Dario Mi i

Fizika III

Zagreb, akademska godina 2010./2011. www.pripreme-pomak.hr

Nakladnik Pomak, Zagreb 1. Ferenica 45 tel.: 01/24 50 904, 01/24 52 809 mtel.: +385 (91) 513 6794 www.pripreme-pomak.hr

Za nakladnika Branko Lemac

Dizajn ovitka minimum d.o.o.

Pomak, Zagreb, 2009. Intelektualno je vlasnitvo, poput svakog drugog vlasnitva, neotuivo, zakonom zatieno i mora se potovati (NN 167/03). Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati ni umnaati na bilo koji nain, bez pismenog doputenja nakladnika. Skripta slui iskljuivo za internu uporabu na teajevima koji se, u okviru Priprema Pomak, odravaju kao pripreme za polaganje ispita iz fizike na Dravnoj maturi.

III. ELEKTROMAGNETIZAM III. 1. Elektrostatika

Plastini tap nakon trljanja o kou (ili kosu) ima sposobnost privlaenja komadia papira. tap je naelektriziran. Naelektritziranost karakteriziramo koliinom naboja Q. Jedinica za mjerenje koliine naboja: [Q] = 1C kulon Naelektrizirana tijela se ili privlae ili odbijaju.
tap

komadii papira

Postoje dvije vrste elektrinog naboja: pozitivan i negativan . to je negativno nabijeno a to pozitivno odredi se dogovorom. Uzeto je da je naboj protona pozitivan a naboj elektrona negativan! 1909. Milikan postoji najmanja koliina naboja naboj je kvantiziran e = +1.6 1019 C - elementarna koliina naboja Bilo koju koliinu naboja moemo prikazati kao: Q = N e N cijeli broj! U zatvorenom sustavu, bez obzira kakvi se fizikalni procesi unutar njega deavali vrijedi da je: Q = konst. zakon ouvanja naboja Koliina naboja je nepromjenjiva u vremenu. a) Coulombov zakon Kulon ispituje torzionom vagom o emu ovisi sila izmeu dvaju tokastih (kuglastih) naboja.

F ~ Q1 Q 2
Sila je proporcionalna umnoku naboja

F~

1 r2

Sila je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti izmeu naboja. Coulombov zakon:

FC = k0

Q1Q2 , r2

k0 =

1 4 0

9 109

Nm 2 C2

0 - dielektrinost (permitivnost) vakuuma ( 0 = 8.85 1012 N 1m 2C 2 )

Ukoliko se naboji postave u neko sredstvo (npr. vodu), tada je sila izmeu njih manja nego kad su u vakuumu. Definirajmo relativnu dielektrinost:

r =

FC k QQ > 1 tj. FC = 0 1 2 2 r r FS

Sila ima smjer radijalno od (istoimeni) ili prema (raznoimeni) naboju koji ju uzrokuje. Ako na neki naboj q < 0 (crte desno) djeluje vei broj drugih naboja (npr. Q1 > 0 i Q2 < 0), ukupna sila na naboj q se dobije vektorskim zbrajanjem pojedinih sila.

F F1
Q1+

F2 q

F = F1 + F2
51

Q2

Pripreme za razredbene ispite

b) elektrino polje Prostor oko nabijenog tijela poprima nova svojstva u odnosu na sluaj kada, u tom dijelu prostora, nema nabijenog tijela. Nazivamo ga elektrinim poljem. Uoimo formalnu analogiju s gravitacijskim poljem. Za njegovo opisivanje uvodimo nekoliko veliina: b1) Jakost elektrinog polja, E Svaki naboj +Q (koji openito nije tokast ili kuglast) stvara polje. Zamislimo tokasti pozitivni probni naboj q proizvoljno malog iznosa. Dovodimo li u zadanu toku T (crte) razliite probne naboje, na njih e naboj Q djelovati razliitim silama, ali e vrijediti
F1 F2 F = = ... = q1 q2 q

F1

q1

T q2

F2

+Q

to jest, taj omjer karakterizira odabranu toku T u kojoj postoji elektrino polje E jakosti

F . q To je omjer sile na probni naboj u nekoj toki (koju moemo izmjeriti dinamometrom) i koliine naboja probnog naboja. Jedinica za mjerenje elektrinog polja jednaka je E=

[E] =

[F ] = 1 N . [q] C

Ukoliko je naboj Q tokast ili kuglast onda je Coulombova sila kojom taj naboj djeluje na naboj q jednaka

