za uzgoj gljive bukovae.
Literatura i tehnologija uzgoja prema Duanka Bugarski: BUKOVAA
20
Zdravko Mili
Mogua je proizvodnja 4 ciklusa i to U rinfuzi U rinfuzi sa suenjem Pakiranje bez ili sa suenjem Trite nabave: Kompostare u Traviso ( Italija ),PELTZ ( Kekemet Maarska ), Fridrich ( Zagreb ), proizvoa ambalae Formplast (Zagreb ) Italplast ( Bologna Italija ). Trite prodaje: Hrvatska prehrambena industrija, Kompostara u Travisou ( Italija ),Fridrich ( Zagreb ), makromarketi, supermarketi, kvartne trgovine ( udruge obrtnika ), ugostitelji, hoteli, picerije, privatna lica, internet prodaja, itd.
21
Zdravko Mili
Stajski gnoj3
Ukoliko bi se izvrila prenamjena govedarske u peradarsku farmu, GNOITE s ravnim podom i nabitim sadrajem radi anaerobnih uvijeta zriobe u tijeku 6 mjeseci, hladnim postupkom ( do 45 C) mogue je smjestiti na prostoru postojeih trancheva za silau, koji bi prenamjenom farme ostali izvan funkcije a nalaze se uz svaki tovni objekt po dva. Ukupno, osam. Stajski gnoj se aplicira u koliinama veim od 30 t/ha te stoga, usljed unitenja stonog fonda u RH, postoji velika potranja. Vrijednost upotrebljenog stajnjaka iznosi oko 6.000 kn/ha. Posebice na( zbog upotrebe umjetnih gnojiva ) kiselim tlima na kojima je nuna korekcija pH vrijednosti i humusne strukture tla, tu korekciju je mogue izvriti jedino uporabom agrovapna i organskih gnojiva. Osim toga svaka odriva poljoprivreda, EKO i BIO proizvodnja, baziraju se na stajnjak i kompost. U okruenju iroko razgranate biljne proizvodnje postoje opravdani razlozi za organizaciju kompostane.
STAJSKI GNOJ je najpotpunije gnojivo jer osim organske tvari, sadri makro i mikro hraniva, mikroorganizme, hormone, mikroelemente Mn, Zn, B, Cu, Co, Mo,... Stajski gnoj je aktivator bioloke aktivnosti tla i sredstvo za za popravak fizikih osobina tla. GNOITE treba izvesti s ravnim podom i nabitim sadrajem radi anaerobnih uvijeta zriobe u tijeku 6 mjeseci, hladnim postupkom ( do 45 C). Poznato je da konj ili govedo daju oko 10 t stajnjaka /godinje, june 8 t, svinja 1,5 t, ...SADRAJ STAJSKOG GNOJA: 75% voda, 25% suhe tvari ( organska masa). Najbogatiji je stajski gnoj peradi ( N 2%, P 1,5%, K 1%.). ISKORISTIVOST HRANIVA FOSFOR Mineralna prihrana Stajnjak 15-30% 20-35% KALIJ 60% 60% DUIK 35% 25%
USJEVI UZIMAJU IZ STAJNJAKA: 1. godina 50% hraniva
2. godina 25-30% 3. godina 15-20% 4. godina 5-10%
Najbolje reagiraju krompir, repa, kukuruz, suncokret, a dovoljno dobro jo i uljana repica, penica, jeam i.t.d. U vonjacima i vinogradima nuno je prihranjivanje stajnjakom svake tree godine.
22
Zdravko Mili
Kompost4
Na podruju farme Bistrica, mogue je organizirati kompostanu, za vlastite potrebe ili na nivou sela Bistrica.
Prikljuni stroj za mijeanje komposta
KOMPOST nastaje u aerobnim uvijetima zriobe u tijeku 6 mjeseci, toplim postupkom ( do 60 C). Kompostane se mogu organizirati na nivou pojedinog poljoprivrednog gospodarstva, sela, grada ili upanije. Gotovo sve navedeno u footnote 9 vrijedi i za kompost. Koliina od 5 m komposta odgovara vrijednosti 30 kg NPK gnojiva.
23
Zdravko Mili

UZGOJ JUNADI
1. VJETINE I ZNANJA PODUZETNIKA

Poduzetnik prati dogaanja u proizvodnji mesa (preko specijaliziranih web-stranica) i pokuava se poizicionirati na tritu, na kojem je stanje slijedee: Istraivanje dohodovne elastinosti pojedinih vrsta mesa pokazuje da je meso junadi jo uvijek superiorno, to jest da se njegova konzumacija poveava s rastom ivotnog standarda stanovnitva a kod obrnutih trendova opada. Za razdoblje od 1960. do 1983. izraunali su koeficijent dohodovne elastinosti mesa peradi od 1,422,, govedine,( 0,447) svinjetine, ( -0,244) ... itd. Poduzetnik pokazuje tehnoloku oposobljenost za proizvodnju oko 800 grla junadi po turnusu godinje, te po tom podatku spada u manje proizvoae. Poduzetnik je prouio tehnologiju proizvodnje i svoje mogunosti u pogledu izvoza . Poduzetnik se pouzdaje u visok porast potronje juneeg mesa a na EU, svjetskom i na domaem tritu. Poduzetnik se pouzdaje u svoju sposobnost ovladavanja informacijama i prodajnim kanalima. Poduzetnik prepoznaje svoju poziciju na tritu oslanjajui se na relativno velike mogunosti izvoza.
Tvrtka A.N.T. d.o.o. posluje od 1994.g. Preteita djelatnost tvrtke bazirala se na opskrbljivaanju slavonskih tvornica stone hrane, ribljim branom, mineralima, vitaminima i mikroelementima, te na vleprodaji gotove stone hrane gore spomenutih proizuvoaa. Budui da je ispruka gotove stone hrane, prodajnim kanalom, koji se sastojao od suradnikih poljoprivrednih ljekarni ( u kojema su se snabdijevali uglavnom tovljai-hobisti ) pokazivala jasne sezonske oscilacije ( proljee-jesen ), nekontinuiran dotok novca ( u svega tri godinja ciklusa ) i nunost organizacije naplate potraivanja putem kompenzacijskih lanaca,..., pojavila se ideja o utroku vika zaraene stone hrane u vlastitom tovu. Tvrtka je opremljena vlastitom mini-mjeaonom stone hrane kapaciteta 1 t/h, raspolae suvremenim hranidbenim tablicama za mijeanje stone hrane za sve vrste i dob ivotinja, ... posjeduje kamion (nosivosti 8t ) s prikolicom ( nosivosti 12 t ) koji se jednostavnim preinakama mogu prilagoditi prijevozu stoke, posjeduje dva kombi vozila ( nosivosti 1 t ),...posjeduje, viliar za manipulaciju robom, ...posjeduje suvremenu raunarsku opremu za elektroniko voenjeureda i proizvodnog procesa.
24
Zdravko Mili

UZGOJ JUNADI
2. OPIS PROIZVODA
Proizvod odgovara specifikacijama uzgojne pasmine.
3. PO EMU SE PROIZVOD RAZLIKUJE OD POSTOJEIH NA TRITU

