Kriza na amerikom sekundarnom tritu hipotekarnim zajmovima nastala sredinom 2007 godine godine prelila se u globalnu kreditnu krizu

krajem 2007 i poetkom 2008 godine. Kreditna kriza sredinom 2008 godine prerasla je u globalnu gospodarsku krizu koja je veinu razvijenih zemalja bacila u recesiju koja u nekim dijelovima i dan danas traje, te postoje opasnosti od pojave nove krize. Nakon kolapsa nekoliko globalno znaajnih financijskih institucija nastala je globalna kriza povjerenja u sustav financijskih trita i kriza povjerenja u know-how regulatora financijskih trita koji prema mnogim nezavisnim analitiarima nisu uinili dovoljno da sprijee rizik zaraze koji je poharao financijska trita razvijenih zemalja. Tutnjava najjae financijske krize od razdoblja Velike depresije novana sredstva uinila je oskudnom robom. Nedostatak likvidnosti na globalnom tritu novca doveo je do rasta njegove cijene, a visoke kamatne stope natjerale su investitore da odustanu od mnogih ranije planiranih investicija to za izravnu posljedicu ima usporavanje stope rasta globalnog gospodarstva. Kako Hrvatska nije izolirana od globalnih financijskih tokova, usporavanje globalnog gospodarstva mora se odraziti i na usporavanju domaeg gospodarstva. Domae gospodarstvo u tijeku globalne kreditne krize suoeno je sa dodatnim izazovom refinanciranja javnog duga koji je Vladu RH primorao na rezanje dravnih trokova. Kako je trite veine dobara u 21. stoljeu ipak globalno trite i kako su mnogi proizvodi standardizirani, kako je za Hrvatsku kao za malu zemlju globalno trite gotovo pa savrene konkurencije (Hrvatska prihvaa cijene formirane na globalnom tritu, premala je da bi na njih utjecala), svaki proizvod koji se u Hrvatskoj proizvede uz nie trokove od cijene formirane na svjetskom tritu po toj se cijeni u inozemstvu moe prodati. Tokom prolih par godina, Hrvatska vlada je u vie navrata pokuavala poboljati kompletnu gospodarsku situaciju, te je donijela vie mjera za gospodarski oporavak Hrvatske, kojih iznosi 131. Kompletan sustav gospodarskog oporavka je sadran u mjerama koje su vezane za fiskalnu politiku, funkcioniranje javne uprave, upravljanje dravnom imovinom, reforma pravosua, sustav socijalnog osiguranja, mirovinski sustav i slino. Isto tako, u fiskalnom sustavu program gospodarskog oporavka vezan je i za ukidanje poreznih olakica, osim onih vezanih za ulaganje u razvoj i istraivanje, kao i smanjenje broj i visina stopa poreza na dohodak na tri stope od 12, 25, 40%. Nadalje, program oporavka je ukljuivao i smanjenje neporeznih davanja, npr. vodni doprinos, za ume, spomenike rente i sl. Predloeno je bilo da se smanji javna uprava za 5%. U sustavu socijalnog osiguranja program je najavio i reviziju sustava mirovina steenih po posebnim uvjetima, njihovo smanjenje i eventualno ukidanje nekih od njih. Program gospodarskog oporavka do ulaska u EU 1.07.2013 je ukljuivao i donoenje zakona o fiskalnoj odgovornosti s ograniavanjem raznime fiskalnog deficita sa ciljem potpunog smanjenja udjela prihoda i rashoda ope drave u BDP-u na 3%. Nositelji programa gospodarskog oporavka je bila premijerka Kosor, koordinator svih aktivnosti na realizaciji potpredsjednik Vlade i tadanji ministar financija Ivan uker, a svaki ministar je bio dodatno zaduen ua provedbu mjera iz programa. Revizija i analiziranje efekata programa gospodarskog oporavka je bilo odreeno jednom mjeseno. Sam program gospodarskog oporavka je teko definirati da li se u potpunosti provodi ili ne. Aktualna premijerka Jadranka Kosor kao glavna zaduena za provoenje ovog programa je u par puta navela da se gospodarski plan oporavka uspjeno provodi. No, ukoliko se pogledaju aspekti vezani za openito gospodarstvo Hrvatske, dolazi se do rezultata koji pokazuju da program gospodarskog oporavka i nejde u onom smjeru u kojem je zamiljen. Openito gledano, broj nezaposlenih je povean, pala je industrijska proizvodnja, poveana je inflacija i likvidnost, vei je broj ugaenih tvrtki te zaduenost graana. Dolo je do poveanja vanjskog duga kao i trokova ivota.

Jedan od najveih problema jest taj da u roku od godine dana kada je najavljen program za gospodarski oporavak je dolo do poveanja nezaposlenosti za 12 tisua. Tonije govorei kada je Vlada obznanila program gospodarskog oporavka bilo je 318.658 nezaposlenih, a danas je brojka vea od 330.130. Inflacija je sa 0,9 % koliko je iznosila prije godinu dana poveala se na 2,6%1 sa time da su plae i mirovine ostale na istoj razini kao godinu dana ranije. Trokovi ivota su se poveali, pa tako prosjena neto plaa pokriva 80,73% potroake koarice za etverolanu obitelj2. Ovdje se moe vidjeti poveanje pokrivenosti koarice sa 78% koliko je iznosila par mjeseci ranije, to znai predstavlja pozitivan trend.Nepodmirene obveze iznose rujnu 2011 oko 40 milijardi kuna3. Kada je krenuo Vladin program nepodmirene obveze dosegnule su 29,7 milijardi kuna. Bila je to tada rekordna razina u posljednjih dvadeset godina. Direktan rezultat Vladine borbe su blokirana 68.400 poslovna subjekta.4 Inozemni dug vei za 4 milijarde eura Zaduenost graana iznosila je 122,3 milijardi kuna, a danas je poveana na 125,9 milijardi kuna. Inozemni dug pribliio se brojci od 47 milijardi eura, dok je prije godinu dana iznosio oko 43 milijardi eura. Industrijska proizvodnja pala za 4,9 posto Industrijska proizvodnja takoer je zabiljeila pad i to drastian. U prvom tromjeseju 2011. godine u odnosu na prvo tromjeseje 2010. godine industrijska je proizvodnja zabiljeila pad od ogromnih 4,9 posto. Razlozi su nepovoljni trendovi na tritu rada i visoka razina potroakog pesimizma kao i nedostatak inozemne potranje. No taj trend se popravio, te je tokom rujna 2011 godine u odnosu na rujan prole godine pad iznosio 2,3%.

1 2

Izvor: http://www.hnb.hr/ Podaci temeljeni na prosjenoj pladi za mjesec svibanj prema DSZ-u. 3 Izvor: http://www.suvremena.hr/20912.aspx 4 Izvor: http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=E27AA6A6-6DB8-416C-B691-A6CE45F21BF4