Qq F = k0 2 . r Elektrino polje tokastog ili kuglastog naboja Q jednako je Q E = k0 2 . r

Dogovor o smjeru elektrinog prikazan je na crteima (desno). polja

E1+ Q+
1 2
Q E-

E2+

Ukoliko polje stvaraju dva tokasta naboja Q1 i Q2 (ili vie naboja) onda vrijedi princip superpozicije: Ukupno polje tih naboja u proizvoljnoj toki T prostora se dobije kao vektorski zbroj pojedinih polja. Uoiti: u toki T se nalazi pozitivni probni naboj na kojega djeluje ukupna sila koju moemo izmjeriti. Kada imamo podatake o sili i probnom naboju onda modul elektrinog polja izraunamo E = F/q. Elektrine silnice linije elektrinog polja To su linije kojima bi putovao probni naboj q > 0 u polju uoenog pozitivnog (+) ili negativnog naboja ().
izvor

E+ T E E-

+ Q1

E = E + + E-

Q2

ponor

52

Pripreme za razredbene ispite

Vektor jakosti elektrinog polja E je tangencijalan na liniju elektrinog polja u danoj toki. Gustoa linija je proporcionalna jakosti elektrinog polja na tom podruiju. Linije izviru na pozitivnom, a poniru na negativnom naboju. Linije se ne mogu presjecati! b2) elektrini potencijal, Kad se probni naboj q dovodi iz beskonanosti u neku toku polja, elektrino polje izvri rad proporcinalan s q.

E1
1

E2

W1 ~ q
Naboj q u datoj toki raspolae elektrinom potencijalnom energijom E p el .
r

Ep,el q

W q

E p el ~ q
Definiramo veliinu:

E p el q

- elektrini potencijal toke polja.

To je omjer elektrine potencijalne energije probnog naboja q u nekoj toki polja i koliine naboja tog probnog naboja. Ovisi o poloaju toke i o naboju Q koji stvara polje. Jedinica za mjerenje:

[ ] =

E p el

[q]

=1

J = 1 V volt C

Za tokasti naboj Q (ili kuglasti ) je

( r ) = k0

> 0 za pozitivan naboj < 0 za negativan naboj Linije (plohe) koje spajaju toke u elektrinom polju istog potencijala nazivaju se ekvipotencijalnim (plohama) linijama. One su uvijek okomite na silnice elektrinog polja. Elektrina potencijalna energija dvaju naboja Q i q je

Q r

A = B

ekvipotencijala linija silnica

E p el = q = k0

Qq r

Ako polje stvara vei broj naboja vrijedi princip superpozicije:

(r ) = 1 ( r ) + 2 ( r ) + 3 (r ) + ...
b3) elektrini napon Gledamo pomicanje probnog naboja q izmeu dviju toaka 1 i 2 elektrinog polja naboja Q. Pri tom pomicanju elektrostatske sile izvre rad W12 . Rad je proporcionalan koliini naboja q.

1q 1

W 12

W12 ~ q
Definiramo veliinu elektrini napon U.

U=

W12 q

To je omjer rada elektrostatskih sila W12 pri pomicanju naboja q iz toke 1 u toku 2 i koliine tog naboja.

53

Pripreme za razredbene ispite

Jedinica za mjerenje je

[U ] =

[W12 ] = 1 J 1V [q] C
E pel 2 q E pel1 q

Kako se izvreni rad moe iskazati kao razlika elekrinih potencijalnih energija

W12 = E pel 2 E pel1

slijedi da je elektrini napon U izmeu dvije toke polja jednak U =

tj.

elektrini napon je jednak razlici elektrinog potencijala izmeu tih toaka polja: U = 2 1 = .
c) Elektrini kapacitet. Kondenzatori Kondenzator ureaj na kojem pohranjujemo elektrini naboj. Najee se sastoji od dva vodia (metalne ploe) razdvojena izolatorom (zrak, neki dielektrik). c1) Ploasti kondenzator d razmak izmeu metalnih ploa S plotina ploa Q koliina naboja U napon izmeu ploa (za danu koliinu naboja) - pokus U ~ Q Napon izmeu ploa proporcionalan je koliini naboja na ploama. Moemo napisati:

d +Q

-Q
S

U=

1 Q , tj. C Q C= U

C kapacitet kondenzatora. Ovisi o geometriji i o dielektriku izmeu ploa (ne ovisi o Q i U!)