Proizvod se na prvi pogled nee bitno razlikovati od onih proizvoda na tritu u ijoj su proizvodnji primjenjena sva znanja, principi i norme. Meutim, usljed nekontroliranog uvoza mesa ( pa i onog u kojem nisu primjenjena sve norme ), proizvod e se svojom kvalitetom ipak bitno razlikovati. Prije svega striktno e se primjenjivati principi, naela i norme HACCP-a: Princip 1- Analiza opasnosti Navode se opasnosti (bioloke, kemijske i fizike) koje mogu predstavljati zdravstveni rizik, neprihvatljiv za potroaa. Shema cjelokupnog procesa daje vanost u provoenju analize opasnosti. Znaajne opasnosti povezane sa svakim proizvodnim konkretnim korakom.. Preventivne mjere (temperatura, pH, vlage i sl.) za kontrolu opasnosti su takoer navedene. Princip 2 Prepoznavanje kritinih toaka Propisuje se prepoznavanje kritinih kontrolnih toaka (CCP) te postupci na koje se kontrola moe primijeniti da bi se smanjio sigurnosni rizik hrane na prihvatljivu razinu. Naelo 3 - Uspostava kritine granice Svi subjekti moraju provoditi preventivne mjere koje su mjerljive! Kritine granice su operativne granice na kritinim kontrolnim tokama s potencijalnim opasnostima po hranu (s). Kriteriji za kritine granice se odreuju unaprijed i u dogovoru s nadlenim tijelima ili su ve propisane odgovarajuim zakonima, pravilncima i uputama. Ako kritina granica i kriteriji nisu ispunjeni tada je proces "izvan kontrole", ime se opasnost po hranu (i) ne sprijeava, uklanja ili smanjuje na prihvatljivu razinu. Princip 4 - Monitoring KPK Nadzor ili MONITORING je planirani slijed mjerenja i promatranja kako bi se osiguralo da se proizvod ili proizvodni proces odri unutar kritinih granica. Nadzor omoguava da se procijene trendovi prije nego to doe do gubitka kontrole. Podeavanjem i korekcijama moe se izvriti nastavak procesa. Intervali praenja moraju biti prikladni, kako bi se osigurala pouzdana kontrola procesa. Princip 5 - Uspostava korektivnih postupaka HACCP sustav je namijenjen sprijeavanju odstupanja proizvoda ili procesa od propisanih normi. Meutim, ukoliko ipak doe do gubitka kontrole, moraju postojati odreeni postupci za prenamjenu proizvoda i korekcije procesa.. Ovi postupci moraju biti unaprijed planirani i napisani.
25
Zdravko Mili
Principle 6 - Evidencije HACCP sustav zahtijeva pripremu i odravanje-voenje HACCP plana u pisanoj formi, zajedno s prateom dokumentacijom. Plan mora ukljuivati sve zapise koji nastaju tijekom praenja svake CCP i notacije za korektivne mjere. Naelo 7 - Verifikacija Verifikacija ima nekoliko koraka. Znanstvenu ili tehniku valjanost analize opasnosti na odgovarajuoj KPK treba dokumentirati. Verifikacija djelotvornosti HACCP plana je takoer potrebna. Sustav koji se primjenjuje na pojedinom proizvodnom mjestu trebao bi biti predmetom periodinog PRODUENJA VALJANOSTI, putem neovisne revizije ili drugim postupcima provjere. HACCP nudi kontinuirani i sustavni pristup za osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane. Primjenom principa, naela i normi HACCP-plana dobit e se verificirani proizvod koji je podoban za svako trite i svakog kupca. Neka e trita zatraiti i druge oblike verificiranja proizvoda, kao naprimjer HALAL ili KOER standard za trita Izraela i islamskih zemalja. U sluaju da se pronae kupac i na tom tritu, proizvodni proces i proizvod e se verificirati i prema zahtijevima tih standarda.
4. TRITE NABAVE
Budui da se Poduzetnik odluio za strogu primjenu principa, naela i normi HACCP-a i na tritu nabave e se okrenuti onim dobavljaima, koji su svoj proizvodni proces i sam proizvod verificirali u sukladnosti s HACCP-om. Od dobavljaa koji nemaju verificirani proizvodni proces i proizvod, zatrait e se da u svojoj ponudi priloe pojedinane neovisne analitike dokaze da njihov proizvod ne otstupa od principa, naela i normi HACCP-a. Ukoliko dobavlja ne ponudi gore navedene dokaze, Poduzetnik e izvriti vlastitu analizu o sukladnosti proizvoda nabave s principima, naelima i normama HACCP-a. Ovim opredjeljenjem relativno se suava trite nabave to u konanici ipak proiruje trite prodaje. TRITE NABAVE: 1. Trite kvalitetnog genetskog materijala (telad ): i stone hrane :
STOARSTVO - RATARSTVO d.o.o. FARMERKA d.o.o. LUCA-AGRO d.o.o. T I C A d.o.o. CVITANOVI d.o.o. JRS d.o.o. NOVI SVIJET d.o.o. OROZ d.o.o. TIHA ZVIJEZDA d.o.o. OVINA d.o.o.
Vukovarska 128 , 33523 AAVICA, aavica Trg Kralja Tomislava bb , 33405 PITOMAA, Pitomaa Kolodvorska 16 , 33523 AAVICA, aavica Vukovarska ulica 130 , 33523 AAVICA, aavica Noskovci 215 , 33523 AAVICA, Noskovci Nikole ubia Zrinskog 105 , 33517 MIKLEU, Mikleu N..Zrinski 105 , 33517 Mikleu, Mikleu Noskovci 215 , 33523 aavica, Noskovci Nikole ubia Zrinskog 105 , 33517 MIKLEU, Mikleu Donje Kusonje bb , 33520 Slatina, Donje Kusonje
26
Zdravko Mili
GORDAN d.o.o. PZ KARAULA

Rudolfa Kolibaa 37 , 33520 SLATINA, Slatina I.K.Sakcinskog 2 , 33525 SOPJE, Novaki Vinjica bb , 33520 SLATINA, Vinjica Donji Meljani 37 , 33520 SLATINA, Donji Meljani Starin bb , 33523 AAVICA, Starin Zagrebaka 32 , 33523 AAVICA, aavica Kolodvorska bb , 33523 AAVICA, aavica Vukovarska 110 , 33523 AAVICA, aavica Glavna 3 , 33525 SOPJE, Sopjanska greda Glavna 3 , 33525 SOPJE, Sopjanska greda Kralja Tomislava 47 , 33525 SOPJE, Sopje Ivana Kukuljevia Sakcinskog 2 , 33525 Slatina, Novaki Ivana Kukuljevia Sakcinskog 2 , 33525 Slatina, Novaki Vladimira Nazora 400 , 33520 SLATINA, Slatina Vladimira Nazora 400 , 33520 SLATINA, Slatina Kralja Tomislava bb , 33525 SOPJE, Sopje Radosavci bb , 33520 SLATINA, Slatina Kralja Zvonimira 6 , 33520 SLATINA, Slatina Nikole ubia Zrinskog 30 , 33520 SLATINA, Slatina Nikole ubia Zrinskog 30 , 33520 SLATINA, Slatina N.ubia Zrinskog 1 , 33520 SLATINA, Slatina S.S.Kranjevia 81 , 33520 SLATINA, Slatina Brezik bb , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik Golenni 6 , 33520 SLATINA, Goleni Varadinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac Varadinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac Varadinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac Nikole ubia Zrinskog bb , 33517 MIKLEU, Mikleu Kolodvorska bb , 33518 NOVA BUKOVICA, Nova Bukovica Brezik 4 , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik Nikole ubia Zrinskog 56 , 33517 Mikleu, Mikleu Brezik 4 , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik Radieva 19 , 33513 ZDENCI, Zdenci Stjepana Mlakara 5 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica Stjepana Mlakara 5 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica Rijeani 85 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica Stara Joava 11 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica Livadska 5 , 33405 PITOMAA, Pitomaa Kladare 4 , 33405 PITOMAA, Pitomaa Farma Stari Gradac bb , 33405 PITOMAA, Pitomaa I. Marinkovia 42 , 33404 PII BUKOVICA, Lozan Jakova Gotovca 3 , 33520 SLATINA, Slatina Zrinski Vrt 6 , 33000 VIROVITICA, Virovitica Vladimira Nazora 2 1, 33000 VIROVITICA, Virovitica Detkovac 19 , 33000 Detkovac, Gradina Detkovac 19 , 33000 Detkovac, Gradina A. Augustinia 28 , 33000 VIROVITICA, Virovitica Gundulieva 13 , 33000 VIROVITICA, Virovitica Sveti ura 42 , 33000 VIROVITICA, Sveti ura
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ERGELAVINJICA MELJANANKA d.o.o. - u likvidaciji MEDEKS d.o.o. NOVA DRAVA d.o.o. PZ AAVICA JUKI d.o.o. PZ SOPJE PZ SOPJE SOPJE-KOMERC d.o.o. MIGOMA d.o.o. MIGOMA d.o.o. JOAVAC d.o.o. JOAVAC d.o.o. OLOVNIK d.o.o. PZ JASICI - u steaju V I A G R O d.d. - u steaju AGRODUHAN d.o.o. AGRODUHAN d.o.o. C - - D - TRADE d.o.o. OZON d.o.o. PROIZVODNO USLUNA ZADRUGA AGRAREKO POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PELARSTVO SLATINA FARMA SENKOVAC d.d. FARMA SENKOVAC d.d. FARMA-EKO d.o.o. PZ VALLIS PZ NOVA BUKOVICA HALAS d.o.o. KLENIK d.o.o. TOPOLAK d.o.o. FILIP d.o.o. PP ORAHOVICA d.d. PP ORAHOVICA d.d. EUROVOE d.o.o. SAHER & Co d.o.o. SZ GRAMINEA DRAKO d.o.o. INTERPRODUKT d.d. DAM d.o.o. SLAVONSKI AGROTEHNIKI EKOLOKI CENTAR d.o.o. EDENSKI VRT d.o.o. POLJOPRIVREDNA SLUBA VIROVITICA d.o.o. AGRIMEX d.o.o. AGRIMEX d.o.o. PZ BILJE MALNAR d.o.o. INTER-LOV d.o.o.
27
Zdravko Mili
KLASI d.o.o. PZ KORIJA PZ KORIJA ZEA d.o.o. DRULAK d.o.o. ARTOS d.o.o.

