Haski Adis 67-10/VNI

Prof. dr Nedim Smailovi

Raunalna grafika, skraeno RG, je polje vizualnog raunarstva koje rabi raunala za stvaranje slika i uklapanje i mijenjanje slikovnih i prostornih podataka koji su uzeti iz stvarnosti. Sam naziv 'raunalna grafika' prvi je u upotrebu uveo William Fetter, Boeing (1960). Prvi vei napredak u raunalnoj grafici napravio je Ivan Sutherland 1962. kada je stvorio program Sketchpad s kojim je omogueno prvo interaktivno stvaranje grafikog sadraja.

Grafika je vizualna prezentacija na nekoj podlozi, kao to je npr.: zid, platno, raunalni zaslon, papir, ili kamen, kojoj je cilj da informira, ilustrira ili zabavi.... Primjeri su: fotografije, crtei, grafikoni, diagrami, tipografija, brojevi, simboli, geometrijski oblici, karte ili slino. Grafika obino kombinira tekst, ilustraciju i boju. Grafike moe biti funkcionalna ili umjetnika. Postoje dvije vrste raunalne grafike: rasterska grafika - gdje je svaki pixel (tokica) posebno definiran (kao u digitalnoj fotografiji) i vektorska grafika - gdje se upotrebljavaju matematike formule za crtanje linija i oblika.

bitmape (paint ili rasterska grafika) vektorske (drawn grafika)

Bitmape:

sastavljene od pojedinanih toaka - pixela (picture element) svaki pixel iste veliine rezolucija (razluivost) - broj piksela odreuje kvalitetu slike matrica za pohranjivanje informacija o svakom pixelu koji ini sliku (lokacija, boja

Kako slike velike rezolucije mogu zauzeti veliki prostor na disku, esto je potrebno da se oni kompresuju. Postoji odreeni broj tehnika za kompresiju, od kojih neke naruavaju kvalitet slike, a neke ne. Ako ema za kompresiju koja se koristi zasmjetanje slike moe biti potpuno obrnuta , tako da je dekompresovana slika digitalno identina kompresovanoj, kae se da je ema za kompresiju bez gubitaka. Ako je to nemogue, radi se o kompresiji sa gubicima. Skoro uvijek postoji mogunost da se zamijeni kvalitet slike za efikasnost u prostoru. Meutim, postoji nekoliko metoda za kompresiju bez gubitaka i jedan od njih je tehnika poznata kao run-length encoding (RLE)

Postoji veliki broj formata koji mogu drastino smanjiti prostor potreban za smjetanje slike, ako je korisnik spreman da prihvati odreeni gubitak u kvalitetu slike. Vjerovatno najpopularniji od ovih formata je onaj koji koristi emu kompresije koju je definisao Joint Photographic Experts Group. Za ovakve slike se kae da su smjetene u JPEG formatu. Jpeg format ima veliki broj prednosti. Najprije, on radi posebno dobro nad slikama koje potiu sa filma ili videa, dijelom zbog toga to su artefakti koje on proizvodi dizajnirani tako da se manje primijete u podrujima koje imaju odreenu koliinu uma.

2D raunalna grafika je raunalno stvaranje digitalnih slika. Termin se koristi i za granu raunalne znanosti koja obuhvaa takve tehnike, ili za modele same. 2D raunalna grafika se veinom koristi u aplikacijama koje su u originalu razvijene nakon tradicionalnog printanja i tehnologija crtanja, kao to su tipografija, kartografija, tehniko crtanje, oglaavanje itd. U tim aplikacijama, 2D prikaz nije samo reprezentacija stvarnog objekta, nego je nezavisna rukotvorina sa dodanom semantikom vrijednou; 2D modeli su stoga vie preferirani, jer daju direktniju kontrolu slike nego 3D grafike, iji pristup je srodniji fotografiji nego tipografiji.

3D raunalne grafike su grafike koje koriste trodimenzionalnu reprezentaciju (predoenje) geometrijskih podataka pohranjenih u raunalu zbog svrhe izvoenja izrauna i renderiranja 2D slika. U softveru za raunalnu grafiku, razlika izmeu 2D i 3D je esto nejasna; 2D aplikacije mogu koristiti 3D tehnike kako bi postigle efekte poput osvjetljenja, a primarno 3D mogu koristiti 2D tehnike renderiranja.

3D raunalne grafike se esto spominju kao 3D modeli. Za razliku od renderirane grafike model je sadran u grafikoj podatkovnoj datoteci. Meutim, postoje razlike. 3D model tehniki nije grafika jedinica sve dok nije vizualno prikazan.

Animacija se odnosi na temporalni opis objekta, npr. kako se kree i deformira tijekom vremena. Popularne metode ukljuuju keyframing, obrnutu kinematiku i gibanje na snimci, iako se mnoge od ovih tehnika upotrebljavaju u vezi jedna s drugom. Kao i kod modeliranja, fizika simulacija je drugi nain navoenja kretanja. Raunalna animacija je umijee kreiranja pokretnih slika upotrebom raunala. To je podkategorija raunalne grafike i animacije. Ponekad je meta animacije raunalo samo, ali ponekad je meta i drugi medij, kao film. Takoer se za nju koristi termin CGI (Computer-generated imagery or computergenerated imaging) posebno kada se koristi u filmu.

Renderiranje ili iscrtavanje konvertira model u prikaz bilo simuliranjem transporta svjetla da bi se dobile fotorealistine slike, ili primjenom tipa stila kao u ne-fotorealistinom renderiranju. Dvije osnovne operacije u realistinom renderiranju su: * transport (koliko svjetla dode od jednog mjesta do drugog) * rasprenje (kako povrsina reagira sa svjetlom). Tijekom procesa 3D renderiranja, broj refleksija svjetlosnih zraka moe biti iskrojen da bi se postigao eljeni vizualni efekt.

Haski Adis 67-10/VNI

Prof. dr Nedim Smailovi