[C ] =

[Q ] = 1 C 1F [U ] V
S d

farad

Kapacitet ploastog kondenzatora:

C = r 0

r - relativna permitivnost dielektrika

Izmeu ploa se formira homogeno elektrino polje. Ako se naboj +q s pozitivne ploe prebaci na negativnu plou, tad elektrino polje izvri rad

d +Q -Q

W = Fel d = qE d
Taj isti rad moemo iskazati preko napona W = q U qE d = q U

E=

U - jakost elektrinog polja unutar kondenzatora d [U ] V [E] = = 1 [d ] m

54

Pripreme za razredbene ispite

Energija ploastog kondenzatora Nabijanje kondenzatora do koliine naboja Q moemo ostvariti prenosei (u mislima) jedan po jedan elektron (naboja |qe|) s jedne neutralne ploe na drugu plou. Ploa s koje uzimamo elektrone e postati pozitivno nabijena, a ona na koju prenosimo elektrone negativno nabijena. Valja uoiti da se utijekom prenoenja elektrona napon izmeu ploa mijenja jer se mijenja i naboj ploa! Na kraju prenoenja elektrona, kada je naboj na ploama +Q odnosno Q, izvrili smo jednak rad kao da smo odjednom prenijeli koliinu naboja Q uz srednji napon izmeu ploa U koji je jednak

U=

U po + U kon

0 +U 2

tj. U =

U 2

Izvreni rad:
W = UQ = U 1 Q = QU 2 2

Izvreni rad je pohranjen u obliku energije elektrinog polja kondenzatora.

1 W = QU 2 1 Q 1 Q2 1 1 = Q = = CU U = CU 2 2 C 2 C 2 2
Spajanje kondenzatora serijski: U S = U1 + U 2
su jednake.
Q1

C1 U1

Q2

C2 nadomjetamo jednim ekvivalentnim QS

CS US

Koliine naboja na ploama ( Q1 , Q2 , QS )

U2
U

Q1 = Q2 = QS Q US = S CS
Q1 C1 Q U2 = 2 C2 U1 =

Qs Q1 Q2 = + Cs C1 C2

1 1 1 = + CS C1 C2

Reciprona vrijednost ekvivalentnog kapaciteta u serijskom spoju jednaka je zbroju recipronih vrijednosti pojedinih kapaciteta. To vrijedi za proizvoljan broj kondenzatora.
Spajanje kondenzatora paralelno: Naponi na kondenzatorima su jednaki.

U p = U1 = U 2 Q p = Q1 + Q2 C pU p = C1U1 + C2U 2 C p = C1 + C2
Kod paralelnog spoja ekvivalentni kapacitet u paralelnom spoju jednak je zbroju pojedinanih kapaciteta. Tvrdnja vrijedi za proizvoljan broj kondenzatora.

Q1 C 1 Qp Cp Q2 C2 Up

U= U1 + U2

55

Pripreme za razredbene ispite

III. 2. Elektrina struja

- elektrina struja usmjereno gibanje naboja u metalima slobodni elektroni u otopinama ioni, elektroni u plinovima ioni, elektroni Q koliina elektrinog naboja koja za vrijeme t proe kroz popreni presjek vodia S. a) jakost elektrine struje definiramo jakost elektrine struje:

vodic Q s

I=

Q t

Omjer koliine naboja Q i proteklog vremenskog intervala t. Jakost struje I se odabire za osnovnu fizikalnu veliinu. Njena jedinica se definira uz pomo magnetskih uinaka struje. [ I ] = 1 amper ([ I ] = 1 A) Za konstantne struje piemo

I=

Q = I t [Q] = [I] [t] = 1A s 1C (kulon) Po dogovoru se za smjer struje uzima smjer usmjerenog pomicanja pozitivnog naboja. Uoiti da elektrina struja nije vektor nego skalar!
a1) mikroskopski model struje Ukoliko vodi nije prikljuen na izvor, slobodni elektroni se unutar njega gibaju kaotino (poput molekula plina). Kad se na krajeve vodia prikljui napon, unutar njega se formira elektrino polje koje slobodnim elektronima daje jednu komponentu usmjerenog pomicanja brzinom v - srednja brzina usmjerenog pomicanja (driftna brzina). N broj slobodnih elektrona u volumenu V