Matije Gupca 26 , 33000 VIROVITICA, Virovitica kolski Trg 6 , 33000 VIROVITICA, Korija kolski Trg 6 , 33000 VIROVITICA, Korija Trg bana Jelaia 7 , 33000 VIROVITICA, Virovitica Luka 6 , 33406 LUKA, Luka Luka 94 /A, 33406 LUKA, Luka Bjeljevina bb , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Bjeljevina bb , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Kralja Tomislava 92 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Stjepana Radia 5 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Vinjica bb , 33520 SLATINA, Vinjica Bekovar 10 , 33411 GRADINA, Novi Gradac kolski Trg bb , 33000 VIROVITICA, Korija Trg Kralja Tomislava 19 /2, 33405 PITOMAA, Pitomaa Josipa bana Jelaia bb, 33411 GRADINA, Gradina Trg Kralja Zvonimira 1 , 33411 GRADINA, Gradina Trg Kralja Zvonimira 1 , 33411 GRADINA, Gradina Mihanovieva bb , 33405 Pitomaa, Pitomaa Mihanovieva bb , 33405 Pitomaa, Pitomaa Gornje Bazije 107 , 33407 LUKA, Gornje Bazje Zagrebaka 20 , 33000 VIROVITICA, emernica Podravska 23 , 33000 VIROVITICA, Virovitica V. Nazora 5 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Vukovarska 125 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Vukovarska 125 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje Trg kralja Tomislava 1 , 33405 Pitomaa, Pitomaa B. Radievia 71 , 33520 Slatina, Medinci B. Radievia 71 , 33520 SLATINA, Medinci Miljevci, Kralja Tomislava 31 , 33518 Nova Bukovica, Nova Bukovica Frana Supila 61 , 33515 Orahovica, Orahovica Augusta enoe 22 , 33520 SLATINA, Slatina Vladimira Nazora 2 , 33000 VIROVITICA, Virovitica Velika Pemija 29 , 33410 Suhopolje, Borova Velika Pemija 29 , 33410 Suhopolje, Borova Zagrebaka 15 , 33523 aavica, aavica Matije Gupca 5 , 33000 Virovitica, Virovitica Lukavac bb , 33520 Slatina, Lukavac Ruani bb, 33411 Gradina, Ruani Dravska bb , 33520 SLATINA, Medinci Trg kralja Zvonimira 3 , 33411 ibenik, Gradina
FARMALAND d.o.o. FARMALAND d.o.o. PZ KONKORDIA KALA d.o.o. BISTRICA d.o.o. P. Z. LANKA PZ MELISSA VINIFERA vinarska, vinogradarska i voarska zadruga PZ AGROGRADINA - u steaju POLJOPRIVREDNO DOBRO d.o.o. POLJOPRIVREDNO DOBRO d.o.o. PLANTAE d.o.o. PLANTAE d.o.o. KIHAR d.o.o. VOE AGRO d.o.o. GOD d.o.o. PZ AGRODIBA AGROLAND d.o.o. AGROLAND d.o.o. AGRO-TURNAICA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA DRVOMERCANT d.o.o. DRVOREZ d.o.o. INDUSTRIES CENTERS DEVELOPMENT d.o.o. KAS d.o.o. M A I N d.o.o. O.P.P. VIROVITICA d.o.o. OBITELJSKA ZADRUGA VIS OBITELJSKA ZADRUGA VIS POLJOPRIVREDNA ZADRUGA AGROTRON POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRANITELJA ZLATNI VRTOVI - VIROVITICA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SLANA VODA PREMIO d.o.o. STRUTHIO d.o.o. ZADRUGA BRANITELJA DRAGOVOLJAC GRADINA
Itd.
E:\FARMA_Bistrica_files\junad_Bistrica_trziste_NABAVA.xls (klikni )
- PROIZVOAI IZ SLOVAKE I RUMUNIJE
28
Zdravko Mili
2. Trite kvalitetne gotove stone hrane i sirovina za proizvodnju stone hrane - VALPOVO dd - VITALKA Donji Miholjac - TSH akovec, ...
- poljoprivredne zadruge i OPG-vi 3. Trite repromaterijala za odravanje zdravstveno higijenskih uvijeta jata - LEK Ljubljana - BAYER Lewerkusen - PLIVA Zagreb - VETERINARIJA Zagreb, i dr. 4. Trite veterinarskih usluga - VETERINAR Osijek - VETERINARSKA STANICA SLATINA - VETERINARSKA STANICA VIROVITICA i dr. 5. Usluge kua ovlatenih za verifikaciju kvalitete i nadzor - TUV Slavonski Brod - HAH Hrvatska agencija za hranu Osijek - EUROINSPECT Osijek - CROATIAINSPECT Zagreb - AGROKONTROLA Vinkovci i dr.
6. Trite kvalificirane radne snage - Srednje i vie kole te fakulteti poljoprivrednog usmjerenja - HZZ i dr. 7. Usluge know-haw kua za unapreenje tehnologije - AGRONOMSKI FAKULTET Zagreb - POLJOPRIVREDNI FAKULTET Osijek
29
Zdravko Mili
- KONAGRA Osijek - GLOBAL Slatina - VTC PROJEKT Virovitica i dr. 8. Klaonike usluge - KALINI K+J Virovitica
- UVAK Virovitica - VALVITA, VALPOVO d.d. Zelin i dr. ( vidi str.18)
5. TRITE PRODAJE
Bilo bi logino da se Poduzetnik odmah okrene proizvodnji za izvoz i to za trita koja uvoze najvie Vjerovatno e biti potrebno neko vrijeme da se potpuno zadovolje standardi kvalitete i stekne dovoljno iskustva na lokalnom i nacionalnom tritu preko trgovakih lanaca i otkupljivaa:
Industrija mesa Ivanec d.o.o. MESNICE KURILOVAN d.o.o. KOVAEK, VL. STJEPAN KOVAEK KUDELI d.o.o. MESO PROMET PAVI d.o.o. MOJA ZEMLJA d.o.o. STANI d.o.o. PEUN & PEUN d.o.o. PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d. KALINSKI, VL. IVAN KALINSKI MESNICE ZAGREB MABA d.o.o. BERMES d.o.o. IGO-MAT d.o.o. DR. KOBI d.o.o. IMES-MESNA INDUSTRIJA d.d. SUPER-MES d.o.o. MESNA INDUSTRIJA KARLO-TOMISLAV VUGRINEC d.o.o. MIP-POMURKA d.o.o. KRIMES PROMET d.o.o. VALITA d.o.o. PAG d.o.o. Varadinska 35, 42240 IVANEC - p.p. 43 N. Kramaria 32 , 10408 Velika Gorica, Velika Mlaka IVANA MAURANIA 49, 10362 Kaina BEDENICA BB, 10381 Bedenica SELSKA CESTA 36, 10360 Sesvete RESNIKI GAJ II BB, 10000 Zagreb SLAVONSKA AVENIJA 22, 10000 Zagreb KUNJSKA 45, OKUNAK, 10370 Dugo Selo ZAGREBAKA CESTA 148, 10340 Vrbovec GRADEKI PAVLOVEC 164, 10345 Gradec OPOROVEKA 43, 10000 Zagreb DUBRAVA 148, 10000 Zagreb ZAGORSKA 14, 10294 Donja Pua OTRUEVEC 17, 10432 Bregana GORNJI KRAJ 11, 10430 Samobor KATARINE ZRINSKE 9, 10430 Samobor J. JELAIA 146, 10430 Samobor LUG SAMOBORSKI,BISTREC 16, 10432 Bregana A.MIHANOVIA 44,DUBRAVICA, 10292 enkovec SAMOBORSKA CESTA 134, 10000 Zagreb POLJANSKI ODVOJAK 2, DUBRAVA, 10000 Zagreb PAKOTANSKA 5, 10000 Zagreb DOLAC BB, 10000 Zagreb
30
Zdravko Mili

PANTOVAK 28, 10000 Zagreb LASTOVSKA 2 A, 10000 Zagreb N. KRAMARIA 32, 10408 Velika Mlaka POD GOLJAKOM 21, 10253 Donji Dragonoec FRANJE POGLEDIA 16, 10410 Velika Gorica KRIANII 41, HRAE, 10000 Zagreb GORNJE PREKRIJE 4, 10454 Krai OKIKO NASELJE 4,KLINA SELO, 10450 Jastrebarsko DEDOVII 3, 10000 Zagreb IIEVA 3, 10000 Zagreb Bedenica bb, 10381 Bedenica :Trg Slobode 10, 10342 Dubrava N. Kramaria 32, 10408 Velika Mlaka Dr. Franje Tumana 75 , 10450 Jastrebarsko Trg kralja Petra Kreimira IV bb, 10410 Velika Gorica A. Harambaia 42 , 10434 Sveta Nedelja, Strmec Fabijaneva 13 , 10293 Bobovec Rozganski KRUNA 27 , 10000 GRAD ZAGREB Kolodvorska 3 , 10430 Samobor Oranice 60 , 10000 ZAGREB Jasena 17 C, 10000 Zagreb Varadinska 106 , 10360 Sesvete Hukaveva 5 , 10360 Sesvete Krianii 41 , 10020 Grad Zagreb, Hrae Turopoljsko MOSTARSKA 1 B, 20000 Dubrovnik VUKOVARSKA 26, 20000 Dubrovnik OBALA S. RADIA 26 A, 20000 Dubrovnik BEROJE 10, 20213 ilipi BEROJE 10, 20213 ilipi SPLITSKA BB, 20350 Metkovi VRANJIKI PUT 12, 21210 Solin KLIS BRDO BB, 21231 Klis DRAEVAC 11, 21210 Solin VRANJIKI PUT 12, 21210 Solin PERUN 2, 21000 Split KRAJ SV. MARIJE 8, 21000 Split RUERA BOKOVIA 25, 21000 Split RUERA BOKOVIA 25, 21000 Split VELEBITSKA 123, 21000 Split PUT BLACA 23, 21210 Solin V. KRSTULOVIA 9, 21000 Split PODI BB, 21204 Dugopolje JELSA BB, 21465 Jelsa HRVACE BB, 21230 Sinj
ROCOMMERCE d.o.o. DAB-HERC d.o.o. KURILOVAN d.o.o. KLAONICA I PRERADA MESA CEROVSKI d.o.o. DILMAR d.o.o. MESNICE FIOLI d.o.o. MM KLAONICA, PRERADA I PRODAJA MESA MILIVOJ MEDVEN t.p. MESSCOMMERCE d.o.o. ANTE JURKOVI d.o.o. LEVAX d.o.o. KUDELI d.o.o. SABLI - DUBRAVA d.o.o. KURILOVAN d.o.o. MESNA INDUSTRIJA JASTREBARSKO d.o.o. MESNICA OPETUK d.o.o. MESNICA PRELEC d.o.o. MESNICA-VUKI d.o.o. MESNICE - KUKOVEKI d.o.o. MESNICE BUKVI d.o.o. MESNICE FULIR, d.o.o. MESNICE HORVAT d.o.o. MESNICA DARKO d.o.o. MESNA INDUSTRIJA STANI d.o.o. MESNICE FIOLI d.o.o. KNEZ DUBROVNIK d.o.o. NIKO, VL. NIKO TIKVICA MESNICE T-BONE STEAK GTD d.o.o. GTD d.o.o. JAMBO d.o.o. MESOPROMET d.o.o. DALMESSO d.o.o. VIG IMPEX d.o.o. PETASON d.o.o. MESNICE BOI d.o.o. MESNICA KUSI, VL. STIPAN KUSI GODINA MIP d.o.o. GODINA MIP d.o.o. BOKI, VL. ALEN BOKI IMPEX SPAJI d.o.o. MESNICA DADI, VL. MARKO DADI SUNCE-SPLIT d.o.o. BULAN, VL. VOJKO GURDULI BAJA S d.o.o.
31
Zdravko Mili