Q t

n=

Za vrijeme t kroz presjek S e proi samo oni elektroni koji su na udaljenosti

N - gustoa broja elektrona (brojnost) V

v t

ili manjoj, tj elektroni iz obujma

V = S v t

Ti elektroni prenesu kroz S koliinu naboja Jakost struje je

Q = N e = n V e = n S v t e I= Q n S v t e = t t I = S v en I = v e n . Gustoa struje je vektorska S

Uobiajeno je definirati gustou struje j relacijom j =

veliina i u metalima ima smjer elektrinog polja koje je odgovorno za gibanje naboja u vodiu. Jedinicu gustoe struje dobivamo iz definicije:

[ j] =
v ~1

[I ] = 1 A [ S ] m2

Tipine srednje brzine i koncentracije elektrona u vodiu su

mm ; s

n ~ 1022 cm 3 .

56

Pripreme za razredbene ispite

b) Ohmov zakon. Elektrini otpor Ohm eksperimentalno utvruje da je jakost struje I u danom metalnom vodiu proporcionalna naponu U na krajevima vodia. I~U I Moemo napisati jednakost I=GU

I - elektrina vodljivost U [I ] A [G ] = = 1 1S simens [U ] V G=

ee koristimo recipronu vrijednost

1 - elektrini otpor G U - Ohmov zakon (za vanjski dio strujnog kruga) I= R [U ] V [ R ] = = 1 1 om [I ] A

R=

Elektrini otpor ovisi o: - duljini vodia, l - povrini poprenog presjeka, S - vrsti vodia (opisano pomou specifine otpornosti , [] = m)

R=

l S

R metalnog vodia ne ovisi o naponu U izvora ili jakosti struje I koja prolazi kroz vodi.
b1) mikroskopski izvod Unutar vodia se formira elektrino polje jakosti

E=

Srednja driftna brzina v je proporcionalna s tom jakou v = E gdje je elektrina pokretljivost. I = SvEn = S Een = S

U l

l S U

U S en = en U l l 1 1 l I = U R = en S R

Otpornost je

1 en l U R= , I = S R

Taj zakon moe se zapisati i u obliku j =ven= E en= en E Uvedemo li elektrinu provodnost

= en =

j = E Ohmov zakon Uzrok elektrinog otpora: - sudari elektrona s titrajuim ionima kristalne reetke - sudari elektrona s atomima neistoa i nepravilnostima kristalne reetke.

57

Pripreme za razredbene ispite

Eksperimenti pokazuju da elektrini otpor ovisi o temperaturi

Rt = R0 (1 + t )

je temperaturni koeficijent otpora datog vodia, [] = 0C1 = K1. t je promjena temperature, a R0 je elektrini otpor vodia na poetnoj temperaturi.
c) izvori istosmjerne struje Na izvoru razlikujemo: - pozitivan i negativan pol - podruija s vikom pozitivnog, odnosno negativnog naboja Kad se polovi izvora spoje vodiem potee elektrina struja koja dulje vremena ima konstantnu vrijednost Da bi to bilo tako, moraju se elektroni koji su putujui kroz vodi stigli s negativnog pola na pozitivni opet prebaciti na negativni pol to mogu izvriti strane (neelektrine) sile: - mehanike - kemijske - toplinske - magnetske Pri prebacivanju naboja q one izvre rad Wst . Definiramo elektromotorni napon izvora

Wst q

Omjer rada stranih sila i koliine prebaenog naboja

[ ] =

[ J ] 1V [C ]

volt

Shema strujnog kruga: r unutarnji otpor izvora struje - elektromotorni napon R vanjski otpor I jakost struje U = RI = I rI pad napona na vanjskom otporu

R I r

R+r Ako je R = 0 struja kratkog spoja je: I ks =

I=

- Ohmov zakon za itavi strujni krug

- maksimalna struja koju izvor moe dati

d) Kirchhoffova pravila U strujnim krugovima razlikujemo: - vorove toke u kojima se susreu tri ili vie vodia - petlje zatvorene konture s elementima strujnog kruga I. pravilo (pravilo vora)

I = I1 + I 2
Zbroj jakosti struja koje ulaze u vor, jednak je zbroju jakosti struja koje izlaze iz vora. Pravilo se temelji na zakonu ouvanja koliine naboja.

58

Pripreme za razredbene ispite

II. pravilo (pravilo petlje)

1 2 = IR1 + IR2

Algebarski zbroj elektromotornih napona u petlji jednak je zbroju padova napona u toj petlji. Pravilo se temelji na zakonu ouvanja energije.
e) Spajanje otpornika serijsko: Kroz otpornike protiu jednake struje.

I1 = I 2 = I S U = U1 + U 2 = U S I1 R1 + I 2 R2 = I S RS R = R1 + R2
Ekvivalentni otpor jednak je zbroju pojedinih otpora. Tvrdnja vrijedi za proizvoljan broj otpora.
paralelno: Na otpornicima su jednaki naponi. Pravilo vora:

I = I1 + I 2 = I P U1 U 2 U P + = R1 R2 RP 1 1 1 + = R1 R2 RP
Reciprona vrijednost ekvivalentnog otpora jednaka je zbroju recipronih vrijednosti pojedinanog otpora. Tvrdnja vrijedi za proizvoljan broj otpora.
f) Energija elektrine struje. Elektrina snaga Pri protjecanju elektrine struje kroz otpornik R, pozitivan naboj prelazi iz podruija vie potencijalne energije u podruije nie potencijalne energije (uz nepromjenjenu kinetiku energiju) tako da se ta razlika potencijalnih energija sudarima pretvara u termiku energiju kristalne reetke (Jouleova toplina). W=UQ U2 W =U I t = t = I 2R t Q = I t Iz ovih relacija slijedi R

Snaga je definirana kao rad po jedinici vremena.

P=

W U2 = UI = = I 2R t R

III. 3. Magnetizam
magnet privlai eljezne predmete (takoer kobalt i nikal, kao i njihove legure). Magnetski pol podruije magneta s najjaim djelovanjem

N sjeverni pol

S juzni pol

59

Pripreme za razredbene ispite

Istoimeni polovi se odbijaju. Raznoimeni polovi se privlae.

Dijeljenjem magneta se dobiju sitniji magnetii. To je tipino bipolarna (dipolna) pojava. Ne postoje izolirani magnetski polovi. Magnetska influencija u blizini magneta se komad mekog eljeza pretvara u magnet privlai druge eljezne predmete. Tvari graene od elementarnih magnetia kod magneta rasporeeni ureeno. feromagnet Kod nemagneta - neureeno. paramagneti vrlo slab magnetizam dijamagneti suprotno ponaanje
a) magnetsko polje - prostor oko magneta u kojem se osjea njegovo djelovanje Opisujemo ga: - grafiki linije magnetskog polja (silnice) Zamiljene linije koje svojim tangentama pokazuju smjer magnetskog polja

veliinama tok magnetskog polja M kroz plotinu A To je broj silnica koji prolazi kroz tu plotinu

gustoa magnetskog toka B (ili magnetska indukcija)

B=

M
A

Preciznije magnetski tok je

M = B A = BA cos

B ovisi o sredstvu koje se nalazi u magnetskom polju Definira se veliina koja ne ovisi o sredstvu. To je jakost magnetskog polja H :

H=

- permeabilnost sredstva B = H = 0 r H

0 = 4 107

r - relativna permeabilnost tvari feromagnet r ~ 103 paramagneti r 1 dijamagneti r 1

Tm - permeabilnost vakuma A

60

Pripreme za razredbene ispite

a1) Oerstedov pokus Kad se iznad magnetske igle pusti da tee struja, magnetska igla se otkloni i otklonjena je sve dok tee struja. Kad se struja iskljui, igla se vraa. Ako se smjer struje promjeni, promjeni se i smjer otklona igle. Elektrina struja (naboj u gibanju) stvara magnetsko polje. b) izvori magnetskog polja

b1) ravni (beskonani) vodi pokus H~I

B2
1

1 H~ r 1 I H= 2 r

I I
0 I 2 r

B1

B = 0 H =

Smjer polja pravilo desne ruke Palac u smjeru I, rukom obuhvatimo vodi prsti smjer B

[H ] =

[I ] = 1 A [r ] m

- jedinica za mjerenje jakosti magnetskog polja

b2) kruna petlja radijusa R U sreditu petlje je

B=

r I

2 R

Petlju moemo smatrati elementarnim magnetiem

b3) zavojnica s N zavoja N broj zavoja L duljina zavojnice I jakost struje Unutar zavojnice je polje homogeno. Pokus H~I H~N

H~

1 L

Te je obuhvaeno relacijom H = Magnetska indukcija:

NI . L

B = 0

ako se unutar zavojnice postavi neki materijal permeabilnosti r tad je

N I l

B = r 0

N I l

61

Pripreme za razredbene ispite

c1) Amperova sila, FA Ako se kroz ravni vodi koji se nalazi u homogenom magnetskom polju indukcije B , pusti struja jakosti I, zapaa se da se vodi izmie iz magnetskog polja, na njega djeluje magnetska sila Amperova sila FA