VUKASOVIEVA 5, 21000 Split PUT VRILA BB, 21310 Omi KARDINALA A. STEPINCA 30, 21220 Trogir KARDINALA A. STEPINCA 7, 21220 Trogir LUKA II/1, 21315 Dugi Rat Teaka bb , 21276 VRGORAC, ABORIKA bb, 22000 ibenik, A. G. Matoa 7 , 21240 Trilj perun 2 , 21000 Split, Obala Svetog Jurja 8 , 21480 Vis NOVA TRNICA BB, 22000 ibenik KRALJA ZVONIMIRA 239, 22000 ibenik F. TUMANA 8, 23000 Zadar D. KLANAC DADELE BB, 23242 Posedarje KRALJA P. SVAIA 11, 23210 Biograd na Moru VUKOVARSKA 11 JASENICE, 23450 Obrovac Put Dikla 7 /B, 23000 Zadar A. B. imia 27, 31550 VALPOVO ETALITE KARDINALA F. EPERA 12, 31000 Osijek DUBROVAKA 60 A, 31000 Osijek FRA G. MARTIA BB, 31207 Tenja S. Matovia 28 , 31304 Dra, Duboevica Matije Gupca 15 , 31400 akovo VRSNIKA 4, 31000 Osijek KRALJA ZVONIMIRA 2 , 31431 EPIN DOMAGOJEVA 30, 32100 Vinkovci VELIKI KRAJ 3, 32270 upanja VARADINSKA 68, 33520 Slatina PUT SV. JURJA 2, 33000 Virovitica TRG KRALJA TOMISLAVA 14, 33405 Pitomaa M. GUPCA 26, GRADINA, 33000 Virovitica Industrijska 5, 33520 Slatina MATICE HRVATSKE 31, 34000 Poega ORLJAVSKA 4, 35257 Luani Urije bb, 35400 Nova Gradika Kolara II br. 12 , 35000 SLAVONSKI BROD Zagorska 31 , 35000 SLAVONSKI BROD Hrvatskih Branitelja 141 , 35253 BRODSKI STUPNIK NIKOLE PAVIA 17, 40000 akovec ZAGREBAKA 4, 40000 akovec TRG REPUBLIKE 14, 40305 Nedelie Totovec, Dravska 1, 40000 akovec VATROSLAVA KOLANDERA 1, 42000 Varadin PETKOVEC TOPLIKI 46, 42223 Varadinske Toplice
MEL-JAKOV LOVRI T.P. JUKI, VL. MIROSLAV JUKI SARSKO-TRGOVAKI OBRT MRKI MESARSKO-TRGOVAKI OBRT MESNICA VL. VLADIMIR TANGAR ACCRA d.o.o. MESNA INDUSTRIJA BRAA PIVAC d.o.o. MESNA INDUSTRIJA D.O.O. MESNICE BABI d.o.o. MESNICE BOI d.o.o. MESNICA-VIS d.o.o. MENDULA d.o.o. KRTOLI d.o.o. ORBITA d.o.o. PRVA DALMATINSKA KVALITETA DIMLJENA PROIZVODNJA d.o.o. MESOMARKET KOD BUDE d.o.o. MATA-M.N. d.o.o. MESNICE MARKO d.o.o. Valvita, PPK VALPOVO d.d. LANDRAS d.o.o. MESNICE SEVERUS MITROS-COMMERCE d.o.o. SIMENTAL-COMMERCE d.o.o. MESNICA VIDAK d.o.o. MESNICE KARLOVI d.o.o. RAVLI d.o.o. MESNA INDUSTRIJA-EMIL PEROEVI, d.o.o. BAK, VL. ELJKO BAK MESNICA AS-KLAONICA UPANJA FARMA SENKOVAC d.d. KALINI K+J AGROMES d.o.o. UVAK, VL. PREDRAG UVAK MESOPRERADA d.o.o. TOMAS DARIO STJEPAN KOMERC d.o.o. PI KLAS d.d. MESNICA GRGI d.o.o. MESNICA VUKOVI d. o. o. MESNICE ABRAJA d.o.o. KI, VL. FRANJO KI MESNA INDUSTRIJA-VAJDA d.d. MESNICA MIHALI CAROVI d.o.o. PIPROM d.o.o. MESTRA d.o.o.
32
Zdravko Mili

CERJE NEBOJSE 198, 42243 Maruevec KUAN LUDBREKI 2 B, 42230 Ludbreg Petkovec 46, 42223 Varadinske Toplice VIDIKOVAC 44, 43000 Bjelovar STROSSMAYEROVA 4, 43000 Bjelovar FRANJE KUHAA 22, 43500 Daruvar GRABOVNICA BB, 43240 azma Zrinskoga 13 , 43500 Daruvar ZELENI BRIJEG BB, 44000 Sisak GAVRILOVIEV TRG 1, 44250 Petrinja Kralja Tomislava 35, 44330 Novska ANDRIJE HEBRANGA 17, 47000 Karlovac PRAVUTINA 89, 47276 akanje Selce 33, 47000 Karlovac, Krnjak 4, 47242 Krnjak CUBINEC 28, 48260 Krievci BRAE RADI 101, 48214 Sveti Ivan abno Borje 11 , 48269 Kalnik, A. Mihanovia 34 , 48260 Krievci FRANKOPANSKA 7 , 48260 Krievci SAJMINA 37, 49250 Zlatar LIJEPE NAE 33, 49290 Klanjec KRALJEVEC NA SUTLI 63, 49294 Kraljevec na Sutli Zagrebaka cesta 41, 49000 Krapina Lijepe Nae 33, 49290 Klanjec Lijepe nae 33 , 49290 Klanjec Kumroveka cesta 153 /C, 49296 Zagorska Sela, Pua Vladimira Nazora 36 , 49247 Zlatar Bistrica Kraljevec 63 , 49294 Kraljevec na Sutli, INDUSTRIJSKA ZONA BB, 51223 krljevo KOLJI 16, 51000 Rijeka PODUNI 74, 51219 avle JUII 116 B, 51213 Jurdani POPOVIEV PUT 2 C, 51211 Matulji ODII 2 A, 51221 Kostrena GROBNIKA CESTA 5, 51000 Rijeka BRANKA BLEIA 5, 51000 Rijeka avle 83, 51219 avle Priko 1 , 51550 MALI LOINJ, NIKOLE TESLE 11, 52440 Pore SCALIEROVA 8, 52100 Pula KRINGA BB, 52444 Tinjan S. KONZULA ISTRIJANA 9, 52000 Pazin TROTI BB, 52000 Pazin
MARTINEVI d.o.o. HERENI d.o.o. MESTRA d.o.o MAT KLAONICA I PRERADA MESA, VL. MARIJAN TULI BOMI-MAX d.o.o. MAJDAK-PROMET d.o.o. BIK d.o.o. MESNA INDUSTRIJA DARUVARANKA d.o.o. PROMES-CVANCIGER GAVRILOVI d.o.o. MESNI BUTIK UTO VAMI AGROPLETER d.o.o. PKK- Karlovac MISS d.o.o. IMPROM KRIEVCI d.o.o. T.K. IKA d.o.o. MESNICE BIKUP d.o.o. MESNICE KATANOVI d.o.o. MESNICE PERO D.O.O. MESARSKO-KOBASIARSKA RADNJA MESNICA-KLAONICA J & MRAZ d.o.o. PRESEKI, MESNICA J & , MESNICA-KLAONICA MESNICE BOROAK d.o.o. MESNICE FRANCEK d.o.o. Mesna industrija JAKOPEC d.o.o. MESNICE MRAZ d.o.o. AGRO RIJEKA d.o.o. VIR 1898 d.d. MESNICA FUAK PIVKA EXPORT-IMPORT d.o.o. VENDICIJA d.o.o. MIT-MILINA d.o.o. M.A.B.I.K. d.o.o. JUNKO RIJEKA d.o.o. ZAJEDNIKI MESARSKI OBRT EELI MESNA INDUSTRIJA BALJAK EXPORT - IMPORT d. o. o. u steaju VEDRAL, VL. TEFICA KORELI COMPARI 1, VL. RENATA KOMPARI PREMES d.o.o. PISINIUM d.o.o. PRODUKT KOMERC d.o.o.
33
Zdravko Mili