Pokus FA ~ I

FA ~ l - duljina vodia u magnetskom polju FA ~ B FA ~ sin , je kut izmeu B i l FA = B I l sin

Ponekad ovo koristimo za definiranje magnetske indukcije

N I B S

FA B= I l sin
Jedinica za mjerenje magnetske indukcije

[ B] =

[ FA ] = 1 N 1T [ I ] [l ] A m

tesla

Smjer sile FA - pravilo ispruene desne ruke palac smjer I prsti smjer B sila iz dlana

B = 0 H B T Tm 0 = [ 0 ] = 1 = 1 A H A m

Sila izmeu dva vodia

F12 = B1 I 2 l = F12 =

0 I1 I 2 l 2 r

0 I1 I2 l 2 r

Ovu relaciju koristimo za definiciju jedinice jakosti struje 1 amper

c2) Lorentzova sila, FL Struja usmjereno gibanje naboja Sila na vodi kojim tee struja rezultat djelovanja magnetskog polja na pojedine naboje. l duljina vodia u magnetskom polju B S povrina poprenog presjeka vodia N broj naboja q u volumenu S l

FA = BIl = B Svqn l = Bqv

FA = N Bqv

N Sl V

Na naboj q koji se giba brzinom v u magnetskom polju B djeluje sila:

62

Pripreme za razredbene ispite

FL =
ili openito

FA = Bqv N

FL = Bqv sin
- kut izmeu vektora B , v Smjer sile FL pravilo desne ruke:
palac smjer v prsti smjer B sila iz dlana za q > 0 Gibanje naboja u homogenom magnetskom polju: Ukoliko je v B naboj se giba po krunici radijusa R. Sila FL igra ulogu centripetalne sile.

FL = Fcp
Bqv= m v2 R mv R= Bq

Rad Lorentzove sile jednak je nuli. WFL = 0 ! jer je FL s (pomak) Period vrtnje

T=

2 R R m = 2 = 2 v v Bq m T = 2 Bq

Primjene: 1 separator brzine Okomito elektrino i magnetsko polje

Fel = FL qE = Bqv E v = - estice ove brzine ne skreu! B

2 maseni spektrometar Kombinacija separatora brzine i magnetskog polja B0

v=

E B mv m RB0 R= = B0 q q v m R B0 B = - specifini naboj q E RBq m

ciklotron ubrziva nabijenih estica

v=

63

Pripreme za razredbene ispite

III. 4. ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

To je pojava da se uz pomo magnetskog polja proizvede elektrina struja.
a) elektromagnetska indukcija Faraday 1831. Kazaljka ampermetra se otklanja kad se: - magnet primie ili odmie zavojnici, tj kad se mijenja magnetsko polje u kojem se zavojnica nalazi, (tj. mijenja B ) - zavojnica stie ili rastee, tako da se mijenja povrina poprenog presjeka (tj. S) - Zavojnica rotira u homogenom magnetskom polju (tj. mijenja kut )
S

- kut izmeu normale n na povrinu zavoja i vektora B

Jednom rijeju, kad se mijenja veliina M = B S cos - magnetski tok

[ M ] = [ B ] [ S ] = 1Tm2 1Wb

veber

Pokusi kazaljka se vie otkloni to se M bre mijenja i to je vei broj zavoja N zavojnice Inducirani napon

M - brzina promjene magnetskog toka t U i ~ N - broj zavoja Ui ~ Ui = N

M - Faradayev zakon t

a1) Lenzovo pravilo Ako se magnet primie aluminijskom prstenu, on se odmie. Ako se magnet odmie prsten ide za njim. Primicanjem se u prstenu inducira takva struja da njeno magnetsko polje nastoji sprijeiti poveanje magnetskog toka kroz prsten, tj. prsten formira s lijeve strane N pol, koji se odbija od N pola magneta koji se primie. Suprotna je situacija kod odmicanja magneta.