RUDINE 1, 52460 Buje (Buie) DIGITRONSKA 16, 52460 Buje (Buie) 1. SVIBNJA 16, 52460 Buje (Buie) TRG M. ZELKA 8, 52352 Kanfanar ZAT KATELA BB, 52341 minj RUDARSKA 1, 52220 Labin ZELENICE 8, 52220 Labin Kosinoii bb, 52440 Pore AUGUSTA ENOE 17, 53000 Gospi vica 152, 53220 Otoac
KRAS ISTRA d.o.o. CALDANIA EXPORT IMPORT d.o.o. BARBO d.o.o. MASEN d.o.o. JELENI d.o.o. LORIMEX d.o.o. TRGOLORENC d.o.o. MESNA INDUSTRIJA KOSINOII D. O. O. SLADOVAA d.o.o. JADRI - TRADE d.o.o.
- TRGOCENTAR Slatina - PLODINE, - KONZUM - SAJMOVI: upanija Istarska Pozesko-Slavonska Koprivnicko-Krizevacka Pozesko-Slavonska Istarska Krapinsko-zagorska Sisacko-Moslavacka Sisacko-Moslavacka Sisacko-Moslavacka Osjecko-Baranjska Istarska Zagrebacka Varazdinska Istarska Viroviticko-Podravska Viroviticko-Podravska Osjecko-Baranjska Osjecko-Baranjska Osjecko-Baranjska Osjecko-Baranjska Vukovarsko-Srijemska Splitsko-Dalmatinska Bjelovarsko-Bilogorska Osjecko-Baranjska Osjecko-Baranjska Mjersto Visnjan Pozega Gola Pleternica Motovun Donja Stubica Klostar Ivanic Popovaca Posavski bregi Nasice Vodnjan Pisarovina Ljubescica Pazin Gradina Spisic Bukovica Bizovac Djurdjenovac Podgorac Sljivosevci Vodjinci Trilj Nova Raca akovo Piskorevci Vrijeme 1 (cetvrtak) (petak) (srijeda) (srijeda) (srijeda) (subota) (subota) (subota) (subota) (subota) (subota) (utorak) (utorak) (utorak) ? ? ? ? ? ? ? ? ? 1. u mjesecu 1. u mjesecu Vrijeme 2 cetvrti cet. u mjesecu 1. pet u mjesecu 1.srij.u mjesecu 1 i 3 srij u mjesecu 3. srij. u mjesecu 1. i 3. subota 3. sub. u mjesecu 1 i 3 sub u mjesecu 2 i 4 sub u mjesecu 1 sub u mjesecu 1. sub. u mjesecu 1.utor.u mjesecu 1. utor. u mjesecu 1. utor u mjesecu
po objavi po objavi po objavi po objavi po objavi po objevi po objavi 1. u mjesecu 1. u mjesecu
34
Zdravko Mili

Pleternica 10.pro 10. u mjesecu 10. u mjesecu 13.pro 13.pro 15. u mjesecu 15. u mjesecu 15.u mjesecu 2. u mjesecu 20.pro 20. u mjesecu 21.pro 21.pro 25. u mjesecu 29.pro 29. u mjesecu 4. u mjesecu 5.pro 5.pro 5. u mjesecu 5. u mjesecu 5. u mjesecu 6.pro 7.pro 7.pro 8.pro 8.pro 8. u mjesecu cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak godisnji SAJAM 10. u mjesecu 10. u mjesecu 13.pro godisnji SAJAM 15. u mjesecu 15. u mjesecu 15.u mjesecu 2. u mjesecu godisnji SAJAM 20. u mjesecu godisnji SAJAM godisnji SAJAM 25. u mjesecu godisnji SAJAM 29. u mjesecu 4. u mjesecu godisnji SAJAM 5. u mjesecu 5. u mjesecu
Vukovarsko-Srijemska Zadarsko-Kninska Osjecko-Baranjska
Babina Greda Benkovac Donji Miholjac Donji Miholjac akovo Piskorevci Lipovljani Zupanja Vrbovec Drenovci Petrinja Piskorevci Babina Greda Slavonska Pozega Uljanik Vrpolje Valpovo Valpovo Pakrac Drenovci Drnis Ferdinanovac Berek Jastrebarsko Koska Koska Donji Andrijevci Sesvete Petrijanec Varazdin Donja Dubrava Cadjavica Virovitica Bjelovar Hercegovac Staro Petrovo Selo
Osjecko-Baranjska Osjecko-Baranjska Sisacko-Moslavacka Vukovarsko-Srijemska
Vukovarsko-Srijemska
Vukovarsko-Srijemska
Bjelovarsko-Bilogorska Brodsko-Posavska Osjecko-Baranjska
Pozesko-Slavonska Vukovarsko-Srijemska Sibenska
godisnji SAJAM godisnji SAJAM godisnji SAJAM 8.pro godisnji SAJAM 8. u mjesecu
Osjecko-Baranjska
Brodsko-Posavska Zagrebacka Varazdinska Varazdinska Medjimurska Viroviticko-Podravska Viroviticko-Podravska Bjelovarsko-Bilogorska Bjelovarsko-Bilogorska Brodsko-Posavska
35
Zdravko Mili

Pokupsko Slunj Perusic Senj Obrovac Cista Provo Split Vocin Klanjec Lobor Prelog Krizevci Novigrad Podravski Slatina Veliki Grdjevac Sunja Nova Kapela Okucani Draganic Duga Resa Racica Buje Buzet Gospic Perkovic Dugo Selo Farkaevac Jatrebarsko Sv.I.zelina Donja Stubica Lipovec Mace Prilecko Zavrsje Ferdinanovac Kalinovac Koprivnica Grubisno polje Novska Bosiljevo Netretic Selce Sisevic Buje Brinje Skradin Split cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak cetvrtak nedjelja petak petak petak petak petak petak petak petak petak petak petak petak petak petak petak Petak petak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak ponedjeljak
Karlovacka Karlovacka Licko-Senjska Licko-Senjska Zadarsko-Kninska Splitsko-Dalmatinska Splitsko-Dalmatinska Viroviticko-Podravska Krapinsko-zagorska Krapinsko-zagorska Medjimurska Koprivnicko-Krizevacka Koprivnicko-Krizevacka Viroviticko-Podravska Bjelovarsko-Bilogorska Sisacko-Moslavacka Brodsko-Posavska Brodsko-Posavska Karlovacka Karlovacka Karlovacka Istarska Istarska Licko-Senjska Sibenska Zagrebacka Zagrebacka Zagrebacka Zagrebacka Krapinsko-zagorska Krapinsko-zagorska Krapinsko-zagorska Krapinsko-zagorska Koprivnicko-Krizevacka Koprivnicko-Krizevacka Koprivnicko-Krizevacka Bjelovarsko-Bilogorska Sisacko-Moslavacka Karlovacka Karlovacka Karlovacka Karlovacka Istarska Licko-Senjska Sibenska Splitsko-Dalmatinska
36
Zdravko Mili Zagrebacka

Jakovlje Vrbovecka Dubrava Vinica Cakovec Zabno Pitomaca Stefanje Glina Kutina Ogulin Ozalj Severin Otocac Imotski Samobor Var.Toplice Virje Orahovica Berek Nova Gradiska Gracac Knin Kastel Stari Sinj Vrgorac Vrbovec Zlatar Maruevac Djurdjevac Gornja Rijeka Klostar Podravski Sokolovac Cazma Garesnica Ivanska Sela kraj Siska Jurovski Brod Zadvarje srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda subota subota subota subota subota subota subota subota subota subota subota utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak utorak
Zagrebacka Varazdinska Medjimurska Koprivnicko-Krizevacka Viroviticko-Podravska Bjelovarsko-Bilogorska Sisacko-Moslavacka Sisacko-Moslavacka Karlovacka Karlovacka Karlovacka Licko-Senjska Splitsko-Dalmatinska Zagrebacka Varazdinska Koprivnicko-Krizevacka Viroviticko-Podravska Bjelovarsko-Bilogorska Brodsko-Posavska Zadarsko-Kninska Sibenska Splitsko-Dalmatinska Splitsko-Dalmatinska DubrovackoNeretljanska Zagrebacka Krapinsko-zagorska Varazdinska Koprivnicko-Krizevacka Koprivnicko-Krizevacka Koprivnicko-Krizevacka Koprivnicko-Krizevacka Bjelovarsko-Bilogorska Bjelovarsko-Bilogorska Bjelovarsko-Bilogorska Sisacko-Moslavacka Karlovacka Splitsko-Dalmatinska
Iskustvo u izvozu sticalo bi se putem ponude za trita susjednih zemalja. Stalnim istraivanjem trita i dodatnim certificiranjem ( verificiranjem procesa i proizvoda ) uinili bi se koraci i za samostalni istup na izvozna trita.
37
Zdravko Mili

UZGOJ JUNADI
6. KONKURENCIJA
Dok veliki hrvatski proizvoai mesa postiu zavidne rezultate na tritu, za male se proizvoae to isto ne bi moglo rei. Ima vie razloga zbog kojih mali proizvoai ne mogu postii tako visok nivo efikasnosti. 1.) TEHNOLOKI RAZLOZI Mali proizvoai nemaju tehnoloki zaokruen proces proizvodnje, koji staje nakon izlaska stoke iz turnusa. U Hrvatskoj je premalen je broj autoriziranih klaonikih kapaciteta koji mogu konfekcionirati robu i deklarirati ju na propisan nain. Zbog nedovoljne i neadekvatne finalizacije samog proizvoda koji na taj nain nije verificiran, gube priliku za plasman robe i u domaim trgovakim lancima ili u izvozu. Stoga vre klanje u vlastitoj reiji ili u neautoriziranim lokalnim klaonicama ( bez klaonikog broja ) za sivo i crno trite ( za sindikate i individualna domainstva ). Budui da se ovo trite sve vie suava nisu u mogunosti postii dovoljno isplativu seriju te na kraju odustaju.
2. ) PRAVNI RAZLOZI Mali proizvoai teko prate izmjene zakonske regulative u procesu tranzicije, oslanjaju se na minulu praksu i tradiciju, teko se prilagoavaju te dolaze pod udar razliitih inspekcija. Nakon nekog vremena osjete zamor i odustaju. 3. ) BONITETNI RAZLOZI Mali proizvoai, radei najee u nelegaliziranim objektima, (u tihoj radinosti) izvan sustava obrta, zadruge OPG-a i PDV-a, bez voenja knjigovodstvenih isprava, zapravo nemaju nikakav osnov za sticanje bilo kakvog boniteta pred dravom, financijskim institucijama ili kupcima. Na taj nain nisu u mogunosti doi do svjeeg kapitala za unapreenje proizvodnje ili marketinku pripremu, za apliciranje fondovima i sustavima potpora. 4. ) TRINI RAZLOZI Mali proizvoai preteito se orijentiraju na lokalno trite na kojem je proizvod i nastao i to u otroj konkurenciji drugih lokalnih proizvoaa. Nepovjerljivi su prema posrednicima i prodaju najee provode u vlastitoj reiji. Ne prate sustave trinih informacija niti sustavno prikupljaju vlastite informacije. Najee ne provode nikakvu marketinku pripremu. Iz tog razloga, kao vjeti proizvoai a loi trgovci, najee predaju svoje kapacitete velikim prozvoaima radi organizacije uslunog tova u sklopu kojeg prihod sainjava jedino najam objekta i vlastite radne snage. PREDNOST Poduzetnik je upoznat s neizbjenim mjerama kojima mora podvri svoj poduhvat- projekt ukoliko ne eli upasti u iste zamke, u kakve obino upadaju mali proizvoai. U naprijed citiranom tekstu, i
38
Zdravko Mili
tekstu koji slijedi, Poduzetnik je predvidio mjere kojima je cilj sticanje prednosti u odnosu na konkurenciju. Striktnim provoenjem ovih mjera oekuje uspjeh na tritu.
7. MARKETINKI PLAN
Od samog poetka, virtualno, treba se orijentirati na marketinku pripremu sukladnu iroj poduzetnikoj viziji. To znai organizirti marketing kojim se najavljuje izlaz na ire trite. Kontinuirano e se provoditi slijedee mjere: Odravati e se suradnja s agencijama za marketing, s agencijama za consulting u marketingu i agencijama za odnose s javnou radi to uspjenije provedbe slijedeih mjera 1 2 3 4 5 6 7 Istraivanje CILJANOG trita ( BI ) Izrada elektronikih adresara-data base ( DB ) potencijalnih kupaca na Teritoriju Komuniciranje s potencijalnim kupcima i kontinuirani feed back ( FB ) Voenje evidencije o potencijalnim kupcima, record of customer ( RC ) Izrda prijedloga prodajne strategije- sales strategy ( SS ) u pisanom obliku Izrda prijedloga marketing plana ( "koncentrirani marketing" )( MP ) u pisanom obliku Ostvarenje dva temeljna cilja: svijest kupca o postojanju proizvoda-customer awareness ( CA ) kupeve lojalnosti - customer fidelity (CF ) Izrada plana odnosa s javnou-public relation ( PR ) Izrada plana sudjelovanja na javnim dogaanjima- public event ( PE ) Izrada prijedloga marketing styilinga i marketinkih sredstava prema marketinkom planu (MS) Izrada plana obilaska potencijalnih kupaca, customers ring trip ( CRT ) Izvrenje obilaska potencijalnih kupaca (CRT ) Izvrenje elektronikog marketinga i kontinuiranog obavjeivanja potencijalnih kupaca( e-M ) Analitika i prijedlog mjera (AM) Auriranje i kontinuirana dorada procjena, planova i mjera-updates assessments, plans and procedures (UAPP) Pokrivanje sajamskih izlobi i prezentacija fairs, examinations and presentation ( FEP) Postprodaja after-sale service (ASS ) Izrada vlastite web stranice u obliku e- baze PONUDE, na razini WEB IZDAVATVO to podrazumjeva da na web stranici postoji izmjenjivi dio sadraja: Opisi robe, cjenici, broure, video sadraji,... koje kupci mogu download-irati i podloni su auriranju, stalnim aktualnim izmjenama (dinamiko odravanje stranice), odnosno ukoliko je mogue i cjelovita dinamika stranica ili Customer Managed Site (CMS ). Radi kupaca kojima je mrea nedostupna, svaki proizvod prezentiran na web stranici treba imati i svoju ( pdf) TISKANICU- leaflet ( trodjelni A4 ) s mjestom za adresiranje i frankiranje, radi eventualnog slanja promidbe potom ili drugom dostavnom slubom, na odreene adrese ili openito na Teritorij, odnosno da bi se po postojeoj grafikoj obradi (objavljenoj na netu) skinuo i tiskao za sajmove i druga javna dogaanja. Iniciranje razmjene banera, razvijanje tema unutar blogerske zajednice, na web forumima, youtube, facebook,twiter ...koje podiu rating vlastite web stranice. Objavljivanje iskustava u proizvodnji junadi u elektronikim izdanjima asopisima ili na unibook-u. Izraditi povremeni e-newsletter te dostaviti ga na e- mail adrese kontakata. Prikupljanje dijela e- baze kontakata putem logiranja posjetitelja web stranice, blog tema, i sl.
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
39
Zdravko Mili -
Vlastito uvrtavanje i koritenje u poslovnih imenika (privredni vodi, yelowpages, wlw, kompass, otvoreno poslovanje,...) Oglaavanje na web oglaivaima Marketinki sustavi u poljoprivredi:
http://www.zmp.de http://www.agromreza.org.yu http://www.akii.hu http://www.ama.at http://www.camib.com http://www.eki.ee/ http://www.ekona.lv http://www.fapa.com.pl/fammu http://www.hgca.com http://www.lvaei.lv/ http://www.lzuu.lt/ http://www.mshp.minsk.by/ http://www.sapi.nat.bg/eng/ http://www.stat.gov.mk/ http://www.szif.cz/ http://www.vuepp.sk/atis/ http://www.vuze.cz http://www.tisup.hr Lokalni radio
Banska kosa Slavonija Donji Miholjac akovo Ilok Moslavina Plus Orahovica Osijek Slavonski radio Poega Hrvatski radio Valpovtina VFM Virovitica Dunav Hrvatski radio Vukovar upanja Lokalni tisak
24 sata Burza za selo
40
Zdravko Mili
Agroglas Glas Podravine i Prigorja Glas Slavonije INA glasnik Jutarnji list- Slavonija i Baranja Kronika poeko slavonska Posavska Hrvatska Privredni vijesnik Slavonski dom akovo Slavonski dom Baranja Slavonski dom Osijek Slavonski dom Valpovo Belie Slavonski poduzetnik Veernji list Slavonija i Baranja Veernji list BiH Virovitiki list Vukovarske novine - Sinergijsko djelovanje s drugim oglaivaima HZPSSS kontinuirano provodi seminare i prezentacije radi osposobljavanje poljoprivrednika za djelovanje po EU pravilima. Krovne udruge poljoprivrednika, posebno peradara takoer provode mjere radi organiziranog plasmana proizvoda. Najei interes i oblik djelovanja udruga su lokalni tematski sajmovi. Direktne prezentacije u svim opinskim sreditima Sudjelovanje na sajmovima GUDOVAC VINKOVCI ZAGREB VIROVITICA BILJE OSIJEK BIZOVAC
Meunarodni bjelovarski sajam Vinkovaki jesenski sajam gospodarstva i obrtnitva POSJET meunarodnom Zagrebakom velesajamu Izloba voa, povra i poljoprivrednih proizvoda Meunarodni susreti opine Bilje Osjeki sajam Pampas Sajam AGRO ZEMLJA Bizovac
8. PLAN UPRAVLJANJA PODUZEEM I SIMULACIJA POSLOVANJA