Ui = N

M Minus dolazi zbog Lenzovog pravila. t

b) ravni vodi u homogenom magnetskom polju Neka se ravni vodi, duljine l giba brzinom v okomito na vektor magnetske indukcije B

B - homogeno magnetsko polje, okomito na v v - brzina gibanja vodia

Moemo zamisliti petlju (iscrtkano) ija se povrina mijenja. Promjena magnetskog toka kroz tu petlju je

B l
v t

M = B S = B l vt
Kako je N = 1, Faradayev zakon daje za iznos induciranog napona

Ui =

M Blvt = t t

Izmeu krajeva vodia se inducira napon

U i = Blv

64

Pripreme za razredbene ispite

c) samoindukcija pokus Tinjalica zasvjetli uz napon ~ 150V. Kad se ona prikljui u strujni krug kao na slici pri ukljuivanju ili iskljuivanju izvora od samo 2V zapaa se da tinjalica bljesne!

zavojnica sklopka izvor (~2V) tinjalica zeljezna jezgra

I(t) I MAX

Pri ukljuivanju i iskljuivanju se na neki nain dobivaju naponi reda ~ 150V. Pri ukljuivanju jakost struje ne postigne odmah maksimalnu vrijednost, nego struja raste neko vrijeme od vrijednosti nula do maksimalne vrijednosti I MAX , tj struja se mijenja. Faradayev zakon EM-indukcije

t 0 U zavojnici se, zbog promjene jakosti struje, inducira napon proces proces reda ~150V, zbog ega bljeskalica bljesne. ukljucivanja iskljucivanja Samoindukcija pojava da se u zavojnici pojavljuje i zbog promjene toka vlastitog magnetskog polja. Koliki je napon samoindukcije? Magnetski tok kroz zavojnicu je

M i = N t

M = B S
Magnetska indukcija

N N I B = r 0 I (zato to se mijenja samo struja kroz zavojnicu)! l l M = S B B = r 0

Rabei Faradayev zakon EM-indukcije dobivamo traeni napon samoindukcije
i = NS r 0

SN 2 I N I = r 0 . t l t l r 0 SN 2
l
. Napon

Obiaj je uvesti koeficijent samoindukcije (induktivitet zavojnice) L = samoindukcije je sada jednak

i = L

I t
henri

Jedinica za mjerenje induktiviteta

[ L] =

[ i ][ t ] = 1V s 1H A [ I ]

d) energija magnetskog polja Kad je zavojnica prikljuena na izvor, njome tee struja I i unutar nje postoji magnetsko polje indukcije B. Ako se izvor iskljui, struja ne padne odmah na nulu, nego tee jo neko vrijeme sve slabija i slabija. U krugu postoji jo neka energija energija magnetskog polja

S I +

l B

1 WM = LI 2 2
Taj izraz moe se i malo drukije zapisati:

65

Pripreme za razredbene ispite

 1 r 0 SN 2 B 2l 2 l WM = 2 N Bl 2 l ( 0 r ) N 2 B = r 0 I I = 0 r N l 2 B WM = Sl 20 r L=
Obzirom da je volumen zavojnice jednak V = S l pa je gustoa energije magnetskog polja

r 0 SN 2

wM =

WM 1 B 2 = V 2 r 0 1 0 r H 2 2

Rabei vezu izmeu magnetske indukcije i magnetskog polja B = 0 r H moemo pisati

wM =

Gustoa energije magnetskog polja proporcionalna je kvadratu jakosti magnetskog polja H.

III. 5. IZMJENINE STRUJE

Vrtnjom petlje u magnetskom polju indukcije B , u njoj se inducira izmjenini napon prema Faradayevom zakonu EMI.

i = N =
t

M t

- kutna brzina vrtnje

i = N
kako je

( BS cos t ) (cos t ) = NBS t t

BS cos B B

cos t = sin t t

slijedi

i = NBS sin t (t ) = N B S sin t

0 -maksimalna
vrijednost napona (amplituda)

Izmjenini napon

(t ) = 0 sin t
Prikljui li se taj izvor na omski otpornik, tad kroz otpornik tee izmjenina struja jakosti i (t ) = I 0 sin t - trenutna jakost

I 0 - maksimalna vrijednost

66

Pripreme za razredbene ispite

Izmjenini napon na krajevima otpornika je

u (t ) = U 0 sin t

Za opis izmjenine struje definiramo efektivne vrijednosti jakosti i napona. Efektivne vrijednosti definiramo pomou usporedbe toplinskih uinaka istosmjerne i izmjenine struje. Veza s maksimalnim vrijednostima sljedea:

I0 U I , U ef = 0 U 2 2 Gradska mrea u Europi ima = 50 Hz i U ef = 220V I ef =

a) otpori u krugu izmjenine struje a1) radni (omski), R

u (t ) = U 0 sin t u U i = = 0 sin t r R i (t ) = I 0 sin t u r U R

izvor izmjenicne struje

Struja i napon su u fazi, tj. u istim trenucima postiu maksimalne vrijednosti. Vrijedi Ohmov zakon:

i=
ili

I=

Vektorski dijagram Maksimalnim vrijednostima struje i napona pridruimo vektore koji rotiraju u pozitivnom smjeru stalnom kutnom brzinom . Budui da su u fazi, gledaju u istom smjeru. a2) induktivni, RL (zavojnica u strujnom krugu) Izvor izmjeninog napona

u (t ) = U 0 sin t i t

Zbog samoindukcije

s = L
i=
tj.

Dobijemo da se struja mijenja po zakonu

U0 sin t L 2

i = I 0 sin t 2
Struja kasni za

,u
U0
I0

u i t

za naponom

I0 =

U0 - maksimalna jakost struje L

0
-I0
-U0

Kad napon ima maksimalnu vrijednost, struja ima vrijednost nula.

67

Pripreme za razredbene ispite

i=

u RL = L - induktivni otpor RL U I= RL

RL ~ - kruna frekvencija RL ~ L - induktivitet

vektorski dijagram
a3) Kapacitivni, RC (kondenzator u strujnom krugu) Za istosmjernu struju kondenzator je beskonaan otpor Za izmjeninu on je samo konaan otpor

u = U 0 sin t

Tad se kondenzator puni i prazni, tj u strujnom krugu tee struja. Koliina naboja na ploama u nekom trenutku je dana izrazom

q = u C = CU 0 sin t

kako je

U q i ( t ) = 0 sin t + = I 0 sin t + 1 t 2 2 C U U I 0 = 0 0 - Ohmov zakon 1 RC C 1 RC = - kapacitivni otpor C 1 - obrnuto proporcionalan s RC ~

i=

RC ~

1 - obrnuto proporcionalan C C u i= RC

i (t ) = I 0 sin t + 2
Struja brza za

ispred napona

i,u
U0
I0

Kad struja ima maksimalnu vrijednost, napon ima vrijednost nula. Vektorski dijagram ima oblik:

u i
t

0
-I0
-U0

68

Pripreme za razredbene ispite

a4) serijski spoj R, C i L Jakost struje u svim elementima je jedna te ista.

I R = IC = I L

Vektorski dijagram
2 U = U R + (U L U C ) 2 = I R 2 + ( RL RC ) 2

UL U UL - UC UC IR UR

Z = R 2 + ( RL RC ) 2 - ukupni otpor (impedancija)

Ohmov zakon

I=

- pomak u fazi izmeu jakosti struje i napona na izvoru R RC tg = L R

Iz Ohmovog zakona

U - ovisi o Z

I=

U = Z

U R + ( RL RC ) 2
2

slijedi da je Z najmanji odnosno I je najvea za

RL = RC 0 L =

1 0C

0 =
I= U R

1 - rezonantna frekvencija LC

tada je = 0, te

period pobude struje je tada

T0 =

= 2 LC - Thomsonova formula

a5) paralelan spoj R, C i L

R C

Napon na elementima je meusobno jednak. UR = UC = UL

~
Vektorski dijagram je prikazan na crteu:
2 I = I R + ( I C I L )2 =

U Z
2

1 = Z

1 1 1 + 2 R RC RL

69

Pripreme za razredbene ispite

b) snaga izmjenine struje Kako su trenutne vrijednosti napona

u (t ) = U 0 sin t

i (t ) = I 0 sin( t + ) pomaknute u fazi za , trenutna vrijednost snage je p (t ) = u (t ) i (t )

Snagu izmjenine struje dobivamo usrednjavanjem po nekom vremenskom intervalu

i jakosti struje

P p(t ) = UI cos
tj.

P = UI cos gdje je faktor cos uobiajeno zvati faktor snage.

Ureaj koji na principu elektromagnetske indukcije mijenja (transformira) napon, odnosno jakost izmjenine struje. Brzine promjene magnetskog toka

= c) transformator

M t

su jednake u obje zavojnice

IP

Up

N = P - omjer transformacije U S NS

IS

NP
UP

NS

Kod idealnog transformatora su snage na primaru i sekundaru jednake

US

I PU P = I SU S U P IS = US IP
U sluaju da postoje gubici definiramo korisnost:

I SU S I PU P

70

Pripreme za razredbene ispite