Team, coaching i management ( u sinergijskom odnosu ).
Ovaj model upravljanja namee sama priroda rada sa ivim organizmima (junad) koja ne trpi indiferentnost teama na pojedinane pogreke i propuste. ( Stupanj uginua se nikakvim tehnolokim postupkom ne moe doraditi !) Stoga je nuno i bitno da svaki pojedinac u teamu prihvaa odgovornost i za propuste drugih pojedinaca, odnosno da stekne svijest da e team trpjeti posljedice zbog njegovih osobnih propusta.
41
Zdravko Mili
DIFERENCIJALNA RENTA- relativna najamnina za izvritelje ( trokovi radne snage u odnosu na ostvareni profit ) biti e relativno visoka , stoga to je u malim gospodarskim sustavima nuno zaposliti djelatnike s pozitivnim polivalentnim osobnim vjetinama, spremnim za usvajanje vie od jedne nove vjetine godinje te za razliite vidove specijalizacije. Sustav nagraivanja djelatnika biti e manje hijerarhijski a vie korelantan s uloenom energijom i ostvarenim rezultatom. Djelotvornost radnog teama ostvarivat e se afirmativno-subvencioniranom stegom. Dvojna uloga pojedinca u cjelokupnoj hijerarhijskoj piramidi u kojoj je izvritelj istovremeno i u ulozi controlinga, osigurat e dinamiku popunu ljudskih resursa. Radni team pokuat e se se formirati na nain da osigura izvrenje radnih zadaa sa to manjim udjelom outsorceinga. U radnom teamu s takvim performansama, coaching ima prednost u odnosu na management. Pokuat e se afirmirati i onaj dio sposobnosti djelatnika, koji im inae pri obavljanju svakodnevnih poslova ne trebaju a s ciljem kreiranja zdrave komunikacije,( s nadreenima i meu kolegama), izbjegavanja subjektivnog osjeaja diskriminiranosti, nerazumijevanja, prisile,... stresa, odnosno postignua dopunske motiviranosti djelatnika. Uloga managera biti e da zna prepoznati priuve vjetina, energije i osobnih ambicija koje bi se dale vektorski asocirati u (novi i bolji ) potencijal teama u sklopu kojeg maneger treba pomaknuti postojee tehnoloke i psiholoke granice te stvoriti novi prostor za maksimalnu ambicioznost, kreativnost i invetivnost. Team s vikom vjetina imati e bolji refleks kojim e odgovoriti na izvanredne situacije, ( koje su u radu sa ivim organizmima uvijek mogue ) odnosno u sklopu afirmativno-subvencionirane stege biti e motiviran obavljati i raznolike dopunske poslove iz djelatnosti firme. IMAGE TVRTKE, prema van, poinje se graditi iznutra na nain da Tvrtka mora postati atraktivno radno mjesto za svoje djelatnike Tvrtka mora postati poeljan kupac za svoje dobavljae. Tvrtka mora postati poeljan dobavlja kupcima i Interesantan parntner investitorima
Gruba simulacija poslovanja za 1. I 2. godinu:
Projekcija poslovanja u prve 3 godine:
9. Procjena prihoda
42
Zdravko Mili
10. Procjena trokova
11. Procjena profita 12. Opis moguih rizika / analitika

SWOT ANALIZA (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats)
/ NEZAVRENO /
43

Uzgoj Junadi Na Farmi BISTRICA

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uzgoj Junadi Na Farmi BISTRICA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PODRUJE: 101.2.

SEKTOR GOVEDARSTVA IRI SADRAJ:

101.8.4. UI SADRAJ POSLOVNO-INVESTICICIJSKOG PLANA:

RASPORED, UREENJE I PREINAKE U RADOM PROSTORU1

PRIPREMA STAJA ZA SMJETAJ JUNADI

2.TOV JUNADI (220-250 do 450-500 kg)

Vlastita vertikalna mjeaona stone hrane kapaciteta 1 t/h

Spremnik za dranje stone hrane u rinfuzi

Uspjenost tova mjeri se izraunom donjih parametara:

ZDRAVSTVENA PREVENTIVA I MOGUE POJAVE BOLESTI

Mogunosti u tovu junadi

|Tov junadi (150 - 500 kg), vlastite smjese

12,00 14,00 16,00

Jedinicna c'n'ena 0,21 0,59 0,86 0,87 3,00 1,35 7,10

Kolicina 1.600 (kg, lit)

HRK/grlo 336,00 73,75 220,16 513,30 408,00 345,60 291,10 2.187,91

Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.

|Tov junadi (150 - 500 kg), kupovne smjese

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

PVT -415,73 (kn) 574,27 1.564,27

PVT -57,76 feur) 79,79 217,33

12,00 14,00 16,00

Jedinicna ciiena 0,21 0,59 1,92

Kolicina 2.450 (kg, lit)

HRK/grlo 513,66 80,51 2.016,00 2.610,17

*trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu silazu (mineralno - organska gnojidba)

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

Mogunosti dodatne zarade na farmi BISTRICA

Osjeka 2, 33000 Virovitica i to:

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

Literatura i tehnologija uzgoja prema Duanka Bugarski: BUKOVAA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

USJEVI UZIMAJU IZ STAJNJAKA: 1. godina 50% hraniva

2. godina 25-30% 3. godina 15-20% 4. godina 5-10%

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

Prikljuni stroj za mijeanje komposta

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

1. VJETINE I ZNANJA PODUZETNIKA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

3. PO EMU SE PROIZVOD RAZLIKUJE OD POSTOJEIH NA TRITU

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

- UVAK Virovitica - VALVITA, VALPOVO d.d. Zelin i dr. ( vidi str.18)

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

po objavi po objavi po objavi po objavi po objavi po objevi po objavi 1. u mjesecu 1. u mjesecu

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

Vukovarsko-Srijemska Zadarsko-Kninska Osjecko-Baranjska

Osjecko-Baranjska Osjecko-Baranjska Sisacko-Moslavacka Vukovarsko-Srijemska

Bjelovarsko-Bilogorska Brodsko-Posavska Osjecko-Baranjska

Pozesko-Slavonska Vukovarsko-Srijemska Sibenska

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

Zdravko Mili Zagrebacka

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA

UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA